Poslovni broj: Usoz-222/2023-8
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda dr. sc. Sanje Otočan, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović, Blanše Turić, Snježane Horvat-Paliska i Gordane Marušić-Babić, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta u povodu obavijesti koju su podnijeli EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugi, na sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Groblje Granešina ("Službeni glasnik Grada Zagreba", 15/23.).
Obrazloženje
1. EF iz [adresa] i još 28 osoba podnijeli su Sudu obavijest o nezakonitosti Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Groblje Granešina ("Službeni glasnik Grada Zagreba", 15/23.; u daljnjem tekstu: Odluka).
2. Podnositelji smatraju da je osporeni opći akt nesuglasan s Ustavom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: Ustav), Deklaracijom o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, 34/92.), Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“, 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.; u daljnjem tekstu: ZZO), Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.; u daljnjem tekstu: ZPU) te s Pravilnikom o grobljima („Narodne novine“, 99/02.).
2.1. Obrazlažući prijedlog za ocjenu zakonitosti osporene Odluke u bitnom ističu da Ustav jamči pravo na zdrav život te da država osigurava uvjete za zdrav život. Pozivaju se na Deklaraciju o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj koja razrađuje ustavno pravo na zdrav život. Navode da je u postupku donošenja osporene Odluke trebalo primijeniti ZZO u dijelu koji uređuje postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosno na zdravlje građana. Navode da nije sačinjena ni studija o utjecaju na podzemne vode. Pozivaju se na odredbu ZZO-a prema kojoj se neće obaviti zahvat koji je štetan za okoliš, smatrajući da donositelj osporene Odluke nije otklonio sumnju u pretpostavljeni štetni, trajni, utjecaj na okoliš. Ističu da Izvještaj o okolišu ne sadrži podatak o tome kako će se približavanje groblja odraziti na mentalno zdravlje djece koja pohađaju DC Sv. Josip i Osnovnu školu Granešina, a koji su na udaljenosti 50 metara od predmetnog groblja. Smatraju da pri donošenju osporenog općeg akta nisu poštovani ciljevi prostornog uređenja te je zanemareno načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica navedenih u Studiji o gradskim grobljima u dijelu koji se odnosi na groblje u Gračanima. Pored navedenoga upiru i na propuste u postupku ponovne javne rasprave odnosno javnog izlaganja osporenog Urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu: UPU). Smatraju da livestream ponovnog javnog izlaganja 26. siječnja 2021., u jeku pandemije, nije prihvatljiv za građane Granešine starije životne dobi, što dokazuje podatak da je bilo prisutno samo nekoliko građana. Mišljenja su da su ovakvim postupanjem građani Granešine diskriminirani te da bi bilo primjerenije da su djelatnici Grada Zagreba došli u prostorije Mjesnog odbora kako bi odgovarali na pitanja građana ili da je javno izlaganje odgođeno kako bi svi zainteresirani građani mogli sudjelovati u postupku. Smatraju i da je osporena Odluka u nesuglasju s člankom 6. Pravilnika o grobljima. Naglašavaju da se groblje širi na udaljenost manju od 30 metara od dječjeg vrtića te prema osnovnoj školi koju pohađa više od 850 djece, da su sastav tla i konfiguracija terena nepovoljni za izgradnju groblja, da se proširenjem groblja ozbiljno narušava kvaliteta zdravlja i života tamošnjeg stanovništva, da dio parcela koje nisu obuhvaćene osporenim UPU-om ostaju bez pristupa javnoj površini, da se proširenjem groblja zagušuju postojeće prometnice, groblje se širi prema području na kojemu godišnje boravi oko 35000 djece (Grad mladih Granešina) te da groblje zauzima 1/4 naselja Granešina. Predlažu ukidanje osporenog općeg akta.
3. Očitovanje o prijedlogu dostavio je Odbor za statut, poslovnik i propise Grada Zagreba. U očitovanju se prije svega ističe da predmetni prijedlog nije podnesen u skladu s člankom 83. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.). Nadalje se upire na odredbe ZPU-a koje se odnose na sadržaj urbanističkog plana uređenja kao i generalnog urbanističkog plana. Odbor za statut, poslovnik i propise navodi da je Odlukom o grobljima ("Službeni glasnik Grada Zagreba", 24/17., 24/19. i 3/22.) te Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba", 16/07., 8/09., 7/13., 9/16. i 12/16. – pročišćeni tekst) groblje Granešina predviđeno za razvoj, kao postojeće gradsko groblje s mogućnošću povećanja u skladu s lokalnim potrebama i prostornim mogućnostima. Pravilnikom o grobljima propisano je da se izgradnja postojećih i proširenje postojećih groblja utvrđuje Planom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i prostorno planskom dokumentacijom određenom posebnim propisima i to za najmanje 100 godina kod izgradnje novog groblja i najmanje 30 godina kod proširenja postojećeg groblja s mogućnošću uređenja u etapama. Postojeća se groblja mogu proširivati ako je to predviđeno prostorno planskom dokumentacijom i ako su osigurani drugi uvjeti utvrđeni Pravilnikom o grobljima. U očitovanju se nadalje iscrpno opisuje postupak donošenja osporenog općeg akta te naglašava da je postupak u cijelosti proveden sukladno mjerodavnim propisima. Odbor za statut, poslovnik i propise smatra neutemeljenima tvrdnje podnositelja da nije poštivan ZZO, ističući da je pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz kojega proizlazi da se provedbom predmetnog UPU-a ne očekuje značajan utjecaj na okoliš. Iscrpno iznosi ciljeve izrade osporenog UPU-a, smatrajući da su oni dostatan argument za ocjenu neosnovanosti navoda iz obavijesti koji se odnose na ciljeve predmetnog UPU-a i načela prostornog uređenja. U odnosu na provođenje javne rasprave u konkretnom slučaju u očitovanju se iznosi tijek postupka javne rasprave te naglašava da su u tijeku ponovne javne rasprave nositelju izrade pristigla 82 podneska te da je sva mišljenja, prijedloge i primjedbe obradio odgovorni voditelj stručnog izrađivača, Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba koji je s nositeljem izrade pripremio izvješće. Glede prigovora podnositelja u vezi s načinom javnog izlaganja predmetnog UPU-a, ističe se da je postupak (putem livestream servisa) vođen prema naputku Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 20. ožujka 2020. U očitovanju se naposljetku ističe da nije osnovan ni navod podnositelja da je osporeni opći akt u nesuglasju s Pravilnikom o grobljima niti navod o nedovoljnoj udaljenosti groblja od dječjeg vrtića, škole i stambenih objekata. Predlaže se odbiti prijedlog.
4. Prijedlog nije osnovan.
5. Prije svega valja reći da je člankom 169. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; u daljnjem tekstu: ZUS) propisano da će se upravni sporovi pokrenuti do dana stupanja na snagu toga Zakona dovršiti po odredbama toga Zakona.
6. Člankom 158. stavkom 2. ZUS-a propisano je da postupak ocjene zakonitosti općeg akta Visoki upravni sud može pokrenuti po službenoj dužnosti, na temelju obavijesti fizičkih ili pravnih osoba, prijedloga pučkog ili posebnog pravobranitelja ili na zahtjev suda.
7. S obzirom na činjenicu da podnositelji nisu učinili vjerojatnim da se osporenim općim aktom ili njegovom primjenom dira u njihovo pravo ili pravni interes, Sud je zahtjev razmotrio kao obavijest o nezakonitosti općeg akta u smislu članka 158. stavka 2. ZUS-a.
8. Ocjenjujući osnovanost prijedloga za ocjenu zakonitosti osporavane Odluke, Sud polazi od sljedećeg:
8.1. Člankom 129.a. Ustava između ostalog je propisano da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga odnosno od područnog (regionalnog) značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje.
8.2. Člankom 19. stavkom 1. alinejom 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje.
9. Ustavno je pravo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom, u propisanom postupku urediti materiju prostornog planiranja, a što uključuje donošenje i izmjene prostornih planova.
10. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost institucionalni je i tehnički oblik za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora te očuvanja kakvoće okoliša i prirode određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru (članak 3. stavak 1. točka 30. ZPU-a). Stoga u postupku donošenja prostornog plana sudjeluju različita tijela, koja su prema podacima kojima Sud raspolaže, u konkretnom slučaju i bila uključena u proces donošenja osporavanog općeg akta.
11. Prostornim se planovima, u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Države, županija, gradova i općina (članak 53. stavak 1. ZPU-a).
12. Osporenu Odluku donijela je Gradska skupština Grada Zagreba 28. travnja 2023. na temelju članka 109. stavka 6. ZPU-a i članka 41. točke 7. Statuta Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba", 23/16., 2/18., 23/18., 3/20., 3/21., 11/21. – pročišćeni tekst i 16/22.).
13. Dana 25. travnja 2019. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama ZPU- a (“Narodne novine”, 39/19.; u daljnjem tekstu: ZID ZPU-a/19.) kojim je u članku 62. stavku 1. propisano da će se postupci izrade i donošenja prostornih planova započeti po ZPU („Narodne novine“, 153/13., 65/17. i 114/18.) do dana stupanja na snagu ZID- a ZPU-a/19. dovršiti po ZPU.
14. S obzirom na činjenicu da je postupak izrade i donošenja predmetnog prostornog plana započeo prije stupanja na snagu ZID-a ZPU-a/19. (Odluka o izradi UPU-a Groblje Granešina, "Službeni glasnik Grada Zagreba", 6/19., donesena je 21. ožujka 2019.), valja zaključiti da je postupak donošenja osporenog UPU-a trebalo dovršiti po ZPU, kao što je i učinjeno.
15. Za ocjenu zakonitosti osporene Odluke mjerodavne su odredbe članaka 94. stavka 1., 96. stavaka 3. i 4., 98. stavaka 1. i 3., 99. stavka 1., 100. stavka 1. i 104. stavaka 1., 2. i 4. ZPU-a koje su bile na snazi u vrijeme započetog postupka izrade spornog Plana.
“Članak 94.
(1) O prijedlogu prostornog plana provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko.”
„Članak 96.
(3) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana lokalne razine objavljuje se u dnevnom tisku te na mrežnim stranicama Ministarstva i jedinice lokalne samouprave. (4) Objava javne rasprave iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave.“
„Članak 98.
(1) U skladu s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.
(3) Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.“
„Članak 99.
(1) Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira, ovisno o složenosti rješenja prostornog plana, jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.“
„Članak 100.
(1) Sudionici sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
1. imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana
2. postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje
3. daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja
4. upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u objavi o javnoj raspravi.“
„Članak 104.
(1) Ponovna javna rasprava provodi se ako se prijedlog prostornog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana, ako se promijeni granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.
(2) Javni uvid u ponovnoj javnoj raspravi traje najmanje osam dana, a najviše petnaest dana.
(4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na način propisan za objavu javne rasprave, a provodi se odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena provedba javne rasprave.“
16. Polazeći od ustavnog prava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da u skladu sa zakonom donese, izmijeni ili stavi izvan snage prostorni plan, Sud smatra da je predstavničko tijelo Grada Zagreba, u skladu sa svojim ovlastima, pokrenulo i provelo postupak donošenja Odluke o UPU Groblje Granešina, pri čemu ni u formalnom ni u materijalnom smislu nije povrijedilo zakon.
17. Sud je utvrdio da je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 20. ožujka 2020. donijelo Naputak, KLASA: 350-01/20-01/116, URBROJ: 531-06-01-20-3, upućen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i zavodima za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba. Naputak je donesen radi tadašnje situacije u vezi s bolešću COVID-19, koja se odražavala i na način postupanja pri donošenju odnosno izmjeni prostornih planova. U tom smislu u Naputku je navedeno da se u postupku javne rasprave o prijedlogu prostornog plana koja je u tijeku, za vrijeme trajanja mjera radi zaštite od bolesti COVID-19, javna izlaganja ne održavaju. Nakon što se na državnoj, županijskoj i gradskoj razini ukinu mjere zabrane okupljanja, svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, procjenom stanja na svom terenu, u suradnji s nadležnim stožerima civilne zaštite, organizira javno izlaganje uz objavu u skladu s člancima 96., 97., 98. i 99. ZPU-a. Pored toga, nositelji izrade prostornih planova mogu zbog nastale situacije privremeno zaustaviti postupke izrade i donošenja prostornih planova, a koje postupke će dovršiti kad se procijeni da je to moguće i u skladu s važećim mjerama. U takvim slučajevima javno izlaganje, kao bitan dio postupka javne rasprave, treba provesti kasnije, tj. odgoditi ga dok za to budu stvoreni uvjeti. Odgađanje javnog izlaganja, pa i cijele javne rasprave (ako je potrebno), nije u nesuglasju sa zakonom. Iznimno, s obzirom na posebne okolnosti, i u skladu s preporukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, javna izlaganja mogu se održati putem livestream servisa.
18. Uvidom u dokumentaciju koju je Sudu dostavio donositelj osporenog općeg akta utvrđeno je da je na temelju članka 96. ZPU-a Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba objavio ponovnu javnu raspravu o prijedlogu UPU-a Groblje Granešina u dnevnim novinama, na mrežnim stranicama Grada Zagreba i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U objavi je navedeno da će se u vrijeme trajanja ponovne javne rasprave od 18. siječnja do 1. veljače 2021. Prijedlog UPU-a Groblje Granešina izložiti na javni uvid u prostorijama Područnog ureda Gradske uprave Dubrava, Zagreb, radnim danom od 07:30 do 15:30 sati i u prostorima Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Gradska groblja, Groblje Granešina te da će Prijedlog UPU-a Groblje Granešina biti objavljen i na mrežnim stranicama Grada Zagreba. Javno izlaganje o Prijedlogu UPU-a Groblje Granešina predviđeno je preko livestream servisa koji omogućava interakciju sa sudionicima u vidu mogućnosti postavljanja pitanja te davanja odgovora na postavljena pitanja, 26. siječnja 2021. s početkom u 17:00 sati.
19. Sud smatra da okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 opravdavaju konkretno postupanje nositelja izrade osporenog prostornog plana u vezi s javnom raspravom o prijedlogu osporenog prostornog plana te ocjenjuje da je nositelj izrade osporenog općeg akta imao legitimni cilj za prilagođavanje postupanja u vezi s javnom raspravom o prijedlogu osporenog prostornog plana epidemiološkoj situaciji uzrokovanoj epidemijom bolesti COVID-19. Glede navoda podnositelja koji se odnose na javno izlaganje UPU-a putem livestream servisa, valja istaknuti da je taj način javnog izlaganja u okolnostima epidemije bolesti COVID-19 bila mogućnost koja je stajala na raspolaganju nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a čija je realizacija ovisila o njihovoj procjeni stanja na terenu i očekivanom rezultatu takvog načina javnog izlaganja. U konkretnom je slučaju javno izlaganje provedeno na način koji je prema procjeni nadležnog tijela o epidemiološkoj situaciji na području Grada Zagreba, bio primjeren. Pored toga, valja naglasiti da su u tijeku ponovne javne rasprave nositelju izrade pristigle 82 primjedbe sudionika javne rasprave (koje su obrađene u skladu s člankom 102. stavkom 1. ZPU-a), pri čemu su sve prihvaćene primjedbe unesene u Konačni prijedlog UPU-a, što upućuje na zaključak da je zainteresiranim građanima omogućeno sudjelovanje u javnoj raspravi u skladu sa zakonom.
20. Slijedom iznesenog, Sud ne nalazi da bi postupak donošenja osporenog UPU- a bio nesuglasan sa zakonom.
21. Polazeći od ciljeva i programskih polazišta UPU-a, navedenih u članku 6. Odluke o izradi UPU-a Groblje Granešina, Sud ocjenjuje neosnovanim navode podnositelja o neusklađenosti osporenog UPU-a s načelima prostornog uređenja propisanih ZPU-om.
22. Ocjenjujući zakonitost osporene Odluke u materijalno pravnom smislu u granicama prigovora podnositelja, valja poći od Pravilnika o grobljima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) koji uređuje osnovne normative o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina. Člankom 2. Pravilnika propisano je da se prostor namijenjen za groblja određuje prostorno planskom dokumentacijom određenom posebnim propisima. Prema članku 6. stavku 2. Pravilnika, prostor za groblje treba udovoljavati različitim kriterijima, od kojih podnositelji upiru na udaljenost groblja od okolnih objekata. U tom smislu članak 6. Pravilnika propisuje da nova groblja moraju biti udaljena najmanje 50 m od autoceste i željeznice odnosno građevinske čestice na kojoj je izgrađena ili se može graditi građevina za stambeno poslovnu namjenu (stavak 2. točka 3.). Prema članku 6. stavku 2. točki 4. Pravilnika, kod proširenja postojećih groblja udaljenost iz točke 3. toga članka može iznositi 10 metara pod uvjetom da se na groblju osigura pojas zelenila minimalne širine 5 metara mjereno po cijeloj dužini kontaktnog prostora.
23. Osvrćući se na navod podnositelja da se groblje širi na udaljenost manju od 30 metara od dječjeg vrtića te prema osnovnoj školi i stambenim objektima, valja reći da je udaljenost Groblja Granešina od prostora škole i dječjeg vrtića određena Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba na način da je između tih cjelina planiran javni park, dok je osporeni UPU predvidio dodatne zelene površine i parkiralište. Pored toga, u vezi s razgraničenjem groblja i stambene zone donositelj osporenog općeg akta navodi (a što podnositelji ne osporavaju) da je u postupku izrade UPU-a uvažena želja stanovnika naselja Granešina, izražena u javnoj raspravi o Prijedlogu Plana, da se prostor groblja odmakne od stambenog dijela naselja te je nakon javne rasprave Plan preoblikovan tako da je realna površina groblja reducirana te je granica groblja odmaknuta od naselja, dok je u novonastalom prostoru između groblja i naselja planirana parkovno uređena zelena površina za koju je predviđeno spajanje s planskom zonom javnog parka u jednu široku, cjelovitu parkovnu tampon-zonu koja fizički potpuno odvaja groblje od naselja. S obzirom na navedeno, a imajući na umu činjenicu da prema mjerodavnom propisu (Pravilniku) kod proširenja postojećih groblja udaljenost od groblja do građevina stambeno poslovne namjene može iznositi 10 metara pod uvjetom da se na groblju osigura pojas zelenila minimalne širine 5 metara, Sud ne nalazi navode podnositelja u tom smislu osnovanima. Nije osnovan ni navod podnositelja da groblje zauzima 1/4 naselja Granešina. Naime, u postupku je utvrđeno da obuhvat osporenog UPU-a iznosi približno 4,5 ha, dok je površina područja Mjesnog odbora Granešina 156,83 ha, što znači da obuhvat osporenog UPU-a iznosi 2,8% područja Mjesnog odbora Granešina, a ne 25% kako navode podnositelji.
24. Iz naprijed navedenog Sud zaključuje da je u svrhu organizacije i uređenja prostora novih groblja te proširenja postojećih groblja potrebno izraditi UPU, čiji je sadržaj, među ostalim, određen i Pravilnikom (članak 16.), što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
25. U odnosu na prigovore podnositelja glede navodnog nepostupanja u skladu sa ZZO-m u vezi s provođenjem postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš valja reći da je iz dokumentacije dostavljene Sudu u tijeku ovoga spora razvidno da je u postupku donošenja osporenog općeg akta pribavljeno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o potrebi provođenja postupka ocjene odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš, KLASA: 351-03/17-04/1158, URBROJ: 517-06-2-1-2-17-2 od 4. srpnja 2017. U mišljenju je, među ostalim, navedeno da, uzimajući u obzir kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja na okoliš iz priloga III. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“, 3/17.), kao i činjenicu da se Planom planira proširenje postojećeg groblja u okviru prostornih mogućnosti, valja zaključiti da ciljevi i programska polazišta Plana bitno ne utječu na okoliš odnosno da se provedbom Plana ne očekuje značajan utjecaj na okoliš. Stoga za UPU Groblje Granešina nije potrebno provesti postupak ocjene odnosno strateške procjene utjecaja na okoliš.
26. Iz osporenog je UPU-a nadalje razvidno da taj prostorni plan sadrži mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti i zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, postupanje s otpadom i mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš među kojima su zaštita tla, čuvanje i poboljšanje kvalitete voda, zaštita i poboljšanje kakvoće zraka, zaštita od buke i dr. U točki 3.7. obrazloženja UPU-a navedeno je da je prilikom realizacije svih planiranih sadržaja na području Plana potrebno voditi računa o utjecaju na okolno stanovništvo, zaštiti tla, čuvanju i poboljšanju kvalitete voda, zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka i dr., dok su odredbama za provedbu Plana definirane mjere za sprječavanje svih nepovoljnih utjecaja na okoliš za vrijeme uređenja i korištenja groblja. Stoga prigovore podnositelja koji se odnose na zaštitu okoliša nije moguće prihvatiti.
27. Slijedom iznesenog, ocijenivši da postupak donošenja osporenog UPU-a nije opterećen nedostacima koji bi ga učinili nezakonitim niti je Sud našao nezakonitosti osporenog UPU-a u materijalno pravnom smislu na koje upiru podnositelji, valjalo je odgovarajućom primjenom članka 116. stavka 1. u vezi s člankom 169. stavkom 1.
ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 31. ožujka 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Sanja Otočan