Broj: Ppž-2506/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GG, kojeg brani Doris Košta, odvjetnica u Splitu, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog GG podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-11120/2021-19 od 14. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okrivljenog GG, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-11120/2021-19 od 14. veljače 2024., proglašen je krivim okrivljeni GG da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana. Zatim, na temelju članka 44. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) primijenjena je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 1 godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom. Također, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 50,00 eura.
2. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem braniteljice podnio žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, s prijedlogom da se žaba prihvati. U žalbi, između ostalog, navodi kako u pobijanoj presudi sud uopće ne obrazlaže zbog čega ne vjeruje iskazu okrivljenika i svjedokinje JG, a čiji iskazi su gotovo identični, te se ujedno radi i o osobama koje se uopće ne poznaju.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada ističe da presuda uopće nema razloga, odnosno da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a time da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
4. 1. Naime, odredbom članka 185. stavka 7. Prekršajnog zakona propisano je:
„U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
4. 2. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da prvostupanjski sud svoju odluku o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika temelji na iskazima svjedoka JG i PG. U odnosu na iskaz PG, ravnateljice vrtića, ističe kako je poklonio vjeru iskazu predmetne svjedokinje, a koja je, između ostalog, navela da je okrivljenik agresivno vikao tako da mu nije uspjela objasniti situaciju, te da se radilo o vici koja se čula u drugim prostorijama te da su se i druge kolegice uznemirile. Također, prvostupanjski sud ističe da je svjedokinja JG navela da se je glasno pričalo. Na temelju navedenog prvostupanjski sud nedvojbeno donosi zaključak da se je u konkretnom slučaju radilo o vici, galami takvog intenziteta koja prelazi značajke žučnijeg raspravljanja, razgovora i kojom se nedvojbeno narušio javni red i mir. Zbog navedenog je prvostupanjski sud odbacio obranu okrivljenika u kojoj navodi da se nije radilo o narušavanju javnog reda i mira vikom i galamom, već samo o žučljivom raspravljanju.
4. 3. Međutim, iz iskaza svjedokinje JG proizlazi kako je utužene zgode bila u biblioteci uprave vrtića te da je razgovarala s ravnateljicom PG u vezi posla te da je došao okrivljenik koji je iznio primjedbe u vezi upisa svog malodobnog djeteta u vrtić, da je bilo povišenih tonova, ali ne u tolikoj mjeri da bi se radilo o agresiji, da se je radilo o razgovoru da se gospodina sasluša i da se dijete ispiše iz vrtića u Splitu da bi se moglo upisati u vrtić u Kaštela, gdje i živi, da se radilo o razgovoru u biblioteci u upravi vrtića, glasno da se pričalo te da je vjerojatno policiju zvao netko od djelatnica.
4. 4. Stoga, potpuno je nejasno zašto prvostupanjski sud smatra da iz iskaza svjedokinje JG proizlazi kako je okrivljenik vikao odnosno galamio, a što predstavlja zakonsko biće prekršaja koji je okrivljeniku stavljen na teret, budući da je predmetna svjedokinja navela da se je glasno razgovaralo odnosno pričalo. Naime, glasan razgovor ne znači ujedno i da je okrivljenik vikao. Navedeno prvostupanjski sud uopće nije obrazložio niti je ocijenio vjerodostojnost iskaza svjedokinje JG, već je samo paušalno naveo da je predmetna svjedokinja iskazala da se je glasnije pričalo, a što ide, po mišljenju prvostupanjskog suda, u prilog vjerodostojnosti iskaza svjedokinje PG, na temelju čijeg iskaza se u većem dijelu i temelji odluka o krivnji okrivljenika.
4. 5. Slijedom navedenog, u pravu je okrivljenik kada ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
5. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, iznova provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja, te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
6. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 31. ožujka 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Mladen Budiša, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
