Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-9/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Lidija Horvat, odvjetnica iz Zagreba, Berislavićeva 12, protiv ovršenice GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz JUJNOVIĆ LUČIĆ MARKOVIĆ IVANDIĆ GALIĆ Odvjetničko društvo d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Ovr- 538/2024 od 18. listopada 2024., 31. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenice GO kao neosnovna i potvrđuje se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Ovr-538/2024 od 18. listopada 2024. osim u dijelu u kojem je žalba izjavljena iz razloga propisanih u članku 50. stavku 1. točaka 7. i 10. Ovršnog zakona.

II Vraća se predmet Općinskom sudu u Dubrovniku da sa žalbom ovršenice GO u dijelu u kojem je izjavljena iz razloga propisanih u članku 50. stavku 1. točaka 7. i 10. Ovršnog zakona postupi u skladu s odredbom članka 52. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja riješeno je:

"Temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljenog između Odvjetnice FO kao Vjerovnika i Predlagatelja osiguranja te GO kao Dužnika – Založnog dužnika dana 06.10.2014.g. koji je solemniziran kod javnog bilježnika Lidije Pejović – Fumić iz Zagreba pod brojem: OV-1948/2014 dana 06.10.2014.g., a koji javnobilježnički akt je izvršan dana 07.04.2017.g., i Sudske nagodbe od 20.11.2014.g. zaključene u postupku posl. br. P-6839/2013 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu nalaže se ovršenikuMIRJANA GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti ovrhovoditelju ODVJETNICI FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.200.000,00 EUR (slovima: jedanmilijunidvjestotisuća eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 08.04.2017.g. pa do isplate i to od 08.04.2017.g. do 31.12.2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 01.01.2023.g. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine

te troškove ovog ovršnog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, određuje se

ovrha

1. na 1/1 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Dubrovnik, katastarska općina: 306215, Cavtat, zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], Pašnjak, neplodno površine 12625 m2 (pašnjak 21247 m2, neplodno 245 m2), kč. br. [katastarska čestica] Pašnjak površine 5067 m2 i kč. br. [katastarska čestica] Pašnnjak površine 3800 m2, ukupne površine 21492 m2, na kojoj su upisani slijedeći tereti:

- na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini solemniziranog po javnom bilježniku Lidiji Pejović – Fumić pod br.ov: 1948/2014, uknjiženo pravo zaloga – hipoteke za dug u iznosu od 1.200.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti uz uvijete utanačenja na korist ovdje ovrhovoditelja;

- ZABILJEŽBA, SPOR, Na temelju Prijedloga i Tužbe zaprimljene 09.04.2018. g. pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, zabilježuje se tečenje spora između tužiteljice CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene FO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

- Temeljem čl. 102. st. 6. Ovršnog zakona, uknjižuje se založno pravo uz zabilježbu ovršivosti tražbine, u prvenstvenom redu Ovrhe Ovr. 47/2019, zabilježene pod posl. brojem Z.1377/2019, na iznos od 300.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatih za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, tekućim na taj iznos od 2. listopada 2015.g. pa do dana namirenja, te troškova parničnog i ovršnog postupka u iznosu od 84.375,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatih za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, tekućim na taj iznos od 8. svibnja 2017. do isplate, u korist predlagatelja osiguranja - ovrhovoditelja:TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

- UKNJIŽBA, ZALOŽNO PRAVO, Na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini sklopljenog dana 17. prosinca 2021. godine, br. OV-18041/2021 solemnizianog po javnom bilježniku Jasminka Vrba iz Zagreba od dana 17. prosinca 2021. godine, uknjižuje se pravo zaloga radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 1.000.000,00 EUR protuvrijednost u kunama po srednjem tečaju HNB s rokom povrata 01.01.2026. godine, za korist:ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

- ZABILJEŽBA, OVRHA, RJEŠENJE O OVRSI OVR-269/2023 OD 29.5.2023. OPĆINSKOG SUDA U DUBROVNIKU 29.05.2023, zabilježuje se ovrha u prvenstvenom redu osiguranom zabilježbom pod posl. br. Z 5601/2023, ovrhovoditelja TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ovršenikaBogdanovic CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]

- ZABILJEŽBA, SPOR, Na temelju čl. 87 st. 1 ZZK NN (63/19, 128/22), i prijedlogaposl.br. 9 P Ob-125/2003 Općinskog suda u Dubrovniku, na nekretninamaBOGDANOVIĆ CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisane u A I(Jedan), a upisano pravo zaloga nakorist TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],zabilježuje se tijek spora koji se vodi pred Općinskim sudom u Dubrovnikuizmeđu tužitelja PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]/B, 10000 Zagreb, ituženika TO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]

- ZABILJEŽBA, OVRHA, PRIJEDLOG ZA OVRHU 18.06.2024, ODLUKA OS DU PL 188-2023-13 OD 23.05.2024. - POTVRDA PRAVOMOĆNOSTI-OVRŠNOSTI (1) 19.06.2024, ODLUKA OS DU PL-188-2023-2 OD 08.08.2023. - RJEŠENJE - PLATNI NALOG (2) 19.06.2024, ODLUKA OS DU PL-188-2023-8 OD 10.08.2023. -

RJEŠENJE - ISPRAVAK RJEŠENJA (1) 19.06.2024, ODLUKA OS DU PL-188-2023- 14 OD 23.05.2024. - POTVRDA PRAVOMOĆNOSTIOVRŠNOSTI (2) 19.06.2024,

POTVRDA FINA CO **.**.2024., RAČUN CO **.**.2024., GO UPLATA **.**.2024., CO HZMO 19.06.2024, PUNOMOĆ VO ZA GO **.**.2024., PRILOG UZ PRISTOJBU 19.06.2024, RJEŠENJE O OVRSI OPĆINSKOG SUDA U DUBROVNIKU POSLOVNI BROJ: OVR- 410/2024 24.06.2024, Na temelju Rješenja o ovrsi Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj: Ovr-410/2024 od 24.06.2024. godine, zabilježuje se ovrha ovrhovoditelja VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovršenikaBogdanović CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a u prvenstvenom redu osiguranim zabilježbom pokretanja ovršnog postupka pod poslovnim brojem Z-7536/2024, vrhu cjeline prava vlasništva kčbr. [katastarska čestica] pašnjak, neplodno 12625 m2 (pašnjak 12380 m2, neplodno 245 m2), kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 5067 m2, kčbr. [katastarska čestica] pašnjak 3800 m2, upisanih u A I (jedan), a koja zabilježba je učinjena vidljivom u B-listu.

2. zabilježbom ovrhe na toj nekretnini u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, te njezinom predajom kupcu na temelju zaključka o prodaji.“

2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu je izjavila ovršenica zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 1., 6., 7. i 10. Ovršnog zakona, zbog bitne povreda odredaba postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se odbaci ovršni prijedlog kao nedopušten pozivom na odredbu članka 211. Ovršnog zakona i da se ukinu sve provedene radnje, podredno, predlaže se pobijano rješenje ukinuti i prijedlog za ovrhu odbiti te naložiti ovrhovoditeljici da ovršenici naknadi troškove ovršnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od datuma donošenja odluke suda pa do isplate, uvećano za trošak žalbenog postupka. Prvenstveno, ovršenica ističe kako u konkretnom slučaju nisu ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretninama propisani člankom 80.b stavkom 2. Ovršnog zakona i to konkretno iz razloga jer bi prodajom nekretnine bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditeljice. Pozivom na članak 6. i članak 80.b stavak 2. Ovršnog zakona, navodi da je iz ovršnog prijedloga vidljivo da ovrhovoditeljica potražuje iznos od 1.200.000,00 eura i da predlaže ovrhu na nekretninama opisanim u točki 1. ovog obrazloženja, a vrijednost kojih nekretnina da je već procijenjena u ovršnom postupku poslovnog broja Ovr- 328/18 koji se vodio pred istim prvostupanjskim sudom i to na iznos od 50.816.800,00 kuna, te da treba imati u vidu da je u međuvremenu vrijednost nekretnina na tržištu porasla značajno, barem za 20%, pa da je njihova stvarna vrijednost danas i znatno veća. Zbog navedenog ovršenica predlaže da sud odbije prijedlog za ovrhu obzirom da je isti u suprotnosti s člankom 80.b Ovršnog zakona jer bi provedba tog prijedloga za ovrhu za ovršenicu predstavljala iznimnu štetu i očito narušenje pravične ravnoteže interesa ovršenice i ovrhovoditeljice i to u korist ovrhovoditeljice. Nadalje, ovršenica ističe da sporazum na temelju kojeg je doneseno pobijano rješenje nije ovršna isprava u smislu članka 23. Ovršnog zakona i Zakona o javnom bilježništvu jer nema propisani sadržaj i da nije sastavljen u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu, odnosno da sporazum nema obvezni sadržaj propisan člankom 54. i 69. Zakona o javnom bilježništvu, stoga da navedeni sporazum nije mogao steći svojstvo ovršnosti u smislu članka 28. Ovršnog zakona. Javni bilježnik da prilikom potvrde (solemnizacije) sporazuma nije postupio sukladno odredbama članka 57. Zakona o javnom bilježništvu i ugovornim stranama pročitao i protumačio isti te se uvjerio da sadržaj navedenih isprava odgovara volji ugovornih strana, već da je, upravo suprotno, potvrđivanje predmetnog sporazuma pred javnim bilježnikom trajalo nekoliko minuta tijekom kojih javni bilježnik nije mogao pročitati i protumačiti sadržaj sporazuma ovršenici, uslijed čega da je ovršenica zaključila isti u sadržaju kakav ne odgovara pravoj namjeri ugovornih strana, te da je zbog navedenih razloga sporazum ništetan. Ovršenica dalje navodi da su sporazum i sudska nagodba na kojima se temelji tražbina ovrhovoditeljice ništetni zbog činjenice da je takvim ugovorima ugovorena bitno veća korist u odnosu na protučinidbu ovrhovoditeljice, a što je protivno odredbama Zakona o obveznim odnosima, odnosno da su ugovori na kojima se temelji novčana tražbina ovrhovoditeljice protivni osnovnom načelu savjesnosti i poštenja iz članka 4. Zakona o obveznim odnosima. Nezakonitost (ništetnost) predmetnih pravnih poslova da se sastoji u činjenici da je ovrhovoditeljica, iskoristivši stanje nužde, nedovoljno iskustvo i lakomislenost, te zavisnost od volje ovrhovoditeljice kao odvjetnice da ju zastupa na način da se naknada za zastupanje naplati nakon okončanja postupka jer ovršenica nije imala sredstava za plaćanje odvjetničkih usluga, ugovorila za sebe korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je ovrhovoditeljica poduzela za ovršenicu, pa da je radi utvrđenja ništetnosti predmetnih pravnih poslova ovršenica podnijela tužbu povodom koje se vodi postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1829/18, stoga da sporazum nije ovršna isprava u smislu članka 23. Ovršnog zakona zbog ništetnosti istoga zbog čega ovrhovoditeljica nije ovlaštena tražiti ovrhu. Dodatno ukazuje da je s ovrhovoditeljicom 21. srpnja 2022. sklopila sporazum kojim su uredili međusobna prava i obveze, a da je u stavku 4. jasno utvrđeno kako tijekom razdoblja od sklapanja toga sporazuma pa do prijenosa prava vlasništva na ovrhovoditeljicu ne teku zatezne kamate niti bilo koji drugi troškovi na potraživanje ovrhovoditeljice prema ovršenici i da iz navedenog proizlazi da u tom razdoblju nisu nastali dodatni troškovi koji bi mogli financijski teretiti ovršenicu. Pored navedenog, ovršenica upućuje i na izvansudsku nagodbu od 19. studenog 2020., i to na članak 6., i smatra da trenutno nema uvjeta za pokretanje ovrhe jer da odredba koja nalaže obvezu stranaka da suglasno zatraže zastoj ovršnog i bilo kojeg drugog postupka tijekom razdoblja od sklapanja nagodbe do isteka roka iz članka 5. jasno ukazuje na namjeru stranaka da se svi postupci suspendiraju kako bi se omogućila provedba nagodbe i poštivanje njenih uvjeta. Pokretanje ovrhe u ovom trenutku da bilo bi u izravnoj suprotnosti s ciljem i svrhom predmetne nagodbe koja je omogućila poravnavanje međusobnih odnosa i stvaranje uvjeta za mirno rješavanje sporova između stranaka. Ovršenica podnosi ovu žalbu i iz razloga propisanim člankom 50. stavkom 1. točke 7. te stavka 4. Ovršnog zakona jer da u konkretnom slučaju ne postoje procesni uvjeti za postupanje suda i provedbu sudske ovrhe. Nastavno na ranije navode, na temelju članka 80.b stavka 3. alineje 2 Ovršnog zakona, ovrhovoditeljica da nije dokazala da je pokušala naplatu na drugim sredstvima ovrhe, pa da je ta naplata ostala bezuspješna. Ovrhovoditeljica da raspolaže ovršnom ispravom i to pravomoćnom sudskom nagodbom koja glasi na novčani iznos tražbine, iz čega proizlazi da je riječ o ovršnoj odluci domaćeg suda kakvu izričito navodi članak 209. stavak 1. Ovršnog zakona, zbog čega da je ovrhovoditeljica imala uvjete za izravnu naplatu propisanu člankom 209. Ovršnog zakona putem Financijske agencije. Ovrhovoditeljica da nije niti pokušala naplatu novčane tražbine putem žiro računa ovršenice zbog čega uz ovršni prijedlog nije priložila potvrdu Financijske agencije o nemogućnosti, pa takav prijedlog sud treba odbaciti kao nedopušten sukladno odredbi članka 211. Ovršnog zakona. Ovršenica ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Dubrovniku. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe ovršenica predlaže da sud donese rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja žalbenog postupka, a podredno do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji će ovršenica eventualno biti upućena. Podnošenjem žalbe protiv rješenja o ovrsi te isticanjem nedopuštenosti pokretanja ovršnog postupka radi ostvarenja predmetne tražbine da je ispunjen uvjet za odgodu ovrhe iz članka 65. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona. Ispunjenje subjektivne pretpostavke za odgodu ovrhe, odnosno da bi provedbom ovrhe ovršenica pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ovršenica čini i više nego vjerojatnom na temelju činjenice da su na predmetnoj nekretnini upisane zabilježbe privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja, iz kojih razloga da ista provedbom ovrhe ne bi mogla postići ni približnu cijenu koja odgovara vrijednosti iste.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica u bitnom navodi da je žalba ovršenice u cijelosti neosnovana i usmjerena na odugovlačenje ovršnog postupka. U odnosu na prigovor da je narušena ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditeljice, ističe da je ovršenica u ugovoru o zastupanju, kasnije i u predmetnom sporazumu, kao i u predmetnoj sudskoj nagodbi od 20. studenog 2014., izričito navela da će svoje nesporno potraživanje namiriti prodajom nekretnine koja je sada predmet ovog ovršnog postupka. Punomoćnik ovršenice, odvjetnik Rajko Marković, da je bio prisutan kod javne bilježnice i da je štitio interese svoje stranke, te da u smislu članka 29. stavka 1. Ovršnog zakona predmetni sporazum zajedno sa sudskom nagodbom predstavlja ovršnu ispravu. Ovrhovoditeljica dalje ističe da u konkretnom slučaju ne raspolaže ovršnom ispravom u smislu odredbe članka 209. stavka 1. Ovršnog zakona jer da predmetna ovršna javnobilježnička isprava s klauzulom ovršnosti nije navedena u članku 209. stavku 1. istog Zakona kao ovršna isprava podobna za pokretanje postupka izravne naplate kod Financijske agencije, tako da, posljedično navedenom, iz sadržaja navedene odredbe jasno proizlazi nemogućnost provedbe postupka izravne naplate kod Financijske agencije na temelju takve ovršne isprave. Ovrhovoditeljica se također protivi u cijelosti prijedlogu za odgodu ovrhe smatrajući isti u cijelosti neosnovanim budući da su se u konkretnom slučaju ispunili samo objektivni kriteriji iz članka 65. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona, to jest da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, međutim, navodi da ovršenica u prijedlogu za odgodu ovrhe nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a što predstavlja subjektivni kriterij za određivanje odgode ovrhe. Predlaže prijedlog za odgodu ovrhe te žalbu na pobijano rješenje o ovrsi ovršenice odbiti kao neosnovane.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na temelju članka 50. stavka 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024; dalje: OZ) i članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) u svezi s člankom 381. ZPP i s člankom 21. stavkom 1. OZ, ovaj drugostupanjski sud nije našao ostvarenim koji od žalbenih razloga iz članka 50. stavka 1. točaka 1., 3. i 5. OZ te okolnosti iz točke 6. istog stavka istog članka, a niti da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, pa ni da je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. Ovršenica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio relativno bitne povrede odredaba postupka jer da prvostupanjski sud nije primijenio, odnosno da je nepravilno primijenio odredbe OZ i ZPP, a što je bilo od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, međutim, drugostupanjski sud nije ispitao pobijanu odluku u tom smislu budući da ovršenica nije konkretizirala koja je to bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 381. ZPP i s člankom 21. stavkom 1. OZ počinjena u konkretnom slučaju, na koje povrede drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno utvrdio činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari.

8. Iz spisa predmeta slijedi da je na temelju ovršne isprave i to Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 6. listopada 2014. solemniziranog istog dana od strane javnog bilježnika Lidije Pejović-Fumić iz Zagreba pod brojem OV-1948/2014, prilog I kojem sporazumu je sudska nagodba sklopljena između tužiteljice, ovdje ovrhovoditeljice, i tuženice, ovdje ovršenice, pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu u predmetu tog suda pod poslovnim brojem P-6839/2013 od 6. listopada 2014., s iskazanom klauzulom ovršnosti s danom 7. travnja 2017., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 1.200,000,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 8. travnja 2017., određena ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenice upisanim kod Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižnog odjela Dubrovnik, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, neplodno, površine 12625 m2, čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 5067 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 3800 m2, sveukupne površine 21492 m2, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditeljice iz iznosa dobivenog prodajom, te je određen trošak postupka ovrhovoditeljice u iznosu od 17.540,00 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi.

9. Dakle, predmetna ovrha pokrenuta je na temelju odredbe članka 80. OZ prema kojoj se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, i to na temelju ovršnog javnobilježničkog akta, kao valjane ovršne isprave iz članka 23. točke 5. OZ, koja i dalje egzistira.

10. Naime, prema članku 22. OZ ovrha se određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim Zakonom nije drukčije određeno, dok je člankom 23. točkom 5. OZ propisano da ovršna isprava jest ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, te je prema članku 54. stavku 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/1993., 29/1994., 162/1998., 16/2007., 75/2009., 120/2016. i 57/2022.; dalje: ZJB) javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, a stavkom 6. istog članka propisano je da isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao).

11. Dakle, ovršna isprava jest dokument koji služi kao temelj za određivanje, a potom i provođenje ovrhe. U konkretnom slučaju, protivno žalbenim tvrdnjama, sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini koji je solemnizirao javni bilježnik predstavlja ovršnu ispravu u smislu članka 23. točke 5. OZ i to ovršnu javnobilježničku ispravu, te omogućuje ovrhovoditeljici da pokrene postupak ovrhe radi naplate tražbine.

12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, budući da su ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi upravo jer ovrhovoditeljica raspolaže ispravom koja po zakonu predstavlja ovršnu ispravu, na kojoj je javni bilježnik izdao potvrdu ovršnosti, to je, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno prvostupanjski sud odlučio kad je odredio predloženu ovrhu na nekretninama radi naplate potraživanja ovrhovoditeljice prema ovršenici, odnosno osnovano je sud prvog stupnja donio pobijano rješenje o ovrsi na temelju članka 22. OZ.

13. Ovdje je za napomenuti da je ovršni postupak strogo formalni postupak i da ovaj drugostupanjski sud nije ulazio u ispitivanje sadržaja predmetne ovršne isprave, budući da na to nije ovlašten, iz razloga što sve dok ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno dok na drugi način nije izgubila svoju djelotvornost, valja ju prihvatiti istinitom i zakonitom, odnosno podobnom za određivanje i provođenje ovrhe.

14. Nadalje, ovršenica u žalbi tvrdi da je ovršna isprava na temelju koje je doneseno pobijano rješenje o ovrsi ništetna iz razloga iznijetih u točki 2. ovog obrazloženja, međutim, ovršenici je za odgovoriti da, iako sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, ovršni sud nije ovlašten utvrditi ništetnost ovršne isprave, već se takvo što može utvrđivati jedino u parničnom postupku. Uspije li ovršenica u parnici radi utvrđenja ništetnosti predmetnog sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, kao i sudske nagodbe, koja je prilog I tom sporazumu, tada će se ispuniti zakonske pretpostavke za obustavu predmetne ovrhe iz odredbe članka 72. stavka 1. OZ.

15. Ovršenica u žalbi ističe i prigovor kako nisu bili ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini propisani odredbom članka 80.b OZ i da je ovrhovoditeljica trebala učiniti da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna (putem izravne naplate pred Financijskom agencijom na računima ovršenice), odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri. Međutim, u smislu odredbe članka 77. stavka 1. OZ neosnovano je pozivanje ovršenice na ograničenje od ovrhe zbog narušene pravične ravnoteže interesa ovrhovoditeljice i ovršenice iz odredbe članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ, jer se ovršenici ne mogu protiviti ovrsi koja je određena na nekretnini na kojoj je stečeno založno pravo na temelju sporazuma koji je sklopljen s ovrhovoditeljicom radi osiguranja predmetne tražbine, a koje založno pravo je upisano u korist ovrhovoditeljice. To iz razloga jer se kod dobrovoljnog založnog prava, o čemu je ovdje riječ, ne provodi ocjena je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditeljice i interesa ovršenice iz odredbe članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ u vezi s člankom 77. stavkom 1. OZ. Svakako ovdje treba napomenuti da je i na sastanku predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. (Su IV-87/2022-2) zaključeno da žalbene navode ovršenika o tome je li narušena pravična ravnoteža pozivom na odredbu članka 80.b OZ nepotrebno ocjenjivati primjenom članka 80.b stavka 3. OZ u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

16. U odnosu na žalbeni navod ovršenice u kojoj ista upućuje na članak 4. sporazuma sklopljenog između ovrhovoditeljice i ovršenice od 21. srpnja 2022. ovjerenog istog dana kod javnog bilježnika Marije Glibote iz Zagreba, pod brojem ovjere OV-10006/2022 (OV-10007/2022), kao i u odnosu na žalbeni navod u kojem upućuje na članak 6. izvansudske nagodbe sklopljene između ovršenice kao dužnika i ovrhovoditeljice kao vjerovnika od 19. studenog 2020., za istaći je da su isti u cijelosti irelevantni za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovoj ovršnoj stvari, pa su kao takvi neosnovani i ne mogu biti od utjecaja na ocjenu zakonitosti i pravilnosti prvostupanjskog rješenja kojim je određena ovrha, sve iz razloga što su se konkretno ispunile zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi, kako je prednje obrazloženo.

17. Također, pravila o mjesnoj nadležnosti, suprotno stavu žalitelja, ne predstavljaju procesnu zapreku prvostupanjskom sudu za odlučivanje o ovom ovršnom prijedlogu. Predloženo je određivanje ovrhe na nekretninama pa je mjerodavna odredba članka 79. OZ koja propisuje mjesnu nadležnost suda na čijem se području nekretnina nalazi. U konkretnom slučaju ovrha je predložena na nekretninama koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je nesporno da se ove nekretnine nalaze na području prvostupanjskog suda – Općinskog suda u Dubrovniku koji je odlučivao o prijedlogu za ovrhu, radi čega je istaknuti žalbeni navod isto ocijenjen kao neosnovan.

18. Konačno, iz sadržaja žalbe proizlazi da ovršenica u njoj iznosi i prijedlog za odgodu ovrhe.

19. Da bi sud odgodio ovrhu na prijedlog ovršenice, ovršenica je dužna dokazati da su kumulativno ispunjene pretpostavke iz članka 65. stavka 1. OZ, a o odgodi ovrhe odlučuje sud koji određuje ovrhu, pa će prvostupanjski sud ispitati propisane pretpostavke i odlučiti o ovom prijedlogu.

20. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ovršenica u žalbi nije istaknula navode koji bi doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi, te je ista neosnovana u pogledu žalbenih razloga o kojima vodi računa drugostupanjski sud, a to su razlozi iz članka 50. stavka 1. točaka 1. i 6. te članka 50. stavka 4. OZ, pa je žalbu ovršenice valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje o ovrsi na temelju članka 380. točke 2. ZPP u svezi članka 21. stavka 1. OZ, odnosno odlučiti kao pod točkom I izreke ove drugostupanjske odluke.

21. Međutim, ovršenica je u žalbi istaknula i da predmetno rješenje o ovrsi pobija i zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. (ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika) i točke 10. OZ (ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave).

22. O navedenim žalbenim razlozima ne odlučuje drugostupanjski sud, već, povodom istih, na temelju članka 52. OZ, postupak provodi i odluku donosi prvostupanjski sud, stoga je u tom dijelu trebalo predmet vratiti sudu prvog stupnja da postupi u smislu navedene zakonske odredbe, odnosno valjalo je odlučiti kao pod točkom II izreke ove drugostupanjske odluke.

Zadar, 31. ožujka 2025.

Sudac

Eugen Škunca