Poslovni broj P-612/2023-21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i AA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćniku Hrvoju Miličeviću, odvjetniku iz Županje, protiv tuženika IA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Drnasinu, odvjetniku u ZOU Drnasin Marko i Drnasin Željko, radi predaje u posjed nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika i tužitelja AA, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda dana 31. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima ĆA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i ŽA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] preda u posjed nekretninu upisanu u knjigu položenih ugovora Općinskog suda u Vinkovcima, Zemljišnoknjižni odjel Županja, broj [broj poduloška], zgrada u [adresa], sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica], u naravi dvosoban stan na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i drvarnice, ukupne površine 52,60 m² i to stražnji dio drvarnice gledano od ulice u površini od 4,73 m², slobodnu od osoba i stvari, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku IA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.201,54 eura (dvijetisućedvjestojedaneuroupedesetčetiricenta) zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 31. ožujka 2025. pa do isplate u visini stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je objavila prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta sa uvećanjem kamatne stope za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbijaju se tužitelji sa zatraženim troškom sudske pristojbe za tužbu preko dosuđenog iznosa od 13,27 eura do zatraženog iznosa od 88,92 eura, i s osnova sudske pristojbe na tužbu preko dosuđenog iznosa od 13,27 eura do zatraženog iznosa od 88,92 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da su suvlasnici svatko u ½ dijela nekretnine upisane u knjigu položenih ugovora ovog suda, broj [broj poduloška], zgrada u [adresa], sagrađena na kat. čest. [katastarska čestica], u naravi dvosoban stan na prvom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i drvarnice, ukupne površine 52,60 m², kojeg su kupili od ŠA, KA i BA **.**.2019., s tim da tuženica bez pravne osnove koristi dio drvarnice tužitelja što je počela koristiti nakon donošenja rješenja ovog suda, poslovni broj Psp-1/2020 od 25. veljače 2021., a koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-1225/2021 od 25. kolovoza 2021.

1.1. Tužitelji smatraju da tuženica nije bila posljednji mirni posjednik predmetnog djela nekretnine, ali su poštivali pravomoćno rješenje i omogućili tuženici nakon donošenja istog da ona koristi predmetni dio nekretnine, s tim da tuženica nije koristila drvarnicu nakon donošenja spomenutoga rješenja neko vrijeme, pokretala je i ovršne postupke koji su pravomoćno odbijeni, no naposljetku je počela s korištenjem djela drvarnice, tako da sada posjeduje stražnji dio drvarnice otprilike dimenzija dužine 3 m, širine 2,55 m i visine 2,74 m, a što je vlasništvo tužitelja, iako su tužitelji o svome trošku na temeljima stare drvarnice izgradili novu drvarnicu sukladno pravilima struke (deblji zidovi, veći temelji).

1.2. Nadalje tužitelji navode da tuženica ne dozvoljava tužiteljima da koriste svoju nekretninu kako to odgovara njihovom vlasništvu u opsegu u kojem im pripada, radi čega se tužitelji pozivaju na odredbu članka 161. st. 1. i 162. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12, 152/14 nastavno ZV), te predlažu sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužiteljima preda u posjed dio njihove nekretnine koji će tužitelji individualizirati nakon provedenog vještačenja, ujedno su zatražili da sud obveže tuženika da im nadoknadi parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je kod ovog suda pod posl. brojem Psp-1/2020 doneseno pravomoćno rješenje od 25. veljače 2021., o smetanju posjeda proizašlo iz činjenice što je tuženik u mirnom posjedu sporne nekretnine više od 50 godina, a imajući u vidu ovu činjenicu kao i zakonske odredbe koje reguliraju kada i na koji način mirni posjednik postaje vlasnik nekretnine, može se zaključiti da je tuženik postao vlasnik sporne nekretnine, te da je slijedom toga tužba neosnovana, radi čega predlaže sudu da tužitelje s tužbenim zahtjevom odbije.

3. Proveden je dokaz uvidom u priloženi zk izvadak s lista 6 sudskog spisa, s priloženim fotografijama sa lista 7 do 10 sudskog spisa, uvidom u ugovor o prodaji stana s lista 20 do 23 sudskog spisa, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Branka Stojčića sa lista 36 do 71 sudskog spisa.

4. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

5. Nesporno je da u zk. izvatku i to u posjedovnici za kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] stoji dvorište od 595 m2, stambena zgrada kućni broj 40 143 m2, pomoćna zgrada 12 m2, pomoćna zgrada 13 m2, i pomoćna zgrada 30 m2, ukupno 793 m2.

6. Nesporno je da su tužitelji suvlasnici na jednake dijelove na stanu u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te da je tužena samovlasnik stana koji se nalazi u istoj zgradi i to u prizemlju dok se stan tužitelja nalazi na prvom katu.

7. Nesporno je da je pravomoćnim rješenjem ovog suda posl. br. Psp-1/2020- 29 od 25. veljače 2021. utvrđeno da je tuženik (ovdje tužitelj AA) smetao posljednji i mirni posjed tužiteljice (ovdje tuženika IA), koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da je u cijelosti srušio/uklonio spornu drvarnicu i na taj način tužiteljici oduzeo posjed iste, radi čega je naređeno tuženiku (ovdje tužitelju AA) da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije izvršenog čina smetanja posjeda.

8. Sporno je da li je predmetna drvarnica isključivo vlasništvo tužitelja ili na predmetnoj drvarnici vlasnička prava ima i tužena.

9. Nesporno je da u izvatku iz knjige položenih ugovora s lista 6 sudskog spisa u odnosu na stan tužitelja stoji da je riječ o dvosobnom stanu na prvom katu koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika i drvarnice, ukupne površine 52,60 m².

10. Nesporno je da je tužena temeljem ugovora broj 13 s lista 20-23 sudskog spisa kupila stan na kojem postoji stanarsko pravo zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] i to kako to stoji u čl. 1. navedenog ugovora kupila je stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaone i hodnika ukupne površine 50,99 m2, što također stoji i u izvatku iz knjige položenih ugovora s lista 69 sudskog spisa.

11. Svjedok LA u svom iskazu navodi kako je on sa ostalim suvlasnicima prodao stan tužiteljima čija drvarnica je predmet ovog spora, a stan su naslijedili iza smrti njihovog brata OA, koji je umro 2018., te koji je živio u tom stanu do svoje smrti a nakon njegove smrti do prodaje tog stana tužiteljima, u tom stanu nije živio nitko. Nadalje je ovaj svjedok naveo da je prvo tuženu ponudio da ona kupi stan, smatrajući da joj to odgovara jer ona ima stan u prizemlju iste stambene jedinice, s tim da ona nije bila zainteresirana za kupovinu stana, nakon čega su se tužitelji obratili njemu kao kupci, pokazao im je stan koji se sastoji od dvije sobe, kupaonice, kuhinje, hodnika i drvarnice, s tim da je stan na prvom katu a drvarnica u prizemlju. Napomenuo je da se stan nalazi u zgradi tzv. četverodomci, u prizemlju se s lijeve i desne strane nalazi po jedan stan, a na katu također s lijeve i desne strane po jedan stan, te se u prizemlju nalaze i dvije drvarnice, s tim da su drvarnice pripadajući dijelovi stanova na prvom katu, tako da je njegov brat OA predmetnu drvarnicu koristio do svoje smrti, na način da je u njoj je držao drva za ogrjev, te je imao ključ koji je bio kod njega, te tužena od te drvarnice nije imala ključ, a prilikom prodaje stana tužiteljima on je ključ od drvarnice predao tužiteljima. Napomenuo je da je on nekada ranije živio u predmetnom stanu jer je to bio stan njegovih roditelja, te da je on u vrijeme kada je živio u predmetnom stanu napravio sebi garažu pored zgrade koju je prestao koristiti jer je stekao stan "preko puta" predmetnog stana. Također je naveo da ga je tužena 2018. ili 2019. pitala da u toj garaži drži svoja drva što joj je on dopustio, s tim da je on tužiteljima pored gore navedenih dijelova stana prodao i tu svoju garažu.

12. Tužitelj AA u svom iskazu navodi kako su točni navodi saslušanog svjedoka LA u pogledu kupovine stana broj 1, pri tom je napomenuo da je on rođen u [adresa], te je sa roditeljima od 1951. živio u [adresa] gdje se nalaze tipske zgrade kao tzv. radničko naselje, živjeli su u stanu približno istom kao što je stan kojeg je kupio. Što se tiče predmetne drvarnice naveo je u odnosu na istu da je nju otac LA pregradio i napravio dvije prostorije te je svaka ta prostorija imala ulaz s dvorišta, u jednom dijelu je držao ugalj a u jednom drva, te je veliki dio stanara napravio isto što i on te pregradili drvarnice, što je provjerljivo i vidljivo i u današnje vrijeme, a također su i stanovi u prizemlju imali drvarnice u koje su ulazili sa tzv. trijema, međutim 80-90% stanara iz prizemlja je te svoje drvarnice prenamijenila u dnevne boravke. Poznato mu je da sada u stanu tužene ne postoji drvarnica jer je prenamijenjena u dnevni boravak, da li je to ona napravila ili netko od ranijih stanara ne zna.

12.1. Nadalje je naveo da je stan sam kupio s namjerom da ga iznajmi Domu za stare i nemoćne koji je u vlasništvu njegove kćerke, radi čega je odmah započeo sa renoviranjem stana, u drvarnicu je dovezao pomagala za stare i nemoćne osobe negdje u svibnju 2019. te su navedena pomagala bila u oba dijela drvarnice, u travnju 2020. navedena pomagala je vratio kod kćerke jer je imao namjeru srušiti drvarnicu i napraviti novi objekt tzv. vešeraj za potrebe starih i nemoćnih. Kada je ispraznio u travnju 2020. drvarnicu oboja vrata drvarnice je ostavio otključana, tako da je drvarnica najviše oko 10 dana bila otključana, te je tada vidio da tužena u lijevi dio drvarnice, koji dio je susjedni njezinom stanu uvozi drva, to joj je rekao da to ne radi ali ona ga nije poslušala. Angažirao sam građevinsku firmu da poruši staru drvarnicu što su radnici i uradili te izbacili drva iz drvarnice, radi čega ga je tužena tužila za smetanje posjed, a nakon pravomoćnosti odluke o smetanju posjeda tuženoj je predao u posjed lijevi dio novosagrađenog objekta na mjestu drvarnice radi čega je taj novosagrađeni objekt pregradio

13. Tužena u svom iskazu navodi da je stan u kojem ona živi dodijeljen njezinom suprugu 1972., te da se stan nalazi u prizemlju i sastoji se od dvije sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice, ostave, svinjca i drvarnice, te da su u svinjcu držali ugalj, a u drvarnici su držali drva, te su imali pravo sagraditi garažu ali je nisu sagradili.

13.1. Nadalje je navela da u njezinu drvarnicu stane oko 10 prostornih metara drva a inače za ogrjev svake godine kupi 20 prostornih metara drva. Jedno vrijeme je drva koja joj ne stanu u drvarnicu držala napolju a kasnije je pitala LA da u njegovu garažu stavi dio drva što je on dozvolio. Kada su tužitelji kupili stan navela je da je ispraznila garažu, koja pripada tužiteljima ali je u posjedu drvarnice ostala i nadalje, poznato joj je da su tužitelji u svoju drvarnicu koja se nalazi pored njezine drvarnice dovezli medicinska pomagala.

13.2. Također je navela da su jednog dana građevinski radnici došli i počeli skidati crijep kako sa tužiteljeve tako i sa njezine drvarnice, rekla im je da je to zabuna, ali nisu je slušali te su izbacili njezine stvari iz njezine drvarnice radi čega je podnijela tužbu za smetanje posjeda, te je vraćena u posjed, ali ne na način da ima vrata za ulaz u drvarnicu sa dvorišta nego kroz tužiteljev vrt.

13.3. Također je tužena navela da je ona krajem Domovinskog rata otkupila predmetni stan, misli da je njezin stan površine oko 58 m2 a uz to je nadozidala još jednu prostoriju koju je također legalizirala.

14. Nesporno je da je izvršen očevid na licu mjesta u prisutnosti sudskog vještaka građevinske struke Branka Stojčića koji je izvršio mjerenje površine stana u vlasništvu tužitelja s tim da je nesporno utvrđeno da su tužitelji vršili određene preinake u svom stanu, ali je vještak izvršio mjerenje površine stana i to neto površine prostorija, te je utvrđeno da adaptacijom navedenog stana "vanjski zidovi stana" nisu premještani, te je vještak također izvršio mjerenje stubišta kojim se dolazi do stana tužitelja, te je pri tom nesporno da se tim stubištem dolazi jedino do stana u vlasništvu tužitelja.

14.1. Sudski vještak je također izvršio mjerenje površine stana u vlasništvu tužene s tim da je nesporno da je i odnosu na taj stan nesporno utvrđeno da je tužena nadozidala jednu prostoriju nakon što je kupila predmetni stan, tako da je i ona vršila preinake u svom stanu, ali je vještak izvršio mjerenje površine stana ne uzimajući u izračun površinu nadozidane prostorije nego uzimajući u obzir neto površinu prostorija stana bez navedene nadozidane prostorije.

14.2. Također je sudski vještak izvršio mjerenje sporne drvarnice i to površinu drvarnice koju koristi tužena nakon što je tužitelj temeljem rješenja o smetanju posjeda stavio pregradni zid a nakon toga je sudski vještak izvršio mjerenje drvarnice koju koriste tužitelji te je potom iskazao ukupnu površinu obje navedene prostorije kao i površinu "jedne drvarnice".

15. Sudski vještak građevinske struke Branko Stojčić u nalazu i mišljenju od 20. lipnja 2024. je iskazao površinu stana tužitelja navodeći da vrijednost neto površine stana u vlasništvu tužitelja iznosi: 54,72 m², a neto površina stubišta kojim se jedino dolazi do stana u vlasništvu tužitelja iznosi 6,06 m², dok vrijednost neto površine stana u vlasništvu tužene iznosi: 50,99 m², a u stanu nisu vršene preinake (adaptacije), vrijednost neto površine drvarnice koju koristi tužena, nakon što je tužitelj temeljem rješenja o smetanju posjeda stavio pregradni zid od OSB ploča iznosi: 4,73 m², dok vrijednost neto površine drvarnice koju koriste tužitelji iznosi: 7,66 m², a vrijednost ukupne neto površine obje navedene prostorije, koje zajedno čine površinu jedne drvarnice iznosi: 12,39 m².

16. Iz podataka s lista 62 sudskog spisa vidljivo je da je sudski vještak iskazao površinu stana tužitelja prikazavši površinu svake prostorije osim drvarnice te je utvrdio ukupnu neto površinu od 60,78 m2, u što je uključeno i stubište površine 6,06 m2, dok je u odnosu na stan tužene također iskazao kako ukupnu neto površinu tako i neto površinu pojedinih prostorija.

17. Tužitelji u podnesku od 5. studenoga 2024. očitujući se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Branka Stojčića navode da na isti nemaju prigovora niti primjedbi, navodeći da temeljem utvrđenja sudskog vještaka da dio drvarnice koji koristi tužena iznosi 4,73 m². predlaže sud da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužiteljima preda u posjed njihov stan i to stražnji dio drvarnice gledano od ulice u površini od 4,73 m², slobodnu od osoba i stvari, u roku od 15 dana, te da u istom roku nadoknadi tužiteljima parnične troškove.

18. Tuženik u podnesku od 12. rujna 2024. navodi da tužitelji nisu postupili po pravomoćnom rješenju kojim je utvrđen čin smetanja na drvarnici tuženika nego su suprotno tome na izgrađenoj drvarnici koja je većih dimenzija nego što bi trebala biti postavili betonsku ploču na kojoj je imao namjeru izgraditi apartman za svoje klijente, iz čega proizilazi da tužitelji imaju namjeru uzeti dio drvarnice od tužene i koristiti ga za nezakonitu izgradnju novog apartmana nad drvarnicom, dok u podnesku od 12. veljače 2025. navodi da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke proizilazi da je drvarnica prema prvobitnom stanju iznosila 4,73 m2 za tužitelje, a isto toliko za tuženicu, što je pravo stanje, s tim da su tužitelji nadogradili još 7,66 m2.

18.1. Tužena se u podnesku od 12. veljače 2025. ponovno pozvala na pravomoćno rješenje kojim je utvrđen čin smetanja te ukazuje da su tužitelji u periodu od studenoga do siječnja 2025. postavili jedan željezni stup koji je naslonjen na stan tuženice, radi čega je ona kod ovog suda ponovno podnijela tužbu radi smetanja posjeda.

19. S obzirom na provedene dokaze i utvrđeno činjenično stanje proizilazi da su tužitelji kupili stan čiji sastavni dio je drvarnica, s tim da nije navedena površina niti jednog posebnog dijela stana a u zemljišnim knjigama je upisano da se stan sastoji i od drvarnice te da je ukupna površina stana 52,60 m2, što ne odgovara stanju utvrđenom u ovom sudskom postupku jer je sudski vještak Branko Stojčić utvrdio da je površina stana bez površine stubišta kojim se dolazi do stana 60,78 m2 u što nije uključena površina drvarnice koja je ukupne površine 12,39 m2 od čega dio koji koristi tužena iznosi 4,73 m2 a dio koji koriste tužitelji iznosi 7,66 m2.

19.1. U odnosu na stan tužene utvrđeno je da po ugovoru o kupoprodaji ona nije kupila drvarnicu niti je u vlasničkom listu u odnosu na njezin stan navedeno da pripadajući dio njezinog stana čini drvarnica, a sudski vještak građevinske struke Branko Stojčić utvrdio je da površina njezinog stana bez nadograđenog dijela iznosi 50,99 m2, što odgovara površini koja je za njezin stan upisana u izvatku iz knjige položenih ugovora.

20. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka LA gdje on navodi da je on živio sa svojom obitelji u stanu kojeg su kasnije prodali tužiteljima te da je pripadajući dio tog stana jedna drvarnica od dvije postojeće drvarnice na kč. br. [katastarska čestica] te daje on tužiteljima prilikom prodaje stana prodao i drvarnicu, što također proizilazi iz iskaza tužitelja AA.

20.1. Gore navedeni zaključak suda proizilazi i temeljem podataka iz zk. izvatka za kč. br. [katastarska čestica] gdje stoji da se na kč. br. [katastarska čestica] nalazi dvorište od 595 m2, stambena zgrada kućni broj 40 143 m2, pomoćna zgrada 12 m2, pomoćna zgrada 13 m2, i pomoćna zgrada 30 m2, ukupno 793 m2, tako da je prihvatljiv iskaz svjedoka LA i tužitelja AA da su dvije drvarnice pripadajući dio dva stana koji se nalaze na katu jer ukupna površina dvije pomoćne zgrade prema zk. izvatku iznosi 25 m2, a uz to postoji pomoćna zgrada od 30 m2, za koju je tužena navela da predstavlja svinjac u kojem je ona držala ugalj dok je u drvarnici držala drva. Nije uvjerljivo da bi tuženoj pripala pomoćna zgrada od 30 m2 i dio drvarnice od cca do 5 m2 jer je ona sama rekla da u drvarnicu te površine nije moglo stati 20 prostornih metara drva koliko joj je potrebno za ogrjev.

21. Temeljem odredbe čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009,143/2012, 152/2014 u daljem tekstu ZV) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a temeljem odredbe čl. 162. st. 1. ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

22. S obzirom na gore navedeno tužiteljevo pravo vlasništva je "jače pravo" od utvrđenog čina smetanja tužene od strane tužitelja na predmetnoj drvarnici jer temeljem odredbe čl. 22. st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bila u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Navedeno znači da u postupku smetanja posjeda nije se raspravljalo o kvaliteti posjeda tužene nego samo o posljednjem stanu posjeda, tako da se tužena neosnovano u ovom postupku poziva na to da je ona u posljednjih 50 godina u posjedu predmetne drvarnice što je u suprotnosti sa iskazom svjedoka LA tako da u smislu odredbe čl. 163. st. 1. ZV-a tužena nema pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku, jer nema pravo koje ju ovlašćuje na posjedovanje te stvari.

22.1. Bitno je napomenuti da navodi tužene o njezinom posjedu predmetne stvari oko 50 godina sam za sebe i da su točni ne dovode "automatizmom" do njezinog stjecanja vlasništva na tom dijelu nekretnine jer čl. 159. – 160. ZV-a reguliraju stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću, a tužena nije niti podnijela tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na predmetnom dijelu nekretnine.

23. Radi izloženog presuđeno je kao u izreci.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. a u svezi s čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 26/1991, 34/1991, 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 78/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – u daljem tekstu ZPP) tužiteljima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe, za što se temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023 u daljnjem tekstu Tarifa) mogao priznati iznos od 100 bodova s obzirom na vrijednost predmeta spora, nadalje priznat im je trošak zastupanja na ročištima od 21. veljače 2024., 11. travnja 2024., 5. lipnja 2024. i 12. veljače 2025. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari, za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova za svako ročište, te trošak sastava obrazloženog podneska od 4. studeni 2024. u kojem se očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za što se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 100 bodova. Nadalje priznat mu je trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište za objavu i uručenje presude za što se temeljem Tbr. 9. toč. 3. Tarife mogao priznati iznos od 50 bodova, što ukupno iznosi 1.875,00 eura u čemu je sadržan i PDV.

24.1. Nadalje tužiteljima je priznat trošak vještačenja u iznosu od 300,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i trošak sudske pristojbe presudu u iznosu od 13,27 eura, što daje parnični trošak tužitelja od 2.201,54 eura.

24.2. Trošak sudske pristojbe odmjeren je temeljem Tbr. 1. toč. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" 37/2023), a u svezi s člankom 7. st. 1. i 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" 118/2018, 51/2023)

25. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tužiteljima je na dosuđeni parnični trošak dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja odluke s obzirom da su postavili zahtjev za naknadom ovog troška.

U Županji, 31. ožujka 2025.

Sudac

Anica Pastović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

Obavijest:

1. Hrvoje Miličević, odvjetnik iz Županje,

2. Marko Drnasin, odvjetnik u ZOU Drnasin Marko i Drnasin Željko.