Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-433/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Boris Jukić, odvjetnik u Zagrebu, Cesarčeva 5, protiv protivnika osiguranja LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-446/2025-2 od 27. veljače 2025., 31. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja UC, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, poslovni broj Ovr-446/2025-2 od 27. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere od dana 26. veljače 2025.
2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže prvostupanjsko rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Predmet ovoga postupka je odlučivanje o prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, određivanjem privremene mjere kojom se zabranjuje protivniku osiguranja poduzeti bilo kakve radnje kojima bi predlagatelja onemogućio u ostvarenju prava vlasništva te prava plodouživanja, prava uporabe i prava stanovanja na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel [adresa], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznaka kat. čestice [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište ukupne površine 303 m2, te nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznaka kat. čestice [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 50 m2, a osobito njihovo otuđenje i/ili opterećenje.
6. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da je u odnosu na gore opisane nekretnine, nositelj prava plodouživanja, prava uporabe te prava stanovanja, s time da se radi o nekretnini koju je protivnik osiguranja stekao nasljeđivanjem iza pok. supruge IC (predlagateljeve majke), temeljem rješenja o nasljeđivanju od 18. travnja 2024. posl. br. O-1112/24, UPP-OS-109/24., a koje je pok. IC naslijedila iza svoje pok. majke CC (predlagateljeve bake), na temelju rješenja od 11. travnja 2022. posl. br. O-867/2022, UPPOS-92/2022, vezano za koje nekretnine je u tijeku ostavinskog postupka iza pok. IC (predlagateljeve majke), između predlagatelja i protivnika osiguranja postojao usmeni dogovor koji se sastojao u tome da će predlagatelj svoji nasljedni dio iza pok. majke (privremeno) ustupiti protivniku osiguranja, dok se protivnik osiguranja s druge strane, obvezao predlagateljev nasljedni dio naknadno prenijeti na predlagatelja.
7. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja ukjazuje na to da su nakon okončanja ostavinskog postupka iza pok. majke predlagatelja, odnosi između stranaka teško narušeni, da je protivnik osiguranja u više navrata prijetio predlagatelju da će njega i njegovu izvanbračnu suprugu izbaciti na ulicu iz predmetne nekretnine te da će istu prodati, govoreći pritom da predlagatelj nema ništa i da je on (protivnik osiguranja) „ gazda svega“, zbog čega predlagatelj osiguranja strahuje da će protivnik osiguranja, prikrivajući predlagateljeva stvarna prava na predmetnim nekretninama, uknjižiti besteretno pravo vlasništva u cijelosti u svoju korist, a potom nekretnine prodati i tako predlagatelja i njegovu obitelj ostaviti bez doma, koju bojazan potvrđuje činjenica da je protivnik osiguranja početkom 2024. podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak na nekretninama između kojih su i nekretnine koje su predmetom ovoga spora, kojim je tražio da se u odnosu na nekretnine ispravi upis na način da se pravo formalno upisanih vlasnika briše uz uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u korist njega/protivnika osiguranja, čemu je rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Zemljišnoknjižni odjel [adresa] od 29. studenog 2024. pod posl. br. Z-14436/2024, udovoljeno, s time da rješenje još uvijek nije provedeno u zemljišnim knjigama.
8. Konačno, predlagatelj osiguranja u prijedlogu obrazlaže da predmetnu privremenu mjeru predlaže odrediti radi osiguranja njegove nenovčane tražbine, odnosno protivnikove obveze da s predlagateljem sklopi ugovor o darovanju predmetnih nekretnina (u vezi s čim će predlagatelj pokrenuti postupak radi opravdanja navedene privremene mjere) te protivnikove obveze da predlagatelju izda ispravu podobnu za upis njegovih prava u zemljišnu knjigu radi zaštite predlagateljeva prava plodouživanja, prava uporabe te prava stanovanja na istim nekretninama.
9. Sud prvog stupnja odbija navedeni prijedlog, cijeneći da u konkretnoj pravnoj stvari nisu ispunjene sve potrebne pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a, s obrazloženjem da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koja se sastoji od protivnikove obveze da s predlagateljem sklopi ugovor o darovanju predmetnih nekretnina te da predlagatelju izda ispravu podobnu za upis njegovih prava u zemljišnu knjigu radi zaštite predlagateljeva prava plodouživanja, prava uporabe te prava stanovanja na istim nekretninama, a koja prava za predlagatelja osiguranja proizlaze iz ostavinskog postupka iza pok. IC, majke predlagatelja, tijekom kojeg je između stranaka postojao usmeni dogovor koji se sastojao od toga da predlagatelj svoj nasljedni dio iza pok. majke, ustupi protivniku osiguranja, dok se protivnik osiguranja s druge strane obvezao predlagateljev nasljedni dio naknadno prenijeti na predlagatelja, međutim, da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri tome ukazujući i na to da se radi o nekretninama na kojima protivnik osiguranja još uvijek nije upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, slijedom čega, imajući u vidu da se konkretnom privremenom mjerom traži od suda da protivniku osiguranja izrekne zabranu poduzimanja bilo kakvih radnji kojima bi predlagatelja onemogućio u ostvarenju prava vlasništva te prava plodouživanja, prava uporabe i prava stanovanja na predmetnim nekretninama, cijeni i to da rješenje kojim bi se odredila predložena privremena mjera, za sada nije provedivo u zemljišnim knjigama, te da se još uvijek radi o izvanknjižnom vlasništvu na koje se, stoga, ne odnosi odredba čl. 347. st. 1. toč. 4. OZ-a, kojom odredbom su propisane vrste privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, između kojih je i privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina, koju po svom sadržaju u ovome sporu predlaže predlagatelj osiguranja.
10. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja zahtijeva određivanje privremene mjere kojom bi sud zabranio protivniku osiguranja poduzeti bilo kakve radnje kojima bi predlagatelja onemogućio u ostvarenju prava vlasništva te prava plodouživanja, prava uporabe i prava stanovanja na nekretninama koje su predmetom spora, osobito njihovim otuđenjem i/ili opterećenjem, s time da je tražbina za koju se zahtijeva osiguranje određivanjem predložene privremene mjere – obveza protivnika osiguranja da s predlagateljem sklopi ugovor o darovanju navedenih nekretnina u ½ dijela te obveza da predlagatelju izda ispravu podobnu za upis njegovih prava u zemljišnu knjigu radi zaštite njegovog prava plodouživanja, uporabe i stanovanja na istoj nekretnini, za koju tražbinu se predlagatelj osiguranja obvezuje pokrenuti parnični postupak radi opravdanja ove privremene mjere - radi sklapanja ugovora o darovanju u ½ dijela nekretnina i radi nalaganja protivniku osiguranja da predlagatelju izda ispravu podobnu za upis njegovog prava plodouživanja, uporabe i stanovanja na tim nekretninama ili radi utvrđenja tih prava i njihovog upisa u zemljišne knjige.
11. Iz stanja spisa proizlazi da se u odnosu na obje nekretnine (nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel [adresa], u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznaka kat. čestice [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište ukupne površine 303 m2, te nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznaka kat. čestice [katastarska čestica], u naravi dvorište površine 50 m2), kao vlasnici u zemljišnoj knjizi nalaze upisane treće osobe, između kojih nisu pravne prednice predlagatelja osiguranja – majka IC i baka CC (koja je upisana kao posjednik u posjedovnom listu na spornim nekretninema), s time da na predmetnim nekretninama nisu upisani niti tereti koji bi se odnosili na pravao predlagatelja osiguranja (pravo plodouživanja, uporabe i stanovanja na tim nekretninama), ali je upisana zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka po prijedlogu protivnika osiguranja te zabilježba prijave rješenja od 23. rujna 2024. kojim je ispravljeno zk stanje u odnosu na obje nekretnine na način da se briše pravo formalno upisanih vlasnika uz uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u korist protivnika osiguranja.
12. Žalbenim navodima predlagatelj osiguranja upire na to da činjenica da protivnik osiguranja nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetnih nekretnina, nije prepreka određivanju predložene privremene mjere jer je protivnik osiguranja vlasništvo istih stekao na temelju zakona, nasljeđivanjem, u kojem kontekstu se ima smatrati vlasnikom, uz tvrdnju da je navedeno i u skladu s odredbom čl. 82. OZ-a. Pored navedenog, žalbenim navodima osporava zaključak prvostupanjskog suda o nepostojanju dokazane opasnosti da bi se bez predložene mjere spriječilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja, uz tvrdnju da u zemljišnoknjižnom postupku protivnik osiguranja nije prijavio postojanje prava predlagatelja na predmetnim nekretninama, čime je jasno manifestirao namjeru osporavanja predlagatelju bilo kakvih prava na nekretninama te volju za njihovim otuđenjem.
13. Prema odredbi čl. 341. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena te da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe, s time da se u prijedlogu moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
14. Prema odredbi čl. 346. st. 1. i 2. OZ-a, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, s time da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.
15. Prema odredbi čl. 351. st. 1. OZ-a, propisano je da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.
16. Iz stanja spisa te sadržaja predložene privremene mjere (kojom predlagatelj osiguranja predlaže istu ostaviti na snazi do pravomoćnog okončanja parnice radi sklapanja ugovora o darovanju u ½ dijela predmetnih nekretnina i radi nalaganja protivniku osiguranja da predlagatelju izda ispravu podobnu za upis njegovog prava plodouživanja, uporabe i stanovanja na tim nekretninama ili radi utvrđenja tih prava i njihovog upisa u zemljišne knjige), jasno slijedi da je tražbina čije osiguranje se traži određivanjem predložene privremene mjere, tražbina koju bi predlagatelj osiguranja mogao imati prema protivniku osiguranja, ukoliko uspije u navedenom sporu.
17. Stoga je, i po stavu ovoga suda, predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine koju ima prema protivniku osiguranja, kako to zaključuje i sud prvog stupnja.
18. Međutim, neovisno o tome što je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, i ovaj sud nalazi da za određivanje predložene privremene mjere nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. OZ-a.
19. Naime, svrha privremene mjere, kao mjere osiguranja, jest privremeno zamrznuti postojeće stanje ili urediti odnose s ciljem ostvarenja tražbina koja se osigurava, a to je u konkretnom slučaju tražbina predlagatelja osiguranja iz postupka koji se obvezao pokrenuti. Treba naglasiti da privremena mjera po svojoj pravnoj prirodi predstavlja samo sredstvo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja te tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te konkretne tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.
20. Imajući u vidu cjelokupan sadržaj prijedloga za osiguranje iz kojeg slijedi da predlagatelj osiguranja opasnost za ostvarenje naprijed navedene tražbine vidi u mogućoj nezakonitoj prodaji predmetnih nekretnina trećim osobama, čime bi moglo doći do iseljenje predlagatelja osiguranja (i njegove izvanbračne supruge) iz navedenih nekretnina koje za njih predstavljaju jedini dom, za koje nekretnine predlagatelj tvrdi da na njima ima pravo plodouživanja, uporabe i stanovanja, slijedi da u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja predloženom privremenom mjerom ne traži samo osiguranje svoje uvjetne tražbine, već faktično zahtijeva osiguranje tražbine koja za njega i aktualno postoji, a to je pravo nesmetanog korištenja predmetnih nekretnina.
21. Međutim, imajući u vidu pravni učinak privremene mjere kojom predlagatelj osiguranja u suštini predlaže protivniku osiguranja zabraniti raspolaganje spornim nekretninama, kao i nespornu činjenicu da protivnik osiguranja nije upisan kao njihov vlasnik u zemljišnoj knjizi, i po stavu ovoga suda, izdavanjem predložene mjere ne bi se postigla njezina svraha.
22. Naime, učinak privremene mjere kojom se predlaže zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine, nije u tome da se protivniku osiguranja doista zabrani otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina predlagatelja osiguranja, već se zapravo radi o tome da se zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s određenim pravnim učincima. Pri tome je pravni učinak takve zabilježbe u tome da treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s protivnikom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, prema predlagatelju osiguranja, nema nikakvo pravo na nekretnini, dok predlagatelj osiguranja izravno protiv te treće osobe može tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Prema tome, suština zabrane otuđenja ili opterećenja je u zabilježbi zabrane otuđenja i opterećenja nekretninom radi publiciranja postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koje je protivnik osiguranja mogao učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi nenovčana tražbina.
23. Dakle, upravo se zabilježbom privremene mjere u zemljišnoj knjizi osiguravaju navedeni pravni učinci koje privremena mjera zabrane otuđenja i raspolaganja proizvodi, pa kako protivnik osiguranja u odnosu na predmetne nekretnine nije upisan kao njihov vlasnik u zemljišnu knjigu, time se navedena mjera ne može zabilježiti u zemljišnu knjigu, u kojoj situaciji izostaje i pravni učinak predložene mjere, a slijedom čega se gubi i njezina svrha.
24. S obzirom na navedeno, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri tome imajući u vidu i to da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje subjektivne opasnosti spriječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tražbine od strane protivnika osiguranja.
25. Naime, ocjenu o postojanju opasnosti da bi protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje predlagateljeve tražbine donosi sud na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja navede u prijedlogu za osiguranje, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje protivnika osiguranja ili propuštanja, koje su svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine, s time da te konkretne radnje ili propusti moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje predlagateljeve tražbine, a sud treba utvrditi postojanje takvih radnji (propusta), kao i subjektivni odnos protivnika osiguranja prema njima. Dakle, nije dovoljno samo postojanje vjerojatnosti da predlagatelj osiguranja neće moći ostvariti svoju tražbinu, niti je dovoljno samo ukazati na nastup nekih objektivnih događaja, već je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarivanja tražbine čije se osiguranje predlaže.
26. U tom smislu, prema ocjeni ovoga suda, radnje protivnika osiguranja, odnosno činjenica da je protivnik osiguranja početkom 2024. podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak na nekretninama, između kojih su i nekretnine koje su predmetom ovoga spora, kojim je tražio da se ispravi upis na način da se pravo formalno upisani vlasnici brišu uz uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u korist protivnika osiguranja (čemu je i udovoljeno rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Zemljišnoknjižni odjel [adresa] od 29. studenog 2024. pod posl. br. Z- 14436/2024), pri čemu u tom postupku nije ujedno zahtijevao i upis prava predlagatelja vezano za navedene nekretnine (pravo plodouživanja, uporabe istanovanja), same po sebi nisu takve da bi ukazivale na to da protivnik osiguranja istima sprječava ili znatno otežava ostvarenje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.
27. Pri tome, druge tvrdnje o stvarnoj namjeri protivnika osiguranja vezano za iseljenje predlagatelja iz predmetnih nekretnina i namjeri njihovog otuđenja i opterećenja, osim pozivanja na poremećene odnose stranaka, svojatanje nekretnina od strane protivnika osiguranja i prijetnje iseljenjem, predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje ne dokazuje, slijedom čega takvi navodi (bez da se na okolnost dokazivanja navedenih tvrdnji predloži izvođenje konkretnih dokaza), ne mogu biti dovoljna osnova za zaključak o postojanju stvarne namjere protivnika osiguranja za sprječavanjem ili otežavanjem ostvarenja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, pa time niti dovoljna osnova za određivanje privremene mjere.
28. Prema tome, kako se izdavanjem predložene mjere ne bi postigla njezina svrha, te kako, pored navedenog, predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje drugih konkretnih postupaka protivnika osiguranja koji bi upućivali na njegovu namjeru onemogućavanja predlagatelja u ostvarenju njegove tražbine, stoga nisu kumulativno ispunjena oba zakonska uvjeta za određivanje privremene mjere propisana odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a.
29. Slijedom svega naprijed obrazloženog, na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja su bez utjecaja svi preostali žalbeni prigovori predlagatelja osiguranja, pa tako i oni kojima upire na potrebu ravnomjernog pristupa zaštiti njegovih interesa i vjerojatnih prava.
30. Naime, uzimajući u obzir vjerojatnost tražbine predlegetelja, mjera koju predlaže predlagatelj bi morala biti proporcionalna njegovom zaštićenom interesu, a proporcionalnost mjere uključuje u sebi i učinkovitost i nužnost mjere, tako da sud određuje takvu mjeru samo ako nađe da je mjera učinkovita i nužna i da je proporcionalna zaštićenom interesu predlagatelja. U konkretnom slučaju se ne radi o mjeri koja bi bila učinkovita, s obzirom na to da se njezinim izdavanjem ne bi postigla potrebna svrha, iz čega proizlazi da takva mjera nije niti nužna. Pri tome je ipak za naglasiti da je privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina po svojoj prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja, tako da se u tome konteksu ne može govoriti o neznatnoj šteti koju podrazumijeva odredba čl. 344. st. 2. OZ-a.
31. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, odbiti žalbu predlagatelja osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 31. ožujka 2025.
Sutkinja:
Roberta Pandža
