REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-11633/2021-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 4. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Maje Buhin, odvjetnice, i punomoćnika tuženika UV (Su-1194/09), 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 5.900,00 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14.01.2021. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 1.078,00 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], bruto iznos od 982,22 € na ime izgubljene zarade, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza prirezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 982,22 eur, kako slijedi:

- na iznos od 245,79 € od dana 15.03.2018. pa do isplate,

- na iznos od 290,06 € od dana 15.04.2018. pa do isplate,

- na iznos od 446,38 € od dana 15.05.2018. pa do isplate, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu za iznos od 603,42 €, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, u dijelu za iznos od 67,76 € s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, za isplatu zakonskih zateznih kamata koje na iznos od 1.078,00 € teku od 14.1.2021. do 31.3.2025., te za isplatu zakonskih zateznih kamata koje teku na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanog u dosuđenom bruto iznosu iz točke III. izreke ove presude od 982,22 €.

V. Nalaže se tuženiku, CROATIA osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju, ZV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.944,31 €, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je u trenutku ozljeđivanja 2. veljače 2018. bio zaposlen kod poslodavca Hrvatske šume d.o.o., Podružnica Karlovac, Put Davorina Trstenjaka 1. Navedenog datuma tužitelj se ozlijedio na svojem radnom mjestu, tijekom radnog vremena i prilikom obavljanja svojih radnih zadataka, dodijeljenih od strane poslodavca. Preciznije, navedenog datuma tužitelj je od svojeg nadređenog dobio radni zadatak – „ zavarivanje noža, odnosno prednje daske stroja Timberjack 240“. Prilikom zavarivanja te obavljanja drugih povezanih radnji, tužitelj je bio primoran biti u „ čučećem položaju“, obzirom da se radi o dasci koja ima dužinu otprilike 2 metra te ima težinu od cca 400 kg. Zbog predmeta obrade te zadanih radnih operacija, tužitelj je bio u čučećem položaju duže vrijeme ( nekoliko sati) te je tada tužitelj osjetio jaku bol u lijevom koljenu i ujedno je osjetio da mu je u koljenu „ nešto puklo“. U tom trenutku uz tužitelja su bili i njegovi radni kolege OV, CV i LV.

2. Poslodavac tužitelja je bio upoznat s predmetnom ozljeđivanjem tužitelja te je kolega s posla, CV, odmah odvezao tužitelja na hitan prijem u Karlovac. Sljedećeg dana tužitelj se iznova javio svojem poslodavcu, vezano uz prijavu ozljede na radu. Međutim, g. VV , koji radi u uredu poslodavca, osiguranika tuženika, priopćio je tužitelju da nije dobio nikakve informacije od g., Z, zaduženog za zaštitu na radu, vezano uz predmetnu ozljedu tužitelja. Potom je g. VV pred tužiteljem nazvao g. Z i tom prigodom je tužitelju rečeno da ozljeda koju je zadobio na poslu navedenog datuma ( ozljeda koljena tijekom čučanja zbog varenja metala) ne ulazi u ozljedu na radu. Posljedično navedenome, tužitelj je usprkos zadobivenoj ozljedi na radu, bio na bolovanju od 02.02.2018 god. do 31.05.2018 god., pod šifrom bolovanja Ao( bolest), umjesto ispravno pod šifrom Bo - ozljeda na radu. Dakle, iako je imao saznanja o predmetnoj ozljedi na radu, poslodavac tužitelja je propustio sastaviti i podnijeti prijavu ozljede na radu, a koja ozljeda je zadobivena na radnom mjestu, tijekom radnog vremena i tijekom obavljanja radnih zadataka tužitelja, dodijeljenih od strane poslovođe. Time je poslodavac, osiguranik tuženika, propustio postupiti sukladno čl. 21 st.1 toč 5 i čl. 17.st.2 Zakona o zaštiti na radu te sukladno čl.128 st.1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a čime je tužitelju nastala šteta jer tužitelj nije bio u prilici sudjelovati u upravnom postupku vezano uz priznavanje ozljede na radu, niti ostvarivati svoja prava vezano uz odluku o priznavanju ili eventualnom nepriznavanju zadobivene ozljede kao ozljede na radu od strane HZZO- a.

3. Poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao je kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu, odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, stoga je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju.

4. Tužitelju je na hitnom prijemu primarno postavljena dijagnoza dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata lijevog koljena. Međutim, nakon naknadnih pretraga utvrđeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio rupturu medijalnog meniska uz izraženu bolnost duž medijalne zglobne pukotine. Tužitelj je podvrgnut operativnom zahvatu rekonstrukcija LCA te artoskopija lijevog koljena. Tužitelju je stavljen elastični zavoj, bio je primoran mirovati, držati nogu na povišenom te konzumirati analgetike zbog jakih bolova. Zbog zadobivene ozljede tužitelj ima bolne i ograničene pokrete u istom koljenu te mora izbjegavati duža stajanja, čučnjeve, hod po neravnom terenu te nagle promjene smjera kretanja koljena.

5. Slijedom sveg navedenog, nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 6.503,42 eur, i to: zbog pretrpljenog straha iznos od 2.256,29 eur, zbog pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 3.052,63 eur i zbog duševnih bolova zbog umanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 597,25 eur te zbog duševnih bolova zbog naruženja iznos od 597,25 eur, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva, 14. 1. 2021, pa do isplate. Tužitelj potražuje iznos imovinske štete od 1.145,76 eur za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima.

6. Tužitelj, sukladno provedenom financijskom vještačenju, ujedno potražuje od tuženika izgubljenu zaradu za period bolovanja, vezano uz predmetnu ozljedu na radu. Naime, tijekom bolovanja tužitelj je primao umanjenu naknadu plaće, i to s obzirom na nedvojbenu činjenicu da poslodavac tužitelja nije pokrenuo postupak priznavanja ozljede na radu vezano uz predmetnu ozljedu, slijedom čega Zavod niti nije bio u mogućnosti donijeti odluku vezano uz priznavanje ozljeda na radu tužitelja. Dakle, zbog neprijavljivanja predmetne ozljede od strane njegova poslodavca tužitelj niti nije došao u priliku ostvarivati punu naknadu plaće tijekom bolovanja zbog priznate ozljede na radu. Po navedenom osnovu tužitelju potražuje za razdoblje od veljače 2018. do travnja 2018. iznos od 982,22 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

7. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik priznaje pasivnu legtimaciju i štetni događaj. Nadalje, tuženik osporava odgovornost kao i osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. S obzirom da tužitelj naknadu štete potražuje temeljem ugovora o osiguranju(police osiguranja) od izvanugovorne (javne) odgovornosti za naknadu štete mjerodavne su odredbe Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti, pod kojima je predmetno osiguranje zaključeno. Naime iz priležeće dokumentacije nije vidljivo u čemu bi se sastojala odgovornost osiguranika tuženika za predmetni štetni događaj, budući da tužitelju nije priznata ozljeda na radu jer je iz doznaka o bolovanju vidljivo da je uzrok bolovanja bolest, a ne ozljeda na radu. Kako tužitelju nije bila priznata ozljeda na radu, a budući da tužitelj naknadu potražuje temeljem ugovora o osiguranju , te da je poslodavac tužitelja, Hrvatske šume d.o.o., osigurao isključivo izvanugovornu odgovornost osiguranika koja proizađe iz njegove registrirane djelatnosti, pa kako navedena ozljeda tužitelja nije ozljeda nastala na radu ,to ona ne može proizlaziti iz registrirane djelatnosti, tj. tuženik ne bi bio u obvezi naknaditi štetu tužitelju. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom.

8. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad (str. 8-12 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 13-21, 63 spisa), odštetni zahtjev upućen tuženiku (str. 22-23 spisa), obavijest tuženika od 15.01.2021. (str. 24- 25 spisa), uvjete za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti (str. 52-55 spisa), obračune plaća tužitelja (str. 144-148 spisa), te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka VV (str. 68-69 spisa), FV (str. 69 spisa), OV (str. 70 spisa), medicinsko vještačenje po vještacima dr. Predragu Paviću i dr. DV (str. 78-81 spisa), financijsko vještačenje po vještaku Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 140-143 spisa), saslušanjem svjedoka LV (str. 181-182 spisa) i tužitelja (str. 182 spisa).

9. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.

10. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

11. Među strankama nije sporo da je tuženik s poslodavcem tužitelja, Hrvatske šume d.o.o., imao sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti, sporno je je li tužitelj zadobio ozljedu na radu kako navodi u tužbi te je sporna visina naknade štete koja se potražuje.

12. Na okolnost utvrđenja činjenice je li tužitelj 2. 2. 2018 zadobio ozljedu na radu, sud je saslušao svjedoke VV, FV, OV, LV i tužitelja.

13. Svjedok VV iskazao je da radi u Hrvatskim šumama, a tužitelj mu je 02.02.2018. bio radni kolega. Zaposlen je kao knjigovođa. Bio je u radionici, gdje je bio i tužitelj 02.02.2018., radi obavljanja svojih radnih zadataka, gledanja guma za otpis na kamionima. Tužitelj je te zgode radio na varenju noža i bio je u čučećem položaju. U jednom trenutku tužitelj je ustao i tada je svjedok čuo kao da je nešto pucnulo, tužitelja je počela boljeti noga i onda su ga kolege, među njima i g. FV, odvezli u bolnicu. Tužitelj je vario nož od eco traktora i za taj posao je potrebno dosta vremena, i radio je od ranog jutra. Prije nego je ustao, prošlo je 10 do15 minuta koliko je dugo svjedok bio u radionici. U je također bio u radionici. Poslovođa je bio g. OV i također je bio u radionici, kroz radionicu se stalno prolazi, a uredi se nalaze na kraju radionice. Tužitelj se ozlijedio prije „“gableca“, to je bilo oko 9,30 sati. Tužitelju je neposredno nadređen poslovođa radionice EV. Prijavu o ozljedi na radu ispunjava poslovođa i stručni suradnik zaštite na radu g. Z. Svjedok nema saznanja o sudbini prijave o ozljedi na radu tužitelja. Potvrdio je da mu je tužitelj došao u ured i pitao ga što je s njegovom prijavom o ozljedi na radu, a svjedok ga je uputio g. Z te ga je nazvao. Z je bio upućen da se tužitelj ozlijedio.

14. Svjedok FV iskazao je da je u 2018. radio u Hrvatskim šumama i bio je u radionici sa svojim kamionom na dan kada se tužitelj ozlijedio. U toj radionici tužitelj je radio do svjedokovog kamiona. On je bio bravar i radio je svoje bravarske poslove, a svjedok je cijelo vrijeme bio kod svog kamiona i obavljao svoje poslove. Vidio je tužitelja jer je radio do njega. Svjedok se nalazio pored kamiona ili unutra. Tužitelj je tijekom rada bio u svim položajima i stajao je i čučao je i naginjao se. Svjedok ne zna kako se tužitelj ozlijedio, ali je u jednom trenutku čuo tužitelja kako je jauknuo i tad je došao k njemu. Tužitelj je stajao i pokazivao kako ga boli noga, rekao je da mu je nešto kvrcnulo. Svjedok ga je pitao želi li da pozove upravitelja mehanizacije ŽV. Pozvao je istog, a upravitelj je rekao da ako tužitelju nije dobro da ga se odveze na Hitnu. Tužitelj je na to pristao i svjedok ga je odvezao na Hitnu. Tužitelj je rekao da je radio i da je u jednom trenutku odlučio ustati i pri tom pokretu ustajanja da mu je nešto kvrcnulo. Ozljeda na radu se prijavljuje tako da radnik koji se ozlijedio prvo ozljedu prijavi nadređenom, a onda upravitelju. Svjedok je išao odmah upravitelju jer šefa radionice nije bilo tamo. Nije vidio kad je došao g. EV jer je otišao s tužiteljem na Hitnu.

15. Svjedok OV iskazao je da radi u Hrvatskim šumama na radnom mjestu poslovođe. Bio je u radionici onog dana kad se tužitelj ozlijedio. Naveo je da je tužitelj dugo klečao, više nego čučao, dva do tri sata, a onda mu je nešto puklo vjerojatno u nozi. Kasnije je vidio tužitelja da šepa i da ga boli, nakon što je prestao raditi svoj posao. On je inače mehaničar i radio je svoje poslove. U ga je odvezao liječniku. Tužiteljev poslovođa je EV i on je također došao i bio je upoznat s time da se tužitelj te zgode ozlijedio. Svjedok nije bio među radnicima koji su priskočili tužitelju u pomoć. Priskočio mu je g. U. Ozljeda se dogodila tijekom dopodnevne smjene. Poslovođa je bio dužan dodijeliti tužitelju radni zadatak. Kad se dogodi ozljeda na radu, to treba prijaviti poslovođi, konkretno tužitelj je trebao obavijestiti EV. Svjedok je inače tog dana više puta prolazio kroz radionicu i svaki put kad je prolazio kroz nju, tužitelj je neprekidno radio svoj posao.

16. Svjedok LV iskazao je da je bio zaposlenik Hrvatskih šuma i da se sjeća dana kada se tužitelj ozlijedio. To je bilo 2018., bio je u garderobi i u jednom trenutku su tužitelja dovela dvojica kolega, držali su ga ispod ruku. Tužitelj nije mogao stati na jednu nogu. Kolega CV odveo ga je automobilom u bolnicu. Samo ozljeđivanje tužitelja nije vidio. To se odvijalo na radnom mjestu i u radno vrijeme. Tužitelj je te zgode radio u staroj radionici koja je bila dosta ruševna zgrada, pod je bio pola betoniran, a pola zemlja.

17. Tužitelj je iskazao da je radio na stroju za izvlačenje trupaca. Nož na tom stroju je bio neispravan i zato je izvađen. Svjedok je radio na varenju tog noža i pritom je čučao, klečao i slično, jer se drugačije nije moglo raditi, i to je sve trajalo dva do tri sata. Nakon toga, kada je htio uzeti čekić da poravna dio noža gdje se stavlja pojačanje, osjetio je da mu se rotira nešto u zglobu, i u trenutku kada se pokušao ispraviti da dohvati čekić, osjetio je strašnu bol i nije mogao ustati, stoga je pozvao kolege u pomoć. Oni su se nalazili sa strane, i to kolege CV i OV, pa su mu priskočili u pomoć. U ga je poslije odvezao liječniku. Tijekom rada čučao je jednim dijelom na zemlji, a jednim na betonu jer je tlo radionice bilo takvo, bilo je malo betona, malo zemlje, posrijedi je stara i neodržavana radionica. Od zaštitne opreme imao je cipele s kapicom, pregaču i masku za varenje, sve što mu je poslodavac osigurao. I prije je u toj radionici radio na isti način. Po struci je automehaničar i predmetni posao nije bio izravno u opisu poslova njegovog radnog mjesta, ali rad na nožu naložio mu je poslovođa EV. I prije je radio te poslove s nožem i na tom stroju. Pomoć i njegu pružali su mu roditelji i supruga, vozili su ga doktoru, išli po namirnice, kuhali, pomagali u održavanju osobne higijene. Zbog toga što je tlo bilo dijelom beton, a dijelom zemlja površina je bila neravna. Ima potvrdu da je osposobljen za rad na siguran način. O tome da se ozlijedio obavijestio je VV, radnika u kancelariji, a on je izvijestio djelatnika zaštite na radu g. Z. Poslovođa mu je bio EV. Tužitelj je zvao g. Z koji mu je rekao da to što je on opisao ne predstavlja ozljedu na radu. Odmah nakon odlaska liječniku otvorio je bolovanje.

18. Saslušanjem najprije navedenih svjedoka te tužitelja nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj zadobio ozljedu na radu 02.02.2018. obavljajući poslove svog radnog mjesta. Svjedok VV, radni kolega tužitelja, iskazao je da je 02.02.2018. bio u istoj radionici u kojoj je bio i tužitelj te je tužitelj radio na varenju noža i u „čučećem položaju“ te je vidio tužitelja u trenutku kad je ustajao, a tada je nešto „pucnulo“, a tužitelja je počela boljeti noga te je odvezen u bolnicu. Svjedok U iskazao je da je tužitelj kritične zgode radio u radionici do kamiona, koji je tamo dovezao svjedok, te je tužitelj tijekom rada i stajao i čučao i naginjao se, a čuo ga je kako je u jednom trenutku jauknuo, a kad mu je svjedok prišao, tužitelj mu je rekao da ga boli noga i da mu je nešto kvrcnulo, te je o svemu obaviješten upravitelj mehanizacije g. ŽV, a svjedok je potom tužitelja odvezao na Hitnu. Svjedok OV je iskazao da je bio u radionici kad se tužitelj ozlijedio, tužitelj je tijekom rada više klečao nego čučao, te mu je vjerojatno nešto puklo u nozi, svjedok to nije vidio, ali je kasnije vidio tužitelja da šepa zbog bolova te da je prestao raditi. U radionici tužitelj je obavljao poslove svog radnog mjesta, a zbog ozljede g. U odvezao ga je liječniku. Svjedok LV je iskazao da se nalazio u garderobi tog dana kad se tužitelj ozlijedio, a tužitelja su dovela do garderobe dvojica kolega, koji su ga držali ispod ruku, tužitelj nije mogao stati na jednu nogu. Istog je g. U odveo automobilom u bolnicu. Sve se odvijalo na radnom mjestu. Tužitelj je iskazao da je u trenutku ozljeđivanja radio na varenju noža na stroju za izvlačenje trupaca te je tijekom tog radnog procesa i čučao i klečao jer se drugačije nije moglo raditi, to je trajalo dva do tri sata, a u trenutku kad je htio uzeti čekić kako bi poravnao dio noža, pokušavajući se ispraviti, osjetio je rotiranje u nožnom zglobu, potom bol, zbog čega nije mogao ustati pa je pozvao u pomoć kolege U i OV, a kasnije ga je g. U odvezao liječniku.

19. Svi naprijed citirani svjedoci kao i tužitelj na jednak su način iskazivali o tome gdje je tužitelj bio 02.02.2018., što je radio te kada je i kako osjetio bol u nozi. Iz iskaza ovih svjedoka i tužitelja utvrđeno je da je tužitelj bio u trenutku ozljeđivanja u radionici tuženika, radio je na varenju noža stroja za izvlačenje trupaca, zbog toga je više sati proveo u klečećem položaju i u čučnju, a kad se pokušao ispraviti da dohvati drugo sredstvo rada, osjetio je bol, poslije čega više nije mogao stati na nogu te je zatražio pomoć kolega s posla, a naknadno ga je radnik U i odvezao na Hitnu.

20. Sud ocjenjuje iskaze svjedoka VV, U, OV i LV te tužitelja kao životne i uvjerljive jer su suglasni u bitnim činjenicama.

21. Nije sporno da se vezano za predmetni štetni događaj pred HZZO-om nije vodio postupak o priznavanju tužiteljeve ozljede zadobivene 02.02.2018. kao ozljede na radu, ali navedena okolnost nije od utjecaja na utvrđenje činjenice da je tužitelj 02.02.2018. zadobio ozljedu na radu, obavljajući poslove svog radnog mjesta, budući je tu činjenicu sud utvrdio iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja. Napominje se da iz iskaza tužitelja i svjedoka VV proizlazi da je djelatnik zaštite na radu kod tuženika, g. Z bio obaviješten o predmetnom događaju

22. Također valja navesti da je u ovoj pravnoj stvari provedeno medicinsko vještačenje po vještacima dr. Paviću i dr. DV koji su u nalazu i mišljenju od 14.12.2022. utvrdili da je tužitelj stradao na radnom mjestu i zadobio ozljedu natučenja lijevog koljena, te su uvidom u medicinsku dokumentaciju utvrdili kako je tužitelju pružena na dan štetnog događaja medicinska skrb u Hitnoj kirurškoj ambulanti OB Karlovac, pri čemu je tužitelj pri pregledu naveo kako je pri čučanju na radnom mjestu osjetio kao mu je nešto puklo u lijevom koljenu, a kliničkim pregledom je utvrđena bolnost i otok lijevoga koljena. Dakle, i medicinska dokumentacija u koju su vještaci medicinske struke izvršili uvid potvrđuje navode tužitelja i svjedoka saslušanih u ovom postupku o tome da je tužitelj na radnom mjestu ozlijedio lijevo koljeno.

23. U ovoj pravnoj stvari nije predložen ni proveden dokaza medicinskim vještačenjem po vještaku medicine rada, radi utvrđenja činjenice nastanka ozljede na radu kod tužitelja, no sud je, kako je navedeno, na temelju naprijed navedenih dokaza nedvojbeno utvrdio da je tužitelj 02.02.2018. zadobio ozljedu na radu.

24. Tuženik u ovom postupku nije osporavao odgovornost, odnosno da bi tužitelj nekom svojom radnom ili propustom doprinio nastanku štete, a u ovom postupku je iz iskaza tužitelja utvrđeno da je radni zadatak tijekom kojega se ozlijedio obavljao na uobičajeni način, no morao je i klečati i čučati na tlu radionice (pod je bio dijelom betonski, a dijelom zemljani), a radionica neodržavana, pri čemu je na sebi imao sve ono od zaštitne opreme što mu je poslodavac osigurao, cipele s kapicom, pregaču i masku za varenje. Nadalje je utvrđeno iz iskaza tužitelja da je ozljedu na radu zadobio u trenutku dok je posao varenja noža na stroju za izvlačenje trupaca obavljao po nalogu poslovođe EV.

25. Poslodavac odgovara radniku za štetu koju je pretrpio na radu po načelu objektivne odgovornosti, na temelju činjenice da je radnik zadobio ozljedu na radu i pretrpio štetu. Poslodavac se može osloboditi od odgovornosti ako dokaže, između ostalog, da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaj, a djelomično se može osloboditi od odgovornosti ako dokaže da je tužitelj djelomično doprinio nastanku štetnog događaja. Tuženik, kako je navedeno, nije isticao ekskulpacijske razloge, a u ovom postupku je utvrđeno da je tužitelj 02.02.2018. zadobio ozljedu na radu, stoga je tuženik dužan tužitelju naknaditi štetu zbog zadobivene ozljede na radu, budući je tužiteljev poslodavac s tuženikom nedvojbeno u vrijeme nastanka štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne odgovornosti.

26. U ovoj pravnoj stvari provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Paviću i dr. DV, koji su u nalazu i mišljenju od 14.. 12. 2022. utvrdili da je tužitelj 02.02.2018.g. zadobio natučenje lijevoga koljena i rupturu medijalnoga meniska istoga zgloba. Provedeno je ambulantno, potom hospitalno liječenje po kirurgu traumatologu- ortopedu, te po fizijatru, uz RTG i MR dijagnostičku obradu. Tužitelj je podvrgnut i operacijskom zahvatu artroskopije i parcijalne medijalne meniscektomije lijevoga koljena. Po završetku liječenja, kod tužitelja su zaostale navedene subjektivne smetnje i opisan klinički status lijevoga koljenskog zgloba. Tužitelj je prije, a i nakon štetnoga događaja, višekratno operacijski liječen radi ozljeđivanja lijevoga koljenskoga zgloba.

27. Liječenje tužitelja nakon ozljeđivanja u štetnome događaju je završeno 09.08.2019. godine, kada je obavljena zadnja traumatološka kontrola.

28. Bol jakog intenziteta trajala je 3 dana, srednje jakoga intenziteta trajala je 6 tjedana, slabog intenziteta 10 tjedana (kumulativno).

29. Tzv. primarni strah (u trenutku ozljeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je kratkotrajan i intenzivan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednje jakoga intenziteta 10 dana, slabog intenziteta 30 dana (kumulativno). Tzv. kasni strah u vidu nelagode i bojazni (radi zabrinutosti za moguće daljnje posljedice ozljeđivanja po zdravlje i krajnji ishod liječenja) trajao je 3 mjeseca.

30. Smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja ocjenjeno je s 3 %, u kojem obimu će trpjeti duševne bolove i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu. Pri ocjeni smanjenja životne aktivnosti uzeto je u obzir liječenje tužiteljevoga lijevoga koljena prije i nakon štetnoga događaja.

31. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 3 sata dnevno tijekom 6 tjedana po ozljeđivanju. Potom mu je tuđa pomoć i njega bila potrebna 2 sata dnevno narednih 8 tjedana. Po završetku hospitalizacije, tuđa pomoć je tužitelju bila potrebna 3 sata dnevno tijekom 2 tjedna, potom 2 sata dnevno slijedeća 2 tjedna.

32. Obzirom na opisane poslijeoperacijske kožne ožiljke, kod tužitelja je zaostala naruženost blažeg stupnja.

33. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i objektivan. Vještaci su odgovorili na zadatak vještačenja na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije koju su podrobno analizirali, a parnične stranke nisu prigovarale nalazu i mišljenju.

34. Imajući u vidu gore navedeno, sud je utvrdio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti, i to temeljem članka 1100., stavak 1. i 2. ZOO-a, cijeneći težinu povrede i okolnosti slučaja, kao i pravičnu novčanu naknadu za imovinsku štetu temeljem članka. 1095., stavak 1. ZOO-a, a sve u svezi s člankom 223. ZPP-a.

35. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova i lokalitet povrede (lijevo koljeno), kao i njezin karakter, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu 3.000,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom (tužitelj prema navedenom kriteriju potražuje iznos od 3.052,63 eur).

36. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za pretrpljeni strah, cijeneći u vještvu utvrđen intenzitet i trajanje straha, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.000,00 eura, cijeneći to primjerenim iznosom (tužitelj prema navedenom kriteriju potražuje iznos od 2.256,29 eur).

37. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, sud je cijenio po vještacima utvrđeni postotak smanjenja životne aktivnosti tužitelja kao posljedice predmetnog ozljeđivanja (3%), kao i dob tužitelja (rođen 1983 godine), dakle uzevši u obzir činjenicu da se radi o osobi srednje životne dobi koja će još dugo u svakodnevnom životu i radu osjećati posljedice zadobivene ozljede, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada od 450,00 eur, cijeneći to primjerenim iznosom (tužitelj prema navedenom kriteriju potražuje iznos od 597,25 eur).

38. Odmjeravajući pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog naruženosti, sud je cijenio po vještacima utvrđeni stupanj naruženosti kao posljedice predmetnog ozljeđivanja, a vještaci su utvrdili da se radi o naruženosti blažeg stupnja, u vidu poslijeoperacijskog kožnog ožiljka, pri čemu se radi o ožiljku na lijevom koljenu, dakle ožiljku koji je samo ponekad vidljiv trećim osobama, sud smatra da za ovaj vid štete tužitelju pripada pravična novčana naknada od 450,00 eura ( tužitelj prema navedenom kriteriju potražuje iznos od 597,25 eur).

39. Slijedom navedenog na ime pravične novčane naknade neimovinske štete tužitelju pripada iznos od 5.900,00 eur, a tužbeni zahtjev je u navedenom dijelu neosnovan za iznos od 603,42 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

40. Odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je tužitelj završio s liječenjem, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja, 9. 8. 2019., a odštetni zahtjev je podnesen 14.1.2021. to ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od 14.1.2021., odnosno osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos od 5.900,00 eura od 14.1.2021. do isplate.

41. Glede naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu napominje se da iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 308 sati, pri čemu su stranke na ročištu 4. 3. 2025. učinile nespornim iznos od 3,50 eura za jedan sat pomoći i njege, slijedom čega tužitelju po navedenom osnovu pripada iznos od 1.078,00 eur ( tužitelj po naveden om osnovu potražuje iznos od 1.145,76 eur) stoga je po navedenom osnovu odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za iznos od 67,76 eur.

42. Vezano za zakonske zatezne kamate koje teku na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu valja navesti da su pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani (što je tužitelj naveo u svom iskazu) te uzevši u obzir činjenicu da je iznos ove štete utvrđen po dovršetku ovog parničnog postupka, po provedenom medicinskom vještačenju, tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate, odnosno od 1. 4. 2025. do isplate te je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 1.078,00 eur od 14. 1. 2021. do 31. 3. 2025.

43. Odredbom članka 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove u svezi s tim, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

44. Predmetnom spisu prileže izviješća o privremenoj nesposobnosti za rad tužitelja iz kojih je razvidno da je tužitelj bio na bolovanju od dana štetnog događaja 2. 2. 2018. do konca svibnja 2018. Nije sporno među strankama da je tužitelju kao šifra bolovanja navedeno bolest, a ne ozljeda na radu. Međutim, u ovom postupku je utvrđeno da se tužitelj ozlijedio na radu 2. 2. 2018. te da se istog dana zbog ozljede zadobivene na radu javio liječniku, te je utvrđeno da je štetni događaj i ozljeda tužitelja prijavljena odgovornoj osobi poslodavca (g. Z, povjereniku zaštite na radu) no poslodavac je otklonio da bi ozljeda tužitelja predstavljala ozljedu na radu i nije ispunjena prijava o ozljedi na radu, odnosno poslodavac nije postupio sukladno čl. 21. st. 1. točka 5. i čl. 17 Zakona o zašiti na radu.

45. Tuženik nije osporio uzročno posljedičnu vezu između bolovanja tužitelja otvorenog 2. 2. 2018 i ozljede tužitelja zadobivene 2. 2. 2018 na radu kod poslodavca.

46. Slijedom navedenog, na temelju čl 1095. st.. 2. ZOO-a tuženik je dužan naknaditi tužitelju izgubljenu zaradu koja se sastoji u razlici između plaće koju bi ostvario na radu i naknade plaće koja mu je isplaćena za vrijeme bolovanja u predmetnom razdoblju.

47. U ovoj pravnoj stvari provedeno je financijsko vještačenje po vještaku financijske struke Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. te je u nalazu i mišljenju od 9.. 9. 2024. vještak utvrdila da razlika između prosječne plaće koju je tužitelj ostvario u 6 mjeseci prije nastanka štetnog događaja i ostvarene naknade plaće u razdoblju od veljače do travnja 2018. godine, iznosi ukupno 982,23 EUR bruto i to:

245,79 EUR (1.851,88 kn) za veljaču 2018. godine, 290,06 EUR (2.185,42 kn) za ožujak 2018. godine i 446,38 EUR (3.363,27 kn) za travanj 2018. godine.

48. Razvidno je iz nalaza i mišljenja da je vještak izvršila uvid u obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja za relevantno razdoblje te u potvrde o ostvarenim naknadama plaće tužitelja tijekom bolovanja, nakon što je zadobio ozljedu na radu.

49. Na nalaz i mišljenje vještaka financijske struke parnične stranke nisu isticale primjedbe. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka Lidije Tkalec Gradinščak kao stručan i objektivan. Vještak je odgovorila u cijelosti na zadatak vještačenja te je u nalazu i mišljenju analizirala relevantnu dokumentaciju, obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja i potvrde poslodavca tužitelja o ostvarenim naknadama plaće tijekom bolovanja.

50. Slijedom navedenog, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju na ime izgubljene zarade iznos od 982,23 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na svaki pojedini mjesečni iznos teku od svakog 15-og u mjesecu u odnosu na naknadu plaće za prethodni mjesec.

51. Tužitelj osnovano potražuje zakonske zatezne kamate za izgubljenu zaradu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koje na svaki pojedini mjesečni iznos razlike plaće teku od svakog petnaestog u mjesecu u odnosu na prethodni mjesec do isplate. Međutim, istog je valjalo odbiti s dijelom zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 982,22 eura. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.04.2015., Gž R-376/15 od 02.06.2015., Gž R-440/15 od 24.02.2015., Gž R-508/14 od 14.04.2015.).

52. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16. -og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

53. Vezano za parnični trošak, tužitelju, zastupanom po punomoćniku odvjetniku, isti je priznat na temelju odredbe čl 154. i 155 st 1 ZPP-a, a u svezi s čl 164 st. 1. istog Zakona, prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uzevši u obzir omjer uspjeha tužitelja u ovoj pravnoj stvari. Tužitelj je uspio 100% u pogledu dokazivanja osnovanosti svog potraživanja, a u pogledu visine uspio je u omjeru od 92%, što u zbroju iznosi 192%, a što podijeljeno s dva iznosi 96%, i to je omjer uspjeha tužitelja u ovoj pravnoj stvari. Slijedom navedenog tužitelj je uspio u pretežnom dijelu s tužbenim zahtjevom, stoga mu je dosuđen parnični trošak u cijelosti sukladno odredbi čl. 154 st. 5 ZPP-a. Tužitelju je priznato: za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova OT (tbr. 32), za sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 27.4.2022. kojim se očitovao na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), pristup na ročište 9.5.2022. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 10.10.2022. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 11.3.2024. 100 bodova OZ (tbr. 9/1), pristup na ročište 10.6.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 27.9.2024. kojim je uređen tužbeni zahtjev o kojem je sud odlučivao 25 bodova OT (tbr. 8/4), pristup na ročište 9.12.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), pristup na ročište 4.3.2025. 100 bodova OT (tbr. 9/1), što ukupno iznosi 925 bodova OT, što obračunato s paušalom od 2,00 eura za jedan bod iznosi 1.850,00 eur, što uz PDV od 25% iznosi 2.312,50 eur. Nadalje, tužitelju je priznat trošak koji se odnosi na plaćeni predujam za medicinsko vještačenje od 331,81 eura, te za knjigovodstveno financijsko vještačenje od 300,00 eura, budući je provedba ovih dokaza bila neophodna za ishod parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju iznosi 2.944,31 eur.

54. Tužitelju nisu priznati u parnični trošak podnesci s nadnevcima 28.10.2022., 4.1.2023., 28.2.2023., 3.10.2023. i 18.6.2024. jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka te trošak za pristup na ročište za objavu jer na isto za tužitelja nitko nije pristupio.

55. Tužitelju je na dosuđeni parnični trošak priznata i kamata temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a koja teče od presuđenja do isplate temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 93/14 i 73/17) po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (" Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18).

56. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u toč. I.-V. izreke ove presude.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sudac:

Dario Partl

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženiku