Pn-182/2022-22

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda Saši Rešetaru, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po OD Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. iz Osijeka, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ul. grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupani po OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 8. siječnja 2025, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a presude javno objavljene dana 31. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se tužitelj sa dijelom tužbe i tužbenog zahtjeva koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da isplati tužiteljici CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa osnova naknade neimovinske štete iznos od 1.450,00 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26. listopada 2015. godine do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, koju stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."

II/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da isplati tužiteljici CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova naknade imovinske štete iznos od 318,00 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 31. ožujka 2025. pa sve do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

III/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da isplati tužiteljici CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, koju stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to:

- na iznos od 1.408,75 Eur-a za razdoblje od 26. listopada 2015. godine do 24. svibnja 2023. godine,

- na iznos od 800,72 EUR-a za razdoblje od 26. listopada 2015. godine do 30. listopada 2017. godine

IV/ Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 25. listopada 2015. dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica sudjelovala u svojstvu oštećenika, a koju je prouzročio osiguranik tuženika upravljajući osobnim automobilom koji je od autoodgovornosti osiguran policom tuženika, te je u toj nesreći pretrpjela neimovinsku i imovinsku štetu. Tužiteljica je pretrpjela ozljede koje su konstatirane u medicinskoj dokumentaciji i to prijelom donjeg dijela palčane kosti, ozljeda prsnog koša i vrata. Tužiteljica s osnova naknade neimovinske štete zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 22.300,00 kn, S osnova naknade imovinske štete zbog potrebe za tuđom njegom i pomoći kao i troškove povezane s liječenjem potražuje iznos od 7.500,00 kuna. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te obvezati tuženika na naknadu prouzročenog parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 25.10.2015. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen temeljem čl. 22.st. 1. Zakona o osiguranjima u prometu. Iz navoda u tužbi i dokumentacije koja prileži može se utvrditi da je osiguranik tuženika odgovoran za nastalu prometnu nezgodu u kojoj je tužitelj kao suvozač u vozilu zadobio tjelesnu ozljedu. Tuženik je dana 13.06.2016. isplatio tužitelju nesporni iznos od 15.792,00 kn, a što je tužitelj i naveo u svojoj tužbi. Tuženik pojašnjava da je iznos od 15.300,00 kn plaćen s osnova neimovinske štete, dok je iznos od 672,00 kn plaćen s osnova imovinske štete. Tuženik smatra da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja odnosno povećanju obima i visine štete jer isti nije bio vezan sigurnosnim pojasom , a što proizlazi iz medicinske dokumentacije. Tuženik smatra da je navedeni doprinos najmanje 30% iz razloga što tužitelj ne bi niti zadobio tjelesne ozljede da je bio vezan sigurnosnim pojasom. Navodi da osporava zatražene zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu od 18.04.2013.g. budući mu nije jasno kako je moguće potraživati kamate kada se štetni događaj zbio dana 25.10.2015. . Budući se tužitelj liječio i nakon podnošenja tužbe, tuženik smatra da zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu mogu početi teći od dana kada je liječenje tužitelja završeno, sve sukladno čl. 1103. ZOO-a. Slijedom navedenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, te obveže tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u specijalističke nalaze ( list 4. do 14. spisa), zapisnik o očevidu od 23.08.2015. (list 25 do 30. spisa), kaznenu prijavu od 09.11.2015. (list 33. do 49. spisa), fotografije list 50. spisa, proveo medicinska vještačenja po vještacima dr. Ivanu Lovriću iz Osijeka i dr. Krunoslavu Leki iz Osijeka, pročitao nalaze i mišljenja, te izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka RA i ČA.

4. Tužiteljica CA u svom iskazu navodi da se kritičnog dana vraćala zajedno sa suprugom iz Vrpolja te su se kretali osječkom obilaznicom. Na drugom skretanju prema Čepinu gledajući u smjeru Osijeka, primijetila je svjetla vozila koje bi se trebao uključiti u promet. U jednom je trenutku rekla "pazi on ne staje", te je zažmirila, čula je lom lima i kad je otvorila oči vidjela je da je njezin suprug u redu. U vozilu je sjedila na suvozačkom mjestu i bila je vezana pojasom. Navodi da je 5 dana bila u bolnici, tri tjedna je nosila gips na lijevoj ruci budući je došlo do prijeloma i izvršena je operacija na šaci, pomagali su joj ukućani, a i skoro svaki dan je dolazila njezina sestra sigurno skoro 2 mjeseca, a i kasnije povremeno preko tjedna kada bi trebalo obaviti nekakvog posla kada bi se skupilo. Ne zna na koji način je ozlijedila lijevu šaku, vjerojatno zbog šoka i zbog toga što je zažmirila. Može reći da je dešnjak.

5. Svjedok ČA u svom iskazu navodi da su se kritičnog dana kretali iz smjera Đakova prema Osijeku osječkom obilaznicom. Sa svoje desne strane vidio je da križanju prilazi automobil koji se nije kretao brzo. U trenutku kada je već ušao u zonu križanja taj automobil se nije zaustavio na znaku STOP već je produžio s vožnjom. On je pokušao izbjeći to vozilo skrećući na lijevi trak, ali ga nije mogao izbjeći i došlo je do udara. Vozio je brzinom od oko 90 km/h. Njegova supruga, ovdje tužiteljica, je sjedila na mjestu suvozača i bila je vezana pojasom, kao i on. Ne zna kako je došlo do ozljede lijeve šake kod njegove supruge budući je bio koncentriran na izbjegavanje dolazećeg automobila.

6. Svjedok RA u svom iskazu navodi da je kritičnog dana bio kod kćeri u Krapinskom naselju te se kretao put Đakova budući je išao u Strizivojnu. Kretao se cestom pored farme na Livani na kojoj bi se trebao uključiti na obilaznicu. Došao je do križanja, pogledao je lijevo i desno i nije vidio nikakva svjetla ili vozilo. Prošao je jedan kamion, ali iz smjera Osijeka s desne strane i on je odmah iza njega počeo ulaziti na obilaznicu. Stao je na znaku STOP. Jedno vozilo je došlo njemu s lijeve strane, misli dosta brzo i došlo je do udara, ali već u njegovoj prometnoj traci.

7. Vještak prof. dr. sc. Ivan Lovrić prim. dr. med u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica u spornoj nezgodi od 25.10.2015. trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana i lakog intenziteta u trajanju od 30 dana te povremenih bolova lakog intenziteta tijekom života. Ozljede tužiteljice s obzirom na tip, lokaciju, intenzitet kao i konačni ishod cjelokupnog liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 10%. Ozljeda tužiteljice spada u tešku tjelesnu ozljedu. Ozljede kod tužiteljice su ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela u lakom stupnju uočljivo drugim osobama. Tužiteljica je trpjela primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana i lakog intenziteta u trajanju od 15 dana. S obzirom na karakter i lokalizaciju ozljede kao i konačni ishod liječenja, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega od nemedicinske osobe u trajanju od 45 dana po 3 sata dnevno u obavljanju svih životnih aktivnosti.

8. Vještak dr. Krunoslav Leko u svom nalazu i mišljenju od 13. ožujka 2024. navodi da s obzirom na klinički pregled te uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju kod tužiteljice nastupila naruženost manjeg stupnja osobito u kontaktu sa drugim osobama, da je tužiteljica trpjela bolnost jakog intenziteta u periodu od oko 3 dana s obzirom na primijenjenu analgetsku terapiju, bolnost srednjeg intenziteta tijekom sljedećih 20 dana te bolnost manjeg intenziteta ukupnog trajanja oko 45 mjeseci zbog provedenih fizijatrijskih tretmana i procedura, ali i povremena bolnost manjeg intenziteta sve do danas zbog vrlo vjerojatnih progresivnih degenerativnih promjena lijevog ručnog zgloba, tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 do 2 minute tijekom štetnog događaja, sekundarni strah jakog intenziteta slijedeća 2 dana, strah srednjeg intenziteta slijedećih 14 dana odnosno strah manjeg intenziteta sveukupno slijedećih 30 dana zbog zabrinutosti za ishod liječenja, tužiteljica je imala potrebu za tuđom pomoć i njegom nemedicinske osobe tijekom 4 sata dnevno kroz mjesec i pol dana u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti. Kod tužiteljice, a s obzirom na klinički nalaz, kvalificirana tešku tjelesnu ozljedu, a prema postojećoj medicinskoj dokumentaciji traumatologa i fizijatra kao i korištenjem procjene Hrvatskih orijentacijskih tablica za ocjenu težine povrede prava (točka 1.2.2.c i 2.4.2. a) te na osnovu iskustva vještaka u procjeni nastanka degenerativnih promjena navedenih zglobova čije je nastajanje progresivno i osobita smetnja kod pokretljivosti osobito u dobi tužiteljice vještak je mišljenja da postoji smanjenje životne aktivnosti u odnosu na zdravu osobu njene dobi i aktivnosti od 10%.

9. Na glavnoj raspravi održanoj dana 5. prosinca 2024. vještaci dr. Krunoslav Leko i dr. Ivan Lovrić su se usuglasili da je kod tužiteljice nastupila naruženost manjeg stupnja ostaje. Bolnost jakog intenziteta 3 dana, bolnost srednjeg intenziteta tijekom sljedećih 15 dana, i bolnost manjeg intenziteta 45 dana. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju unutar 1 do 2 minute tijekom štetnog događaja, sekundarni strah jakog intenziteta tijekom sljedeća 2 dana, strah srednjeg intenziteta tijekom sljedećih 10 dana, odnosno strah manjeg intenziteta tijekom sljedećih 25 dana. Tužiteljica je imala potrebu za tuđom pomoći i njegom nemedicinske osobe tijekom 3 sata dnevno tijekom 45 dana u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Smanjenje životne aktivnosti u odnosu na zdravu osobu u njenoj dobi i aktivnosti od 10%.

10. Ovaj sud nije prihvatio prigovor podijeljene odgovornosti koje je tuženik istakao u odgovoru na tužbu smatrajući da je tužiteljica nastanku štetnog događaja doprinijela s najmanje 30% budući da nije bila vezana sigurnosnim pojasom budući da iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Osijek od 23. kolovoza 2015., u rubrici o osobama koje su u uzročnoj vezi sa prometnom nesrećom pod imenom tužiteljice CA navedeno je da je za vrijeme vožnje bila vezana sigurnosnim pojasom, što znači da prigovor podijeljene odgovornosti, odnosno doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja nije osnovan.

11. Stranke čine nespornim da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio iznos od 2.199,71 eura (imovinska šteta u iznosu od 89,19 eura i neimovinska šteta u iznosu od 2.030,66 eura), dana 30. listopada 2017. iznos od 800,72 eura (597,25 eura na ime neimovinske štete, iznos od 132,72 eura na ime imovinske štete, a iznos od 70,79 eura kao kamate na neimovinsku štetu) te dana 24. svibnja 2023. iznos od 1.408,75 eura ( tužiteljica taj iznos smatra uplatom na ime neimovinske štete).

12. Ukidbenim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2501/2019- 4 od 4. listopada 2024. proizlazi da pri podnošenju odluke nije moguće utvrđivati naknadu za svaki poseban vid štete jer svaki dio neimovinske štete predstavlja tek kvalifikatornu okolnost koju sud ima na umu prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade cjelovite neimovinske štete.

13. Držeći se naputka Županijskog suda u Zagrebu, nalaza i mišljenja vještaka dr. Ivana Lovrića, nalaza i mišljenja vještaka dr. Krunoslava Leke, usuglašenog nalaza i mišljenja vještaka te Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenoga 2002. i pravnog shvaćanja odnosno izmjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a uzimajući u obzir točku 11. ovog obrazloženja odnosno isplaćene iznose na ime naknade neimovinske štete ovaj sud smatra da je tužiteljica namirena u cijelosti na ime naknade neimovinske štete.

14. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZPP-a), a držeći se načela slobodne ocjene dokaza tužiteljici na ime naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći dosudio iznos od 318,00 eura držeći se naputka Županijskog suda u Zagrebu te isplaćenih iznosa opisanih u točki 11. ovog obrazloženja.

15. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 277. te čl. 27. Zakona o obveznim odnosima.

16. Odluka o naknadi parničnog troška u skladu je sa vrijednosti predmeta spora i u skladu je s čl. 154. st. 4. ZPP-a odlučio je da svaka parnična stranka snosi svoj trošak budući da su u parnici uspjeli u približno jednakim dijelovima.

17. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 31. ožujka 2025.

SUDAC

Saša Rešetar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom Županijskom sudu.

DOSTAVITI

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika