REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P-5638/2021-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  N A  T E M E LJ U  P R I Z N A NJ A

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužiteljice DP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Tihomiru Zebecu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženice FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Mirni Peršić Kučalo, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 11. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika I.-II. tužitelja i punomoćnice tuženika, 31. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su 1. tužitelj EP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljica DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te tuženica FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici nekretnine opisane kako slijedi:

- 4. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), stan na IV (četvrtom) katu, desno koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i balkona u površini od 72,20 čm ([adresa]), a koji posebni dio je, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, i to nekretnina oznake čkbr. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 11 i 11A i dvorište, [adresa], dvorište sa 589 m2, stambena zgrada, [adresa], 11, sa 280 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. (335240) Centar, Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, i to na način da je

- 1. tužitelj EP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik iste u 78/192 dijela,

- 2. tužiteljica DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica iste u 19/192 dijela,

- tuženica FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica iste u 95/192 dijela.

II. Suvlasnička zajednica 4. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), stan na IV (četvrtom) katu, desno koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i balkona u površini od 72,20 čm ([adresa]), a koji posebni dio je, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, i to nekretnina oznake čkbr. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 11 i 11A i dvorište, [adresa], dvorište sa 589 m2, stambena zgrada, [adresa], 11, sa 280 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. (335240) Centar, Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, a kojeg su 1. tužitelj EP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljica DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te tuženica FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici, razvrgava se civilnom diobom na način da 1. tužitelju EP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 78/192 dijela kupoprodajne cijene predmetne nekretnine, 2. tužiteljici DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadne 19/192 dijela kupoprodajne cijene predmetne nekretnine te tuženici FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 95/192 dijela kupoprodajne cijene predmetne nekretnine, a isto nakon ostvarene prodaje predmetne nekretnine.

III. Nalaže se tuženici FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi 1. tužitelju EP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljici DP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.855,66 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I.-II. tužitelji u tužbi navode kako su parnične stranke, sukladno z. k. izvatku suvlasnici nekretnine, i to:

- 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), stan na IV (četvrtom) katu, desno koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i balkona u površini od 72,20 čm ([adresa]), a koji posebni dio je, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, i to nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 11 i 11A i dvorište, [adresa], dvorište sa 589 m2, stambena zgrada, [adresa], 11, sa 280 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. (335240) Centar, Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, i to:

- EP u 39/96 dijela,

- DP u 19/96 dijela te

- FP u 38/96 dijela, da međutim, unatoč prethodno navedenom suvlasništvu predmetne nekretnine, istu samostalno posjeduje i bez ikakve naknade koristi isključivo FP, ovdje tuženica, dok su 1. i 2. tužitelji isključeni kako od korištenja predmetnog stana tako i crpljenja koristi od istog, ističu kako je prethodno navedena suvlasnička zajednica na naprijed opisanoj nekretnini tegotna u odnosu na iste, jer ne mogu samostalno raspolagati dijelovima predmetne nekretnine koji istima pripadaju sukladno veličini njihovih suvlasničkih dijelova niti crpiti bilo kakvu korist od iste, da su sukladno odredbama čl. 47. do čl. 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZV), pokušali pitanje razvrgnuća suvlasništva predmetne nekretnine riješiti sporazumno, da je pokušaje izvaninstitucionalnog/mirnog rješavanja, 1. tužitelj nastojao još s prednikom ovdje tuženice, pok. BP, provesti i to od 2001., a što je i vidljivo iz dopisa od 29. kolovoza 2001. tadašnjeg punomoćnika 1. tužitelja upućenog pok. BP, tada suvlasniku predmetne nekretnine, da je 2. tužiteljica pokušavala predmetno pitanje riješiti s prednicom ovdje tuženice, pok. GP (majkom tuženice), kao i samom tuženicom, međutim i ti pokušaji 2. tužiteljice ostali su bezuspješni, da su, nastavno na naprijed navedeno, 1. i 2. tužitelji s tuženicom pokušali razriješiti suvlasničke odnose i na jednom od višekratnih zajedničkih sastanaka, posljednji puta održanog u studenom 2020., i to na inicijativu 1. tužitelja, te je i taj pokušaj, unatoč razumnim prijedlozima 1. i 2. tužitelja (primjerice razumna isplata vrijednosti suvlasničkog dijela, predaja u suposjed predmetne nekretnine od strane tuženice prema 1. i 2. tužiteljima), budući da ista samostalno, bez pravne osnove, posjeduje cijelu predmetnu nekretninu isključujući 1. i 2. tužitelja iz suposjeda iste, ostao bezuspješan, da je samim time vidljivo kako su 1. i 2. tužitelji unatrag više godina, pa i desetljeća, pokušali mirnim putem, sporazumno, razriješiti razvrgnuće suvlasničke zajednice, kao i pitanje suposjeda predmetne nekretnine, što s prednikom ovdje tuženice, što sa samom tuženicom, međutim isto je ostalo bezuspješno upravo zbog držanja i konstantnog odbijanja od strane tuženice, odnosno prednika iste, da parnične stranke, u svezi prethodno navedenih suvlasničkih omjera, suglasno uzimaju za ispravnim suvlasničke omjere u svezi predmetne nekretnine kako slijedi:

- EP u 78/192 dijela,

- DP u 19/192 dijela te

- FP u 95/192 dijela, pa tako, posljedično, nema spora oko veličine suvlasničkih omjera u konkretnom slučaju, a što proizlazi kako iz dopisa 1. i 2. tužitelja od 16. ožujka 2021., tako i iz dopisa tuženice od dana 18. siječnja 2021., da unatoč prethodno navedenom suvlasništvu predmetne nekretnine, istu samostalno posjeduje i bez ikakve naknade koristi isključivo FP, ovdje tuženica, dok su 1. i 2. tužitelji od tuženice u cijelosti isključeni od mogućnosti izvršavanja prava suvlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu, da su tužitelji, zbog činjenice što im je predmetna suvlasnička zajednica tegotna, podnijeli ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u odnosu na nekretninu koja je predmetom ovog postupka i to civilnom diobom, da je po podnijetom prijedlogu Naslov u predmetu, broj: R1. 647/20-6, dana 14. svibnja 2021., donio rješenje kojim je uputio 1. i 2. predlagatelje, ovdje 1. i 2. tužitelje, da pokrenu parnicu radi razvrgnuća suvlasništva, ponavljaju kako nema spora oko veličine suvlasničkih omjera u konkretnom slučaju. Slijedom navedenog, predlažu temeljem odredaba čl. 47. do čl. 56. ZV-a te pravnih pravila iz paragrafa 268. do 273. bivšeg VP-a, u svezi odredaba čl. 325., čl. 331.b i čl. 154. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), donijeti presudu sadržaja izreke kako je to pobliže naznačeno u izreci ove presude.

2. U odgovoru na tužbu tužena navodi da su stranke u bliskim rodbinskim vezama, odnosno da su 2. tužiteljica i tužena poslusestre (po sad pok. ocu), a I. tužitelj je objema bratić, priznaje dio tužbenog zahtjeva pod točkom I. koji glasi na utvrđenje suvlasničkih udjela ovdje stranaka na predmetnoj nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina predstavlja u naravi stan u [adresa], na IV. katu zgrade, površine 72,20 čm, pobliže opisan u tužbi, u sljedećim suvlasničkim omjerima: - tužitelju EP 78/192, tužiteljici DP 19/192, te tuženoj 95/192, protivi se prijedlogu za naknadu parničnog troška tužiteljima usprkos priznanju tog dijela tužbenog zahtjeva, da su suvlasnički udjeli stranaka na predmetnoj nekretnini među strankama nesporni slijedom čega tužena ničime nije dala povoda ovoj tužbi, da je tužena inicirala međusobno utvrđenje predmetnih suvlasničkih udjela mirnim putem, obzirom da zemljišnoknjižno stanje vezano za suvlasničke udjele stranaka na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju, te da je u tom cilju sastavljen i pisani sporazum o utvrđenju suvlasničke zajednice nekretnine sa sadržajem kojeg su se stranke suglasile, ali da do potpisivanja istog nije došlo isključivo iz razloga što tužitelji naknadno nisu pristali na prijedlog da obvezu iz osnova poreza na promet nekretnina snosi II. tužiteljica, te stoga ističe da je zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška od strane tužene u cijelosti neutemeljen, predlaže donošenje djelomične presude na temelju priznanja u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji glasi na utvrđenje suvlasničkog udjela, a kako bi se zemljišno-knjižno stanje uskladilo sa stvarnim stanjem bez daljnjeg odlaganja, te se u cijelosti protivi dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini civilnom diobom kako to predlažu tužitelji, a budući je na predmetnoj nekretnini moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice stranka na drugi način koji je manje otegotan i štetan za stranke, što je u konačnici i u interesu svih stranaka, te s toga predlaže odbaciti tužbu odnosu na točku II. kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu, sve uz naknadu parničnog troška tuženoj.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u e- izvadak za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel Zagreb (list 9- 10 spisa), dopis tužitelja od 29.08.2001. (list 11 spisa), dopis tužitelja od 08.12.2020 (list 12-13 spisa), dopise tužitelja od 2021. (list 14-23 spisa), dopise tuženice od 2021. (list 24-25 spisa), prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice od 08.12.2020. (list 26-27 spisa), očitovanje na odgovor na prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice (list 28-31 spisa), Rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14.05.2021. poslovni broj R1-647/20 (list 32-33 spisa), mail korespondenciju (list 40-49, 63-69 spisa), prijedlog sporazuma o utvrđenju suvlasničke zajednice nekretnina (list 46-47, 61-62 spisa) dopise tužene s dostavnicama (list 50-56, 119-125 spis), Elaborat procjene vrijednosti nekretnine od 15.12.2020. (list 70-118 spisa), Procjena vrijednosti nekretnine dipl. ing. građ. UP (list 131-141 spisa), Rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-3558/19 (list 145-148 spisa), saslušani su I. tužitelj (list 159-160 spisa), II. tužiteljica (list 160 spisa), tužena (list 160-161 spisa), proveden je očevid na licu mjesta u [adresa] kat uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Daria Šerera (list 170-173 spisa), proveden je dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Dariu Šereru (list 181-250 spisa) te se isti i pismeno očitovao vještaka na prigovore tužene (list 263-269 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda poslovni broj R1-647/20 (u prilogu spisa predmeta).

4. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev I.-II. tužitelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice na nekretnini pobliže opisanoj u izreci presude.

6. Među strankama nije sporno da su I.-II. tužitelji i tužena suvlasnici predmetne nekretnine upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina predstavlja u naravi stan u [adresa], na IV. katu zgrade, površine 72,20 čm, pobliže opisan u tužbi, u sljedećim suvlasničkim omjerima: - tužitelj EP 78/192, tužiteljica Andreja Kuhar 19/192, te tužena 95/192.

7. Iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi kako su stranke upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine i to I. tužitelj u 39/96 dijela, II. tužiteljica u 19/96 dijela i tuženica u 38/96 dijela, što među strankama nije niti sporno.

8. Među strankama je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini civilnom diobom obzirom da je po mišljenju tužene moguće razvrgnuće suvlasničke diobe stranaka na drugi način.

9. Uvidom u rješenje ovoga suda posl. br. R1-647/2020-6 od 14. svibnja 2021. utvrđeno je da se predlagatelji, ovdje tužitelji, upućuju sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina na parnicu (točka I. izreke rješenja), te da se obustavlja izvanparnični postupak (točka II. izreke rješenja), dok iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je u podnesku od 04. veljače 2021. protustranka, ovdje tužena, osporila suvlasnički udio I. predlagateljice DP, ovdje II. tužiteljice, kako je upisano u zemljišnim knjigama navodeći da isti ne odgovara stvarnom stanju te je stoga sud pozivom na odredbu paragrafa 268 Zakona o sudskom vanparničnom postupku donio odluku kao u izreci navedenog rješenja.

10. U odgovoru na tužbu tužena je priznala dio tužbenog zahtjeva pod točkom I. koji glasi na utvrđenje suvlasničkih udjela ovdje stranaka na predmetnoj nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina predstavlja u naravi stan u [adresa], na IV. katu zgrade, površine 72,20 čm, pobliže opisan u tužbi, u sljedećim suvlasničkim omjerima: - I. tužitelj EP 78/192 (suvlasnički udio I. tužitelja ispravljen na ročištu od 05.04.2023.), II. tužiteljica Andreja Kuhar 19/192, te tužena 95/192.

11. Slijedom navedenog, primjenom čl. 331. st. 1. i čl. 338 st. 5. ZPP-a, valjalo je u odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva donijeti presudu na temelju priznanja te odlučiti kao pod točkom I. izreke.

12. U odnosu na među strankama sporno razvrgnuće civilnom diobom sud je izveo dokaze saslušanjem stranaka te je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke dipl ing. Daria Šerera, koji je za potrebe postupka izradio nalaz i mišljenje.

13. Iz iskaza I. tužitelja EP sud je utvrdio da su suvlasnici stana na adresi [adresa] do 2019. bili službeno upisani stric i on, da u tom stanu trenutno živi tužena dok on i II. tužiteljica to pravo ne konzumiraju, da suvlasnički omjeri premetne nekretnine nisu bili pravilno upisani pa su iz izvanparničnog postupka koji se vodi radi razvrgnuća suvlasničke zajednice upućeni u predmetni postupak, da su se kroz cijelo ovo vrijeme pokušavali dogovoriti, ali nažalost to nisu uspjeli, da su upućeni u predmetnu parnicu jer tužena nije pristala na suvlasničke omjere kako su prikazani u rješenju, da su se prije suda sa tuženom dopisivali putem mailova, da je bilo prijedloga od strane tužene, ali nikakav sporazum nije postignut, da se kroz ovo cijelo vrijeme pokušavao dogovoriti, da su tuženoj nudili više nego što je tražila, a sada su donijeli odluku da se ne žele više oko ničega dogovarati, da prepuštaju odluku sudu, da se ne može sjetiti je li od strane tužene u 2.000,00 eur po m[2] bilo uračunato umanjenje za troškove najamnine koju bi tužena bila dužna platiti njima kao tužiteljima.

14. Iz iskaza II. tužiteljice DP sud je utvrdio da je u ponuđenoj cijeni od 2.000,00 eura po m[2] koji je tužena tražila za svoj suvlasnički omjer po m bilo predviđeno i umanjenje za trošak najamnine koji su tužitelji tražili od tužene s naslova korištenja predmetne nekretnine, a tužena takvu ponudu nije prihvatila, da su za mjesečnu najamninu od tužene tražili različite cifre, a koja je bila zadnja ponuđena ne može se sjetiti, da se ne sjeća je li bilo van suda pregovora o suvlasničkim omjerima između njih kao tužitelja i tužene i da se na temelju njihovog sporazuma izvrši uknjižba u zemljišnim knjigama sa ispravnim suvlasničkim omjerima.

15. Iz iskaza tužene FP sud je utvrdio da se u ovom postupku nalaze jer se nisu mogli dogovoriti, da je ona čekala da ostavinska rasprava bude gotova, a kad je ista bila gotova rekla je da bi ostala živjeti u tom stanu, kad je dobila papir mislila je i isplatiti tužitelje, da je nakon njezine izjave da bi željela ostati živjeti u tom stanu od tužitelja dobila odgovor da oni nemaju ništa protiv i tada joj nije ništa rečeno za najamninu jer da jest ona bi sigurno drugačije postupila, što se tiče predmetne nekretnine navodi da je I. tužitelj uvijek imao ključ i uvijek je mogao ući u predmetni stan, u pogledu pregovora navodi da su o svemu razgovarali, ali su tužitelji stavili previsoke cijene i to 2.000,00 po kvadratu za otkup, a za najamninu od 400,00 do 450,00 eura, a sve navedeno je njoj u tom trenutku bilo previsoko i tu je nastao problem, da je u međuvremenu napravila i procjenu vrijednosti stana sa kojom tužitelji nisu bili zadovoljni, da je kroz pregovore pokušala i smanjiti najamninu, ali je navedeno ostalo bez uspjeha, da joj je poznato da su bez suda pokušali riješiti suvlasničke omjere, da je bio prijedlog da porez na promet nekretnina snose pola- pola ona i II. tužiteljica, pa se zbog navedenoga nisu uspjeli dogovoriti, a ne može se sjetiti zbog čega je II. tužiteljica odbijala snositi trošak poreza na promet nekretnina, da I. tužitelju koji je imao ključ od predmetne nekretnine nitko nije branio da stanuje u predmetnom stanu, da je ona u prosjeku u jednoj sobi, da je bila spremna prodajom stana u [adresa] i nekretnine u Vodicama isplatiti tužitelje u njihovom suvlasničkom omjeru, da je prodala stan u [adresa], da nakon prodaje stana u [adresa] nije isplatila tužitelje u njihovom suvlasničkom omjeru obzirom je morala platiti troškove iz jednog drugog postupka, da je te sudske troškove isplatila ovdje II. tužiteljici, da je bio dogovor da se iz kupoprodajne cijene za stan u [adresa] isplati ovdje II. tužiteljica radi namirenja troškova postupka, da joj nitko od tužitelja kad je isplaćivala naprijed navedene troškove postupka nije napomenuo da će od nje tražiti trošak najamnine za predmetnu nekretninu, da II. tužiteljica nije nikad imala ključeve predmetnog stana i da je iste nikad nije niti pitala, dakle II. tužiteljica nema ključeve od predmetnog stana.

16. Stalni sudski vještak dipl. ing. Dario Šerer u svom nalazu i mišljenju navodi da je 27. studenog 2023. izvršio uviđaj na licu mjesta u Zagrebu na adresi [adresa] – stan na IV (četvrtom) katu upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), uz prisustvo sudske komisije, da je nakon obrade podataka prikupljenih na uviđaju, po nalogu suda - utvrditi mogućnost geometrijske diobe predmetne nekretnine 4. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (e-4) stan na 4. katu desno na adresi [adresa], sukladno suvlasničkim omjerima, izradio nalaz i mišljenje.

16.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) je upisan stan na IV (četvrtom) katu, desno koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i balkona u površini od 71,20 čm ([adresa]) koji dio je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, da je u zemljišno knjižnom izvatku u Vlastovnici upisano:

1) Suvlasnički dio etaže: 39/96 u vlasništvu OP, [adresa]

2) Suvlasnički dio etaže: 19/96 u vlasništvu DP, [adresa]

3) Suvlasnički dio etaže: 38/96 u vlasništvu FP, [adresa], da je poglavlju 1.8.1. predmetnog Nalaza i mišljenja prikazana skica predmetnog stana na IV (četvrtom) katu upisanog u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 4), na adresi [adresa], da je prema skici vidljivo da se stan sastoji od sljedećih prostorija: 1. Hodnik, 2. Kupaonica, 3. WC, 4. Ostava, 5. Kuhinja, 6. Lođa, 7. Soba 1, 8. Soba 2, 9. Balkon, 10. Soba 3, da je pregledom stana utvrdio da se u isti ulazi iz zajedničkog stubišta, da je ulaz u stan moguć kroz dvoja vrata, jedna (na stubištu desna vrata – na skici označeno crveno) su vrata kroz koja se ulazi u hodnik stana te se kroz hodnik dolazi do drugih prostorija stana: kupaonica, WC, ostava, kuhinja, lođa, soba 1, soba 2, balkon, soba 3, da se kroz druga vrata (u stubištu srednja vrata – na skici označena plavo) ulazi u sobu (na skici oznaka soba 3) te su ona spojena sa sobom (na skici soba 2) koja je kroz hodnik spojena sa ostalim prostorijama stana, da je bez obzira na činjenicu što postoje dvoja vrata kroz koja se može ući u predmetni stan, vještak mišljenja da geometrijska dioba stana u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka nije moguća, jer isti ne sadrži tri samostalne uporabne cjeline da je soba 3 vratima povezana sa sobom 2, odnosno postoje vrata između sobe 3 i sobe 2 kroz koja soba 3 ostvaruje komunikaciju s ostalim prostorijama stana, da soba 3 po svim svojim obilježjima predstavlja dio stana i kao takva predstavlja jednu jedinstvenu uporabnu cjelinu s ostalim prostorijama stana. Nadalje navodi da prema upisu u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) je upisan stan na IV (četvrtom) katu, desno koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, hodnika, lođe i balkona, što odgovara pregledanom stanu na uviđaju.

16.2. Sukladno naprijed navedenom, vještak daje mišljenje da s obzirom na činjenično stanje utvrđeno na uviđaju održanom 27. studenog 2023. i prema upisu u zemljišnu knjigu, uzimajući u obzir suvlasničke omjere tužitelja i tuženice upisane u zemljišnoj knjizi, da stan na IV (četvrtom) katu upisan u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 4), na adresi [adresa], nije moguće geometrijski podijeliti sukladno suvlasničkim omjerima.

17. Na ovako dani nalaz i mišljenje I. i II. tužitelji nisu iznijeli nikakve primjedbe niti prigovore dok je tužena u svom očitovanju na nalaz i mišljenje navela kako je vještak u svom nalazu propustio predočiti da li bi eventualna geometrijska dioba nekretnine bila moguća uzimajući u obzir upravo nesporne suvlasničke omjere na istoj koji predstavljaju: I. tužitelja Damira Kuhara 78/192, II. tužiteljice Andreje Kuhar 19/192 i tužene FP 95/192.

18. Sukladno naprijed navedenom prijedlogu tužene stalni sudski vještak dipl. ing. Dario Šerer pisano se očitovao te u svom očitovanju navodi da je nalaz i mišljenje u cijelosti sačinio prema Rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 14. prosinca 2023. kojim je pozvan kao vještak izraditi nalaz mišljenje prema raspravnom rješenju od 5. travnja 2023. (list br. 162 spisa), da je točno da je u Nalazu i mišljenju utvrdio da geometrijska dioba nekretnine u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka upisanim u zemljišniku nije moguća jer ista ne sadrži tri samostalne uporabne cjeline.

18.1. U odnosu na navod tužene u podnesku „... da suvlasnički udjeli stranaka na nekretnini koja je predmet ovog postupka onako kako su upisani u zemljišnoj knjizi ne odgovaraju stvarnom stanju, što je među strankama nesporno, a kako to proizlazi iz točke IV. tužbe tužitelja te točke I. odgovora na tužbu tužene od 2021....”, vještak navodi da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća za suvlasničke omjere koje tužena navodi u podnesku, 78/192 idealna dijela Kuhar EP, 19/192 Kuhar DP i 95/192 FP jer kao što je naveo u Nalazu i mišljenju od 29.01.2024., iako je ulaz u stan moguć kroz dvoja vrata, kako je prikazano na skici stana na str. 28 Nalaza i mišljenja, geometrijska dioba nekretnine u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka nije moguća, jer isti ne sadrži tri samostalne uporabne cjeline.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, budući da je isti sačinjen u skladu s pravilima struke te na temelju cjelokupne relevantne dokumentacije kao i činjenica utvrđenih na očevidu, nalaz i mišljenje je logičan i detaljno obrazložen, tim više što stranke na isti, nakon pisanog očitovanja vještaka, nisu imale daljnjih primjedbi.

20. Prema tome, kako je tijekom postupka pouzdano i nedvojbeno utvrđeno da nekretnine stranaka nije moguće geometrijski podijeliti, a suvlasnik, prema odredbi čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, valjalo je primjenom odredbe čl. 50. st. 4. ZV odlučiti da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi ili drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće) te odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.

21. U odnosu na prigovor prava na dom tuženice valja navesti kako je isti neosnovan i bez ikakvog pravnog značaja za predmetni postupak. Činjenica da li će se koji od suvlasnika osobno smatrati zakinutim provođenjem diobe (razvrgnuća) suvlasničke zajednice ili ne, ne predstavlja valjanu osnovu za nepružanje pravne zaštite, u konkretnom slučaju, tužiteljima od strane ovoga suda. Naime, tužitelji su, sukladno ZV-u postavili tužbeni zahtjev, te ukazivanje tuženice na eventualno razvrgnuće suvlasničkih omjera isplatom ne predstavlja obvezan oblik razvrgnuća, a sve s obzirom na veličinu suvlasničkih omjera parničnih stranaka u konkretnom slučaju. Isto tako, u konkretnom slučaju udovoljavanjem tužbenom zahtjevu tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, nikako ne može doći do povrede prava na dom tuženice. Prigovor „prava na dom“ moguće/dopušteno je isticati u postupku iseljenja i/ili predaje u posjed nekretnine, što u predmetnom postupku nije slučaj. U ovom postupku je nesporno da tuženica koristi predmetnu nekretninu dugi niz godina, ali da je suvlasnica iste, dok su preostali suvlasnici upravo tužitelji. S obzirom da predmetom ovog postupka nije iseljenje tuženice iz predmetne nekretnine, već zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice, to se prigovorom prava na dom tuženica ne može osnovano suprotstaviti nedvojbenom pravu ostalih suvlasnika predmetne nekretnine koje proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u predmetu broj: U- III-4263/2015 od 03. veljače 2016., zaključuje kako pravo na dom nije jače od prava na su/posjed te da se drugom (i svakom trećem) suvlasniku mora omogućiti izvršavanje sadržaja su/posjeda, odnosno upotrebu i korištenje suvlasničke nekretnine, u smislu čl. 37. st. 6., čl. 46. st. 1. i čl. 161. st. 1. ZV-a. Osim navedenog, valja istaknuti, kako i sama tuženica potvrđuje da je u svom suvlasništvu imala i drugi stan, koji je svojevoljno prodala, a pored toga bi tuženici eventualnom civilnom diobom predmetne suvlasničke zajednice imao pripasti alikvotni dio sukladno njezinom nespornom suvlasničkom dijelu, a što istoj nedvojbeno omogućava rješavanje njezinog stambenog pitanja. Rješavanje svog stambenog pitanja tuženica je u proteklom vremenskom periodu već imala priliku učiniti, a isto još uvijek može sve do eventualnog pokretanja postupka prisilnog provođenja civilne diobe suvlasničke zajednice predmetne nekretnine u odgovarajućem sudskom postupku. Upravo zbog naprijed navedenog, sud nije prihvatio prijedlog tužene iznijet na ročištu od 11. veljače 2025. za dopunskim saslušanjem iste na okolnost prigovora prava na dom.

22. Navod tužene da u pogledu suvlasničkih udjela stranaka (točka I. tužbenog zahtjeva, odnosno točka I. izreke ove presude) nije dala povoda ovom postupku, kad se ima u vidu sadržaj rješenja ovoga suda posl. br. R1-647/2020-6 od 14. svibnja 2021., ovaj sud ocjenjuje neosnovanim u cijelosti. Stoga se odluka o parničnom trošku I.-II. tužitelja temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP obzirom su I.-II. tužitelji u cijelosti uspjeli sa tužbenim zahtjevom. Tužiteljima je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku-odvjetniku, na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema vrijednosti predmeta spora (1.459,95 eur) i zatraženom troškovniku. I.-II. tužiteljima je tako priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 10.11.2021., 29.03.2022., 08.02.2024. i 06.06.2024. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 13.04.2022., 05.04.2023. i 11.02.2025. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na očevidu 27.11.2023. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9/7 Tarife), odnosno ukupno 800 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.600,00 eur, sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 2.000,00 eura, te uz uvećanje od 10% (Tbr. 40/1 Tarife) daje iznos od 2.200,00 eur. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 500,00 eur s naslova troška građevinskog vještačenja, za iznos od 49,48 eur s naslova predujma za izlazak sudske komisije na očevid, za iznos od 53,09 eur s naslova sudske pristojbe na tužbu i iznos od 53,09 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak I.-II. tužitelja iznosi 2.855,66 eur.

23. Tužiteljima nije priznat trošak sastava podnesaka od 27.04.2023. i 12.12.2023. obzirom da navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje postupka, istima tužitelji samo obavještavaju sud o uplaćenim predujmovima, kao niti trošak sastava podneska od 11.09.2023. obzirom da navedeni podnesak ne prileži spisu. Tužiteljima nije priznat niti trošak – naknade za izbivanje iz pisarnice tijekom očevida obzirom je tužiteljima već priznat trošak zastupanja na očevidu zbog čega ovaj sud smatra da isti nemaju pravo i na navedenu naknadu.

24. Na dosuđeni iznos parničnog troška I.-II. tužiteljima je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i st. 8 ZOO-a. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Zagrebu, 31. ožujka 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- pun. I.-II. tužitelja uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na tužbu i na presudu u iznosu od po 53,09 eur svaka

- pun. tuženika