Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Us I-1721/2022-38

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Split, Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice PMI, [adresa], Dinka Šimunovića 25, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Ivanu Vidoviću, odvjetniku u Splitu, Mažuranićevo šetališe 11, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB:84397956623, zastupanog po opunomoćeniku PM (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi invalidske mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 4. ožujka 2025. u nazočnosti opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenika tuženika, 31. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/22-01/03514937623, Urbroj: 341-99-05/3-22- 2717 od 4. srpnja 2022.

    II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, Klasa: UP/I 141-02/21-01/03514937623, Urbroj: 341-25-05/3-21- 94825 od 8. travnja 2022.

    III. Tužiteljici PMI, OIB: [osobni identifikacijski broj], ne priznaje se pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

    IV. O troškovima upravnog spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude.

    Obrazloženje

    1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II 141-02/22-01/03514937623, Urbroj: 341-99-05/3-22-2717 od 4. srpnja 2022. uvažena je žalba tužiteljice i poništeno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, Klasa: UP/I 141-02/21-01/03514937623, Urbroj: 341-25-05/3-21-94825 od 8. travnja 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje) i predmet se vraća navedenoj Područnoj službi radi donošenja novog rješenja.

    2. Prvostupanjskim rješenjem je tužiteljici, kod koje je zbog bolesti nastao potpuni gubitak radne sposobnosti priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 1. rujna 2021. u svoti do 2.646,97 kn mjesečno. Od 1. siječnja 2022. mirovina iznosi 2.706,18 kn mjesečno. Isplata mirovine pripada od 10. rujna 2021. odnosno od prvog idućeg dana od dana prestanka radnog odnosa i isplaćivati će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske mjesečno unatrag. Kontrolni pregled obaviti će se najkasnije do rujna 2023.

    3. U pravodobnoj tužbi tužiteljica u bitnom navodi da iako je iz izreke drugostupanjskog Rješenja razvidno kako se žalba tužiteljice usvaja, ovime se ukazuje na činjenicu kako je iz obrazloženja istoga jasno navedeno da je žalba tužiteljice osnovana, ali iz drugih razloga. Naime, suštinski radi se o tome da su glavni žalbeni navodi tužiteljice bili usmjereni na sljedeće: a) da se ignorira činjenica da tužiteljica ima čvrstu želju i sposobnost nastaviti s radom kao doktor specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, te da niti u jednom trenutku od dijagnosticiranja bolesti multiple skleroze u 2012.g. nije odustala od daljnjeg obrazovanja i rada; b) da je ista u međuvremenu postala i stalni sudski vještak za medicinu, grana fizikalna medicina i rehabilitacija; c) da se ovdje radi o postupku koji bi trebao služiti interesu osiguranika i ostvarivanju njegovih prava, slijedom čega nije cilj osobu koja ima volju, želju i mogućnost raditi u potpunosti lišiti radne sposobnosti, pri čemu ovaj postupak niti nije pokrenut na zahtjev tužiteljice, nego na zahtjev njezine doktorice; d) da činjenično stanje vezano za zdravstveno stanje tužiteljice nije potpuno i pravilno utvrđeno obzirom i na protek vremena i poboljšanje zdravstvenog stanja tužiteljice; e) da dijagnozu multiple skleroze ne treba koristiti kao argument da se tužiteljicu pošto- poto makne silom iz svijeta rada iako ona ima objektivne mogućnosti raditi. Slijedom navedenoga, razvidno je kako je žalba tužiteljice bila usmjerena na meritorni dio odluke s ciljem da ne dođe do utvrđivanja potpunog gubitka radne sposobnosti. Unatoč navedenom, iz obrazloženja drugostupanjskog Rješenja je jasno razvidno kako je drugostupanjsko tijelo: a) utvrdilo da je Vijeće viših vještaka u svome nalazu i mišljenju od 29.06.2022. potvrdilo da je kod tužiteljice došlo do potpunog gubitka radne sposobnosti; b) ali da u spisu nisu prikupljeni svi podaci o plaći potrebni za izračun mirovine. Stoga je jedini razlog uvažavanja žalbe tužiteljice bio taj što je drugostupanjsko tijelo kao propust utvrdilo nepostojanje svih podataka o plaći, te je naložilo da se u ponovljenom postupku jedino prikupe nedostajući podaci o plaći i donese novo Rješenje. Stoga je razvidno kako je suštinski zapravo odbijena žalba tužiteljice u meritornom dijelu koji se tiče gubitka radne sposobnosti te kako je u cijelosti u tome dijelu potvrđeno prvostupanjsko rješenje. Isto tako, imajući u vidu razloge uvažavanja žalbe, drugostupanjsko tijelo se nije niti očitovalo niti cijenilo brojne žalbene prigovore. Zato tužiteljica ima pravni interes pokrenuti ovaj postupak, a što je i u skladu s uputom o pravnom lijeku, jer je trenutačno stanje takvo da su oba stupnja u postupku stava da je kod tužiteljice nastupio gubitak radne sposobnosti. Tužiteljica se poziva na sve svoje navode iz žalbe povodom koje je i donesena ova odluka i koji se imaju uzeti u obzir i u ovom postupku. Tužiteljica dalje ističe kako je potpuno pogrešno utvrđeno da je kod iste nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti. Naime, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je povodom žalbe, pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 29.06.2022. iz kojeg u bitnome proizlazi da ono potvrđuje ranije nalaze Vijeća vještaka te da je kod tužiteljice nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti. Tužiteljica se u cijelosti protivi takvom utvrđenju te predlaže sudu da se provede novo

    vještačenje po novim vještacima. U tom kontekstu tužiteljica navodi sljedeće: a) Nalaz i mišljenje vijeća vještaka tužiteljici nikada nisu dostavljeni na očitovanje niti je ona ikada bila u mogućnosti iste ispitati te se na njih očitovati na bilo koji način, iako se odlučuje o njezinim pravima i interesima; b) Vijeće viših vještaka nikada nije osobno pregledalo tužiteljicu i pozvalo je na razgovor što je bilo dužno učiniti, osobito imajući u vidu činjenicu da je od nalaza Vijeća viještaka do nalaza vijeća Viših vještaka protekla skoro godina dana, a što je velik vremenski period unutar kojeg može doći do poboljšanja stanja; c) Da je u međuvremenu izrađena i nova medicinska dokumentacija koju nitko nije do sada uzeo u obzir, a koja sigurno može dovesti do drugačije konačne ocjene i koju je potrebno sagledati prilikom donošenja konačne odluke; d) Da nitko nije cijenio ni na koji način činjenicu da je tužiteljica uspješno položila ispit za sudskog vještaka medicinske struke. Naime, iz Specijalističkog nalaza specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije od 06.07.2022. jasno u mišljenju proizlazi da nema ograničenja radne sposobnosti (RS), a iz Radiološkog nalaza od 11.06.2022. proizlazi da je stanje stabilno i bez pogoršanja. Isto tako, iz Povijesti bolesti od 05.07.2022. – neurološki nalaz, proizlazi iz zaključka kako nema ograničenja radne sposobnosti. Ono što je potpuno apsurdno u ovom postupku jest činjenica da se tužiteljica zapravo bori da joj se omogući rad, a da je država silom želi otjerati u invalidsku mirovinu i maknuti s tržišta rada, iako ista zna, može i ima volju raditi. U tom kontekstu, očito se postupa protivno interesima tužiteljice, kada se pokušava utvrditi da ima potpuni gubitak radne sposobnosti. Tužiteljica nije imala nikakvu namjeru pokretati niti voditi ovakav postupak, a sada kada je ista to prisiljena, silom ju se želi otjerati u mirovinu, iako ima manje od 50 godina i može doprinijeti društvu, a osobito u području medicine koje je ionako deficitarno po pitanju stručnjaka, a situacija po tom pitanju postaje sve gora. Tužiteljica želi ukazati sudu i na neprocjenjivu štetu koja bi joj se nanijela ustrajanjem na potpunom gubitku radne sposobnosti, kao i na to da bi joj se uskraćivanjem prava na mukotrpno stečeno pravo na rad kao fizijatar i stalni sudski vještak za medicinu, kako fizičko tako i mentalno zdravstveno stanje samo pogoršalo. Slijedom svega navedenoga, predlaže se sudu donijeti presudu kojom će se usvojiti tužbu, poništiti osporeno rješenje tuženika, uvažiti žalbu i poništiti prvostupanjsko rješenje, te odbiti zahtjev za utvrđivanje prava na invalidsku mirovinz zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao neosnovan. Ujedno da se naloži tuženiku naknaditi tužiteljici troškove upravnog spora zajedno sa zateznim kamatama.

    4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužba nije osnovana, da je osporeno rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Slijedom navedenog predlaže donošenje presude kojom će se odbiti tužbeni zahtjev.

    5. U sporu su održane rasprave 20. ožujka 2023. i 4. ožujka 2025. a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

    6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, pregledao je cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu, te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za neurologiju Meri Matijaci i stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada Tajani Ivanović Biočić.

    7. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza saslušanjem tužiteljice kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom, osobito pri tome cijeneći da su sporne činjenice medicinske naravi, pa se kao takve ne mogu utvrditi temeljem iskaza tužiteljice kao stranke.

    8. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

    9. Tužiteljica je po opunomoćeniku zatražila i popisla troškove upravnog spora, dok tuženik nije zatražio niti popisao troškove upravnog spora.

    10. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

    11. Među strankama je sporno je li kod tužiteljice došlo do poptunog gubitka radne sposobnosti.

    12. Odredbom članka 39. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO) propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti. Stavkom 5. istog članka je propisano da uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

    13. Iz podataka spisa predmeta je razvidno slijedeće:

    - da je predmetni upravni postupak pokrenut temeljem prijedloga izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite od 30.12. 2020.;

    - da rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 1228701 od 23. travnja 2021. tužiteljici priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 11.3.2021., a na koje rješenje je tužiteljica izjavila žalbu;

    - da je rješenjem Središnje službe broj 751501 od 1.7.2021. žalba tužiteljice uvažena i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak;

    - da je u ponovljenom postupku pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Zagrebu, evidencijski broj vještačenja: 663149 od 29. studenog 2021. kojim je utvrđeno da je kod tužiteljice zbog bolesti na dan 1. rujna 2021. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti;

    - da je u skladu s odredbom članka 125. stavka 5. i članka 129. ZOMO-a obavljena i revizija i da je Samostalni sektor za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike mišljenjem vještaka revizora, evidencijski broj revizije: 17796 od 5. siječnja 2022. dao suglasnost na navedeni nalaz i mišljenje kojim je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti kod tužiteljice;

    - da je na temelju naprijed navedenih nalaza i mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje, a na koje je tužiteljica izjavila žalbu;

    - da je u povodu žalbe tužiteljice tuženik u skladu s odredbom članka 133. stavka 3. ZOMO-a pribavio nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vjestačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u drugostupaniskom postupku, Središnjeg ureda Zagreb, evidencijski broj vještačenja: 784504 od 29. lipnja 2022. kojim je postupajući po žalbi Vijeće viših vještaka razmotrilo medicinsku i ostalu dokumentaciju kao i navode žalbe te smatra da je ocjena Vijeća vještaka kojim je utvrđen potpuni gubitak radne spobonosti kod tužiteljice s datumom nastanka 1. rujna 2021., uzrok 100% bolest pravilna.

    14. Tuženik je, obzirom na sva prednja utvrđenja te cijeneći da su tijela stručnog vještačenja u oba stupnja suglasna da kod tužiteljice počevši od 1. rujna 2021. postoji potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću, osporenim rješenjem u dijelu koji se odnosi na ocjenu radne sposobnosti ocijenio pravilnim i zakonitim prvostupanjsko rješenje držeći da nema pravne osnove za uvažavanje žalbenih navoda, dok je uvidom u spise utvrdio da nisu prikupljeni svi podaci o plaćama tužiteljice potrebni za pravilan izračun mirove (za razdbolje od 17. studenog 2007. do 15. prosinca 2007.-bolovanje po prestanku radnog odnosa i za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 17. ožujka 2019. kod poslodavca OPĆA BOLNICA BJELOVAR), radi čega je uvažena žalba tužiteljice iz drugih razloga i poništeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

    15. S obzirom da prema članku 49. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje medicinskog vještačenja po ovlaštenom sudskom vještaku za neuropsihijatriju i sudskom vještaku za medicinu rada. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužiteljica u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost ocjene nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužiteljice, jedino dokazno sredstvo kojim tužiteljica može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

    16. Stalna sudska vještakinja za neurologiju izv. prof. dr.sc. prim. TM dr. med. je u pisanom nalazu i mišljenju od 14. listopada 2024., a koji je zaprimljen pred ovim sudom 17. listopada 2024. i koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, a koji je dan nakon analize spisu tuženog tijela priležeće medicinske i druge dokumentacije i navoda tužbe, te svih isprava priloženih spisu i osobnog pregleda tužiteljice, navela da je tužiteljica 3. listopada 2024., došla sama na dogovoreni neurološki pregled u Polikiniku Klinike za neurologiju u KBC Split. Tom prigodom je tužiteljica navela da se liječi zbog multiple skleroze od 2012. Bolest je oscilirala u svojoj kliničkoj prezentaciji što je za ovu bolest očekivano. Od 2014. do 2017. tužiteljica se liječila Copaxone-om (lijek iz prve imunomodulacijske skupine). Bolest nije bila dobro stabilizirana, bolesnica je u više navrata imala relapse bolesti (atake pogoršanja tj. pojavu novih i pogoršanje postojećih simtoma bolesti). Zbog toga je terapija promijenjena te je nekoliko mjeseci primala Gilenyu (lijek iz druge imunomodulaicjske skupine). Zbog novih pogoršanja i pada broja limfocita 2019. u terpiju je uključen Ocrevus (lijek iz druge Imunomodulacijske skupine, primjenjuje se venskim putem svakih šest mjeseci). Tužiteljica navedeni lijek prima u KB Dubrava. Zadnji nalazi MR mozga, vratne i prsne kralježične medule snimljen u lipnju 2022. nije pokazao novih niti aktivnih lezija. Time se potvrđuje de je liječenje Ocrevusom postiglo željenu stabilizaciju imunoloških procesa koji uzrokuju bolest. Prilikom pregleda tužiteljica je navela da radi kao fizijatar u DZ Kaštela svaki dan po rasporedu. Nadalje, tužiteljica navodi da nema subjektivnih smetnji osim povremenih bolova u prsnom košu što uz lijekove popusti. Iz neurološkog statusa: Izokorija, fotomotorika je uredna. Bulbusi ortoponirani, uredne bulbomotorike, nistagmusa nema, dvosika nema. Mimička muskulatura simetrična. Jezik pri protruziji medioponiran. Lhermitteov znak je negativan. U antigravitacijskom testu i u položaju po P udove uredno održava. Miotatski refleksi simetrični, živahni. Bez patoloških refleksa. Hemihipoestezija desne strane lica i tijela. U testovima koordiniacije bez dismetrije. U testu po Rombergu uredno se održava. Tandemski hod uredno izvodi. Govor uredan. Sfinktere kontrolira. EDSS je 1. Temeljem anamneze i kliničkog pregleda može se zaključiti da je kod tužiteljice došlo do stabilizacije kliničke slike multiple skleroze. Bolesnica osim ispada osjeta, nema dugih neuroloških simptoma bolesti. Navedeno stanje može se povezati s učinkovitom imunomodulacijskom terapijom koju bolesnica prima zadnjih pet godina. U spisu je priložena opsežna medicinska dokumnetacija koja opisuje dosadašnje liječenje tužiteljice. Nisu priloženi nalazi iz 2023. i 2024. Tužiteljica navodi da liječenje Ocrevusom provodi u KB Dubrava. Budući da je bolest stabilizirana nije imala potrebe za dodatnim pregledima. Klinički neurološki nalaz pri pregledu 3. listopada 2024. značajno je bolji od nalaza neurološkog stausa koji se navode u medicinskoj dokumentaciji u prethodnim godinama. Stoga se može zaključiti da je nakon nekoliko ciklusa primjene Ocrevusa bolesnica ušla u stanje remisije bolesti tj. stabilizacije imunoloških procesa koji uzrokuju bolest. Ova činjenica nije neočekivana. Dapače, današnje mogućnosti liječenja multiple skleroze kod mnogih bolesnika postižu stabilizaciju (remisiju) bolesti što oboljelim osobama omogućava očuvanje funkcionalnih sposobnosti za svakodnevne životne aktivnosti. Očitovanje o radnoj sposobnosti tužiteljice je u domeni vještakinje za medicinu rada.

    17. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada Tajana Ivanović Biočić, dr. med. je u pisanom nalazu i mišljenju od 27. studenog 2024., a zaprimljenom pred ovim sudom 29. studenog 2024. i koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, i koji je dan nakon detaljnog pregleda medicinske i druge dokumentacije koja prileži spisu iznosi zaključak da je kod tužiteljice potpuni gubitak radne sposobnosti trajao od 13.4.2016. do 18.6.2021., a nakon toga smatra da je tužiteljica radno sposobna za poslove specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije bez ograničenja zahvaljujući imunomodulacijskoj terapiji. Najnoviji nalaz magnetne rezonance mozga, vratne i torakalne kralježnice (15.11.2024. Pokazuje nepromijenjen nalaz u komparaciji s MR- om iz 2021. i 2022., nema novonastalih promjena). Tužiteljica da je izrazito motivirana za rad te s obzirom na vrijeme, novac i žrtvu koja je uložena u njeno školovanje, deficit liječnika na tržištu i činjenicu da je rad osnovno ljudsko pravo smatra da joj se treba omogućiti rad na puno radno vrijeme. Treba uzeti i činjenicu da se od invalidske mirovine ne može živjeti jer nije dostatna za osnovne egzistencijalne potrebe. Rad će pozitivno djelovati i na njeno mentalno zdravlje. Svjedoci smo napretka u medicini, pojavi novih revolucionarnih lijekova i novih metoda liječenja pa je logično za očekivati da će stanje ići na bolje. Preporuča se za vrijeme epidemija (gripa,covid...) koristiti zaštitnu opremu na radu (masku) zbog imunokompromitiranosti (nuspojava terapije) i održavati se fizikalnom terapijom (pa u tim razdobljima možemo očekivati kraća bolovanja).

    17.1. U obrazloženju nalaza i mišljenja navodi da je tužiteljica radno sposobna do 2016. uz povremena bolovanja, dobro je podnosila napore. Odradila je specijalizaciju za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju od 2012.-2017. i položila specijalistički ispit. Od 13.04.2016. smetnje vida kod dužeg čitanja i umor, psihičke tegobe (anksioznost, stres). Hod održan, blaže paretičan, stajanje na široj osnovi...U Rombergu izrazito nestabilna, poteškoće u održavanju ravnoteže, čak je pala i ozljedila se zbog gubitka ravnoteže- nastupio je potpuni gubitak radne sposobnosti. Potpuni gubitak radne sposobnosti je trajao od 13.04.2016. do 18.06.2021.(primila v.ciklus ocrelizumaba) kad je otpuštena nakon primitka lijeka u dobrom općem stanju. Od tada je uslijedila stabilizacija bolesti bez neuroloških ispada koje bi umanjivale radnu sposobnost. Zaostale su samo smetnje u vidu trnjenja tijela što je potvrdila i sudska vještakinja za neurologiju te da je njeno mišljenje sukladno mišljenju vještakinje za neurologiju dr.TM. 11.03.2021. Vijeće vještaka zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ustanovilo je potpuni gubitak RS, uzrok bolest. Smatra da je potpuni gubitak RS postojao do 18.06.2021. jer je tad primila peti ciklus imunomodulacijskog lijeka zbog kojeg je došlo do stabilizacije bolesti i regresije neuroloških simptoma. Od tada nije bilo relapsa bolesti, postignuta je stabilizacija/kontrola bolesti. Da nije „bilo posebnih uvjeta života" za vrijeme svjetske pandemije uzrokovane virusom Covid-19 stabilizacija bi bila uspostavljena i znatno ranije, ali tužiteljici terapija/lijekovi zbog pandemijske krize u jednom periodu nisu bili dostupni te se toga stabilizacija bolesti otegla. Zdravstvena skrb u to vrijeme nije bila adekvatna. Najnoviji MR mozga, vratne i torakalne kralježnice ne pokazuje nove promjene, stanje je nepromijenjeno u odnosu na MR prije 2 god. što je dodatni dokaz stabilizacije bolesti. Navodi da se ne slaže se s mišljenjem državnih tijela za vještačenje jer medicinski nalazi koje je kronološki sistematizirala jasno pokazuju drugačije. Medicinska dokumentacija iz spisa je bila jako velika, neuredno posložena s mnogo duplikata te je trebalo izdvojiti jako puno vremena da se kronološki sistematizira, a državna tijela su odrađivala copy-paste prijepis prethodnih vještačenja bez detaljnije analize svih medicinskih dokumenata. Nije se gledala novija medicinska dokumentacije niti „noviji klinički i neurološki status" od zadnjih par godina koji su bez relapsa bolesti i bez značajnijih neuroloških deficita koji bi utjecali na radnu sposobnost. Prethodno navedeno potvrđuje i sudski vještak za neurologiju. Jasno da je vidljivo iz medicinske dokumentacije da nakon što je primila 5. ciklus terapije nema nikakvih neuroloških a ni psihičkih deficita koji bi umanjili radnu sposobnost za poslove specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije. Nema dokaza za suprotno. Sam sud može vidjeti ukoliko kronološki poprati medicinsku dokumentaciju koja je sad jasno posložena/prikazana na početku ovog dokumenta vidjeti razvoj bolesti. Na osnovu praćenja medicinske dokumentacije vrlo je jednostavno donijeti zaključak o zdravstvenom stanju, razvoju bolesti i radnoj sposobnosti u određenom vremenskom intervalu. Napominje da specijalisti (neurolozi, fizijatri) iz medicinske dokumentacije nisu kvalificirani da donesu mišljenje o radnoj sposobnosti pa stoga da je potrebno zanemarite njihove navode o potrebi za radom na skraćeno radno vrijemena od 4h u pojedinim fazama bolesti, ali specijalist medicine rada zahvaljujući njihovom preciznom opisu zdravstvenog stanja tužiteljice može donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u danom vremenskom razdoblju što da je i učinila.

    18. Tužiteljica na navedene nalaze i mišljenja stalne sudske vještakinje za neuropsihijatriju izv.prof.dr.sc. TM od 14. listopada 2024. i nalaz i mišljneje stalne sudske vještakinje za medicinu rada Tajane Ivanović Biočić dr. med. od 27. studenog 2024. nije imala prigovora niti primjedbi.

    19. Tuženik se podneskom od 13. prosinca 2024. očitujući se u odnosu na navedene nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještakinja za neuropsihijatriju izv.prof.dr.sc. TM od 14. listopada 2024. i stalne sudske vještkinje za medicinu rada Tajane Ivanović Biočić dr. med. od 27. studenog 2024. dostavio Liječničko očitovanje Vijeća viših vještaka od 9. prosinca 2024. koji su u bitnom naveli da s obzirom na novopriloženu medicinsku dokumentaciju i nalaze i mišljenja navedenih sudskih vještakinja utvrđuju da je tužiteljica radno sposobna bez ograničenja, a u razdobljima mogućih relapsa i održavajuće fizikalne terapije da će se koristiti pravima iz zdravstvenog osiguranja.

    20. U pogledu među strankama sporne činjenice odnosno ocjene postojanja sposobnosti za rad tužiteljice u smislu naprijed citirane odredbe ZOMO-a, ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za neuropsihijatriju izv.prof.dr.sc. TM od 14. listopada 2024. i nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za medicinu rada Tajane Ivanović Biočić dr. med. od 27. studenog 2024., kao vjerodostojnim i objektivnim dokazima, koji su sačinjeni po pravilima medicinske struke i znanosti, te sukladno najvišim medicinskim dostignućima, te su isti u bitnom u suglasju.

    20.1. Naime, sudska vještakinja za neuropsihijatriju izv.prof.dr.sc. TM zaključuje da je kod tužiteljice došlo do stabilizacije kliničke slike multiple skleroze odnosno da se može zaključiti da je nakon nekoliko ciklusa primjene Ocrevusa bolesnica ušla u stanje remisije bolesti tj. stabilizacije imunoloških procesa koji uzrokuju bolest, a koja činjenica da nije neočekivana. Današnje mogućnosti liječenja multiple skleroze kod mnogih bolesnika da postižu stabilizaciju (remisiju) bolesti što oboljelim osobama omogućava očuvanje funkcionalnih sposobnosti za svakodnevne životne aktivnosti. Nadalje, u nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za medicinu rada Tajane Ivanović Biočić dr. med., a u čijoj je domeni upravo ocjena radne sposobnosti, su izneseni medicinsko objektivni razlozi i kriteriji prema kojima je sudska vještakinja utvrdila da kod tužiteljice ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti sukladno članku 39. stavku 4. ZOMO-a jer da je tužiteljica radno sposobna za poslove specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije bez ograničenja zahvaljujući imunomodulacijskoj terapiji.

    21. Navedenim nalazima i mišljenjima stranke nisu prigovorile, štoviše tuženik je dostavio pisano Liječničko očitovanje Vijeća viših vještaka od 9. prosinca 2024. koji su u bitnom naveli da s obzirom na novopriloženu medicinsku dokumentaciju i nalaze i mišljenja navedenih sudskih vještakinja utvrđuju da je tužiteljica radno sposobna bez ograničenja, a u razdobljima mogućih relapsa i održavajuće fizikalne terapije da će se koristiti pravima iz zdravstvenog osiguranja.

    22. Stoga, kako nakon rezultata provedenog dokaznog postupka tijekom ovog spora, niti među strankama u ovom sporu, nije sporno da kod tužiteljice ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu odredbe članka 39. stavku 4. ZOMO-a, odnosno nije sporno da je tužiteljica radno sposobna bez ograničenja, to je valjalo poništiti osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te meritorno rješiti predmetnu upravnu stvar na način da se tužiteljici ne prizna pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a kako je i odlučeno pod točkama

    I., II. i III. izreke presude.

    23. O troškovima upravnog spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude na temelju odredbe članka 148. stavka 4. ZUS-a.

    U Splitu 31. ožujka 2025.

    S U T K I NJ A

    Danijela Čipčić Buzov

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 126. u svezi čl. 131. ZUS-a).

    DNA:

    - tužiteljici, po opunomoćeniku,

    - tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.