Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-821/2023-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i doc. dr sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog OM, zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br.:125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17- u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Zlataru, broj K-147/2023- 65 od 8. rujna 2023. podnio okrivljeni OM, nakon rasprave održane 21. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika Silvija Sušca, okrivljenog OM i branitelja Denisa Krištofića
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba okrivljenog OM, preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se
okrivljeni OM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i A rođene Ž, rođen **.**.1962. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, energetičar-strojar, nezaposlen, sa završenom srednjom strojarskom školom, neoženjen, bez imovine, vojsku služio u Kninu 1981., dragovoljac Domovinskog rata 1991/1995., neosuđivan,
na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24. - dalje u tekstu: ZKP)
OSLOBAĐA OD OPTUŽBE
da bi:
dana 23. veljače 2016. u Oroslavju, u nakani da se nepripadno materijalno okoristi, pristupio AM, na kojeg ga je uputio ŽM, ponudivši mu prodaju 48 komada stabala, ukupne drvene mase 81,63 m3 u šumi k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], pritom mu neistinito predočivši da je vlasnica navedene šume HM koju on zastupa i koja je stara pa ne može izaći na teren, iako je navedenu šumu kupio 25. ožujka 2014. od imenovane za iznos od 2.000,00 eura, ali ju nije prenio na svoje ime i bilo mu je poznato gruntovno stanje iz izvatka kojeg mu je ista predala po kojemu je ista suvlasnica navedene šume u dijelu 6/40, pa kako mu je AM povjerovao i predao mu iznos od 11.000,00 kuna za kupnju dogovorene količine drva, o čemu su potpisali potvrdu ovjerenu kod Javnog bilježnika u Zaprešiću po brojem: OV-1494/16, primljeni iznos novca je zadržao za sebe, a kada je AM došao porušiti i odvesti kupljena stabla ista nije mogao uzeti budući su došli suvlasnici šume, čime se na štetu imenovanog nepripadno okoristio za iznos od 11.000,00 kuna,
dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i održavao ga u zabludi i time ga naveo da na štetu svoje imovine nešto učini,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv imovine - prijevarom - opisano i kažnjivo po članku 236. stavku 1. KZ/11.
II. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećeni AM se s imovinskopravnim zahtjevom upućuje u parnicu.
III. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zlataru, broj K-147/2023-65 od 8. rujna 2023. okrivljeni OM je proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv imovine – prijevarom - označeno i kažnjivo po članku 236. stavku 1. KZ/11 te je na temelju članka 236. stavka 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci te mu je na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 56. stavka 4. KZ/11 okrivljenom OM određena je posebna obveza iz članka 62. stavka 1. točka 1. KZ/11, i to da u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude popravi štetu počinjenu kaznenim djelom oštećenom AM, uplatom iznosa od 1.459,95 eura / 11.000,00 kuna te je okrivljenik na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora, ako u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri posebnu obvezu. Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. ZKP/08 oštećenom AM dosuđen je imovinskopravni zahtjev u iznosu 1.459,95 eura / 11.000,00 kuna te je naloženo okrivljeniku da na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenom AM isplatiti iznos od 1.459,95 eura / 11.000,00 kuna, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP naloženo je okrivljenom OM da plati troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. i točke 8. ZKP i to troškove kaznenog postupka u iznosu 24,42 eura / 184,00 kune, paušalni iznos od 150 eura /1.130,18 kuna u roku 15 dana pravomoćnosti presude, dok će se u odnosu na troškove iz članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP donijeti posebno rješenje.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljeni OM po branitelju odvjetniku Denisu Krištofiću, odvjetniku iz Zagreba, navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o imovinskopravnom zahtjevu i troškovima kaznenog postupka te je predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da se pobijana presuda preinači i okrivljenika oslobodi od optužbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Nitko od stranaka nije predložio održavanje javne drugostupanjske sjednice, a ovaj sud drugog stupnja nije našao svrsishodnim pozivanje stranaka radi boljeg razjašnjenja stvari u smislu članka 475. stavka 1. ZKP. Međutim, na navedenoj sjednici vijeće je odlučilo da je žalba okrivljenog OM iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja osnovana i da je, na temelju članka 474.a stavka 2. ZKP potrebno održati raspravu jer je u ovom predmetu već jednom ukinuta prvostupanjska presuda rješenjem ovog drugostupanjskog suda, broj Kž- 959/2022-3 od 18. travnja 2023., zbog čega je ovaj drugostupanjski sud zakazao i proveo raspravu te donio presudu.
6. Žalba okrivljenog OM je osnovana.
7. Okrivljenik u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede Kaznenog zakona, ali te žalbene osnove u žalbi uopće nije obrazlažio, već iz sadržaja žalbe proizlazi da analizira i ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to čini prvostupanjski sud u razlozima svoje odluke iz čega proizlazi da se zapravo žali samo iz žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a takvom svojom analizom i ocjenom provedenih dokaza okrivljenik je s uspjehom osporio pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda. Naime, treba istaknuti da iz razloga presude proizlazi da prvostupanjski sud smatra dokazanim da je okrivljenik postupao u prijevarnoj namjeri u odnosu na oštećenog AM. Međutim, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda dokazi na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku da je okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo, u svom zbiru, nisu dostatni da bi se izvan svake razumne sumnje, nedvojbeno (članak 455. stavak 1. ZKP) moglo tvrditi da je okrivljenik postupao u prijevarnoj namjeri prema oštećenom AM i počinio inkriminirano mu kazneno djelo, pri čemu je provedene dokaze prvostupanjski sud pogrešno analizirao i vrednovao.
7.1. Na raspravi održanoj 21. siječnja 2025. ovaj drugostupanjski sud je izveo sve dokaze koje je izveo i prvostupanjski sud pa je tako uz suglasnost stranaka pročitana dokumentacija spisa i to preslika potvrde ovjerene kod javnog bilježnika broj: OV- 1494/16 od 23. veljače 2016. (list 11), izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Pregrada, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stanje na dan 6. veljače 2017. (list 12-13), zapisnik o ispitivanju svjedoka - oštećenika ČM od 7. ožujka 2017. (list 25-26), dokumentacija "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Zagreb vezana za dozvolu sječe stabala u šumi k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] od 13. travnja 2017. - zahtjev za doznaku stabala, opis sastojine, manual za upis doznačenih stabala, obračun doznačen drvne mase (list 30-36), preslika punomoći HM od 25. ožujka 2014. ovjerene kod javnog bilježnika broj: OV-413817 (list 60), preslika izvatka iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Pregrada, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stanje na dan 2. ožujka 2016. (list 61), izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Ispostava Pregrada od 2. siječnja 2014. (list 62), podnesak Posebnog zemljišno knjižnog odjela u Pregradi od 20. veljače 2020. (list 110) i podnesak "zahtjev" od 20. veljače 2020. (list 112), izvadak iz zemljišne knjige kat. čestice [katastarska čestica] (list 113), "zahtjev" (list 114), izvadak iz zemljišne knjige (list 115- 116), "zahtjev" (list 117), izvadak iz zemljišne knjige kat. čestice [katastarska čestica] (list 118), podnesak PP Pregrada od 21. veljače 2020. (list 120), uz službenu bilješku o zaprimanju prijave o događaju od 30. ožujka 2016. (list 121), izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju (list 122), uz dokumentaciju preslika izvadka iz zemljišne knjige (list 125),potvrda (list 126), javnobilježnička ovjera broj: Ov- 1494/16 (list 127), rješenje o izvršenoj nužnoj doznaci RH Savjetodavne službe Podružnica KZŽ, od 23. prosinca 2015. (list 128), doznaka od 4. prosinca 2015. za ŽM (list 129-131), preslika zajedničkog izvadka iz zemljišne knjige za JM (list 132), rješenje o nasljeđivanju OS u Pregradi polovni broj: O-141/00 od 27. listopada 2000. (list 133-132), podnesak Hrvatskih šuma od 25. veljače 2020. (list 139), podnesak Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavne službe od 7. rujna 2021. (stranica 189-191), zapisnici s iskazima svjedoka ŽM (list 42-44), HM (list 57-59, 96 i 229-231), AM (list 98-100 i 209-211), BM (list 101-102), MM (list 149-150), LM od 24. kolovoza 2020. (list 150-151), ĐM (list 157-158), OMA od 8. studenog 2021. (list 198-199).
7.2. Što se tiče utvrđenih odlučnih činjenica nakon provedenog dokaznog postupka, nije sporno da je okrivljenik 23. veljače 2016. u Oroslavlju ponudio oštećenom AM, na kojeg ga je uputio ŽM, prodaju 48 komada stabala, ukupne drvene mase 81,63 m3 u šumi k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] te da je AM platio okrivljeniku iznos od 11.000,00 kuna za kupnju dogovorene količine drva, o čemu su potpisali potvrdu ovjerenu kod javnog bilježnika u Zaprešiću. Nije sporno da oštećenik kada je došao porušiti i odvesti kupljena stabla ista nije mogao uzeti, budući su došli suvlasnici šume. Nije sporno da do danas okrivljenik nije vratio oštećeniku novac. Ono što je sporno je da li je okrivljenik postupao s prijevarnom namjerom na način da je oštećeniku lažno predočio da je vlasnica navedene šume HM koju on zastupa i koja je stara, pa ne može izaći na teren te da li je potpisao s oštećenikom predmetnu potvrdu od 23. veljače 2016. u namjeri stjecanja nepripadne materijalne koristi. Okrivljenik u bitnome osporava prijevarnu namjeru navodeći da mu je HM od početka pregovora vezano za predmetnu šumu rekla da je šuma, koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u njenom isključivom vlasništvu. Takvu svoju tvrdnju svjedokinja HM je ponovila i u svojim svjedočkim iskazima pred sudom, ponavljajući u bitnome da je šumu naslijedila od majke, da u istu nije odlazila 30-ak godina, kupcu je predočila zemljišni izvadak da je samo ona vlasnica i odvela je okrivljenika i njegovu prijateljicu do šume i pokazala granice iste koje su bile jasno vidljive te je sigurna da je prodala samo svoju šumu. Kupca je ovjerenom punomoći ovlastila da može raspolagati njenom šumom na koji god način želi a prije davanja punomoći. Upravo na temelju ovlaštenja HM iz punomoći okrivljenik se obratio šumariji i obavio sve radnje potrebne za sječu šume čime je ostvario sve pretpostavke da ponudi stabla za sječu prvo ŽM a kada je on odustao, onda oštećenom AM koji je kategoričan u tvrdnji da je kupovao građu iz šume za koju je vlasništvo bilo čisto i da to nije bio slučaj drva ne bi kupio, no ne sjeća se što mu je rečeno tko je vlasnik šume. Imajući na umu takve iskaze svjedokinje HM i AM, kao i činjenicu da je za postojanje kaznenog djela prijevare potrebno dokazati da je počinitelj već pri uspostavljanju imovinskopravnih odnosa s drugom osobom, dakle, u konkretnom slučaju potpisivanjem i ovjeravanjem potvrde od 23. veljače 2016. kojom potvrđuje da je primio novac za 48 stabala, ukupne drvene mase 81,63 m3, u šumi k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica], imao namjeru da preuzetu obvezu, omogućavanje iskorištavanja stabala opisanim u potvrdi, ne ispuni, to nije dokazano da je okrivljenik u trenutku zaključenja pravnog posla s oštećenim AM imao prijevarnu namjeru i postupao s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi. Treba imati na umu da okrivljenik poznaje HM dugi niz godina i ni po čemu nije imao razloga sumnjati u njene riječi o vlasništvu šume i mogućnosti iskorištavanja iste posebno kada ga je ona vodila u predmetnu šumu, pokazala mu međašne granice, predala zemljišni izvadak samo s njenim imenom i ovlastila da s njom raspolaže. Stoga okolnost da okrivljenik nije izvršio povrat novčanih sredstava oštećenom AM primljenih na ime kupoprodajne cijene doista ne dokazuje da je u času zaključenja pravnog posla imao prijevarnu namjeru.
7.3. Odredbom članka 455. stavka 1. ZKP sud će izreći presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim samo ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Taj najviši dokazni standard označava potrebu da okrivljenikova krivnja mora biti pouzdana i sigurna, da ne smije ostavljati nikakvu dvojbu, čak ni tračak sumnje koji dovodi u pitanje osudu. Takav najviši dokazni standard je sasvim razumljiv jer osuda u kaznenom postupku ima za posljedicu i ograničenje ustavnih prava neke osobe, a i obveze koje mogu slijediti. Zato za osudu moraju biti izvedeni dokazi koji jasno i nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak (izvan svake razumne sumnje) da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Navedeno iz nesporne činjenice da je okrivljenik primio novac za 48 stabala ukupne drvene mase 81,63 m3 u šumi k. o. [katastarska općina] koju mu je HM prodala i ovlastila ga da s njom „radi što hoće“, a u odsutnosti bilo kojih drugih dokaza, pouzdano ne upućuje na zaključak da je okrivljenik počinio inkriminirano mu kazneno djelo, slijedom čega ga je ovaj drugostupanjski sud na temelju članka 453. točke 3. ZKP oslobodio od optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 236 stavka 1. KZ/11. Pri tome je sud prihvatio iskaze oštećenog AM da je kupio drva na temelju „čistih papira“, svjedokinje HM u dijelu u kojem tvrdi da je okrivljeniku rekla da prodaje šumu u svom vlasništvu, kao i iskaze svjedoka LM, ŽM, ĐM, OMA o okolnostima koje su njima poznate, kao i ostale provedene dokaze, a koji ne dovode u sumnju obranu okrivljenika da nije imao prijevarnu namjeru u odnosu na oštećenog AM jer se tako provedeni dokazi međusobno podudaraju i nadopunjuju te su u suglasju s pročitanim ispravama.
8. Uslijed navedene odluke oštećeni AM je upućen prema članku 158. stavku 3. ZKP da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici, a prema izričitoj zakonskoj odredbi članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada braniteljice padaju na teret proračunskih sredstava.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 486. stavka 1. ZKP odlučeno je kao u izreci ove presude, odnosno prvostupanjska presuda je preinačena na način da je na temelju članka 453. točke 3. ZKP optuženik oslobođen od optužbe jer nije dokazano da bi počinio kazneno djelo iz članka 247. stavka 1. i 2. KZ/11.
U Zagrebu 21. siječnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Dušanka Zastavniković Duplančić
POUKA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove drugostupanjske presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku petnaest (15) dana računajući od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske putem prvostupanjskog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
