REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

XIV P-2118/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Mirku Veleglavcu, u pravnoj stvari tužiteljice (ime u nominativu) ZZ udova Z, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupaju je odvjetnici u ZOU "Željko Živković i Josipa Simsig Zorić" u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 19, protiv tuženika (imena u nominativu): ad.1 Republika Hrvatska, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Stjepana Radića 81, ad.2 PZ pok. P, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.3 FZ pok. P, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.4 ŽZ udova F, [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.5 CZ pok. P, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.6 RZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.7 EZ rođena CZ pok. IZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.8 OZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.9 VZ, [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 19. veljače 2025. godine u nazočnosti tužiteljice s punomoćnicom Josipom Simsig Zorić odvjetnicom u ZOU "Željko Živković i Josipa Simsig Zorić" u Šibeniku, te za ad.1 zamjenice zakonskog zastupnika MZ savjetnice u ODO Šibenik, a odsutnosti ostalih tuženika, na ročištu objave odluke dana 31. ožujka 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) ZZ udova Z, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji dio je na skici mjesta očevida dipl. ing. geodezije Antonia Reljanovića od 24. svibnja 2024. godine koja skica je sasatvni dio ove presude, prikazan likom označenim slovima A-B-C D-E-A, koja površina je sukladna liku koji je na geodetskom snimku Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik od dana 15. svibnja 2012. godine spomenute nekretnine, koji je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima A-B- C-D-A, površine 643,00 m2.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je u tužbi i tijekom raspravljanja navodila da je nasljeđivanjem svoga oca JZ pok. IZ, osnovom rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-65/92 od dana 29. siječnja 1999. godine i nasljeđivanjem svoje majke UZ rođene Ž, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu pod poslovnim brojem O-5/06 od dana 13. lipnja 2006. godine, te provedenom diobom sa sunasljednicima, ovdje izvornim tuženicima ad.2 do ad.6 i dana pokojnim bratom IZ, čija da je pravna slijednica tužena ad.7 kao i bratom ĆZ koji da je preminuo bez vlastitih potomaka, stekla vlasništvo zemlje narodnim imenom zvane "Putičanje" koju je identificirala kao posebni fizički dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 643,00 m2, K.O.

XIV P-2118/2024

Pirovac, na geodetskom snimku Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa], od dana 15. svibnja 2012. godine prikazanog likom omeđenim slovima A-B-C-D-A, tako i na skici mjesta očevida dipl. ing. geodezije Antonia Reljanovića sačinjenoj dana 24. svibnja 2024. godine.

2. Vlasništvo utužene površine tužiteljičin otac da je kao jedini pravni slijednik stekao od svoje majke, tužiteljičine bake ĐZ udove IZ koja da je preminula 1985. godine a ostavinski postupak iza smrti iste da nije vođen. Tužiteljičin otac da je kao jedini slijednik svoje majke ĐZ rješenjem Općinske uprave za katastar i geodetske poslove broj UPI 356/1986 od 16. listopada 1986. godine upisan kao posjednik, između ostalih i predmetne nekretnine.

3. Predmetna nekretnina da je dugi niz godina u nesmetanom i poštenom posjedu tužiteljice i njenih pravnih prednika, koji da su je koristili u poljoprivredne svrhe, na istoj, pored ostalog uzgajali masline.

4. U zemljišnim knjigama vlasnicom čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], da je upisana ovdje tužena ad.1 Republika Hrvatska, kojoj da se tužiteljica prije pokretanja ovog postupka obratila putem nadležnog ODO-a radi mirnog rješenja spora na koji prijedlog da nije dobila odgovor.

5. tvrdeći da ima pravni interes utvrditi svoje vlasništvo predmetne površine, predložila je usvojiti tužbeni zahtjev kako je iskazan podneskom od dana 02. kolovoza 2024. godine. Nije popisivala parnični trošak.

6. Tužena ad.1 Republika Hrvatska se u pisanom odgovoru na tužbu i tijekom parnice protivila činjeničnom obrazlaganju ove tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu, predložila je isti odbiti, a nije popisivala parnični trošak.

7. Naglasila je da iako tužiteljica upire na nasljeđivanje i dosjelost kao temelje stjecanja utuženog prava, takvu tvrdnju da ne krijepi odgovarajućim dokazima, posebice da istima ne snaži činjenicu dugogodišnjeg posjeda po svojim pravnim prednicima ili stanjem na spornoj površini predmetne nekretnine.

8. Tuženici ad.2 do ad.9, kako su poimence navedeni u uvodu ove presude, nisu pristupili ročištu glavne rasprave, iako su bili uredno pozvani, pa je isto temeljem odredbi članka 295. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), održano u njihovoj odsutnosti. Tijekom parnice isti tuženici nisu se očitovali o navodima ove tužbe i tužiteljičinog zahtjeva.

9. U dokaznom postupku pročitano je rješenje Općinskog suda u Benkovcu pod poslovnim brojem O-119/85 od dana 14. lipnja 1985. godine, te rješenje Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Općine Benkovac broj UP/I-356/1986 od 16. listopada 1986. godine, pregledane su zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, geodetski snimak mjernika SZ iz Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa] od 15.

XIV P-2118/2024

svibnja 2012. godine, pročitana su rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem O-65/92 od 29. siječnja 1999. godine i Općinskog suda u Benkovcu pod poslovnim brojem O-5/06 od 13. lipnja 2006. godine, pregledan je izvod iz katastarskog operata – plana za utuženu nekretninu, pročitan je tužiteljičin zahtjev upućen tuženoj ad.1 za mirno rješenje ovog spora, te rukom pisano pismeno ispisano na obrascu Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik koje započinje riječju "Grgurevac", a završava nečitkim potpisom, pregledana je Hrvatska osnovna karta za odnosno područje na kojem je položena predmetna nekretnina, kao i izvod iz plana za istu nekretninu ispisan sa Geoportala DGU, pročitan je zapisnik očevida obavljenog dana 09. svibnja 2024. godine uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije, pregledana je skica potonjeg vještaka s nadnevkom 24. svibnja 2024. godine s prilozima, posjedovnim listom broj 421 za K. O. [katastarska općina], izvodom iz katastarskog plana za odnosno područje, te šest fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida, saslušana je tužiteljica kao stranka, te svjedoci C i AZ.

9.1. Tužiteljica i tužena ad.1 nisu imali daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

10. Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je iz supstrata izvedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su snažile postavljeni tužbeni zahtjev, pa je stoga isti usvojen kao osnovan i zato je suđeno kao u izreci ove presude.

12. Naime, iz supstrata izvedenih dokaza utvrđene su slijedeće, po ocijeni ovog prvostupanjskog suda, odlučne činjenice važne za donošenje presude u ovoj pravnoj stvari:

- pregledom zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], utvrđeno je da je vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica], upisanog boniteta pašnjaka i površine od 205.424,00 m2, uknjiženo na imenu ovdje tužene ad.1 Republike Hrvatske,

- rješenjem o nasljeđivanju koje je ovaj sud donio pod poslovnim brojem O-65/1992 dana 29. siječnja 1999. godine iza smrti HZ pok. IZ, rođenog **.**.1920., umrlog **.**.2021., razvidno je da su vrhu ostavine istog njegovim nasljednicima utvrđeni supruga UZ udova P, te sinovi R, IZ (pravni prednik tužene ad.7), FZ (tuženik ad.3), E (pravni prednik tuženika ad.4, ad.8 i ad.9), AZ (tuženik ad.5) i PZ (tuženik ad.2), te kćeri ZZ udova Z, ovdje tužiteljica i RZ žena I (tužena ad.6),

- iza smrti UZ udove P Ž Općinski sud u Benkovcu rješenjem o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-5/2006 od dana 13. lipnja 2006. godine rasporedio je imovinu iste njezinoj djeci sinovima PZ, IZ, FZ, R, E i CZ svi pok. P i kćerkama ZZ, te RZ, XIV P-2118/2024

- rješenjem Općinskog suda u Benkovcu pod poslovnim brojem O-119/85 od dana 14. lipnja 1985. godine određeno je da se neće raspravljati ostavina ČZ udove IZ pok. PZ rođena NZ, rođene **.**.1892., umrle 1986. godine,

- prema podacima iz rješenja Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Općine Benkovac broj: UpI-556/1986. od 16. listopada 1986. godine „cijeli posjed“ ĐZ udove IZ iz [adresa] upisan u posjedovnom listu broj 222 za K. O. [katastarska općina] upisan je na ime JZ pok. IZ, [adresa], u istom posjedovnom listu,

- iz rukom pisanog pismena na obrascu „Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku“ razvidno je da su se djeca ČZ udove IZ pok. PZ rođene NZ, „obvezala svojoj majci, svatko, svaki mjesec putem pošte uplatiti iznos od 50,00 DEM, za slučaj da isti iznos bude nedostatan, dogovoriti se o izmjeni istog“, ujedno su utanačili podjelu petnaest nekretnina različitih narodnih imena, od kojih one imenom „ [adresa] i O“ pod rednim brojem 5. s pripadnošću ovdje tužiteljici ZZ,

- očevidom predmetne nekretnine održanim dana 09. svibnja 2024. godine uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije u ovoj parnici sporna površina identificirana je kao dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a istoj se pristupa s asfaltirane ceste koja vodi za naselje Pirovac, pokazani dio predmetne nekretnine nepravilnog je oblika, prikazan likom omeđenim slovima A-B-C-D-E-A i vidljiv na skici vještaka Reljanovića s nadnevkom od 24. svibnja 2024. godine (list 39 spisa), u naravi radi se o maslinjaku sa 16 komada starijih maslina, na očigled je bilo vidljivo da su iste dugogodišnje palice istrabukale (iznikle) iz zajedničkog središta, dakle, starosti najmanje pedesetak godina, na spornoj površini nađeno je i jedno stablo smokve, masline su uredno održavane i po slobodnoj ocjeni suda u dobroj kondiciji, sporna površina je uredno pokošene trave, na sjeverozapadnoj i jugozapadnoj međi omeđena kamenim suhozidom, na istočnoj međi sporna površina je omeđena žičanom ogradom, a jugozapadna međa je položena uz poljski makadamski put, sadržajno sve vidljivo na šest fotografija sačinjenih na očevidu (listovi 42 i 43 spisa), položajno i na izvodu iz katastarskog plana (list 41 spisa) te ispisu sa Geo portala (list 28 spisa) i HOK-a (list 29 spisa),

- vještak mjernik Reljanović je istaknuo da je na očevidu pokazana sporna površina položajno sukladna površini koja je na geodetskom snimku Ureda za izmjeru d.o.o. [adresa] od 15. svibnja 2012. godine prikazana likom omeđenim slovima A-B-C-D-A sa iskazanom površinom od 643,00 m2,

- u stranačkom iskazu tužiteljica je navela da je predmetna nekretnina izvorno u površini od možda i 1.000,00 m2 bila vlasništvo njezinog pradjeda NZ koji se rodio u 19. stoljeću, njega da je naslijedila tužiteljičina baka GZ udana ČZ rođena 1892. godine, utužena površina da je korištena kao njiva – oranica na kojoj se sijalo žito i jari grah, naknadno da su na istoj posađene masline i smokve petrovke, granice (međe) sporne površine da su griblje. Posebno je naglasila da je

XIV P-2118/2024

nakon smrti oca Milana Morića 1991. godine sa svim nasljednicima istog, dogovorila da vlasništvo svih očevih nekretnina pripadne majci UZ za njenog života, kako da je i bilo do smrti majke 2006. godine, kada da su se njezini slijednici, međusobno dogovorili kome će što pripasti u vlasništvo od imovine roditelja, dioba nakon majčine smrti da je provedena na uobičajen način za odnosno područje, svaki nasljednik da je iz šešira izvlačio papirić sa imenima pojedinih nekretnina, tako da je ovdje tužiteljicu u vlasništvo pripalo baš vlasništvo utužene nekretnine koja da je danas površine oko 700,00 m2, jer da je dio izvorne površine inkorporirana u javnu cestu, a dio u površinu susjednih nekretnina, što nije osporavala,

- pojasnila je da je njezinu baku GZ udanu ČZ udovu V. NZ naslijedio tužiteljičin otac M, dodajući da je GZ imala i dvije kćeri, jedna da se udala za majčinog brata, tužiteljičinog ujaka, te je u tom smislu izvršena zamjena nekretnina kako da je to bilo uobičajeno u takvim situacijama, drugu kći baka GZ namirila vlasništvom određenih nekretnina,

- u postupku saslušani svjedoci BZ (rođen 1952. godine) i AZ (rođen 1951. godine), suglasno su, po ocjeni ovog suda uvjerljivo i okolnosno, iskazivali o činjenicama posjeda utužene površine, tako time značajno za donošenje presude o tužbenom zahtjevu, pri tom naglašavajući da je ovdje sporna površina položena na krajnjem zapadnom dijelu sela Putičanje, prema izlazu iz istog, odnosno prema naselju Kašiću, pojašnjavajući da je konfiguracijski na tom području izvedena "ulica", a utužena površina da je položena uz istu ulicu, nekada da je bila obrasla stablima bajama, danas ponekom smokvom i maslinom,

- posebice se svjedok BZ prisjećao posjeta tužiteljičina oca JZ i brata mu J svjedokovom ocu NZ, koja druženja je zapamtio, jer su spomenuti tužiteljičini prednici dolazili konjima, kojima da je i sam odlazio na spornu površinu, dok je svjedok AZ isticao da je njegova baka iz obitelji GZ kao što da je i tužiteljičina, koja obitelj da je posjedovala nekretnine upravo na utuženom području, prisjećao se da je na spornoj površini viđao tužiteljičinog oca JZ i baku iste ĐZ.

13. Cijeni se značajnim ovdje istaknuti da je odredbom stavka 3. članka 186. ZPP-a propisano da će sud po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan. Također je bitno istaknuti da je odredbom stavka 1. članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZVDSP) propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. navedenog članka ZVDSP-a određeno da je pravo vlasništva stečeno na temelju stavka 1. istog članka kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

14. Vlasništvo na nekretninama temeljem samog zakona, dosjelošću, stječe se osnovom odredbi stavka 1. članka 159. ZVDSP-a samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom iste stvari, dok je odredbom stavka 3.

XIV P-2118/2024

navedenog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

14.1. Stavkom 2. članka 160. ZVDSP-a određeno je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

15. Slijedom utvrđenih činjenica navedenih u točki 12. ovog obrazloženja i propisa citiranih u točkama 13. do 14.1. istog, po ocjeni ovog suda, nedvojbeno je da je tužiteljica, bar od pedesetih godina prošlog stoljeća, uključivo s vremenom posjedovanja svojih pravnih prednika, nakon diobe sa ostalim sunasljednicima oca P (JZ) Morića pok. V, koji je posjed utužene površine stekao kao dio „cijelog posjeda“ svoje majke, tužiteljičine bake ĐZ udove V pok. NZ, čiji posjed je u svojoj ukupnosti očito prenesen 1986. godine nakon smrti iste na njezinog sina JZ pok. V, kako je vidljivo iz katastarskog operata, pri čemu valja istaknuti da je sporna površina, kao dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] položena nedaleko granice katastarskih općina [katastarska općina] na području grada (nekadašnje općine) Benkovca i katastarske općine [katastarska općina], dok je potonja pravna prednica tužiteljice posjed utužene površine nesumnjivo stekla od svog oca, tužiteljičinog pradjeda NZ rođenog na odnosnom području u 19. stoljeću, što su svojim iskazima krijepili svjedoci BZ i AZ, čija je baka, također bila iz obitelj NZ, koja obitelj je na utuženom području posjedovala nekretnine, pače, na isti posjed, prema navodima spomenutih svjedoka, iz vremena njihova djetinjstva, krajem pedesetih godina prošlog stoljeća, ukazuje postojanje tada starih stabala bajama, ali i postojanje danas pedesetak godina starih stabala maslina, dakle, opisani posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika trajući je u kontinuitetu nesumnjivo do dana podnošenja tužbe u ovoj parnici (tužba od 02. kolovoza 2023. godine) više od sedamdeset godina, što implicira zaključak da su se ispunile propisane pretpostavke, te da je tužiteljica nesumnjivo osnovom dosjelosti, neovisno o pravnim temeljima na koje je upirala tužbom (dioba, nasljeđivanje), stekla vlasništvo posebnog fizičkog dijela predmetne nekretnine kako je isti opisan u izreci ove presude.

16. Uz obrazloženo utvrđenje o pravnom osnovu stjecanja vlasništva iznesenog u točki 15. ovog obrazloženja, a baš s obzirom na utvrđeno vrijeme posjedovanja sporne površine po tužiteljici i njezinim pravnim prednicima, to bar od pedesetih godina prošlog stoljeća do trenutka smrti tužiteljičine bake Stane Morić 1986. godine i oca HZ dana 21. prosinca 1991. godine, dakle, u razdoblju dužem od 40 godina, valja ovdje navesti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama pod poslovnim brojem Rev-291/14 od dana 17. travnja 2018. godine i Rev-158/2017 od dana 07. svibnja 2019. godine naglasio da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije dana 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, a matična predmetna nekretnina bila je upisana u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina] (Pirovac) izvorno od osnivanja zemljišnih knjiga na korist Općinskog odlomka Zlosela pripadajućeg političkoj Tišnjanskoj općini, naknadno pred 28. svibnja 2002.

XIV P-2118/2024

godine (Z-2687/02) na prijedlog ODO-a Šibenik broj 1R-133/02, bila preuknjižena u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske, treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a nego na temelju drugih odredbi istog Zakona.

17. Isticanje pravnih stavova Vrhovnog suda Republike Hrvatske citiranih u točki 16. ovog obrazloženja važno je, jer je izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP

- a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. godine do 17. studenog 1999. godine, propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu (općenarodna imovina), kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske dana 17. studenog 1999. godine stavio je izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a, kao neustavnu pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 2001. (Nar. nov. broj: 114/01) koji je stupio na snagu dana 20. prosinca 2001. godine i od tada tekst stavka 4. članka 388. ZVDSP-a propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

17.1. Nastavno iznesenom u točki 17. ovog obrazloženja, za naglasiti je da članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: EKLJP) potvrđene Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – Međunarodni ugovori broj 18/97), propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava, pa budući sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona, jer je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom Saboru i njezine odredbe postaju izravno primjenjive za sudove i druga državna tijela te sva tijela koja imaju javne ovlasti, tako nedvojbeno i sa odlučnim značajem u konkretnom slučaju.

18. Dakle, za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari od značaja je bilo da su pravni prednici tužiteljice otac iste M (Mile) Morić pok. V i tužiteljičina baka ČZ udova V pok. NZ, savjesno posjedovali utuženu površinu bar od pedesetih godina prošlog stoljeća do svojih smrti, 1986. odnosno 1991. godine, nastavno i tužiteljica do dana 17. studenog 1999. godine, kada je Ustavni sud Republike Hrvatske stavio izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbi članka 18. stavka 5. ZVDSP-a presumira, što implicira utvrđenje da je tužiteljica, u svakom slučaju dosjelošću, uključivo sa vremenom posjedovanja utuženog posebnog fizičkog dijela predmetne nekretnine po svojim (ocu i baki) pravnim prednicima, protekom dvadesetogodišnjeg roka (stavak 3. članka 159. ZVDSP-a) i po samom zakonu stekla

XIV P-2118/2024

vlasništvo opisane nekretnine.

19. Iznesenom u točki 18. ovog obrazloženja je za dodati da pretpostavljenu savjesnost tužiteljice i njezinih pravnih prednika oca P (Mile) Morića i bake ĐZ, te djeda IZ, ali i pradjeda NZ, u smislu članka 18. stavka 5. ZVDSP-a (pošteni posjed) tužena ad.1 ničim nije dovela u pitanje, a niti suprotan zaključak o tome proizlazi iz supstrata izvedenih dokaza, pa je sud, a cijeneći i potpuno pasivan procesni stav tuženika ad.2 do ad.9 prema ovako postavljenom tužbenom zahtjevu, utvrdio da je isti zahtjev osnovan, zato ga prihvatio i sudio kao u izreci ove presude.

20. Kako stranke nisu popisivale parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

U Šibeniku, dana 31. ožujka 2025. godine

S U D A C

Mirko Veleglavac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Stranka nezadovoljna ovom presudom može protiv iste izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana objave ili prijema pisanog otpravka iste ovisno o urednosti poziva na ročište objave. Eventualna žalba podnosi se pisano ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

Po zapisniku o objavi presude.