REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: R1-422/22-16

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice CE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić, Vrdoljak i partneri d.o.o, sa sjedištem u [adresa], protiv protustranke BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mijoč i Bakić d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, po provedenom raspravnom postupku, izvanraspravno, dana 31. ožujka 2025. godine;

r i j e š i o  j e

I.- Suvlasnička zajednica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u ZU 3150, k. o. [katastarska općina], razvrgava se civilnim razvrgnućem.

II.- Utvrđuje se nastali i opravdani trošak postupka predlagateljice CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], u visini iznosa od 530,89 EUR-a, te je protustranka BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna razmjerno svom suvlasničkom udjelu od 1/2 dijela naknaditi predlagateljici nastale troškove ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 265,45 EUR-a, u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III.- Svaka stranka snosi svoje preostale troškove iz ovog postupka.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari predlagateljica je protiv ovdje označene protustranke podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 3150 k. o. [katastarska općina], u naravi upisana kao vrt, s prijedlogom da se za tu nekretninu izvrši civilna dioba.

2. Prijedlogom se navodi da je u zemljišnim knjigama za predmetnu nekretninu suvlasnici upravo te stranke s jednakim suvlasničkim udjelima, te da je riječ o nekretnini koja je u naravi upravo vrt, tako da predlagateljica više ne želi ostati u suvlasničkoj zajednici nekretnine, predlažući da se postojeće suvlasništvo razvrgne civilnom diobom kao jedino primjenjivim načinom diobe za tu nekretninu, isto to obrazlažući podneskom zaprimljenim kod suda 28. veljače 2018. godine s tvrdnjom kako prema prostorno planskoj dokumentaciji koja vrijedi za to područje drukčija podjela nekretnine nije moguća osim jedino predložene civilne diobe.

3. Odgovarajući na naznačeni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine protustranka se o tome izjasnila na ročištu za raspravu održanome 29. ožujka 2018. godine, protiveći se predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice kao nedopuštenom i neutemeljenom, tvrdeći kako predlagateljica s bračnim drugom koristi za ugostiteljsku djelatnost dulje vrijeme cijelu nekretninu predloženu za razvrgnuće suvlasničke zajednice isključujući u tome protustranku u bilo kakvom raspolaganju vlasničkim pravima, izvještavajući da se između stranaka zbog toga razloga vode drugi postupci odnosno parnični postupci radi predaje u suposjed i naknade štete u vidu izmakle koristi koju predlagateljica uskraćuje protustranci komercijalnim iskorištavanjem predmetne nekretnine , s tim u vezi prigovarajući da se nisu niti stekli uvjeti da se u takvoj situaciji provodi razvrgnuće suvlasničke zajednice jer da na taj način predlagateljica želi uskratiti protustranku u korištenju i konzumiranju njenih prava na nekretnini. S tim u vezi protustranka predlaže da sud donese rješenje kojim se ovaj postupak obustavlja tako da bi nakon okončanja tih spisa predmeta u parničnom postupku predlagateljica mogla ponoviti ovakav prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, podredno protustranka je ovim predlagala da sud prekine ovaj postupak do pravomoćnog okončanja sporova koji se vode između stranaka u tim parničnim predmetima, odnosno barem da se s postupanjem do tada zastane.

4. Kontrirajući ovakvim prigovorima, predlagateljica se izjasnila kako bi postavljeni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice bio opravdan i osnovan, upravo ističući kako u ovom postupku iznesene tvrdnje protustranke i čine potrebnim žurnije postupanje budući je postojanje suvlasničke zajednice isključivi razlog postojanja navedenih sporova između stranaka tako da nema nikakvih zapreka da se predloženo razvrgnuće ne provede protiveći se prijedlozima protustranke da se ovaj izvanparnični postupak obustavi li prekine odnosno da se s postupanjem u ovom predmetu zastane do okončanja navedenih parničnih predmeta.

5. Budući sud u provedenom postupku nije prihvatio prijedloge protustranke radi obustave i/ili prekida postupka, odnosno barem njegova zastoja, do okončanja parničnih predmeta na koje se u odgovoru na postavljeni prijedlog protustranka pozivala, nastavljeno je postupanje povodom podnesenoga prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, pri tome da je u međuvremenu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice bio preinačen na novu protustranku RE odnosno proširen na tu novu protustranku iz razloga što je suvlasnički udio prethodne protustranke prenesen na tu osobu.

6. Po tome je ovaj sud povodom postavljenog prijedloga predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine u odnosu na te tadašnje obje protustranke donio rješenje, poslovni broj R1-513&19 od 15. prosinca 2021. godine, kojim je odlučeno da se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina], označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 3150, u naravi „vrtal“, civilnom diobom uz nalog protustranci da naknadi predlagateljici nastali trošak.

7. Povodom izjavljenih žalbi tih protustranaka rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž-440/22 od 4. kolovoza 2022. godine, uvažene su te žalbe i ukinuto je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj R1-513/19 od 15. prosinca 2021. godine, te je time predmet vraćen na ponovni postupak.

8. Naime, predmetnom drugostupanjskom odlukom, upućeno je da bi prošireni prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na novu protustranku RE bio dostavljen samo dosadašnjoj protustranci, ali ne novoj protustranci, te da su se sve daljnja ročišta izvodila samo sudjelovanjem dosadašnje protustranke, a da nije o tome donesena bilo kakva odluka u pogledu navedenog na novu protustranku proširenoga prijedloga predlagateljice, a da je unatoč toga pobijano rješenje doneseno protiv svih navedenih protustranaka, a i u kojem konačnom rješenju također ne bi bilo obrazložio zbog čega je tako odlučeno, tako da je u ponovljenom postupku bilo potrebno prije svega odlučiti o prijedlogu predlagateljice o proširenju prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i na novooznačenu protustranku RE i tek potom ponovno odlučiti o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice, te donijeti odluku o svim troškovima postupka.

9. Postupajući u tom smislu, ovaj sud je odlučivao, u pogledu prijedloga predlagateljice koji je postavljen podneskom od 15. rujna 2020. godine vezano za subjektivnu preinaku prijedloga koja je bio postavljen na način da umjesto sadašnje protustranke stupi pozvana novooznačena protustranka tako i o podrednom prijedlogu predlagateljice radi proširenja prijedloga koji je bio postavljen uz raniju protustranku i na novooznačenu protustranku, sve to sukladno odredbi čl.192. st. 1. i čl. 196. st.2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - nastavno ZPP-a ), koji se Zakon ovdje ima primijeniti sukladno odredbi čl. 117. st.1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19- nastavno ZOIDZPP-a), koji se Zakon ima primijeniti u ovom izvanparničnom postupku, temeljem odredbe pravnog pravila 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Sl. novine" 175-XLV od 01. kolovoza 1934 godine), koja pravna pravila se i nadalje primjenjuju u izvanparničnom postupku temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91), a što se isto primjenjuje sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23- nastavno ZIP-a).

10. Tako je u ponovljenom postupku izvanraspravnim rješenjem od 21. veljače 2024. godine, pozvana uz protustranku i novooznačena protustranka, da se u roku od osam dana izjasni kako o subjektivnoj preinaci prijedloga odnosno prijedloga da umjesto sadašnje protustranke, kao predložena nova protustranka, stupi u ovaj izvanparnični postupak te je istom pozvana predložena nova protustranka da se o istom roku izjasni i o proširenju prijedloga na nju odnosno o stupanju u ovaj izvanparnični postupak iste kao nove protustranke uz dosadašnju protustranku.

11. S obzirom da se dosadašnja protustranka podneskom od 5. ožujka 2024. godine izjasnila da nije suglasna sa subjektivnom preinakom prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice izričito se tome protiveći, tako s obzirom da se i novooznačena protustranka podneskom zaprimljenim kod ovoga suda 14. studenoga 2024. godine izjasnila kako se izričito protivi preinaci prijedloga za stupanje nje kao protustranke u ovaj izvanparnični postupak, to je rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj R1-422/22 od 11. rujna 2024. godine, odbijena subjektivna preinaka prijedloga postavljenog u odnosu na novu protustranku DE (toč. I. izreke) i odbijen je prijedlog predlagateljice za proširenje prijedloga vezano za stupanje u ovaj izvanparnični postupak nove protustranke RE (toč. II. izreke).

12. Naime, odredbom čl. 192. st.1. ZPP-a, koja se primjenjuje vezano za odredbu pravnog pravila 21. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koja pravna pravila se primjenjuju u izvanparničnom postupku, propisano je da tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom, dok je sukladno odredbi čl. 192. st.2. ZPP-a, a vezano za odredbu pravnog pravila 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, za preinaku tužbe, prema st. 1. toga članka, potreban pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika, pa kako su se dosadašnja protustranka i ovdje novopredložena protustranka, u roku koji je za to bio određen, bile izjasnile da ne daju pristanak za subjektivnu preinaku prijedloga, odnosno izostao je i izričiti pristanak ove protustranke koja se upustila u raspravljanje o glavnoj stvari, odbijena je subjektivna preinaka prijedloga postavljenog u odnosu na novu protustranku, a kako je odredbom čl. 196. st.2. ZPP- a, koja se primjenjuje vezano za odredbu pravnog pravila 21. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, propisano da tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom i kako se predložena nova protustranka, u roku koji je za to bio određen, izjasnila da ne daje pristanak da u odnosu na istu prijedlog bude proširen, o čemu je bilo potreban izričiti pristanak te nove stranke na koju se prijedlog proširuje, to je iz toga razloga odbijen prijedlog za proširenje prijedloga vezano za stupanje u ovaj izvanparnični postupak nove protustranke.

13. S obzirom da nema prava na posebnu žalbu na navedeno rješenje kojim je odbijena subjektivna preinaka i proširenja prijedloga u odnosu na novooznačenu protustranku, na koju je s ranije protustranke prešlo pravo na stvari koja je predmet ovoga postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, to je preostalo raspraviti i pitanje mogućnost odlučivanja razvrgnuća te suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini u odnosu na predlagateljicu i preostalu protustranku s koje je takvo odlučno pravo (ovdje pravo suvlasništva) prešlo na treću osobu koja nije stranka u ovom postupku.

14. Predlagateljica smatra da se u ovim okolnostima može provesti predloženo razvrgnuće suvlasništva između postojećih stranaka bez obzira što je pravo suvlasništva koje je bilo upisano u zemljišnoj knjizi na protustranku u omjeru od 1/2 suvlasničkog udjela u punom tom udjelu prešlo na treću osobu dobrovoljnom raspoložbom te stranke sve to još uz činjenicu da je u zemljišnim knjigama postojao upis zabilježbe ovoga postupka razvrgnuća, koja bi zabilježba čuvala red prvenstva u slučaju upravo ovom koji se desio tijekom postupka i na koji predlagateljica nije mogla utjecati niti je takvo što skrivila za razliku od protustranke koja je znajući za takve okolnosti ipak otuđila svoje pravo na stvari koja je predmet ovoga izvanparničnog postupka trećoj osobi koja uz protustranku nije željela stupiti u ovaj izvanparnični postupak bilo umjesto protustranke bilo uz protustranku kao nova protustranka, čemu se u svojoj suprotnosti takvom pravnom stajalištu protivi protustranka smatrajući kako je potrebno ovaj postupak obustaviti odnosno odbiti postavljeni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice jer protustranka više nema niti formalnog niti stvarnog prava na stvari koja je predmet razvrgnuća, već je to preneseno na treću osobu, koja nije niti može biti stranka iz ovoga postupka, što je uvjet da bi se uopće odlučivalo o prijedlogu razvrgnuća suvlasničke zajednice.

15. Ovdje prvotno između predlagateljice i preostale protustranke nije bilo spora o aktivi i pasivi, o opsegu diobene stvari i predmetu diobe te nije bilo spora o suvlasništvu i suvlasničkim udjelima, što su sve to bitne okolnosti koje utječu na mogućnost odlučivanja povodom prijedloga o razvrgnuću suvlasničke zajednice u izvanparničnom postupku, te ovdje između istih stranaka nije sporno da je za vrijeme trajanja ovoga izvanparničnog postupka, u okolnostima da je u zemljišnim knjigama postojala zabilježba ovoga postupka, predlagateljica dobrovoljno realiziranim pravnim poslom prenijela svoj odgovarajući suvlasnički udio na novu osobu, na koju je sada stvarno i formalno prešlo takvo pravo koje je upisano u zemljišnoj knjizi na ime te treće osobe tako da je pravo protustranke koje je odlučni element za ovaj postupak prešlo na drugu osobu.

16. Odredbom čl. 195. st.1. ZPP-a, koja se primjenjuje vezano za odredbu pravnog pravila 21. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, propisano je ako je koja od stranaka otuđila stvar ili pravo o kojemu teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, te je odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano da osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

17. Odredbom čl. 90. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24- nastavno ZZK-a), propisano je da je zabilježba pokretanja postupka upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi trebalo odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se može upisati zabilježba spora, (čl. 86. st.1. ZZK-a, kojim je propisano da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prva vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava).

18. Između ovoga, odredbom čl. 90. st. 3. ZZK-a, propisano je da zabilježba pokretanja postupka iz st.1. ovoga članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutoga postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud.

19. Ovdje je odlučna okolnost za pitanje može li se ovaj izvanparnični postupak između postojećih stranaka dovršiti u slučaju što je pravo s protustranke prešlo na treću osobu i to upravo što je protustranka takvo svoje pravo koje joj je pripadalo i koje je odlučno za pitanje mogućnosti provedbe ovoga postupka razvrgnuća (riječ je o pripadajućem suvlasničkom udjelu) otuđila (dobrovoljno s tim raspolagala na temelju dvostrano obveznoga pravnog posla i to ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, dakle ugovora za slučaj smrti ali s prijenosom vlasništva na novog stjecatelja za života njegova prednika /ovdje protustranke/- kako je to protustranka prezentirala na ročištu za raspravu održanome 14. rujna 2020. godine) na što predlagateljica nije mogla utjecati niti je isto takvo što prouzročila, a sve to suviše toga što je u zemljišnim knjigama za predmetnu nekretninu postojao i postoji upis predmetne zabilježbe, pa bi bilo kakvo drugo rješenje u pogledu realizacije odlučivanja o mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini povodom prijedloga za pokretanje takvog postupka ne samo ograničavalo već i u situacijama moguće zlouporabe prava (na način višekratnih otuđenja stvari ili prava i protivljenja stupanju novog stjecatelja u postojeći postupak) i onemogućavalo jednog od suvlasnika da disponira zakonskim pravom, u ovom konkretnom slučaju pravom na razvrgnuće suvlasničke zajednice, a time bi takvo što ograničavalo ili onemogućavalo razumna očekivanja svakog od suvlasnika da sud u zakonom provedenom postupku odluči o pravima stranaka koje izvode iz zakonskih ovlaštenja, što su njihova legitimna očekivanja.

20. Iz ovoga okolnosnoga slučaja sud smatra, bez obzira što je upravo protustranka otuđila pravo na stvari o kojem teče ovaj izvanparnični postupak koji je i zabilježen upisom u zemljišne knjige i o čemu su protustranka i treća osoba na koju je pravo prešlo znale ili mogle znati, da takva situacija ne sprječava da se ovaj postupak između postojećih stranaka ne dovrši jer po preinaci i proširenju ovoga prijedloga predlagateljice na tu treću osobu niti protustranka niti ta treća osoba nisu pristale na to da ista umjesto sadašnje protustranke stupi u ovaj izvanparnični postupak odnosno barem da kao nova protustranka ovom izvanparničnom postupku pristupi, pa time predlagateljica s obzirom na postojanje svih ovih razloga ne bi trebala niti mogla biti spriječena ili ograničena u svojem pravu da u sudskom postupku s obzirom na njoj pripadajuća prava ne zahtjeva razvrgnuće suvlasničke zajednice (sudsko razvrgnuće) bez obzira je li otuđenje prava na stvari od strane protustranke bilo usmjereno na opstrukciju postupka ili je realizirano bez takve namjere, ali ipak pravo predlagateljice na dovršenje ovoga u postupka povodom postavljenoga zahtjeva za razvrgnuće suvlasništva na nekretnini, koji je u već u gotovo zaključnom stadiju, treba se štititi i po zemljišnoknjižnom pravu koje propisuje učinke zabilježbe.

21. Sud po ovome, bez obzira što je pravo na stvari koja je predmet predloženoga razvrgnuća prešlo s protustranke na treću osobu (koja nije stranka iz ovoga postupka), zaključuje da nisu osnovani razlozi istaknuti u ranijem iznesenom prigovoru protustranke da se ovaj postupak obustavi, odnosno prekine ili barem s njim zastane dok se ne završe parnični postupci koji se vode između istih stranaka u pogledu uvođenja u posjed i naknade izmakle koristi (ili koristi stečene bez osnove), s tvrdnjom te protustranke da je riječ o bitnim prethodnim pitanjima koji se u tim parničnim postupcima imaju razriješiti kako bi se tek onda moglo razriješiti i pitanje mogućnosti traženoga razvrgnuća suvlasničke zajednice, što bi istodobno bio prigovor protustranke da bi predmetno razvrgnuće iz ovoga postupka bilo traženo u nevrjeme, a što očito nije slučaj jer sud ne nalazi nikakvu pretpostavku da bi sporni odnosi stranaka bilo kod spora o smetanju ili ograničavanju posjeda niti spor iz obvezno pravnih odnosa koji proizlaze iz vlasničkih odnosa stranaka, bio takav spor koji bi utjecao na one odlučne pretpostavke koje su određene paragrafom pravnog pravila 267. st. 2. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, a vezano s pravnim pravilom 268. istog Zakona, niti postoje uvjeti da se ovaj izvanparnični postupak iz tih razloga prekine ili s njim zastane niti postoje bilo kakve okolnosti da bi traženo razvrgnuće suvlasništva za protustranku padalo u nevrjeme jer je protustranka ionako dobrovoljno na nekretnini koja je predmet razvrgnuća otuđila svoj pripadajući udio trećoj osobi tako da protustranka ovakvim razvrgnućem nije dokazala niti učinila u razumnoj sumnji vjerojatnost da bi razvrgnućem suvlasništva u ovom vremenu trpjela od strane predlagateljice izravnu štetu, već bi se takav odnos trebao razmatrati u okviru odnosa protustranke i nove stjecateljice njenog prava kao treće osobe vezano za nastale učinke mogućeg razvrgnuća, a što nije predmet iz ovoga postojećeg postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice niti se kao takva razmatra.

22. U pogledu merituma zahtjeva radi razvrgnuća suvlasničke zajednice.

23. Povodom istoimenoga zahtjeva za razvrgnuće postojeće suvlasničke zajednice predmet razvrgnuća jeste nekretnina upisana u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] označena sa čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška]., u naravi „ vrtal „ te se razvrgnuće provodi s obzirom na jednaki suvlasnički udio stranaka na predmetnoj nekretnini u udjelu od po 1/2 dijela za svaku.

24. Između stranaka postoje različita pravna stajališta o mogućnosti razvrgnuća suvlasništva na predmetnoj nekretnini te o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Predlagateljica predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini civilnom diobom s obzirom na položaj, vrstu, oblik i pravni status nekretnine smatrajući da se na drugi način razvrgnuće suvlasničke zajednice ne može realizirati, čemu se protivi protustranka. S obzirom da je sud vezan za prisilna (kogentna) pravila kod odlučivanja o mogućnosti i načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice te ovdje nije bilo valjanog i dopuštenog o tome sporazuma stranaka, time je valjalo odlučiti postoji li mogućnost razvrgnuća suvlasništva i ako postoji takva mogućnost na koji način bi je trebalo izvršiti.

25. Odredbom čl. 48. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- nastavno ZV-a), propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Odredbom čl. 48. st.2. ZV-a, propisano da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima se razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Sukladno odredbi čl. 48. st.3. ZV-a, propisano je kada se provodi razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije. Odredbom čl. 50. st.1. ZV-a, propisano je kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok je odredbom st. 2. istoga članka propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st.1. ovoga članka, da će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

26. Izvedenim očevidom (pregledom) lica mjesta održanome 21. lipnja 2018. godine uz sudjelovanje ovdje imenovanoga sudskog vještaka mjernika Zvonimira Rubića identificirana je nekretnina koja je predložena za razvrgnuće suvlasništva označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], upisana u ZU 3150 k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da je riječ o uređenom dvorištu s vanjskim šankom u potpunosti ograđeno sa zapadne i južne strane starim kamenim zidovima te s istočne strane kamenim kućama i koje neposredno graniči uz ugostiteljski objekt što se dijelom koristi za potrebe restorana kao ljetna bašta.

27. Prema očevidu lica mjesta sudski vještak geodetske struke je izradio vještački nalaz i mišljenje koje je dostavljeno sudu 30. kolovoza 2018. godine, kojim je prikazao opisanu nekretninu koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice, prikazano likom ABCDEFGHA kao dvorišni popločani prostor djelom natkrivenom terasom izmjeren u površini od 151 m2, te likom C kao popločani podest izdignut u odnosu na ostali dio dvorišta izmjeren u površini od 43 m2, dakle u ukupnoj površini od 147 m2, što opisno odgovara nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je evidentirana u posjedovnom listu broj 2871 katastarskog ureda Trogir.

28. Budući su postojale primjedbe i prigovori stranaka u pogledu izvedenoga vještačenja sudskog vještaka za geodeziju, to je sud istog pozvao na pojašnjenje u pogledu mogućnosti pristupa na nekretninu i njene diobe u kojem se izjašnjenju od 2. studenoga 2018. godine sudski vještak izjasnio da je na predmetnu nekretninu moguće pristupiti isključivo pješice prolazom sa sjeverne strane preko betoniranog dijela dvorišta između kuće sa zapada (što je ugostiteljski objekt) i s istočne strane koja je u posjedu trećih osoba, tako da iz toga razloga geometrijska dioba nekretnine ne bi bila izvediva tako niti moguća jer nije zadovoljen osnovni uvjet mogućnosti neovisnog pristupa do svakog eventualnog novoformiranog dijela.

29. Kako je protustranka i dalje prigovarala nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju u pogledu njegova izvedenoga zaključka kako geometrijska dioba predmetne nekretnine ne bi bila moguća, time je bilo potrebno daljnje raspraviti takve prigovore protustranke i razjasniti tako izveden zaključak sudskog vještaka, kako bi se utvrdilo postoji li mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine prvenstveno geometrijskom diobom, a tek podredno predloženom civilnom diobom, na što je i prethodno upućivao drugostupanjski sud u svojoj odluci poslovni broj Gž- 266/19 od 22. studenoga 2019. godine, posebno iz razloga što sami zaključak geodetskog vještaka da ne postoji uvjet da se provede razvrgnuće suvlasništva predmetne nekretnine jer ne postoji mogućnost neovisnog pristupa do eventualnog novoformiranog dijela nekretnine, je moguće razmatrati sukladno odredbi čl. 50. st. 3. ZV-a, prema kojoj zakonskoj odredbi sud može prilikom geometrijske diobe nekretnina osnovati takvu služnost ili stvarni teret na ostalim dijelovima nekretnine ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

30. S ovim je valjalo cijeniti podatke o prostoru gdje je položena predmetna nekretnina dostavljene od strane Splitsko dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostave Trogir, klasa: 350-07/19-09/0296, Ur. broj: 2181/1-11-08/14-19-0002 od 23. prosinca 2019. godine, prema kojima je iz dokumentacije Prostornog plana uređenja Općine Marina, razvidno da se predmetna nekretnina nalazi unutar izgrađenoga dijela građevinskog područja naselja, mješovite namjene (pretežno stanovanja), pa je time bilo potrebno izjašnjenje sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina, što je u ovom slučaju sud imenovao sudskog vještaka istoimene struke Ivana Mijanovića iz Splita.

31. Upravo na ročištu za raspravu održanome dana 6. rujna 2021. godine, saslušani su u ovom postupku imenovani sudski vještaci, te se sudski vještak za geodeziju Zvonimir Rubić u svom usmenom nalazu i mišljenju izjasnio kako se zbog veličine nekretnine, njene površine i položaja ne bi mogle ostvariti funkcionalne cjeline posebno uzimajući u obzir prostorno plansku dokumentaciju, o čemu se na istom ročištu vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ivan Mijanović izjasnio u usmenom nalazu i mišljenju nalazeći, usporedno s pribavljenim podacima kao i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za geodeziju u pogledu identiteta nekretnine da predmetna nekretnina predstavlja građevinsko zemljište stambene namjene i nedovoljne površine za građenje sukladno prostorno planskoj dokumentaciji tako da nije moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom jer površina nekretnine kao cjelina tako i u njenim pojedinim dijelovima koji bi nastali eventualnom geometrijskom diobom nije podobna za ishođenje akta za građenje tako i ne bi bilo moguće osnovati dvije odvojene cjeline koje bi jedna od druge omogućavale neovisno korištenje s obzirom na dosadašnji način korištenja te pristupa na ovu nekretninu.

32. Budući stranke nisu imale daljnjih prigovora niti primjedbi na iznesene usmene nalaze i mišljenja sudskih vještaka za geodeziju i graditeljstvo, sud je u svemu takve nalaze i mišljenja sudskih vještaka prihvatio kao ispravne jer su odgovorena sva bitna pitanja sukladno pravilima struke i jer su na taj način utvrđeni identitet nekretnine koja je predmet diobe, njena površina, namjena i položaj u prostoru, usporedbo sa svom potrebnom dokumentacijom kako onom koja proizlazi iz katastarskih operata tako i onom koja proizlazi iz nadležnih evidencija vezano za namjenu nekretnine.

33. Dakle, riječ je o nekretnini koja se nalazi u zoni izgrađenog građevinskog zemljišta, te su za mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice potrebni propisani uvjeti i pretpostavke da se određena nekretnina može izdvojiti kao samostalna uporabna cjelina koja će i nakon odvajanja služiti onoj svrsi i namjeni kojoj je i prethodno služila nekretnina kao cjelina te se ista i dalje koristiti u svojoj osnovnoj namjeni da kao takva znatno ne izgubi vrijednost, a budući prema izjašnjenju ovdje saslušanih sudskih vještaka kako vještaka za geodeziju tako i sudskog vještaka za graditeljstvo, kao sudskih vještaka za to odgovarajuće struke, s obzirom na sve one za nekretninu bitne parametre postoji zakonsko ograničenje mogućnosti razvrgnuća suvlasniče zajednice koje je i propisano Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23- nastavno ZPU-a), kao posebnim propisom, prema kojim zakonskim odredbama postoje uvjeti za parcelaciju zemljišta unutar granica građevinskog područja, što treba biti usklađeno s detaljnim planom uređenja toga područja, koje uvjete, kako su se na to izjasnili imenovani sudski vještaci, predmetna nekretnina nema niti ih ispunjava, tako da ostaje za zaključiti da je jedino moguća, svrsishodna i opravdavajuća civilna dioba suvlasništva kao drugi mogući način razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine.

34. Odredbom čl. 51. st. 4. ZV-a, propisano je da ako dioba iz stavka 2. ovoga članka toga Zakona nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

35. S obzirom na to da stranke nisu postigle dogovor o međusobnoj isplati, a kako geometrijska dioba predmetnog objekta na dvije zasebne samostalne uporabne cjeline nije moguća ni dopuštena, što proizlazi iz pismenog i usmenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju tako usporedno s njegovim mišljenjem i usmenog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo, to je ovaj sud prihvatio prijedlog predlagateljice sukladno pravnom pravilu paragrafa 267. stavku 2. Zakona o izvanparničnom postupku, a koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91.), sve to primjenom odredbe čl. 119. st. 1. ZIP-a, s obzirom na vrijeme pokretanja ovoga izvanparničnog postupka, te je odlučeno izvršiti civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini stranaka, s obzirom na odredbu članka 47. stavkom 1. ZV-a, a sukladno odredbi članka 48. stavka 1. ZV-a, sve to prema odredbi članka 50. st. 1. ZV-a, vezano sa stavkom 4. istog članka toga Zakona.

36. Slijedom gornje iznesenoga, valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke.

37. U ovom postupku stranke zahtijevaju naknadu troškova koji su proizišli iz ovog izvanparničnog postupka tražeći od suprotne stranke naknadu troška.

38. U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice za troškove postupka primjenjuje se odredba čl. 54. ZV-a, kao posebna odredba kojom je regulirano pitanje troškova postupka razvrgnuća. Odredbom čl. 54. ZV-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije.

39. Troškovi postupka koji se nadoknađuju su potrebni troškovi vođenja postupka razvrgnuća u to spadaju materijalni troškovi kao što je izlazak suda na lice mjesta i troškovi i nagrade vještaka koji sudjeluju u postupku, a koje je prethodno predujmila stranka, konkretno ovdje predlagateljica te troškovi sudskih pristojbi.

40. Troškovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika nisu nužni troškovi za vođenje postupka razvrgnuća suvlasništva koji se ne nadoknađuju već ih sama stranka koja ih je imala treba i snositi.

41 Iz toga razloga, osnovano zahtjeva ovdje predlagateljica da potrebne troškove, koji su predujmljeni i ostvareni kao što je izvedeni trošak vještačenja u iznosu od 331.81 EUR-a (što je iznos pretvoren konverzijom iznosa od 2.500,00 kuna prema službenom fiksnom tečaju konverzije od 7,53450) odnosno dodatni trošak angažiranja sudskih vještaka od 199.08 EUR-a ( što je iznos pretvoren konverzijom iznosa od 1.500,00 kuna prema službenom fiksnom tečaju konverzije od 7,53450), što je ukupno utvrđeni opravdani trošak predlagateljice u iznosu od ukupno 530,89 EUR-a, koji u svom odgovarajućem omjeru od polovine dijela participira protustranka na koju se vezano za ovaj postupak i iskazani pravni interes stranaka ovaj trošak odnosi .

42. Kako je predlagateljica prvotno predujmile nužne troškove, a time takav trošak i ostvarila u iznosu od ukupno 530,89 EUR-a, to je valjalo odrediti da protustranka istoj naknadi razmjeran dio ovog troška u iznosu od ukupno 265,45 EUR-a jer takav trošak predlagateljici osnovano pripada, pa je slijedom toga odlučeno kao u točki II. izreke.

43. Kako ostali troškovi s osnova zastupanja nisu troškovi koji se od strane druge stranke trebaju nadoknaditi, jer ovdje nije riječ niti o krivnji stranke za nastale troškove, jer se postupak razvrgnuća provodi u interesu svih suvlasnika, bez obzira koji je od suvlasnika inicirao postupak, to je odlučeno da svaka stranka snosi svoje preostale troškove postupka, kako je to odlučeno kao u točki III. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 31. ožujka 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke u roku od 15 (petnaset) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagateljici po punomoćniku; Vinko Ljubičić, odvjetnik u OD Ljubičić, Vrdoljak i partneri d.o.o, Split,

- protustranci po punomoćniku; Dragan Mijoč, odvjetnik u OD Mijoč i Bakić d.o.o, Split, Split,

- u spis

Po pravomoćnosti:

- Porezna uprava; Ispostava Trogir- uz potvrdu pravomoćnosti

,