Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    Broj: Pp-4367/2022-7

    Osijek

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Osijeku, po sucu Snježani Marijanović, uz sudjelovanje Jasminke Modrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika RP, zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije i čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, II Policijske postaje Osijek, Klasa: 211-07/22-5/35064, Urbroj: 511-07-23-22-1 od 25. prosinca 2022., nakon završene glavne i javne rasprave održane 31. ožujka 2025. u nazočnosti okrivljenika, te odsutnosti opunomoćenika ovlaštenog tužitelja, javno objavljene istoga dana,

    p r e s u d i o  j e

    I. Temeljem čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

    Okrivljenik UP, bez nadimka, sin R i U, rođ. Đ, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, SSS, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom u iznosu od 620,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, vlasnik, odlikovan, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

    OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

    da bi 24. prosinca 2022. u 12,40 sati na ulici u [adresa] na osnovu razlike u rasi, njihovog izgleda, boje kože i etničke pripadnosti napao na ulici osobe romske nacionalnosti ĐP i njezine kćerke BP, mlt. KP i mlt. JP vičući: "Pička vam materina ciganska, šta vi radite tu", nakon čega j prišao ĐP kojom prilikom je htio istu udariti ali je odustao zbog prolaska drugih građana, da bi se ponovno vratio i verbalno ih napao vičući:"Pička vam materina, što vas B nije pobio kada je trebao", čime bi povrijedio dostojanstvo ĐP i njezinih kćerki,

    čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,

    II. Temeljem čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15,70/17, 118/18 i 114/22)

    Okrivljenik UP (ostali osobni podaci gore navedeni)

    k r i v  j e

    što je 24. prosinca 2022. u 12,40 sati na ulici u [adresa] na javnom mjestu na naročito drzak i nepristojan način remetio javni red i mir na način što je ĐP udario šakom u njezinu desnu ruku, a potom udario šakom u trbuh mlt. KP (rođenu 2007.), nakon čega je uzeo odjeću koju je ĐP držala u rukama, bacio je na pod, počeo gaziti i glasno vikati: "Eto vam na, pička vam materina",

    dakle, na javnom mjestu na naročito drzak i nepristojan način remetio javni red i mir,

    čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    III. pa se okrivljeniku temeljem citiranog članka navedenog Zakona,

    i z r i č e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 30 (trideset) DANA.

    Uz daljnju primjenu čl. 44. st. 3. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se

    p r i m j e n j u j e

    UVJETNA OSUDA

    tako da se odgađa izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 30 (trideset) dana i ista se neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu od 1 (jedne) godine ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

    IV. Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 1. i 3. i st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik UP je dužan naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeseteura) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava osječko-baranjska, II Policijska postaja Osijek podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika RP, zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije i čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. U svoju obranu okrivljenik UP je izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret optužnim prijedlogom. Ističe da je kritične zgode u [adresa] ispred zgrade u kojoj živi uočio njemu do tada nepoznate osobe romske nacionalnosti ĐP i njezine kćerke koje su prevrnule kantu za smeće koja se nalazila ispred zgrade i nešto tražile iz kante što bi bilo prihvatljivo za njihove potrebe. Upozorio ih je da to ne rade jer je ispred zgrade nastao nered, bilo je puno smeća i razbacanih stvari pa je došlo do svađe između njega s jedne strane i njih s druge strane. Poriče da bi bilo koga od njih vrijeđao, psovao im i fizički ih napao jer to ne odgovara istini. Sve to trajalo je desetak minuta, a one su pozvale policiju. Policijski službenici došli su u noćnim satima kod njega na razgovor vezano za okolnosti tog događaja.

    3. U dokaznom postupku Sud je saslušao svjedokinju ĐP, pročitao zapisnik o ispitivanju svjedokinje BP saslušane na zapisniku II PP Osijek 24. prosinca 2022., izvršio uvid u Obavijest po čl. 109. a st. 1. Prekršajnog zakona na ime okrivljenika i Izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa na ime okrivljenika.

    4. Iz iskaza svjedokinje ĐP proizlazi da se kritične zgode oko 12,40 sati zajedno sa svojim kćerkama nalazila ispred zgrade na adresi u [adresa] kako bi na dječja kolica koja je imala kod sebe stavila odjeću koju joj je dala ženska osoba koja se predstavila da je ravnateljica Obrtničke škole u Osijeku kojoj ne zna ime i prezime. Nakon toga prišao joj je nepoznat muškarac šezdestak godina, proćelav, okrivljenik UP te joj je počeo psovati: "Pička ti materina ciganska, što vi radite tu", a ona mu je na to odgovorila da samo slaže robu i kako ga nije sramota da psuje tako i onda joj se približio kako bi ju udario, ali je vidio da je jedan čovjek izašao iz zgrade na adresi u [adresa] i odustao je od tog udarca, pa je ušao u zgradu u kojoj najvjerojatnije živi. Potom se ponovno vratio i rekao joj je :"Pička vam materina, šta vas nije B pobio kada je trebao", i onda je udario nju u desnu ruku a njezine kćerke KP rođenu 2007. i ĆP rođenu 2007. su skočile kako bi ga spriječile ali je on KP udario u stomak desnom rukom. Potom je uzeo robu koju je držala u rukama i bacio na pod te počeo gaziti i govoriti riječima: "Eto vam na, pička vam materina", te ju ponovno htio udariti ali nije uspio jer je počela vikati na sav glas da se zove policija. Potom je ponovio vičući: "Jebo vas B što vas nije sve zapalio". Otišla je do trgovine NTL-a i zamolila trgovkinju da pozove policiju što je ona i učinila, nisu imale vidljive ozljede pa su odbile Hitnu medicinsku pomoć. Ovakvo ponašanje je povrijedilo njezino dostojanstvo i uznemirilo ju je.

    U odnosu na t. I/ izreke presude

    5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud smatra da djelo iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije koje se okrivljeniku stavlja na teret na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije po propisu prekršaj, te ga je stoga na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

    6. Sud nije ulazio u analizu izvedenih dokaza za terećeni prekršaj odnosno nije se upuštao u meritum stvari budući iz inkriminirane radnje ne proizlaze njegova zakonska obilježja.

    7. Naime, činjeničnim opisom djela prekršaja okrivljeniku se stavlja na teret da bi kritične zgode na ulici u [adresa] na osnovu razlike u rasi, njihovog izgleda, boje kože i etničke pripadnosti napao na ulici osobe romske nacionalnosti ĐP i njezine kćerke BP, mlt. KP i mlt. JP vičući: "Pička vam materina ciganska, šta vi radite tu", nakon čega j prišao ĐP kojom prilikom je htio istu udariti ali je odustao zbog prolaska drugih građana, da bi se ponovno vratio i verbalno ih napao vičući:"Pička vam materina, što vas B nije pobio kada je trebao", čime bi povrijedio dostojanstvo ĐP i njezinih kćerki, čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,

    8. Naime,  djelo za koje je protiv okrivljenika podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. To stoga što se poseban oblik diskriminacije odnosi na verbalno ili neverbalno ponašanje prema osobi koja pripada određenoj skupini povezanoj s diskriminacijskom osnovom. Zakon o suzbijanju diskriminacije u čl. 25. regulira uznemiravanje kao oblik diskriminacije, time da nije dovoljno povrijediti dostojanstvo osobe po nekom od diskriminacijskih osnova, nego se traži i cilj odnosno namjera počinitelja da prouzroči strah drugome ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Diskriminacijske osnove u smislu čl. 25. st. 1. Zakona su: rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet ili izražavanje spolne orijentacije.

    9. Prema tome odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisana je odgovornost počinitelja prekršaja koji s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju u spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo te će se kaznit novčanom kaznom od 5.000,00 kn do 30.000,00 kuna.

    10. Svi bitni elementi prekršajnog djela moraju proizlaziti iz optužnog prijedloga kao i sve relevantne činjenice temeljem kojih se može pravilno zaključiti da postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio prekršajno djelo s ciljem odnosno namjerom prouzročenjem straha i stvaranjem ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu uslijed čega bi povrijedio dostojanstvo ĐP te počinio terećeni prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kako mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom, a što ima uporište u čl. 25. st. 2. Prekršajnog zakona kojim je propisano da se iznimno propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru.

    11. Prema tome da bi bilo ostvareno biće prekršaja koji se okrivljeniku RP stavlja na teret optužnim prijedlogom potrebna je namjera počinitelja prekršaja odnosno okrivljenika da s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu povrijedi dostojanstvo osobi romske nacionalnosti ĐP a što u konkretnom slučaju ne proizlazi iz optužnog prijedloga.

    12. Prema tome u činjeničnom opisu prekršaja nisu navedene odlučne činjenice čime nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, pa djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret na način kako je to opisano optužnim prijedlogom nije po propisu prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije  pa je sud okrivljenika na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

    U odnosu na t. II/ izreke presude

    13. Nakon provedenog dokaznog postupka analizirajući personalne dokaze u spisu ovaj Sud nalazi za utvrđeno i dokazano da je okrivljenik počinio prekršajno djelo u vrijeme i na način kako je to navedeno u izreci presude, te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu prekršajno-pravnu odgovornost, slijedom čega ga je oglasio krivim, te mu izrekao prekršajno-pravnu sankciju kako je to opisano u izreci presude.

    14. Okrivljenik u svojoj obrani poriče terećeni prekršaj.

    15. Da je okrivljenik počinio terećeni prekršaj Sud je utvrdio iz iskaza saslušane svjedokinje ĐP čiji je iskaz sud cijenio kao vjerodostojan dokaz, jer je njezin iskaz dovoljno okolnosan, uvjerljiv i detaljan i na njezin iskaz okrivljenik nije imao primjedbi te nije bilo razloga sumnjati u njezinu objektivnost. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem poriče terećeni prekršaj, budući je takova njegova obrana neuvjerljiva, nije utemeljena na dokazima i kontradiktorna je provedenim i prihvaćenim dokazima od strane ovoga suda, a za napomenuti je da se okrivljenik zbog svog ponašanja ispričao žrtvi nasilja svjedokinji ĐP.

    16. U svom iskazu svjedokinja ĐP je izjavila da joj je okrivljenik kritične zgode prišao na ulici u [adresa] na javnom mjestu te ju udario šakom u njezinu desnu ruku, a potom udario šakom u trbuh mlt. KP (rođenu 2007.), nakon čega je uzeo odjeću koju je držala u rukama, bacio je na pod, počeo gaziti i glasno vikati: "Eto vam na, pička vam materina“.

    17. Naime, odredbom čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se novčanom kaznom ili alternativnom kaznom zatvora do 30 dana kazniti osoba koja se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir.

    18. Kako je okrivljenik kritične zgode na ulici u [adresa] na javnom mjestu na naročito drzak i nepristojan način remetio javni red i mir na način što je ĐP udario šakom u njezinu desnu ruku, a potom udario šakom u trbuh mlt. KP (rođenu 2007.), nakon čega je uzeo odjeću koju je ĐP držala u rukama, bacio je na pod, počeo gaziti i glasno vikati: "Eto vam na, pička vam materina“, isti je opisanim inkriminiranim postupanjem odnosno intenzivnim, grubim i upornim napadom na ĐP i njezine kćerke ostvario sva kvalifikatorna obilježja terećenog prekršajnog djela iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji ga je Sud oglasio krivim kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njegovu prekršajnu odgovornost.

    19. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj Sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, a osobito jačinu ugrožavanja i prijašnji počiniteljev život. Od olakotnih okolnosti sud je okrivljeniku cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije utvrdio.

    20. Slijedom svega, okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana. No, sud ipak smatra da će se svrha kažnjavanja iz čl. . 2. Prekršajnog zakona u odnosu na okrivljenika postići i primjenom uvjetne osude, odnosno stajališta je da nije neophodno da se kazna zatvora u trajanju od 30 dana i izvrši. Stoga je prema okrivljeniku primijenjena mjera upozorenja, uvjetna osuda tako što je odgođeno izvršenje kazne zatvora na vrijeme od 1 (jedne) godine. Dakle, zatvorska kazna se neće izvršiti ako okrivljenik u zakonskom roku provjere u trajanju od 1 (jedne) godine ne počini novo prekršajno djelo.

    21. Cijeneći društvenu opasnost djela kao i stupanj odgovornosti okrivljenika Sud smatra da će se i samom prijetnjom izvršenjem kazne dovoljno djelovati na okrivljenika u smislu da ubuduće ne čini ovakve ili druge prekršaje.

    22. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupka.

    U Osijeku 31. ožujka 2025.

    Zapisničar

    S U D A C

    Jasminka Modrić

    Snježana Marijanović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

    DOSTAVITI:

    1. Okrivljeniku,

    2. Ovlaštenom tužitelju,

    3. Arhivi.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.