REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-115/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja KN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik iz Splita, protiv tuženika Reiwag Facility Services d.o.o. OIB: 37571474782 Zagreb, Knez Branimira 29, kojeg zastupaju odvjetnici iz Eterović, Šarac i K iz [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 03. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marina Mlačića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Mislava Šarca, odvjetnika, dana 31. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Reiwag Facility Services d.o.o. OIB: 37571474782 Zagreb, Knez Branimira 29, da tužiteljici KN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime pravične novčane naknade isplati iznos od 5.726,99 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Reiwag Facility Services d.o.o. OIB: 37571474782 Zagreb, Knez Branimira 29, da tužiteljici KN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) isplati iznos od 541,51 eur zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 541,51 eur tekuće od 07. prosinca 2021. do 30. ožujka 2025. godine.

IV Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

" III. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici na ime materijalnih troškova ukupan iznos od 215,01 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

V Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime parničnog troška isplati iznos od 2.068,61 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 07. prosinca 2021. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi je navela da je 27. kolovoza 2019. prilikom obavljanja rada kod tuženika u Trgovačkom centru City Centar One u Splitu, ozlijeđena na način da je u noćnoj smjeni ručnom četkom čistila stepenice i oko stepenica, četka je proklizala i tužiteljica je pala niz pokretne stepenice. U opisanoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede. Tužiteljica smatra da je tuženik odgovoran za štetu koju je pretrpjela u štetnom događaju jer je tužiteljica u trenutku nezgode bila zaposlenik tuženika.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 24. prosinca 2024. tužiteljica na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 5.726,99 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate, na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 541,51 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate i na ime naknade materijalnih troškova liječenja potražuje iznos od 215,01 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da osporava svoju odgovornost jer je tužiteljica svojim postupanjem prouzročila da dođe do štetnog događaja i svojim propustom je prouzročila težinu svojih ozljeda. Tužiteljica je obavljala poslove čišćenja pokretnih stepenica na neprimjeren način koji nije u skladu s uputama koje je dobila od poslodavca. Tuženik tvrdi da tužiteljica nije koristila zaštitu odjeću – cipele na propisan način čime je doprinijela nastanku štetnog događaja. Tuženik je osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu (list 7-10 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice, račune (list 38-41), potvrdu o zaduženju radne obuće i odjeće (list 67-68), izjavu (list 69), rješenje HZMO-a od 22. ožujka 2023. (list 75). U postupku je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka ŽN (list 80-83 spisa). U postupku je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Jošku Filipušiću (list 95-97), koji je dopunski saslušan na ročištu 03. ožujka 2025. (list 112-114).

5. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je tužiteljica 27. kolovoza 2019. zadobila ozljedu na radu na način da je prilikom čišćenja pokretnih stepenica stajala na četkama sa kojima se čistilo gazište te je četka u jednom trenu poskliznula i djelatnica je pala. Prijavu o ozljedi na radu potpisao je ŽN kao odgovorna osoba poslodavca.

7. Na ročištu održanom 08. svibnja 2024. sud je saslušao tužiteljicu koja je izjavila da je zaposlena kod tuženika na radnom čistačica na kojem je radila i u vrijeme štetnog događaja. Na dan štetnog događaja radila je noćnu smjenu i prema rasporedu je trebalo očistiti pokretne stepenice. Kod tuženika je postojao mjesečni plan rada odnosno raspored što se radi u svakoj pojedinoj noćnoj smjeni. Kod tuženika je postojao stroj pomoću kojeg su se čistile stepenice ali je taj stroj bio neispravan pa iz tog razloga nije čistila stepenice pomoću stroja. Navela je da je od šefa ŽN dobila uputu da u slučaju kada stroj za čišćenje pokretnih stepenica ne radi, čišćenje se vrši tako da sa drugog stroja koji je služio za čišćenje hodnika, skinu okrugle četke većeg promjera, da te četke stave na najgornju stepenicu na pokretnim stepenicama i na svaku od tih četki stane jedna čistačica. Za to vrijeme pokretne stepenice se kreću prema gore, a čistačice su cijelom težinom stajale na okruglim četkama i prskala sredstvo za čišćenje po stepenicama gdje su vidjele prljavštinu. Istovremeno su se držale za rukohvat koji se kreće. U vrijeme štetnog događaja s tužiteljicom je radila kolegica RN koja je stajala na drugoj okrugloj četki. Navela je da se štetni događaj desio tako što je gledajući prema dolje u pokretne stepenice u jednom trenutku poletjela prema dolje i pala. Cijelo vrijeme se nisu držale za rukohvat jer se radi o pokretnoj traci koja se neprekidno kreće već su se samo povremeno primile za rukohvat. Prilikom pada zaustavila se na sredini pokretnih stepenica. Četka na kojoj je stajala je izrađena od tvrde plastike. U vrijeme štetnog događaja nosila je radne cipele koje je dobila od poslodavca, a osim cipela od poslodavca je dobila radne hlače i majicu. Nakon pada u pomoć joj je pristupila kolegica RN i druge čistačice. Kod tuženika je prije štetnog događaja radila tri i pol godine i uobičajeno je čistila pokretne stepenice na opisan način jer stroj za čišćenje pokretnih stepenica najčešće nije radio. Navela je da nije čistila stepenice na način da je stajala na dnu pokretnih stepenica zato što se to nije moglo, odnosno stepenice su se bolje čistile ukoliko su čistačice stajale na najgornjoj stepenici. Navela je da nije stajala na nepomičnom gazištu ispred gornje stepenice i rukama držala četku na gornjoj stepenici jer se na taj način nije moglo čistiti stepenice. Izjavila je da su se čistačice žalile nadređenima i to ŽN na opisani način čišćenja stepenica.

8. Svjedok ŽN je prilikom saslušanja izjavio da je bio zaposlen kod tuženika do 2022. godine na radnom mjestu zamjenik voditelja objekta i bio je nadređen tužiteljici. Nije bio prisutan u vrijeme štetnog događaj koji se desio u noćnoj smjeni. Kod tuženika su se čistile pokretne stepenice prema planu čišćenja, s tim da je prema godišnjem planu nekoliko puta godišnje vršeno čišćenje pokretnih stepenica pomoću stroja koji je bio u vlasništvu tuženika i koji se ovisno o rasporedu čišćenja dostavljao na lokacije na kojima je predviđeno čišćenje pokretnih stepenica. Dnevno čišćenje pokretnih stepenica vršilo se tako da su čistačice dobile uputu da ih čiste pomoću četke, da se stepenice puste prema dolje, četka se stavi na donju stepenicu, čistačica jednom nogom stoji na četki, a drugom izvan stepenica. Radi se o okruglim četkama koje su s gornje strane izrađene od plastike. za vrijeme čišćenja pokretnih stepenica na opisani način, stepenice se kreću. Čistačice nisu dobile uputu da prilikom čišćenja stoje na gornjoj stepenici, a svjedok je naveo da ne zna da li su to inače radile. Osim tužiteljice u vrijem štetnog događaja na čišćenju pokretnih stepenica radile su još RN, AN i IN. Naveo je da je o štetnom događaju obaviješten slijedećeg jutra jer je bio povjerenik zaštite na radu. Izjavio je da je tužiteljica od poslodavca dobila zaštitnu opremu i to radne cipele, hlače i majicu, a nije mu poznato da li je u vrijeme štetnog događaj nosila radne cipele. Naveo je da tužiteljica niti ostale čistačice nisu prije štetnog događaja poslodavcu upućivale prigovore na način čišćenja pokretnih stepenica. Naveo je da čistačice uključuju stepenice jer one imaju ključ, a svake pokretne stepenice se mogu kretati prema gore i prema dolje.

9. Temeljem iskaza tužiteljice i saslušanog svjedoka sud je zaključio da je tužiteljica zadobila ozljedu za vrijeme dok je kao zaposlenik tuženika obavljala poslove svog radnog mjesta za vrijeme redovnog radnog vremena, na način da je čistila pokretne stepenice koje su se kretale prema gore, dok je tužiteljica stajala na plastičnoj četki na najgornjoj stepenici.

10. Tužiteljica tvrdi da je uputa poslodavca za čišćenje pokretnih stepenica bila takva da čistačice stoje na okrugloj četki na najgornjoj stepenici pokretnih stepenica dok se stepenice kreću prema gore, a tužiteljičin nadređeni ŽN tvrdi da je uputa poslodavca bila takva da se četka stavi na donju stepenicu, čistačica jednom nogom stoji na četki, drugom nogom stoji izvan stepenica, a stepenice se kreću prema dolje.

11. Među strankama je sporno da li je tuženik odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju.

12. Člankom 111 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

13. Člankom 25 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

14. Iz navedenih odredaba zakona proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da postoje okolnosti pod kojima može biti oslobođen odgovornosti u smislu članka 25 Zakona o zaštiti na radu.

15. Otklanjajući svoju odgovornost tuženik je naveo da je tužiteljica svojim postupanjem prouzročila nastanak štetnog događaja jer poslove čišćenja pokretnih stepenica nije obavljala u skladu s uputama koje je dobila od poslodavca i nije nosila zaštitne cipele.

16. Uvidom u zaduženje radne odjeće i obuće (list 67-68 spisa) utvrđeno je da je tužiteljica zadužila radnu odjeću i obuću, što znači da je zadužila i radne cipele, a iz njezinog iskaza proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja nosila radne cipele.

17. Svjedok ŽN je izjavio da ne zna da li je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja nosila radne cipele, a tuženik nije predložio izvođenje niti jednog dokaza kojim bi dokazao da tužiteljica prilikom rada nije nosila radne cipele.

18. S obzirom da se štetni događaj desio za vrijeme dok je tužiteljica za vrijeme radnog vremena obavljala poslove svog radnog mjesta kod tuženika, sukladno članku 25 Zakona o zaštiti na radu smatra se da je tuženik kao tužiteljičin poslodavac odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju.

19. U ovom postupku tuženik je dužan dokazati da postoje okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost za nastanak štetnog događaja i štetu koju je tužiteljica pretrpjela, odnosno dužan je dokazati da je tužiteljica uzrokovala nastanak štetnog događaj namjerom ili krajnjom nepažnjom, da je svojim postupanjem i propustima uzrokovala štetni događaj te da nije postupala u skladu s uputama poslodavca.

20. Sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi koja je bila uputa poslodavca o načinu čišćenja pokretnih stepenica jer su iskazi tužiteljice i svjedoka ŽN o navedenom pitanju oprečni, a tuženik nije predložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je svojim zaposlenicima (čistačicama) dao uputu da čiste pokretne stepenice na način da stoje na donjoj stepenici pokretnih stepenica. To znači da tuženik na kojem je teret dokaza u ovom sporu, nije dokazao da je tužiteljica radila suprotno uputama poslodavca te da je time sama uzrokovala nastanak štetnog događaja. Slijedom toga tuženik nije dokazao da postoje ekskulpacijski razlozi propisani člankom 25 Zakona o zaštiti na radu pod kojima se poslodavac može osloboditi odgovornosti za štetu odnosno pod kojima se odgovornost poslodavca može umanjiti.

21. Sud je zaključio da je tuženik mogao spriječiti nastanak štetnog događaja da je organizirao proces rada tako da čistačice čiste pokretne stepenice na način koji im osigurava najveću moguću razinu zaštite na radu u smislu članka 17 Zakona o zaštiti na radu, a sud je pri tom imao u vidu da je tuženik kao poslodavac sukladno članku 19 Zakona o zaštiti na radu, odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.

22. Iz iskaza tužiteljice i svjedoka ŽN proizlazi da je kod tuženika postojao stroj pomoću kojeg su se čistile pokretne stepenice, što znači da je tuženik bio dužan omogućiti čistačicama da čiste pokretne stepenice pomoću stroja što bi predstavljalo čišćenje pokretnih stepenica na siguran način. Prema mišljenju ovog suda, način čišćenja pokretnih stepenica prema kojem čistačice stoje na četki za vrijeme dok se stepenice kreću, ne predstavlja rad na siguran način što znači da tuženik tužiteljici nije omogućio da poslove svog radnog mjesta obavlja na siguran način, iako joj je to bio dužan omogućiti temeljem članka 17 Zakona o zaštiti na radu.

23. Polazeći od utvrđenja da tuženik nije dokazao da postoje okolnosti pod kojima se može osloboditi odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je zaključio da je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju.

24. Radi utvrđenja ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Jošku Filipušiću. Uz suglasnost parničnih stranaka vještačenje je provedeno po jednom vještaku i to kirurgu, a parnične stranke su se na ročištu 08. svibnja 2024. usuglasile da vještak kirurg vještači i strah. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila otvoreni prijelom glave lijeve nadlaktične kosti i ranu razderotinu brade i donje usne. Prijelom glave i nadlaktične kosti zbrinut je operativno ugradnjom endoproteze ramena, a rana na bradi i donjoj usni primarno je obrađena i sašivena. Tužiteljica je nosila imobilizaciju – ortozu za rame kroz četiri tjedna. Kirurško liječenje trajalo je do 14. lipnja 2021., a kod psihijatra se zbog anksiozno depresivnog sindroma liječila do 24. listopad 2019. godine. Uslijed zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od četiri dana, srednje jaki bolovi trajali su deset dana, a manji bolovi kumulativne naravi bili su prisutni tri mjeseca. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takvi ulaze u pojačane napore. Tužiteljica je pretrpjela primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljnjeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači četiri dana, srednji pet dana i manji šest dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice zbog ugradnje endoproteze ramena je došlo do smanjenja životne aktivne aktivnosti za 20% trajno i shodno tome tužiteljica će morati ulagati pojačane napore. Inače sama činjenica da je jedan dio tijela zamijenjen umjetnim koje nikada bez obzira na savršenstvo izrade, ne može u potpunosti zamijeniti originalni, prirodni dio, u konkretnom slučaju rameni zglob, dovoljan je činjenica za procjenu SŽA 20%. Dok se nalazila na kućnom liječenju tužiteljici je bila potrebna pomoć i njega druge osobe tri sata dnevno od 05. rujna 2019. do 14. listopada 2019. jer je nosila ortozu. Nakon povratka s rehabilitacije od 24. listopada 2019. još 30 dana po 2 sata dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te kod svih težih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje je sveukupno srednje stupnja od kojeg je ono na ramenu uočljivo povremeno, a na bradi stalno trećim osobama. Sastoji se u blago uvučenom ožiljku od 11,5 cm u predjelu ramenog zgloba s prednje strane i u tankom svjetlom ožiljku od oko 3 cm od ruba donje usne prema bradi.

25. Povodom prigovora tuženika vještak dr. Joško Filipušić je saslušan na ročištu 03. ožujka 2025. kada je naveo da je kod tužiteljice zbog ozljede koštanih struktura u predjelu ramena došlo do potrebe za ugradnjom proteze odnosno nadomjeska ramenog zgloba bez obzira da li se radi o totalnoj ili djelomičnoj protezi. Iz navedenog razloga smanjenje životne aktivnost cijenjeno je u omjeru od 20%. Vještak je naveo da sama ugradnja endoproteze nije garancija da će se sigurno postići bolji klinički status u zglobu koji je zamijenjen protezom a još manje je garancija da će isto biti u 100%-om obimu kako to tuženik pretpostavlja. Kod tužiteljici je nakon ugradnje endoproteze zaostalo ograničenje pokretljivosti ramena otprilike za 1/3, a u nekim kretnjama prema jednoj polovini. Vještak je na ročištu izvršio uvid u račune odnosno troškove liječenja na listu 38 do 42 spisa u privatnim zdravstvenim ustanovama te je naveo da je sve navedene usluge tužiteljica mogla ostvariti i o trošku HZZO-a. Između ostalih troškova, tužiteljica je učinila i EMNG pregled gornjih ekstremiteta, što nije bilo od presudnog značaja da se učini odmah ili što prije. Trošak medicinske rehabilitacije na listu 38 spisa odnosi se na dodatne troškove koje ne pokriva uputnica koju je tužiteljica imala.

26. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je sačinjen objektivno i stručno, a vještak se dopunski očitovao na tuženikove prigovore i detaljno je obrazložio svoj nalaz na ročištu 03. ožujka 2025. godine.

27. Cijeneći intenzitet i trajanje straha, fizičkih bolova, duševnih boli zbog naruženja i smanjenja životne i radne aktivnosti, sukladno članku 1100 ZOO-a, sud je zaključio da tužiteljici na ime pravične novčane naknade pripada ukupni iznos od 10.400,00 eur (za fizičke bolove 2.000,00 eur; za strah 1.000,00 eur; za smanjenje životne i radne aktivnosti 3.000,00 eur; za naruženje 4.400,00 eur).

28. S obzirom da je sud, sukladno članku 2 ZPP-a, vezan granicama tužbenog zahtjeva, tužiteljici je na ime pravične novčane naknade dosuđen ukupni iznos od 5.726,99 eur koliko je tužiteljica zatražila tužbenim zahtjevom iz podneska od 24. prosinca 2024. godine.

29. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno da je tužiteljici zbog posljedica štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od 180 sati (40 dana po 3 sata dnevno, što iznosi 120 sati i nakon toga 30 dana po 2 sata dnevno, što iznosi 60 sate). Uzimajući da cijena sata tuđe pomoći iznosi 3,31 eur, sud je zaključio da tužiteljici na ime naknade štete za tuđu pomoć i njegu pripada ukupni iznos od 595,80 eur.

30. Tužiteljici je na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđen ukupni iznos od 541,51 eur sukladno tužbenom zahtjevu iz podneska od 24. prosinca 2024., jer je sud temeljem članka 2 ZPP-a, vezan granicama tužbenog zahtjeva.

31. Tužiteljici je na iznos pravične novčane naknade od 5.726,99 eur dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dana podnošenja tužbe 07. prosinca 2021. jer sukladno članku 1103 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 78/2015), obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

32. Tužiteljici je na iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 541,51 eur dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja presude 31. ožujka 2025. jer je donošenjem presude utvrđen točan iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljici. Iz navedenog razloga sud je odbio tužiteljičin zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tekuće od dana podnošenja tužbe 07. prosinca 2021. do 30. ožujka 2025. godine.

33. Tužiteljica smatra da joj je tuženik dužan nadoknaditi materijalne troškove liječenja u iznosu od 215,01 eur koji iznos je tužiteljica platila za zdravstvene usluge koje je obavila u privatnim zdravstvenim ustanovama.

34. Tužiteljica nije tvrdila niti dokazala da navedene zdravstvene usluge nije mogla obaviti na teret HZZO-a, niti da je za obavljanje tih zdravstvenih usluga bilo potrebno dugotrajno čekanje, a iz iskaza vještaka dr. Joška Filipušića proizlazi da je sve usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama (za koje je tužiteljica dostavila u spis račune), tužiteljica mogla obaviti i na teret HZZO-a, s tim da EMG pregled gornjih ekstremiteta nije bio od presudnog značaja da se učini odmah ili što prije.

35. Iz navedenog razloga sud je zaključio da tuženik nije dužan tužiteljici nadoknaditi troškove liječenja za zdravstvene usluge obavljene u privatnim klinikama pa je odbio dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 215,01 eur sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

36. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 78/2015 i 156/2022, 155/2023).

37. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu jer je sukladno članku 220 ZPP-a, zaključio da su u ovom postupku utvrđene sve činjenice važne za donošenje odluke.

38. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

39. Tužiteljici je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7/1), za sastav podneska od 09.02.2022. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 23.11.2022. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 20.02.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 08.05.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 19.09.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 24.12.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8/3), za zastupanje na ročištu 03.03.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1).

40. Ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.450,00 eura navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 362,50 eur i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 eur i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 56,11 eur (tužiteljica je platila sudsku pristojbu u iznosu od 422,83 kn, što proizlazi iz potvrde o plaćanju od 08. prosinca 2021.) pa je tužiteljici na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 2.068,61 eur.

41. Tužiteljici je temeljem članka 151 stavak 3 ZPP-a dosuđena zatezna kamata na parnični trošak.

42. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav podnesaka od 13. prosinca 2022., 24. svibnja 2024. i 15. listopada 2024. jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a.

43. Tužiteljici nije priznata nagrada za sastav zahtjeva za naknadu štete od 05. rujna 2019. jer tužiteljica nije dostavila u spis navedeni zahtjev niti dokaz da je tuženiku prije podnošenja tužbe podnijela odštetni zahtjev.

44. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika