REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj 12. K-577/2025-5

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Martini Pamić, kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Anamarie Schmidt kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene ĐI, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-289/2025, od 25. veljače 2025., nakon održane javne rasprave 31. ožujka 2025., u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice ĐIH, optužene ĐI osobno uz braniteljicu odvjetnicu ŽI i oštećenu TI, u prisutnosti svih objavio je 31. ožujka 2025. i istog dana

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24. – dalje: ZKP)

Optužena ĐI, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći OI i SI, djevojački Đ, rođena **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], II kbr. 22, državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju prodavačica, pismena, sa završenom osnovnom školom, bez podatka da li je još uvijek u radnom odnosu, u izvanbračnoj zajednici sa JI, bez djece, bez imovine, živi u stanu na adresi prebivališta koji je u najmu nje i izvanbračnog supruga u iznosu od 350,00 eura, suprug povremeno radi na tržnici, mjesečno ostvaruje oko 400,00 eura, kazneno i prekršajno osuđivana, ne vodi se drugi kazneni postupak protiv nje

k r i v a  j e

što je:

31. siječnja 2025. oko 15:30 sati, u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 68, u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta, nakon završenog ispita iz predmeta „Matematika u prodaji“, TI, u nakani da je ustraši, u više navrata rekla: „zaklat ću te, isčupat ću ti grkljan, nećeš doći do Samobora, sačekat ću te kod Črnomerca, ubit ću te“, a koje riječi su kod TI izazvale strah za vlastiti život i sigurnost,

dakle, drugome ozbiljno prijetila da će ga usmrtiti,

pa da je time počinila kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnje opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. KZ/11.

Na temelju članka 139. stavak 2. KZ/11, optužena ĐI se osuđuje na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI.

Na temelju članka 54. KZ/11 optuženoj ĐI se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 31. siječnja 2025. pa nadalje.

II./ Na temelju članka 73. KZ/11 optuženoj ĐI izriče se

SIGURNOSNA MJERA ZABRANE PRIBLIŽAVANJA, UZNEMIRAVANJA ILI

UHOĐENJA

prema žrtvi TI kojoj se ne smije približiti na udaljenosti manjoj od 100 metara, a koja mjera se na temelju članka 73. stavka 2. KZ/11 izriče u trajanju koje je dvije godine dulje od izrečene kazne zatvora.

III./ Na temelju članka 70. KZ/11 optuženoj ĐI izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

koja će se izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora ili u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

IV./ Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. do 6. ZKP optužena je dužna nadoknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 40,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv optužene ĐI zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. KZ/11, počinjenog na štetu oštećene TI, koja se na raspravi održanoj 31. ožujka 2025. očitovala da želi sudjelovati u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika s time da nije postavila imovinskopravni zahtjev.

2. Pozvana na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optužena ĐI očitovala se da se smatra krivom.

3. Odmah potom optužena je u svojem iskazu navela da je taj tjedan jako puno radila na svom radnom mjestu u trgovini Studenac, da je došla na ispit iz matematike i da nije imala skripte iz kojih bi učila i profesorica da joj je tada rekla da može ponovno izaći na ispit za mjesec ili dva. Tada da joj se TI iz "čista mira" obratila i rekla "da jede govna" i onda joj je rekla što joj se stavlja na teret, da joj je jako žao, da ne bi nikoga povrijedila, da je čak TI poslala pismo isprike putem svoje braniteljice prošli petak. Navela je i kako joj fali mama koja živi u [adresa], koja nije u mogućnosti pristupiti i doći u posjet u zatvor. Puno je razmišljala za vrijeme dok se nalazila u istražnom zatvoru, zaista da se kaje, a zbog svega toga da joj fali i posao i njezini psi. Na kraju je optužena navela da nije suglasna sa prijedlogom ovlaštenog tužitelja o kaznenopravnoj sankciji.

4. Ovakvim svojim priznanjem optužena ne osporava niti jednu činjenicu iz činjeničnog supstrata optužnice, a isto priznanje odnosno obrana optužene u suglasju je i sa drugim provedenim dokazima.

5. Naime, u tijeku dokaznog postupka sud je pročitao i pregledao dokaze u spisu i to izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedincu sa lista 3 do 6 spisa, službenu zabilješku o dojavi sa izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju izuzev obavijesnog razgovora sa TI sa list 8 spisa, zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka oštećene TI sa lista 44 do 45 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedoka RI sa lista 47 do 48 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedoka CI sa lista 49 do 50 spisa i zapisnik o ispitivanju u svojstvu svjedoka ĆI sa lista 51-52 spisa te izreka presude sa lista 59 do 60 spisa. Na kraju je pročitan izvod iz kaznene evidencije za optuženu sa lista 63 do 65 spisa.

6. S obzirom da se optužena očitovala na način da se smatra krivom i s obzirom da navedeno proizlazi i iz drugih provedenih dokaza, to je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da je optužena počinila upravo kazneno djelo kako joj se to i stavlja na teret optužnicom, pa sukladno odredbi članka 459. stavka 7. ZKP obrazloženje ove presude će dalje sadržavati okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne i okolnosti vezane uz izricanje same kazne, te će se obrazložiti i odluka o sigurnosnim mjerama te odluka o trošku.

7. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženoj ĐI u konkretnom slučaju sud je imao u vidu sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa tako na strani optužene ĐI sud nije našao olakotnih okolnosti, dok je otegotnih okolnosti našao u njezinoj kaznenoj i prekršajnoj osuđivanosti. Sud nije olakotnim cijenio priznanje i kajanje optužene jer je isto bilo uopćeno i usmjereno isključivo na što blažu kaznu, osim toga priznanje optužene nije doprinijelo lakšem utvrđivanju činjenica jer i bez priznanja optužene dokazni materijal je dovoljan za nedvojbeno utvrđenje da je upravo optužena počinila predmetno kazneno djelo. Osim toga, činjenica istaknuta u vidu ekonomičnosti postupka je olakotna samo i isključivo u odnosu na optuženu jer je ista time sama sebi pomogla da ne prouzroči troškove, a koje bi u konačnici i ona bila u obvezi namiriti.

8. Osim što je sud imao u vidu okolnosti koje se tiču ličnosti počinitelja optužene ĐI, imao je u vidu i težinu počinjenog djela, stupanj krivnje s kojim je ista počinjena kao i težinu povređivanja zaštićenog dobra. Sud je tako utvrdio da je optužena ĐI počinila kazneno djela s oblikom krivnje koja se u kaznenom pravu naziva izravnom namjerom i to prvog stupnja jer je bila svjesna svoga ponašanja i htjela ga je kao takvo i kao svoje te sve njegove posljedice. Također, ubrojivost optužene ĐI nije dovedena u pitanje, svijest o protupravnosti nije osporena, a nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga. Također, glede samog počinjenja kaznenog djela sud je u postupanju optužene ĐI utvrdio brutalnost i bešćutnost jer je ista potpuno lišena svake kritičnosti izrekla grozomorne prijetnje žrtvi TI, u prisutnosti ostalih polaznika Pučkog otvorenog učilišta, u hodniku prethodno navedene ustanove, a nakon kojih prijetnji je pokušala i fizički nasrnuti na žrtvu TI, do čega nije došlo jer su drugi polaznici fizički spriječili takav nasrtaj. OSim toga, sud je cijenio i skrivljene učinke kaznenog djela a koji se očituju u činjenici da je žrtva TI iskazala na raspravi kako se boji i kako hoda po ulici sa zaštitom u torbi - suzavcem, da je vidljivo na raspravi ista bila uznemirena i doslovno se tresla u blizini optužene. Optužena je pravomoćno kazneno osuđena u dva navrata zbog kaznenih djela krađe, počinjenih u Republici Italiji i to u oba navrata na kazne zatvora na koje su primijenjene uvjetne osude sa sporednom novčanom kaznom i mjerom oduzimanja predmeta. Osim kaznene osuđivanosti, optužena je i prekršajno pravomoćno presuđena u tri navrata zbog prekršaja iz Zakona o prekršajnima protiv javnog reda i mira, a potonjoj presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovnog broja Pp-17467/2023, pravomoćne 24. srpnja 2024. osuđena je zbog remećenja javnog reda i mira počinjenog vikom i neredom na djelatnika kioska, što ukazuje da ista ima evidentno problema u ponašanju, pa čak i sa stanovitom dozom agresije koju ispoljava prema drugim osobama. Iako je predmetnom presudom osuđen i djelatnik kioska, iz iste proizlazi kako je upravo optužena ĐI prva započela sa vikom ,a potom i razbacivanjem stvari.

9. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne za optuženu ĐI, osudio na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseca, a nakon što je prethodno utvrdio pojedinačne kazne u trajanju po osam mjeseci za svako djelo, a na koju kaznu je potom sud izrekao djelomično uvjetnu osudu, držeći da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom, odnosnom djelomičnom opomenom njezina izvršenja. Sud je prilikom utvrđivanja pojedinačnih kazni zatvora iste utvrdio bliže zakonskom minimumu sukladno utvrđenom skupu olakotnih okolnosti na strani optuženog EI. Također, prilikom utvrđivanja pojedinačnih kazni kao i izricanja jedinstvene kazne zatvora sud je imao na umu da visina kazne ne može prekoračiti stupanj krivnje. Naime, sud je stava s obzirom na individualne okolnosti na strani optuženog EI kod kojeg prevladavaju olakotne okolnosti, da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja može postići primjenom djelomične uvjetne osude, na način da se dio izrečene kazne zatvora u trajanju šest mjeseci ima izvršiti, dok se dio izrečene kazne u trajanju osam mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od tri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Rok provjeravanja od tri godine je dovoljno dugačak s obzirom na težinu djela i vrijeme potrebno da se optuženi suzdrži od činjenja novih kaznenih djela, a u suprotnom će se uvjetovani dio kazne zatvora opozvati i kazna zatvora izvršiti. Navedenom kaznenopravnom sankcijom će se izraziti društvena osuda za počinjeno djelo, te utjecati na optuženog i druge osobe da ne čine ista ili druga kaznena djela. U slučaju opoziva kazne zatvora optuženom će se u izrečenu kaznu zatvora koju ima izvršiti uračunati svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 19. prosinca 2024. pa nadalje. Ovakvu vrstu sankcije sud smatra primjerenom obzirom da se radi o osobi koja je počinila dva kaznena djela na štetu bliske osobe, svoje majke u razmaku od dva dana i pritom je bio u bitno smanjenom stanju ubrojivosti, pa je potrebno optuženom izreći kaznu i to da dio izvrši putem nadležne institucije, a dio na slobodi, a sve kako bi se istome pomoglo u pogledu liječenja, jer će se takvom vrstom i mjerom optuženom omogućiti da započne svoje liječenje u penalnim uvjetima, a potom će se nastaviti isto na slobodi uz podršku nadležnog tijela. Vrlo je bitno naglasiti da sankcija sama po sebi ne mora nužno uvijek imati samo i isključivo represivnu svrhu već da ista ispuni i dio glede resocijalizacije. To stoga, što je očigledno optuženom potrebna pomoć pri započinjanju liječenja, a to će svakako biti omogućeno u penalnim uvjetima i kasnije će optuženik moći uključiti se u društvo kao punopravni član pod uvjetom da nastavi liječenje, kako bi prvenstveno sebi pomogao, a potom da ne dovodi druge osobe u svojoj okolini u opasnost i kod istih stvara osjećaj straha.

9.1. Imajući u vidu sve prethodno izložene okolnosti sud je optuženu ĐI na temelju u izreci citirane zakonske odredbe osudio na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, smatrajući da će ista u dovoljnoj mjeri utjecati na konkretnu optuženu da se ubuduće kloni vršenja kaznenih djela. Također, sud je prilikom izricanja ove kazne imao u vidu odredbu članka 45. stavak 1 KZ/11, i to iz razloga jer su optuženoj i dosadašnjim kaznenim pravomoćnim presudama izricane uvjetne osude, nakon kojih se ponovno vraća kao osnovano sumnjiva za počinjenje kaznenog djela, dok predmetno kazneno djelo čini čak u roku provjeravanja po dvije pravomoćne presude, stoga sud smatra da se izrečena kratkotrajna kazna zatvora ne može zamijeniti radom za opće dobro niti uvjetnom osudom, već će se upravo izrečenom kaznom zatvora postići svrha kažnjavanja.

10. Dakle, ovaj sud smatra da će se ovakvom kaznom u konkretnom slučaju i s obzirom na konkretnu optuženu izraziti potrebna društvena osuda prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela, te da je takva sankcija primjerena i za ostvarivanje ostalih zakonom propisanih svrha kažnjavanja. Drugim riječima, sud smatra ovakvu osudu primjerenom da se njome ostvari, pored specijalne i generalna prevencija, te da će se istom jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te primjerenom da utječe na razvoj svijesti građana o štetnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Također, sud smatra kako će upravo izrečena kazna zatvora djelovati na optuženu da svoje ponašanje ubuduće uskladi sa normama prihvatljivog društvenog ponašanja.

11. Obzirom je sud utvrdio kako je optužena ĐI počinila kazneno djelo prijetnje na štetu oštećene TI i kako je sud tijekom dokaznog postupka utvrdio kako postoji opasnost na strani optužene da bi ista prema oštećenoj TI mogla ponovo počiniti kaznena djela to je izrekao sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja i to na udaljenost ne manju od 100 metara. Naime, iako je za sud nesporno da je optužena počinila kazneno djelo, ponašanje optužene nakon počinjenja lišeno je bilo kakve kritičnosti i logičnosti te za sud postoji bojazan da bi optužena u budućnosti mogla počiniti kazneno djelo na štetu iste žrtve, slijedom čega je sud kako bi spriječio takvo moguće ponašanje optužene istoj izrekao sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja oštećene TI, u trajanju koje je dvije godine dulje od izrečene kazne zatvora.

12. Sud je optuženoj izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, obzirom na to da je optužena počinila kazneno djelo s obilježjem nasilja jer postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo. Kako je utvrđeno da je optužena počinila kazneno djelo prijetnje na način da je prijetila usmrćenjem, na vrlo brutalan i bešćutan način, bez imalo samokritike i samokontrole s obzirom na mjesto i vrijeme počinjenja, da su i ostali ispitani svjedoci iskazivali o tome da je iskazivala agresiju i prije inkriminiranog događaja, sud je stava da postoji veliki stupanj vjerojatnosti da bi optužena mogla počiniti isto ili slično kazneno djelo te da je istoj potrebna stručna pomoć kako bi se postojeća, za sud, opasnost prevenirala ili na stručan način optuženoj pomoglo u suzbijanju daljnje opasnosti od nasilnog ponašanja. Navedenu sigurnosnu mjeru optužena će izvršavati u ustanovi za izvršenje kazne zatvora u trajanju izrečene kazne zatvora.

13. Odlučujući o troškovima ovog kaznenog postupka sud je imao u vidu imovinske prilike optužene o kojima se izjasnila, pa je na temelju u izreci citirane zakonske odredbe obvezao na snašanje troškova kaznenog postupka i to samo na ime paušalne svote u iznosu 40,00 eura. Naime, navedeni iznos je optužena dužna naknaditi u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, a isti je odmjeren na temelju činjenice daje optužena prije uhićenja bila zaposlena, da živi sa izvanbračnim suprugom koji je također povremeno zaposlen, pa je sud stava kako navedeni iznos neće negativno utjecati na njezinu egzistenciju.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Martina Pamić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1) OKDO Zagreb na broj KO-DO-289/2025

2) Optužena ĐI

3) Braniteljica odvj. ŽI

4) Oštećena TI