REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-607/2020-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, u pravnoj stvari tužitelja ŠĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o., Zagreb, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, zastupanog po punomoćnici Tamari Stanić Sertić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 14. veljače 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno uz zamjenicu punomoćnika tužitelja Ivanu Ljubas, odvjetnicu iz Zagreba, te punomoćnice tuženika Tamare Stanić Sertić, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, dana 31. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužitelju ŠĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.438,38 eur zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 18.02.2020. godine do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim prema stopi koja se od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj za tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos od 2.438,38 eur za razdoblje od 9.03.2019. godine do 17.02.2020. godine.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, isplatiti tužitelju ŠĆ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 3.268,23 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 31. ožujka 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja ŠĆ za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u skladu s podneskom tužitelja od 5. veljače 2021. godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 21.09.2018. godine navodi da je dana 21.09.2018. godine, u Zagrebu, u Ilici, kod Parka dr. Franje Tuđmana, stradao u nezgodi kao pješak te tom prilikom zadobio tjelesne ozljede. Do predmetnog štetnog događaja je došlo na način da je na tužitelja sa teretnog vozila reg. [registarska oznaka], u vlasništvu trgovačkog društva GTM građenje, projektiranje i nadzor d.o.o., pao građevinski materijal, uslijed čega je tužitelj pao na tramvajske tračnice. Tužitelj ističe da je vozilo trgovačkog društva GTM građenje, projektiranje i nadzor d.o.o., je u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti, broj police [broj police]. Tužitelj navodi da je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega mu je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Slijedom navedenog, tužitelj tužbom na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 27.500,00 kn /

3.649,88 eur i to po kriteriju:

-pretrpljenih bolova 6.500,00 kn,

-pretrpljenog straha 6.500,00 kn,

-duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 12.000,00 kn,

tuđa pomoć i njega 2.500,00 kn. Međutim, kako mu je tuženik prije utuženja na ime naknade štete isplatio iznos od 13.000,00 kn, tužitelj tužbom na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 14.500,00 kn / 1.924,48 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od podnošenja odštetnog zahtjeva dana 9.03.2019. godine do isplate, te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude do isplate. Međutim, nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 5.02.2021. godine (list 88 spisa) preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva tako da istim traži isplatu iznosa od 18.372,00 kn / 2.438,38 eur. Međutim, tuženik se u podnesku od 17.02.2021. godine (list 93-97 spisa) protivio navedenoj preinaci. Nadalje, tužitelj je podneskom od 26.09.2023. godine samo uskladio tužbeni zahtjev s promjenom valute u EUR. Slijedom navedenog, sud je dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, temeljem čl. 190. st. 2. ZPP-a jer ju prije vještačenja nije mogao preinačiti bez svoje krivnje. Naime, tužitelju kojemu se u pravilu ne priznaje trošak nekakvog privatnog vještačenja prije podnošenja tužbe, a kojim bi približno točno već u tužbi mogao postaviti tužbeni zahtjev, mora se dopustiti da to učini nakon medicinskog vještačenja kada su mu svi parametri za postavljanje tužbenog zahtjeva u cijelosti poznati.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije sporno da je tužitelj ozlijeđen na gradilištu prilikom istovara građevinskog materijala sa vozila koje nije u danom trenutku korišteno u svrhu prijevoza. Ističe da je sporna pasivna legitimacija temeljem ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti vozila broj 08103440123, obzirom tužitelj nije ozlijeđen u prometnoj nesreći, niti je uzrok ozljede uporaba motornog vozila u svrhu prijevoznog sredstva. Nadalje, tuženik navodi da nije sporno da je izvršio plaćanje iznosa od 13.000,00 kuna na ime naknade štete tužitelju i to dana 27.11.2019. godine, međutim navodi da plaćanje nije izvršeno temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, niti temeljem prometne nesreće kao štetnog događaja, već temeljem imovinskog osiguranja od odgovornosti izvođača radova na gradilištu trgovačkog društva GTM d.o.o., kojemu je tužitelj i podnio odštetni zahtjev. Neovisno o navedenom, tuženik ističe da je iznos od 13.000,00 kn koji je plaćen temeljem odgovornosti izvođača radova na gradilištu, primjerena naknada za štetu koju trpi tužitelj u svezi ozlijeđivanja i nastale povrede prava osobnosti. Nadalje, tužitelj ističe da je tužitelj osoba čije zdravlje je bilo teško oštećeno i prije predmetne ozljede, a tužiteljevo zdravstveno stanje kao i ponašanje tijekom liječenja je utjecalo na tijek liječenja, a za što tuženik ni u kojem slučaju ne može odgovarati. Isto tako, tuženik navodi da deformitet desnog stopala i konzultacije ortopeda zbog ovog deformiteta nisu uzročno vezane za štetni događaj. Nadalje, tuženik navodi da je u cijelosti sporan utuženi početak tijeka zateznih kamata na utuženu naknadu štete. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužitelj u podnesku od 12.05.2020. godine navodi da je u tužbi omaškom navedeno kako je vozilo u vrijeme predmetne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti te ističe da je Trgovačko društvo „GTM, građenje, projektiranje i nadzor, d.o.o.“ u vrijeme predmetne nezgode imalo zaključenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika, br. 081034401230.

4. Tuženik tijekom postupka, na ročištu dana 3. lipnja 2020. godine ističe da ostaje posebice kod prigovora promašene pasivne legitimacije, da osporava da bi polica na koju se tužitelj poziva bila polica temeljem ugovora od odgovornosti trgovačkog društva GTM te opreza radi osporava i odgovornost.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaz uvidom u Potvrdu II. PP Zagreb od 28.01.2019. godine (list 5 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 6-45 spisa), u Odštetni zahtjev od 8.03.2019. godine (list 46 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po dr. Š i dr. E (list 76-82 spisa), u zdravstveni karton tužitelja (list 112-181 spisa), u pisano očitovanje dr. Branke Vidrih od 14.06.2022. godine (list 184 spisa), u pisano očitovanje dr. Žarka Rašića (list 191 spisa), saslušan je tužitelj ŠĆ kao stranka (list 197-198 spisa), naročištu dana 11.09.2024. godine saslušani su vještaci dr. Žarko Ršić i dr. Branka Vidrih (list 205 spisa), izvršen je uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužitelja (list 211-574 spisa), te su na ročištu dana 14. veljače 2025. godine ponovno saslušani vještaci dr. Rašić i dr. Vidrih (list 577-578 spisa).

6. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a. Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da nemaju dokaznih prijedloga i da predlažu zaključenje glavne rasprave.

7. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

8. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, odgovornost, te visina konačno postavljenog tužbenog zahtijeva te zatraženi tijek zateznih kamata, kao i osnovanost istaknutog prigovora zastare.

9. Glede tuženikova osporavanja pasivne legitimacije valja reći da sud prihvaća navode tuženika kako je sam tuženik u svom odgovoru na tužbu naveo da nije sporno da je tuženik izvršio plaćanje iznosa od 13.000,00 kn na ime naknade štete tužitelju i to dana 27.11.2019. godine kako se navodi u tužbi, međutim, da plaćanje nije izvršeno temeljem ugovora o osiguranju automobilske odgovornosti niti temeljem prometne nesreće kao štetnog događaja već temeljem imovinskog osiguranja od odgovornosti izvođača radova na gradilištu trgovačkog društva GTM d.o.o. kojem je tužitelj i podnio odštetni zahtjev. Dakle, riječ je o polici koju tužitelj ne posjeduje, a na koju se poziva tuženik i temeljem koje je već isplatio tužitelju nesporan iznos štete iz predmetnog štetnog događaja. Stoga, ovaj sud smatra da je tuženik pasivno legitimiran u ovom predmetu, te da je prigovor promašene pasivne legitimacije usmjeren isključivo na odugovlačenje postupka i izbjegavanje obveze.

10. Tužitelj ŠĆ u svom iskazu navodi da se 21.09.2018. godine vraćao iz Vinogradske bolnice na Ilicu, pa je prelazio cestu jer je stajao tramvaj za centar grada. Kada je prešao cestu i došao na nogostup i htio ući u tramvaj iz tog jednog kamiona, koji je stajao odmah kraj nogostupa na zelenoj površini, ispali su neki komadi plastike koje je prevozio i pali su na tužitelja, pa je pao na tramvajsku prugu i zadobio niz ozljeda od kojih je slomio skočni zglob na desnoj nozi, udario se u lijevi kuk i lijevi lakat. Oko 1,5 do 2 mjeseca bio je u krevetu. Nakon liječenja još uvijek ima problema dok hoda s lijevim kukom koji ga boli, a i desni skočni zglob mu je krivo zarastao, što je i vidljivo. Navodi da je taj kamion stajao na zelenoj površini kraj nogostupa i misli da su oni otvorili stranicu kamiona, pa kako je to bilo poslagano, sve se srušilo na njega. Kamion nije bio u pokretu nego je stajao i misli da nije bio upaljen. Odvezli su ga u bolnicu gdje je bio dva dana i dobio je gips na lijevi skočni zglob. Od štetnog događaja zaostale su mu i psihičke posljedice jer noćima ne spava, znoji se, strah ga je iznenadnih zvukova, udaraca i slično. Navodi da je skinuo longetu nakon dva tjedna kada je išao na pregled jer nije mogao hodati i to ga je peklo, pa je samoinicijativno to skinuo nakon dva tjedna, nakon što je išao na kontrolni pregled jer nije mogao izdržati koliko ga je to peklo.

11. Sud je u bitnome prihvatio iskaz tužitelja kao logičan i uvjerljiv, budući je isti u suglasju i s drugim izvedenim dokazima, posebice s potvrdom policije i dostavljenom medicinskom dokumentacijom.

12. Prema odredbi čl. 1064. st. 1. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» br. 35/05, 41/08, dalje ZOO), za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

13. Budući da tuženik tijekom postupka nije niti pokušao dokazati okolnosti koje bi ga eventualno sukladno čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a oslobodile odgovornosti, odnosno da je šteta eventualno nastala isključivom radnjom tužitelja ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, valjalo je zaključiti da je ta predmetni štetni događaj i visinu nastale štete tužitelju isključivo odgovoran osiguranik tuženika GTM građenje, projektiranje i nadzor d.o.o., odnosno tuženik kao njegov osiguravatelj.

14. Glede visine štete provedeno je medicinsko vještačenje po dr. Žarku Rašiću – kirurgu i dr. Branki Vidrih – psihijatru, koji u svom nalazu i mišljenju od 28.01.2021. godine (list 76-82 spisa) navode da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio prijelom donjeg dijela desne lisne kosti, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog ramena, natučenje lijevog lakta, natučenje lijevog kuka i natučenje desnog koljena. Nakon štetnog događaja pregledan je po kirurgu. Učinjena odgovarajuća RTG obrada kojom se ustanovi navedeni prijelom. Postavljena potkoljenična longeta. Zbog cervikobrahijalnog sindroma desno pregledan od strane neurologa. Provedene redovne kirurške kontrole. Zbog deformacija desnog stopala pregledan po ortopedu koji preporučuje nošenje ortopedskih cipela. Učinjen pregled fizijatra te provodi ordiniranu fizikalnu terapiju. Vještaci ističu da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom donjeg dijela desne lisne kosti, istegnuće mišića vrata, natučenje lijevog ramena, natučenje lijevog lakta, natučenje lijevog kuka i natučenje desnog koljena. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 18. 02. 2020. Vještaci ističu da su bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili sumarno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Nadalje, vještaci navode da je tužitelj trpio tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja), koji je bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 10 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 21 dan. Nadalje, vještaci navode da je u navedenom štetnom događaju tužitelj s kirurškog aspekta zadobio istegnuće mišića vratne kralježnice, natučenje lijevog ramena, natučenje lijevog lakta, natučenje lijevog kuka i natučenje desnog koljena, te prijelom vanjskog maleola desne lisne kosti, prijelom u području desnog gležanjskog zgloba. Navedena ozljeda kralješnice i desnog gležanjskog zgloba dovele su do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 7%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice te bolovima u vratu prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela, te u bolovima i ograničenoj pokretljivosti desnog gležanjskog zgloba pri dužem stajanju, hodanju, penjanju po stepenicama, hodu po neravnom terenu. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzete su u obzir opisane degenerativne promjene lokomotornog sustava, a koje su vezane za životnu dob tužitelja. Navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti od 7% s kirurškog aspekta odnosi se na stanje po predmetom štetnom događaju. Uslijed štetnog događaja kod tužitelja je došlo do razvoja PTSP-a, te radi simptomatologije iz navedenog poremećaja (intruzvina sjećanja, strahovi, tjeskoba, sniženo raspoloženje, poremećaj sna, vegetativni simptomi) ulaže pojačane napore u svakodnevnom životu u omjeru od 5%. Ukupno realno smanjenje životnih aktivnosti s kirurškog i psihijatrijskog aspekta iznosi 10%. Nadalje, vještaci navode da je nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, zatim 21 dan po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Zaključno, vještaci navode da postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda tužitelja zadobivenih u predmetnom štetnom događaju zabilježenih u medicinskoj dokumentaciji, sve vezano za posljedice zadobivenih tjelesnih ozljeda iz predmetnog štetnog događaja.

15. Nalazu i mišljenu vještaka dr. Rašića i dr. Vidrih prigovarao je tuženik u svom podnesku od 17.02.2021. godine (list 96-97 spisa), u kojemu prvenstveno prigovora činjenici da vještaci nisu imali na uvid zdravstveni karton tužitelja.

16. U vezi s navedenim prigovorima tuženika, na ročištu dana 14. veljače 2025. godine saslušani su vještaci dr. Rašić i dr. Vidrih koji ističu da je izvršen uvid u zdravstveni karton za vremensko razdoblje od 1976. pa do 5.11.2014. Uvidom u zdravstveni karton i nalaze koji su priloženi uz navedeni zdravstveni karton, vještaci ističu da se na strani spisa 534 nalazi RTG opis vratnog segmenta kralježnice, gdje su opisane degenerativne promjene na razini C4 C5 C5 C6 te C6 C7. Radi se o spondilokitozi. Također, na strani spisa 558 nalazi se opis RTG snimke vratne i slabinske kralježnice te desnog ramenog obruča. Na navedenoj RTG snimci opisane su minimalne degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice te jače izraženi u slabinskom dijelu kralježnice. Na postavljeno pitanje punomoćnika tuženika da li se promjene odnose na isti segment C4 C5 i C5 C6 vještaci su odgovorili potvrdno. Na postavljeno pitanje punomoćnika tuženika, vještaci navode da se na strani 500 spisa navodi 7.7.1995. diskopatija C5 C6. Na strani spisa 488 nalazi se RTG suženje prostora C4 C5 C5 C6 i C6 C7. Na strani spisa 457 nalazi se zapis od 1.12.2009. bolesti cervikalnog diska bez naznake kojeg. Nakon uvida u zdravstveni karton vidljivo je kako je tužitelj prije predmetnog štetnog događaja imao tegobe s vratnim dijelom kralješnice, u više navrata su i na RTG opisane degenerativne promjene na razinama C4 C5 C5 C6 i C7. U pisanom nalazu i mišljenju vještak dr. Rašić navodi da je naveo da su pri procjeni smanjenja životnih aktivnosti uzete u obzir opisane degenerativne promjene vezane za samu životnu dob tužitelja. Dakle, u zdravstvenom kartonu navode se degenerativne promjene, a kao što je i navedeno u pisanom nalazu one su uzete u obzir pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti. Na postavljeno pitanje da se raščlani koliko svaka od pojedinih ozljeda je dovela do smanjenja životnih aktivnosti, vještaci navode da je dominantna bila ozljeda desnog gležanjskog zgloba, gdje je tužitelj zadobio prijelom desne lisne kosti te je navedena ozljeda procijenjena uzimajući u obzir životnu dob i uobičajene degenerativne promjene sa 6%, a stanje po ozljedi vratne kralježnice sa 2% te sa kirurškog aspekta ocijenjeno ukupno realno smanjenje sa navedenih 7%. Na postavljeno pitanje na temelju čega je utvrdio da je kod tužitelja došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u području desnog gležanjskog zgloba, vještaci navode da je kod tužitelja opisana fistura odnosno napuknuće desne lisne kosti u području gležanjskog zgloba, na kontroli kirurga te također navodi napuknuće, odnosno fistura u području lisne kosti. Na upit punomoćnika tuženika dr. Vidrih je odgovorila da je svoj nalaz i mišljenje temeljila na dostupnoj psihijatrijskoj medicinskoj dokumentaciji i na temelju kliničkog pregleda tužitelja. Navodi da je na uvid imala više psihijatrijskih pregleda koji sežu od 5.3.2019. pa do zadnjeg nalaza koji je citiran, a datiran 18.2.2020. Na upit punomoćnika tuženika je li tužitelj ranije psihijatrijski liječen, dr. Vidrih je odgovorila da se ovaj tren ne može sjetiti je li bio u psihijatrijskom tretmanu, no s obzirom na činjenicu da tužitelj ima 85 godina, a da je sud vještacima jasno dao zadatak da se očituju na štetni događaj i njegove posljedice po tužitelja, smatra da je odgovorila na pitanje suda. Zaključno, dr. Vidrih iističe da je kojim slučajem tužitelj i bio u psihijatrijskom liječenju to ne bi utjecalo na njen nalaz i mišljenje. Isto tako, zaključno, vještaci suglasno ističu da ostaju pri ocjeni smanjenja životne aktivnosti od 10%.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Branke Vidrih kao stručan i objektivan te izrađen u cijelosti po pravilima struke, a budući da su, po mišljenju suda vještaci na glavnoj raspravi jasno i argumentirano otklonili sve prigovore tuženika (prije toga i detaljnim pisanim očitovanjima na listu 184 i 191 spisa). To je i razlog zašto je sud odbio dokazni prijedlog tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje.

18. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO) čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravnične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

19. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti pa po ocjeni ovog suda tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u iznosu od 3.915,32 eur / 29.500,00 kn.

21. Također, tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 78 sati, a koju su joj nesporno pružali ukućani. Sud na temelju čl. 223. ZPP-a nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,19 eur / 24,00 kn (koja visina je među strankama nesporna), pa bi po ovoj osnovi tužitelju u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva pripadao iznos od 248,46 eur.

22. Slijedom navedenog, tužitelju je na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege ocijenjen osnovanim ukupan iznos od 4.163,78 EUR.

23. Međutim, kako je tuženik tužitelju prije utuženja već isplatio nesporan iznos štete od 13.000,00 kn / 1.725,40 eur, tužitelju je dosuđen i cjelokupan daljnji zatraženi iznos od 2.438,38 eur / 18.372,00 kn.

24. Temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

25. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravična novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a navedeni stav izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci pod poslovnim brojem Rev-27/2022.

26. Tužitelj je tuženiku podnio odštetni zahtjev 8.03.2019. godine, međutim, kako je prema vještacima liječenje tužitelja završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 18.02.2020. godine, tužitelju je na dosuđeni iznos dosuđena zatezna kamata od završetka liječenja do isplate, dok je odbijen za tijek kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva do 17.02.2020. godine.

27. Odluka o visini kamatne stope donesena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.

28. Glede istaknutog prigovara zastare, valja reći da navedeni prigovor nije osnovan. Kao što je već navedeno, nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je podneskom preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva. Međutim, tuženik se protivio navedenoj preinaci i istaknuo prigovor zastare. Kako je liječenje tužitelja po vještaku dr. Rašiću završeno 18.02.2020. godine, a tužba je podnesena u zastarnom roku od 3 godine (čl. 230. ZOO-a) od završetka liječenja, preinačeni dio tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 5.02.2020. godine također nije u zastari, kao ni zatezna kamata na taj preinačeni dio, a sve iz razloga što tužitelj bez provedenog vještačenja, u trenutku podnošenja tužbe, nije mogao znati visinu štete.

29. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a te čl. 155. ZPP-a, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje: Tarifa), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 53/19, 92/21; dalje Uredba/21) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/23; dalje: Uredba/23), vrijednosti predmeta spora te priloženom troškovniku. Tako je tužitelju za sastav tužbe priznato 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav odštetnog zahtjeva od 8.3.2019. godine 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav podneska od 12.5.2020. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu 3.6.2020. 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za podnesak od 24.6.2020. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za podnesak od 28.10.2020. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za podnesak od 5.2.2021. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za podnesak od 26.5.2021. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), zastupanje na ročištu 15.2.2022. 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za podnesak od 23.2.2022. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za zastupanje na ročištu 5.3.2024. 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu 16.4.2024. 25 bodova (Tbr. 9. toč. 5. OT), za podnesak od 6.8.2024. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za zastupanje na ročištu 11.9.2024. 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za zastupanje na ročištu 8.10.2024. 25 bodova (Tbr. 9. toč. 5. OT), za sastav podneska od 11.10.2024. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za podnesak od 21.10.2024. 25 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za zastupanje na ročištu od 14.2.2025. 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što ukupno čini 1125 bodova, a pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 eur i uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 2.812,50 eur. Kada se ovom iznosu doda trošak sudske pristojbe na tužbu od 66,36 eur, trošak sudske pristojbe na presudu od 70,84 eur i trošak medicinskog vještačenja od 318,53 eur, dobije se iznos od 3.268,23 eur, a koliko je i dosuđeno tužitelju pod točkom III. izreke presude.

30. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici su temeljem čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona dosuđene i zatezne kamate koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

31. Budući da je tužiteljici temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a dosuđen gore navedeni parnični trošak, tuženik je u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

32. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 31. ožujka 2025. godine

Sudac:

Goran Goluža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. tužitelju po punomoćniku, uz rješenje o pristojbi na tužbu od 66,36 eur i na presudu od 70,84 eur

2. tuženiku po punomoćniku