Posl.br. Pn-3447/2020-33

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (Otok Brač), Polježice 18, zastupan po punomoćniku Robertu Jančiku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika GRAWE HRVATSKA d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ul. grada Vukovara 5, zastupan po punomoćniku Mladenu Golojuhu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 31. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAWE HRVATSKA d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ul. grada Vukovara 5, isplatiti tužitelju ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (Otok Brač), Polježice 18, iznos od 10.105,50 € na ime naknade neimovinske i imovinske štete, na ime tuđe njege i pomoći za vrijeme liječenja u kući na slijedeće iznose:

- na iznos od 8.805,50 € s kta od 30.12.2020. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

- na iznos od 1.300,00 € s kta od 08.02.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku GRAWE HRVATSKA d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ul. grada Vukovara 5, isplatiti tužitelju ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (Otok Brač), Polježice 18, iznos od 6.378,22 € na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja s zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

- na iznos od 4.034,75 € s kta od 17.12.2020.g. do isplate,

- na iznos od 66,30 € s kta od 03.12.2019.g. do isplate,

- na iznos od 79,64 € s kta od 03.09.2019.g. do isplate,

- na iznos od 2.123,57 € s kta od 14.07.2020.g. do isplate,

- na iznos od 66,32 € s kta od 27.05.2019.g. do isplate,

- na iznos od 7,64 € s kta od 18.07.2019.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima do 31.12.2022., a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku GRAWE HRVATSKA d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ul. grada Vukovara 5, isplatiti tužitelju ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (Otok Brač), Polježice 18, isplatiti iznos od 2.256,08 € na ime naknade imovinske štete izgubljene zarade s zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

-na iznos od 34,17 € s kta od 15.04.2019.g. do isplate,

-na iznos od 119,45 € s kta od 15.05.2019.g. do isplate,

-na iznos od 55,98 € s kta od 15.06.2019.g. do isplate,

-na iznos od 49,77 € s kta od 15.07.2019.g. do isplate,

-na iznos od 119,45 € s kta od 15.08.2019.g. do isplate,

-na iznos od 138,87 € s kta od 15.09.2019.g. do isplate,

-na iznos od 150,67 € s kta od 15.10.2019.g. do isplate,

-na iznos od 88,02 € s kta od 15.11.2019.g. do isplate,

-na iznos od 115,08 € s kta od 15.12.2019.g. do isplate,

-na iznos od 101,51 € s kta od 15.01.2020.g. do isplate,

-na iznos od 121,30 € s kta od 15.02.2020.g. do isplate,

-na iznos od 161,74 € s kta od 15.03.2020.g. do isplate,

-na iznos od 134,78 € s kta od 15.04.2020.g. do isplate,

-na iznos od 134,78 € s kta od 15.05.2020.g. do isplate,

-na iznos od 148,26 € s kta od 15.06.2020.g. do isplate,

-na iznos od 134,78 € s kta od 15.07.2020.g. do isplate,

-na iznos od 121,54 € s kta od 15.08.2020.g. do isplate,

-na iznos od 148,26 € s kta od 15.09.2020.g. do isplate,

-na iznos od 134,78 € s kta od 15.10.2020.g. do isplate,

-na iznos od 42,89 € s kta od 15.11.2020.g. do isplate,

do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima do 31.12.2022., a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku GRAWE HRVATSKA d.d., OIB: 28406115764, Zagreb, Ul. grada Vukovara 5, naknaditi tužitelju ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] (Otok Brač), Polježice 18, parnični trošak u iznosu od 6.475,48 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31.03.2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je stradao dana 20.03.2019. kao vozač motocikla marke Yamaha, reg. oznake [registarska oznaka]. Prometna nezgoda se dogodila u Splitu na kolniku Zajčeve ulice i Šoltanske ulice. Tužitelj je stradao tako što je vozač osiguranika tuženika oduzeo prednost tužitelju tj. presjekao je smjer kretanja motocikla tužitelja i došlo je do neizbježnog naleta motocikla na bočni dio teretnog vozila osiguranog kod tuženika.

2. Tuženik je dana 04.04.2019. isplatio tužitelju iznos od 9.000,00 kn / 1.194,50 € kao nesporni dio štete.

3. U ovom štetnom događaju tužitelj je zadobio tjelesne ozljede, koje su dovele do povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 - dalje: ZOO), pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu:

-pretrpljene tjelesne boli iznos od 3.700,00 €,

-za pretrpljeni strah iznos od 2.500,00 €,

-za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti iznos od 2.600,00 €,

-za duševne boli zbog naruženja iznos od 1.200,00 €,

-za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.300,00 €,

-za troškove liječenja iznos od 6.378,40 €,

-za izgubljenu zaradu iznos od 2.256,08 €,

4. Zbog navedenih povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužitelj zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 10.000,00 €, a kako je po tom osnovu tuženik tužitelju isplatio nesporni dio štete u iznosu od 1.194,50 € što odgovara svoti od 9.000,00 kn, tužitelj za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, pretrpljene tjelesne boli, pretrpljeni strah i duševne boli zbog naruženja potražuje iznos od 8.805,50 €. S osnova tuđe pomoći i njege potražuje 1.300,00 €, s osnova troškova liječenja 6.378,40 € i s osnova izgubljene zarade 2.256,08 € čime tužitelj sveukupno zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 18.739,98 €.

5. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za naknadu štete. Navodi da je tuženiku isplatio iznos od 9.000,00 kn odnosno 1.194,50 €, pa slijedom toga osporava osnovnost i visinu tužbenog zahtjeva, a preko plaćenog iznosa od 1.194,50 €. Tuženik osporava zahtjev tužitelja po osnovi troškova liječenja navodeći da je tužitelj svo liječenje mogao obaviti na teret HZZO-a, osporava potraživanje po osnovi izgubljene zarade, te predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja preko priznatog i nespornog iznosa.

6. Predlaže da sud tužitelja odbije s tužbenim zahtjevom preko plaćenog iznosa uz naknadu troškova postupka.

7. U dokaznom postupku sud je pročitao Zapisnik o očevidu sačinjen po MUP RH PU Splitsko-dalmatinska od 12.05.2019. (list 6-9 spisa), pregledani su plaćeni računi troškova liječenja u privatnim poliklinikama (list 11-17 spisa), pročitana je potvrda o isplaćenim naknadama plaće za vrijeme bolovanja tužitelja (list 18 spisa), medicinsku dokumentaciju o ozljedama i liječenju (list 19-53), na ročištu od 08.11.2021. pun. tužitelja je predao sudu na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju tužitelja, te je sud utvrdio istovjetnost preslika medicinske dokumentacije u spisu sa prezentiranim originalima sukladno odredbi čl. 108. ZPP-a, pročitana je preslika zdravstvenog kartona tužitelja (list 73-85 spisa), pročitan je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme iz kojeg je razvidno da je tužitelj zaposlen u trgovačkom društvu Dučac d.o.o. (list 86-91 spisa), provedeno je liječničko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Anti Muljačiću i dr. ŽD, na primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje vještaka očitovao se usmeno dr. Ante Muljačić na Zapisniku od 07.03.2024. (list 116-120 spisa), pročitane su potvrde o isplatnim listama s osnova plaće tužitelja za razdoblje od 01.01.2019. do 03.11.2020., potom potvrda o uplatama od strane HZZO-a s osnova naknade plaće za razdoblje od 20.03.2019. do 11.10.2020. (list 193-144 spisa), na okolnost utvrđivanja visine izgubljene zarade provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku RUČEVIĆ VJEŠTAČENJA d.o.o. (list 147-151 spisa).

8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

9. Među strankama je neprijeporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost za naknadu štete, neprijeporno je da su tužitelju pomoć i njegu pružali ukućani. Neprijeporno je da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari isplatio iznos od 1.194,50 €.

10. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine postavljenog tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz liječničkim vještačenjem, na primjedbe tuženika usmeno se očitovao vještak dr. Ante Muljačić, te na okolnost utvrđivanja visine izgubljene zarade provedeno je vještačenje po RUČEVIĆ VJEŠTAČENJA d.o.o.

11. U svom nalazu i mišljenju liječnici vještaci docent dr. sc. Ante Muljačić, dr.med i dr.sc.prof. ŽD su naveli da je tužitelj ĆD dana 20.03.2019. stradao kao vozač motocikla u prometnoj nesreći i tom prigodom je zadobio istegnuće paravertebralne muskulature vratne kralježnice, intraartikularni prijelom distalnog dijela palčane kosti sa pomakom, prijelom stiloidnog nastavka desne lakatne kosti i lacerokontuznu ranu na lijevom koljenu.

12. Kao posljedica istegnuća paravertebralne muskulature vratne kralježnice za tužitelja nisu zaostale trajne tjelesne posljedice. Kao posljedica intraartikularnog prijeloma distalnog okrajka desne palčane kosti i prijeloma stiloidnog nastavka desne lakatne kosti sa pomakom zaostao je vidljiv blaži deformitet desnog ručnog zgloba. Na desnom ručnom zglobu u predjelu stiloidnog nastavka desne palčane kosti vidljiv je poprečni ožiljak duljine cca. 2 cm sa parestezijama okolice. Opisane vidljive promjene naružuju vanjski izgled tužitelja u blažem smislu. Kretnje u desnom ručnom zglobu su ograničene. Tako je supinacija izvediva do 80º (normala do 90º), pronacija do 70º (normala do 90 º), dorzalna ekstenzija desnog ručnog zgloba izvediva je do 50º (normala do 70º), parmalna fleksija desnog ručnog zgloba do 65º(normala do 90º), radijalna abdukcija desnog ručnog zgloba do 25º (normala do 30º), te ulnarna abdukcija desnog ručnog zgloba 45º (normala do 55º). Snaga stiska desne šake je u manjoj mjeri smanjena. Sve navedeno je posljedica prometne nesreće sa posljedičnim krivim zaraštanjem distalnog okrajka desne palčane kosti sa skraćenjem i posljedičnog nastanka posttraumatske artroze zgloba sa degenerativnim promjenama. Napominje se da je tužitelj dešnjak i da mu je desna ruka dominantna. Slijedom događaja, a zbog prirode i vrste zadobivenih ozljeda pretrpio je primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan i trajao je koliko i sam događaj. Nakon toga trpio je sekundarni strah jačeg intenziteta i trajanja oko 5 dana, srednjeg intenziteta i trajanja oko 8 dana, te slabijeg intenziteta i trajanja oko 20 dana.

13. Nakon toga trpio je kasni strah koji je trajao još oko 2 mjeseca. Nakon štetnog događaja trpio je bol jačeg intenziteta i trajanja 7 dana, srednjeg intenziteta i trajanja mjesec dana, te manjeg intenziteta i trajanja 3 mjeseca. Nakon toga zaostali su povremeni manji bolovi sa egzacerebracijom srednje jakih bolova koji ulaze u pojačane napore. Nakon štetnog događaja za tužitelja je zaostalo trajno smanjenje opće životne i radne sposobnosti u visini od 15% u kom omjeru će on morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom radu i životu.

14. Nakon štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe i to 2 sata dnevno kroz 2 mjeseca. Nakon tog razdoblja, tuđa pomoć i njega druge osobe bila mu je potrebna kroz daljnjih 6 mjeseci i to 3 x 2 sata tjedno. Ova pomoć druge osobe mu je bila potrebna za obavljanje osobne higijene, nabavku i donošenje kućanskih potrepština, čišćenje i pospremanje kućanstva, te sve druge kućanske poslove za koje je potreba upotreba snage i energije.

15. Odgovarajući na pitanje suda o tome da li je liječenje tužitelja koje je provođeno u privatnim zdravstvenim ustanovama doprinijelo poboljšanju zdravlja tužitelja vještak iskazuje: konzervativno liječenje tužitelja, te provedene fizikalne terapije dovele su do poboljšanja zdravlja tužitelja te su bile nužno potrebne za liječenje tužitelja. S druge strane vještaci smatraju da operacijsko liječenje tužitelja nije bilo potrebno i to iz razloga što ono prema rezultatima utvrđenog stanja nije pridonijelo poboljšanju zdravlja tužitelja. Naime, sve opisane posljedice kod tužitelja su posljedica krivo zaraslog prijeloma desnog ručnog zgloba s razvojem artroze navedenog zgloba. Operacijski zahvat u konačnici nije mogao djelovati na poboljšanje samog uzroka konačnog stanja ručnog zgloba. To znači da bi utvrđene trajne posljedice nastale neovisno o operacijskom zahvatu, a operacijski zahvat nije mogao pridonijeti poboljšanju konačnog stanja jer nije ni djelovao na bitnu posljedicu prijeloma, a to je nastanak krivo sraslog prijeloma s artrozom zgloba.

16. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik je stavio primjedbe navodeći da vještaci nisu obrazložili ocjenu bolova i straha, a posebice tzv. kasnog straha. Tuženik navodi da ukoliko je zaista postojao takav strah kakvim ga utvrđuju vještaci tada bi bilo za očekivati da se pristupilo dodatnom liječenju takvog straha. Također tuženik prigovara i ocjeni umanjenja životnih aktivnosti navodeći da je nejasna ocjena od 15% budući bi se prema navedenim mjerenjima radilo o smanjenoj pokretljivosti ručnog zgloba u dijelu 1/3 odnosno prema takvom obrazloženju umanjenje aktivnosti tužitelja ne bi mogle prelaziti 10%.

17. Na primjedbe tuženika očitovao se liječnik vještak dr. Ante Muljačić na ročištu od 07.03.2024., te je naveo da je tuženik stavio primjedbe na utvrđene bolove kod tužitelja, te je kod bolova primijenio jednu novotvorinu kao bazu za ocjenjivanje istih koja bi otprilike proizlazila da tužitelj nije ozbiljno mogao imati bolove različite jačine po danima, već po satima, a to bi značilo da tužitelj ima neko dugme i pritisne to dugme nakon prolaska jednog sata bolova, te nakon toga isto dugme uključi da bi opet imao jedan sat bolova. Vještak navodi da je ova inovacija po tuženiku nepoznata jer se bolovi ocjenjuju po danima.

18. U odnosu na primjedbe za strah, tuženik ne primjenjuje istu formulu, a ta je da dane dijeli na sate već sada argumentira isto kako bi se iste mogle utvrditi u slučaju da se tužitelj liječio kod liječnika neuropsihijatrijske struke ili neurološke struke. Vještak navodi da se sukladno sudskoj praksi i težini trajnih posljedica u vještačenjima strah na neki način usklađuje sa pretrpljenim bolovima što je također uobičajeno kod svih vještačenja. Vještak navodi da se tužitelj liječio u razdoblju od 20.03.2019. do 30.09.2020. i da je imao ne samo tešku ozljedu koja je konzervativno primarno liječena već je sekundarno zbog iste liječen i operacijski.

19. Stoga je razumna ocjena straha pri čemu vještak navodi da s obzirom na težinu ozljede da je tužitelj išao kod neuropsihijatra tada bi taj liječnik u odnosu na pretrpljene ozljede utvrdio još dodatnu dijagnozu, a ta bi bila posttraumatski sindrom. U tom slučaju bi ukupno smanjenje opće životne i radne sposobnosti kod tužitelja bilo 20%, a ne 15% kako je utvrđeno u samom vještačenju.

20. U odnosu na prigovor na ocjenu smanjenja životnih aktivnosti vještak navodi da su do krajnjih granica opisali stanje tužitelja nastalog kao posljedica ozljeđivanja, te su sve pokrete u ručnom zglobu u stupnjevima napisali koliko iznose, koja je mogućnost pokreta ručnog zgloba tužitelja, pa je ocijenjeno nađeno stanje kod tužitelja u odnosu na normalne vrijednosti.

21. Vještak napominje da su u vještačenju precizno obrazložili zašto smatraju da se trošak plaćene operacije u Poliklinici Bilić Vision ne priznaju jer to liječenje nije dovelo do poboljšanja kliničkog stanja tužitelja. Pri tome je liječnik vještak dr. Muljačić u svom usmenom očitovanju naveo da je ova privatna operacija koja je učinjena u Poliklinici Bilić Vision učinjena da se poboljša oboljenje tetivnog sustava i da se što prije poboljša zdravlje tužitelja. Vještak navodi da je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir i podatke koji se nalaze u zdravstvenom kartonu što znači da je utvrdio da tužitelj prije i poslije štetnog događaja nije imao takvih i sličnih ozljeđivanja.

22. Na dodatno pitanje punomoćnika tuženika jesu li vještaci bolove ocijenili u kumulativnom obliku, vještak je naveo da su bolovi izraženi u kumulativnom obliku i svedeni na dane bolova. U odnosu na bolove na ponovljeno pitanje tuženika, vještak je naveo da se bolovi kumulativno ocjenjuju za cijelo razdoblje i iskazuju se kroz dane jakih, srednjih i slabih bolova koje vještak ocjenjuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja. Pri tome ta ocjena bolova nije navedena kronološkim redom nego u svojoj ukupnosti za cijelo vrijeme liječenja.

23. Nakon usmenog očitovanja liječnika vještaka tuženik je naveo da je usmeno očitovanje vještaka Muljačića bilo bezobrazno pa je predložio da izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem.

24. Kako argumentacija tuženika da on očitovanje vještaka ocjenjuje bezobraznim nije dostatan razlog za određivanje novog vještačenja sud je odbio izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem.

25. Kako nalaz i mišljenje vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan sam sa sobom ili s utvrđenim okolnostima, a ne postoji niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, a i vještak je svojim usmenim očitovanjem u cijelosti otklonio sve prigovore tuženika, to je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan stručno i nepristrano na temelju medicinske dokumentacije, zdravstvenog kartona i pregleda tužitelja.

26. Time je sud u cijelosti utvrdio osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.

27. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije), sud se rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih tjelesnih boli, duševnih boli i straha izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.

28. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga, radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju u kojem ovaj sud odlučuje, potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju, da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

29. Cijeneći u okviru i na način predviđen čl. 1100. st. 2. ZOO-a, intenzitet i trajanje bolova koje je trpio tužitelj, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 3.700,00 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove neimovinske štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.

30. S obzirom da je utvrđeno da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio strah, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 2.500,00 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove neimovinske štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.

31. Cijeneći stupanj umanjenja životne i radne aktivnosti tužitelja u omjeru od 15%, prema odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos od 2.600,00 €, pri tome imajući u vidu da je tužitelj rođen 1995.g., te će po redovnom tijeku stvari ove posljedice trpjeti dugi niz godina.

32. Imajući u vidu stupanj naruženja kod tužitelja blažeg stupnja, a koji se nalazi na desnom ručnom zglobu i zbog čega je desni ručni zglob zadebljan, palac je skraćen, te je vidljiv poprečni ožiljak dužine cca. 2 cm i ožiljak je vidljiv u svakoj društvenoj situaciji i na društvenoj udaljenosti, primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a s osnova naruženja blažeg stupnja, sud je tužitelju dosudio zatraženi iznos u svoti od 1.200,00 €.

33. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega za razdoblje liječenja u kući posebice što je nosio desnu podlaktičnu longetu, a potom desni cirkularni gips, a tužitelj je dominantan dešnjak, istom je bila potrebna trajna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 264 sata. Pomoć i njegu su tužitelju pružali ukućani.

34. Sud je tužitelju za ovaj vid štete dosudio 4,92 € za jedan sat tuđe pomoći i njege, a koja cijena je primjerena cijenama tuđe pomoći i njege u vrijeme kada je tužitelju tuđa pomoć i njega pružana, a i u vrijeme presuđenja.

35. Radi toga sud je tužitelju za potrebnih 264 sata tuđe pomoći i njege dosudio zatraženi iznos od 1.300,00 €. Pri tome je sud imao u vidu i ostale okolnosti značajne za visinu ove neimovinske štete, kao što su karakter ozljeda, tijek liječenja i sve ostale neugodnosti vezane uz liječenje.

36. U odnosu na troškove liječenja tužitelj je imao dodatne troškove liječenja u Poliklinici Matulić, Split koji se odnosio na 130 tretmana fizikalne terapije na specijalističke preglede, kontrolne preglede, te tretmani paletelet rich plazma u ukupnom iznosu od 30.400,00 kn, te je potom imao dodatne tretmane i operaciju u Zagrebu u Poliklinici Bilić Vision gdje je platio 3 ortopedska pregleda i jednu ortopedsku operaciju. Glede tih troškova liječenja koji su obavljeni u privatnoj poliklinici Bilić Vision kao i privatna operacija liječnici vještaci dr. Ante Muljačić i dr. ŽD su u svom nalazu i mišljenju opisali kako je došlo do te ortopedske operacije i pokušaju spašavanja tužiteljevog desnog ručnog zgloba, nakon što je više nego očito došlo do propusta u liječenju u KBC Splitu jer je tužitelj zadobio prijelom nastavka desne lakatne kosti i prijelom desnog dijela palčane kosti, s pomakom, a te frakture s pomakom nisu liječene operacijom nego su samo ručno namješteni imobilizirani u longeti, a potom u cirkularnom gipsu i tek kada je sve zaraslo onda se naknadno i to u Zagrebu u Poliklinici Bilić Vision utvrdio da je došlo do sraštavanja desnog ručnog zgloba, a da on nije bio namješten kako je trebalo.

37. Nadalje sud je iz nalaza i mišljenja vještaka, a što proizlazi iz kompletne dokumentacije priložene po tužitelju utvrdio da je neposredno nakon štetnog događaja tužitelj pregledan i obrađen u KBC Split gdje je učinjena RTG snimka desnog ručnog zgloba, trzajna ozljeda vratne kralježnice.

38. Nakon inicijalno utvrđeno prijeloma tužitelj je imao podlaktičnu longetu potom cirkularni gips. Nakon skidanja imobilizacije od 6 tjedana u odnosu na dan prijeloma započelo se sa mjerama fizikalne terapije. Kontrolne RTG snimke desnog ručnog zgloba su pokazale početnu artrozu desnog ručnog zgloba s skraćenjem desne palčane kosti većim od 4 mm, ograničenje pokretljivosti desnog ručnog zgloba s prisutnim bolovima, te je odgovorni ortoped u Splitu preporučio konzultaciju kod profesora Ć u Poliklinici Bilić Vision u Zagrebu.

39. Tužitelj je dana 03.09.2019. pregledan od strane profesora Ć i tom prigodom se utvrdilo diskretno deformirani desni ručni zglob u smislu skraćenja palčane kosti i prominencije distalnog okrajka lakatne kosti te ograničenje pokretljivosti u svim pokretima. Jednako tako se i utvrdilo i postojanje Morbus DeQuarvain desne šake kao posljedica prijeloma ručnog zgloba.

40. Ponovo su učinjene RTG snimke desnog ručnog zgloba koje su pokazale krivo srasli prijelom distalnog okrajka palčane kosti i nesrastao prijelom stiloidnog nastavka lakatne kosti. Izražen je patološki dorzalni nagib distalne zglobne površine desne palčane kosti, značajno smanjen unlarni nagib kao i diskretno skraćenje palčane kosti. Prema mišljenju profesora Ć nema jasne indikacije za operacijsko liječenje krivo sraslog prijeloma desne palčane kosti jer rezultat takvog liječenja nije sasvim izvjestan. DeQuarvainovu bolest predložio je liječiti injekcijama 3 do 4 injekcije svaka dva tjedna po jednu, te nastaviti sa fizikalnom terapijom. Preporučeno liječenje kao i fizikalnu terapiju tužitelj je proveo u Splitu. Prilikom kontrolnog pregleda kod profesora Ć dana 03.12.2019. u Zagrebu profesor Ć je predložio nastavak opisane terapije. Kako i nakon svih provedenih mjera zaostaje bolnost sa ograničenom pokretljivosti ručnog zgloba to je tužitelj ponovo upućen na pregled kod profesora Ć.

41. Dana 27.05.2020. profesor Ć je predložio operativnu dekompresiju prvog dorzalnog odjeljka desne šake uz toaletu pripadajućih tetiva. Dana 14.07.2020. tužitelj je pristupio navedenom operacijskom zahvatu u Poliklinici Bilić Vision. U blijedoj stazi i aksilarnoj blok anesteziji pristupilo se operacijskom zahvatu, te se poprečnim rezom iznad radijalnog stiloida učinila dekompresija sa parcijalnom tenosivektomijom i to toaletom tetive kratkog ispruživača palca i drugog abduktora palca desne šake. Rana je odmah zarasla.

42. Nakon uklanjanja šavova tužitelj i dalje provodi mjere fizikalne terapije u Splitu.

43. Imajući u vidu da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi kao motociklist tako što mu je put presjekao i prepriječio se osiguranik tuženika zbog čega je tužitelj kao mlada osoba od svega 25 godina teško ozlijeđen, te se liječio prema mjestu stanovanja u KBC Split, te činjenice da je nažalost u KBC Split liječenje provedeno loše i nestručno jer kada liječnici nađu frakturu sa pomakom tada takvu frakturu moraju liječiti operativno, a ne takvo pomaknuće fiksirati sa longetom, a potom sa gipsom i u dobi od 25 godina uništiti desni ručni zglob i desnu šaku tužitelju tako što mu već u 25 godini života započinju na toj ruci artrotske promjene.

44. Tužitelj je iz Splita od svog nadležnog ortopeda upućen u Zagrebu u privatnu polikliniku Bilić Vision da mu se tamo pokuša pomoći. U Poliklinici Blić Vision su tužitelja pokušali liječiti i pokušali mu pomoći klasičnim metodama bez operacije. Kada niti jedna metoda nije dala rezultat, pristupilo se operacijskom zahvatu na način da se obavi operacija na tetivi, kako bi se tužitelju pomoglo da se uspostavi funkcija palca desne ruke jer mu se zbog činjenice što je ručni zglob nepravilno zarastao skratio desni palac, a što mu je u svemu onemogućilo i normalan stisak desne šake i normalno korištenje tom desnom šakom.

45. Po ocjeni ovog suda, a s obzirom da sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka kao i svaki drugi dokaz, te imajući u vidu sve ove okolnosti tijeka liječenja tužitelja, činjenicu da je tužitelj stradao krivnjom osiguranika tuženika, činjenicu da je KB Split proveo loše i neadekvatno liječenje, te činjenicu da su zbog toga pada sa motora i svega što mu se dogodilo tužitelju teško narušena funkcija desne šake i desnog zgloba sud nalazi da su svi troškovi liječenja tužitelju bili potrebni, jer tužitelj ima pravo kao mlada osoba tražiti liječničku pomoć, nadati se liječničkoj pomoći i olakšavanju tegoba koje ga čekaju tijekom cijeloga života, a koje će kako vrijeme bude odmicalo biti sve veće i sve teže. Konačno u Poliklinici Bilić Vision se nije radila operacija loma zgloba i ponovnog namještanja zgloba nego operacija produžavanja tetiva palčane kosti kako bi se tužitelju vratila funkcija desne šake, pa stoga sud nalazi da su troškovi liječenja koje je tužitelj imao u privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod Bilić Vision bili potrebni i opravdani jer su pridonijeli liječenju tužitelja, a posebice imajući u vidu da se liječenje tužitelja odigravalo od ožujka 2019. pa do srpnja 2020.

46. Prema medicinskoj dokumentaciji iz Matulić Poliklinike datum nalaza 27.02.2020. (list 47) proizlazi da je kao rezultat zarastanja kosti s pomakom došlo do skraćenja radijusa u odnosu na ulnu – izravnate linije, a koje skraćenje radijusa je logično i normalno za sobom povuklo i tetivu pa je došlo i do skraćenja tetive i slijedom toga i daljnje skraćenje palca desne šake, a koje skraćenje palca je riješeno operacijom tetiva kako bi se tužitelju olakšalo nepovratno oštećenje desne šake. Pri tome ovaj sud ponovo apostrofira da je do svih ovih medicinskih postupaka i potrebe liječenja došlo jedino i isključivo zbog krivnje osiguranika tuženika koji je srušio tužitelja s motora, a tužitelj posljedično zadobio tešku ozljedu desne ruke, a na to se nastavilo i nažalost medicinski loše i neadekvatno zbrinjavanje desne šake što bi sve bilo riješeno da je netko stručni dijagnosticirao dislokaciju i napravio operaciju.

47. Konačno zadnji nalaz Bilić Vision od 24.07.2020. jasno navodi da su nakon operacije prsti tužitelja uredno pokretni, a posebno palac operirane desne šake, a koji palac je bio skraćen, te je od početne artroze započinjao proces degenerativnih promjena ručnog zgloba.

48. Stoga sud nalazi da su svi troškovi koje tužitelj imao u Bilić Vision bili potrebni i opravdani jer su pridonijeli bržem i boljem oporavku tužitelja, a na to liječenje je tužitelj uključujući i operaciju tetiva, bio upućen od ordinirajućeg ortopeda iz Splita, a osim toga privatne zdravstvene ustanove su zaživjele kao sastavni dio hrvatskog zdravstva.

49. Pri tome tužitelj kao oštećenik ima pravo uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego što je šteta nastala.

50. Stoga je temeljno pravilo u popravljanju imovinske štete uspostava prijašnjeg stanja u oštećenikovoj imovini odnosno isplata naknade štete u novcu u onom iznosu koji je potreban da se uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Stoga je sud tužitelju s osnova imovinske štete troškova liječenja, a prema odredbi čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO) za troškove liječenja dosudio zatraženi novčani iznos u svoti od 6.378,40 €, a svi ovi troškovi su potkrijepljeni računima za specijalističke preglede, ortopedske kontrolne preglede, tretmani fizikalne terapije, troškovi operativnog zahvata kao i materijalni troškovi plaćanja preslika medicinske dokumentacije.

51. U vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj je bio zaposlen u trgovačkom društvu Dučac d.o.o.

52. Zbog ozljeda koje je tužitelj pretrpio u štetnom događaju, tužitelj je bio spriječen za rad i na bolovanju u razdoblju od 20.03.2019. pa do 03.11.2020.

53. Radi utvrđivanja koliko je tužitelj primio s osnova plaće, te s osnova naknade za bolovanje, te koliko iznosi razlika odnosno koliko iznosi tužiteljeva izgubljena zarada, sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o

54. U svom nalazu i mišljenju vještak je utvrdio temeljem priložene dokumentacije koja se odnosi na potvrdu o isplaćenim naknadama tužitelja od strane HZZO u razdoblju od 01.03.2009. do 11.10.2020. te na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, te tri Anexa ugovora o radu, na temelju specifikacije društva Dučac d.o.o. o uplatama iz fonda HZZO, te obračunske isplate plaće tužitelja od ožujka 2019. do listopada 2020. vještak je utvrdio da je tužitelj bio na bolovanju u razdoblju od 20.03.2019. do 11.10.2020.

55. Što se tiče pretpostavljene plaće kod poslodavca Dučac d.o.o. istu je vještak izračunao na temelju utvrđene bruto plaće, na temelju Ugovora o radu i pripadajućih Anexa koja u 2019. iznosi 3.750,00 kn, a u 2020. 4.062,51 kn.

56. Na temelju utvrđene pretpostavljene bruto plaće vještak je izračunao izgubljenu zaradu kao razliku između pretpostavljene plaće koju bi tužitelj primao da nije bilo štetnog događaja i primljene plaće, kroz naknade za bolovanje koja mu je isplaćena u predmetnom razdoblju. Razlika između pretpostavljene bruto / neto plaće koju bi tužitelj primao (pretpostavljena neto plaća) izračunata je na temelju pretpostavljene bruto plaće pri čemu su u obzir uzeti svi propisi vezani uz stope poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, osobne odbitke i stope doprinosa za predmetno razdoblje i primljene bruto / neto plaće (naknade plaće), te je utvrđen i pregled mjesečnih iznosa obveza za doprinose iz plaće, obveznik doprinosa za plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

57. Na temelju provedenih izračuna vještak je utvrdio da za razdoblje od 20.03.2019. do 11.10.2020. izgubljena zarada tužitelja po osnovi radnog odnosa kod poslodavca Dučac d.o.o. iznosi ukupno 4.089,64 € bruto odnosno 2.256,08 € neto. Pojedinačni mjesečni iznosi iskazani su u priloženoj tablici nalaza i mišljenja vještaka.

58. Na nalaz i mišljenje vještaka Ručević vještačenja d.o.o. stranke nisu imale primjedaba pa je sud nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti jer je dan stručno i nepristrano, na temelju dokumentacije u spisu i provedenih izračuna.

59. Stoga je sud tužitelju na ime izgubljene zarade dosudio iznos od 2.256,08 €, a po mjesecima i s dospijećem kako je to navedeno u točki 3. izreke presude.

60. Tužitelj je u tijeku postupka naveo da je svoj tužbeni zahtjev postavio sukladno primjeni Orijentacijskih kriterija naknade i neimovinske štete koji kriteriji su doneseni na Sjednici građanskog odjela VSRH pod brojem Su-IV-47/2020. Tužitelj navodi da je VSRH prilikom odlučivanja o mijenjanju Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete zauzeo pravno shvaćanje prema kojem se koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku i prihvatio koncept primjene stope inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena.

61. Tuženik se protivio primjeni novih Orijentacijskih kriterija navodeći da ne postoje objektivni razlozi za primjenu novih Orijentacijskih kriterija jer oni ne predviđaju nikakvu njihovu daljnju indeksaciju ili revalorizaciju sa stopom inflacije ili bilo kojom drugom vrijednošću.

62. Ovaj sud napominje da je tužitelj podnio tužbeni zahtjev dana 29.12.2020. kada su već bili na snazi novi Orijentacijski kriteriji pa je stoga i postavio svoj tužbeni zahtjev sukladno novim Orijentacijskih kriterijima. Pri tome su Orijentacijski kriteriji ono što i sam njihov naziv navodi samo Orijentacijski, a što znači da će sud dosuditi pravičnu naknadu novčane štete, rukovodeći se svim elementima konkretnog slučaja.

63. Nakon provedenog vještačenja tužitelj je sukladno utvrđenjima u postupku postavio tužbeni zahtjev. Tuženik se protivio tako postavljenom tužbenom zahtjevu ističući prigovor zastare na povećani dio tužbenog zahtjeva navodeći da je povećani dio tužbenog zahtjeva u zastari.

64. Ovdje valja istaknuti da je kako je to i tužitelj naveo u svom podnesku da u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i čl. 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva – Zaključak II. Sjednice građanskog odjela VSRH broj Su-IV-123/24 od 27.05.2024.

65. Nadalje u ovoj pravnoj stvari se ima primijeniti i stav presude ESLJP Vugedlija protiv Hrvatske od 20.02.2024. (Zahtjev broj: 14692/18). U ovoj presudi ESLJP je jasno naveo da tužitelj ima pravo na povišenje tužbenog zahtjeva i s obzirom na postupovna pravila hrvatskog prava gdje previsoko postavljeni zahtjevi mogu dovesti do toga da trošak postupka koji se mora platiti u svezi odbijenog dijela (previsoko postavljenog) tužbenog zahtjeva u konačnici premaši iznose koji se dosuđuju tužitelju. U tom kontekstu podnositelju se ne može prigovoriti što je bio oprezan prilikom podnošenja tužbe i naznačio tužbeni zahtjev u nižem iznosu.

66. Stoga u situaciji kada bi se tužitelju onemogućilo da uskladi tužbeni zahtjev sa provedenim vještačenjima tada se dovodi do situacije da tužitelj iako nije učinio nikakvu pogrešku bude doveden u situaciju da zbog restriktivne primjene procesnih pravila ne može ostvariti puni iznos naknade štete te bi mu na taj način nerazmjerno bilo ograničeno pravo na pristup sudu, a što je u protivnosti sa stavovima Europskog suda za ljudska prava.

67. Radi navedenog sud je tužitelju dosudio na ime naknade neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 10.105,50 €, na ime troškova liječenja iznos od 6.378,22 €, na ime izgubljene zarade 2.256,08 €.

68. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZPP-a, te na odredbi čl. 1103. ZOO-a.

69. Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

70. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 250 bodova, troška sastava 1 podneska od 08.01.2021. u iznosu od 25 bodova, troška zastupanja na 3 ročišta (07.03.2024., 22.01.2025. i 31.03.2025.), svako po 250 bodova, troška sastava 4 podneska (23.01.2021., 18.02.2022., 11.05.2024. i 14.06.2024.), svako po 250 bodova, troška sastava 3 podneska (16.02.2022., 19.03.2024. i 11.06.2024.), svako po 50 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 8/3, Tbr 8/4, Tbr 9/1 i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.

71. Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 2175 bodova / 4.350,00 €.

72. Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 1.087,50 €, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 218,99 € koja je i plaćena, troška pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 218,99 € temeljem Zakona o sudskim pristojbama, te troška predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 300,00 € i troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 €, čime je tužitelju sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 6.475,48 €.

73. Sud je tužitelju dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

74. Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. do IV. izreke.

U Zagrebu, 31. ožujka 2025. godine

Sutkinja

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun tuženika