REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4916/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mirna Maržić, u postupku osiguranja određivanjem privremene mjere predlagatelja osiguranja HB PRODUKT d.o.o., Osijek, Zapadno predgrađe 18, OIB 59737374721, kojeg zastupa punomoćnik Davor Markeš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Davor Markeš i Ivan Hršak u Zagrebu, Ilica 36, protiv protivnika osiguranja PORSCHE LEASING d.o.o., Zagreb, Ulica Velimira Škorpika 21, OIB 90275854576, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Stefanović, Krvavica, Bulić i Pletikosa d.o.o., Zagreb, D. T. Gavrana 13, radi osiguranja nenovčane tražbine, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-163/2024 od 20. studenog 2024., 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-163/2024 od 20. studenog 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prihvaćen je kao osnovan prijedlog za osiguranje privremenom mjerom pa je radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, koja se sastoji u obvezi protivnika osiguranja vratiti u posjed predlagatelju osiguranja bjanko zadužnicu od 23. studenog 2022. na iznos do 1.000.000,00 kn, koju je ovjerio javni bilježnik Mirjana Borić iz Osijeka, broj ovjere OV-15514/2022, određena privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja naplata po toj bjanko zadužnici, a Financijskoj agenciji zabranjuje postupanje po navedenoj zadužnici, s time da je zabrana provedena s danom dostave rješenja Financijskoj agenciji i protivniku osiguranja i da privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja spora koji se između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P-1966/2024. Protivniku osiguranja naloženo je naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 2.411,90 EUR, u roku od 15 dana, a odbijen je kao neosnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova postupka osiguranja u iznosu od 167,41 EUR.

2. Prvostupanjski je sud ocijenio da su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) ocijenivši da vjerojatnost tražbine predlagatelja osiguranja proizlazi iz činjenice da je predlagatelj osiguranja 23. studenog 2022. izdao protivniku osiguranja predmetnu zadužnicu na iznos od 1.000.000,00 kn, ovjerenu kod javnog bilježnika Mirjane Borić iz Osijeka pod brojem ovjere OV-15514/2022 (str. 27.-30. spisa) kao sredstvo osiguranja podmirenja obveza predviđenih Ugovorom o operativnom leasingu broj 160174 (str. 18. -26. spisa) te da iz činjeničnih navoda predlagatelja osiguranja i priloženih dokaza proizlazi vjerojatnost da su nastupile zakonom predviđene pretpostavke za raskid Ugovora o leasingu iz razloga za koji odgovara protivnik osiguranja, a koji i dalje drži, odbija vratiti i namjerava koristiti predmetnu bjanko zadužnicu. Odgovornost protivnika osiguranja u odnosu na raskid ugovora prvostupanjski sud ocjenjuje na temelju prometno-tehničkog i strojarskog vještačenja (str. 31. -52. spisa) iz kojeg je zaključio da je predmet leasinga, osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka], vozilo s niskom razinom tehničke pouzdanosti. Prema uvjerenju prvostupanjskog suda ispunjena je i druga pretpostavka propisana odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a jer je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, i to na način da bi predmetnu bjanko zadužnicu podnio na naplatu, a što je utvrdio iz odgovora protivnika osiguranja na obavijest o raskidu Ugovora (str. 63. spisa), dopisa punomoćnika protivnika osiguranja od 16. rujna 2024. (str. 115. spisa) i elektroničke pošte od 28. listopada 2024. (str. 140. -141. spisa).

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja zbog svih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku s prijedlogom ovom sudu ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio postojanje zakonom propisanih uvjeta za određivanje privremene mjere jer niti jedan od uvjeta nije ispunjen. Uz žalbu prilaže mišljenje međunarodnog stručnjaka PF, iz kojeg smatra da ne proizlazi da se radi o tehnički nepouzdanom vozilu niti da je do štetnog događaja došlo zbog neispravnosti vozila.

4. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja osporava žalbene navode kao i priloženo mišljenje međunarodnog stručnjaka PF.

5. Žalba protivnika osiguranja je osnovana.

6. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredaba članaka 365. i 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s odredbom članka 21. OZ-a u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava i utvrđeno je da je ono nepravilno i neosnovano na zakonu.

7. Predmet ovog žalbenog postupka je ispitivanje pretpostavki za određivanje privremene mjere primjenom odredbe članka 346. OZ-a, koje moraju biti kumulativno ispunjene. Pri tome valja naglasiti da se, u postupku po žalbi protiv rješenja o odbijanju prijedloga za donošenje privremene mjere, drugostupanjski sud ne može upuštati u ocjenu merituma spora, već samo u ocjenu postojanja uvjeta za njeno određivanje.

8. Navedenom odredbom propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (stavak 1.), kao i da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina (stavak 2.). Odredbama članka 344. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (stavak 1.) i da se smatra da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (stavak 3). Smisao privremene mjere je privremeno uređenje odnosa između stranaka, pa se radi osiguranja tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja. Opća pravila o privremenim mjerama nalaze se u Ovršnom zakonu, u kojem su predviđena kako procesna tako i materijalna pravila o izricanju i izvršenju privremenih mjera.

9. Prilikom odlučivanja o osnovanosti ili neosnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, bitne su okolnosti da li je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnosti da bi upravo protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. U konkretnom slučaju predlagatelj je zatražio određivanje privremene mjere zabranom naplate po bjanko zadužnici, a Financijskoj agenciji zabranjuje postupanje po zadužnici koja je izdana radi osiguranja potraživanja protivnika osiguranja prema Ugovoru o operativnom leasingu broj 160174 od 30. studenog 2022. za financiranje leasinga vozila marke PORSCHE Taycan Turbo, reg. oznake [registarska oznaka], WP0ZZZY1ZLSA6809, godina proizvodnje 2020. čiji su sastavni dio i Opći uvjeti tuženika za zaključenje ugovora o operativnom leasingu. Sud će privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici samo ako predlagatelj osiguranja učini u visokom stupnju vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu usmjerenu na zabranu naplate po zadužnici ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu na vraćanje zadužnice ili zabranom naplate po zadužnici, pri čemu se zahtjev može temeljiti na različitim osnovama i to ili nedostacima koji se odnose na samu zadužnicu kao ispravu ili na pribavljanje zadužnice ili vjerojatnosti da tražbina u vezi s kojom je zadužnica izdana nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom.

10. Nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a činjenično stanje, navedeno u obrazloženju pobijanog rješenja te u žalbi protivnika osiguranja, nije sporno. Međutim prvostupanjski sud je iz utvrđenih činjenica pogrešno zaključio o postojanju drugih činjenica te zato nije pravilno primijenio odredbe materijalnog prava i nije pravilno zaključio da prijedlog za donošenje rješenja kojim se određuje predložena privremena mjera osnovan, jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 346. OZ-a. Pri tome nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje protivnik osiguranja, jer iz odredbe članka 7. u vezi s odredbom članka 290. stavka 1. OZ-a ne proizlazi obveza suda dostavljati prijedlog na odgovor, već samo mogućnost da se određene nejasnoće otklone na ročištu.

11. U ovom postupku nije sporno između stranaka zaključenje Ugovora o operativnom leasingu broj 160174 od 30. studenog 2022. za financiranje vozila marke PORSCHE Taycan Turbo, reg. oznake [registarska oznaka], WP0ZZZY1ZLSA6809, godina proizvodnje 2020. čiji su sastavni dio i Opći uvjeti tuženika za zaključenje ugovora o operativnom leasingu te da je predlagatelj osiguranja kao sredstvo osiguranja podmirenja svojih obveza predviđenih tim ugovorom protivniku osiguranja predao i bjanko zadužnicu na iznos do 1.000.000,00 kn od dana 23. studenog 2022. ovjerenu kod javnog bilježnika Mirjane Borić iz Osijeka, broj ovjere OV-15514/2022.

12. Prvostupanjski je sud činjenične navode tužitelja detaljno naveo u točkama 1. i 2. obrazloženja pobijanog rješenja te utvrdio da iz tih navoda kao iz prometno- tehničkog i strojarskog vještačenja kojeg je predlagatelj osiguranja priložio uz prijedlog i tužbu (str. 31.-52. spisa) sačinjenog radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja od 22. lipnja 2024. i utvrđivanja okolnosti postoje li tehnički nedostaci na predmetnom vozilu iz kojih proizlazi da je osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] vozilo s niskom razinom tehničke pouzdanosti, da je tehnički moguć iskaz vozačice da u trenutku štetnog događaja nije imala potpunu kontrolu nad upravljanjem vozila, da se predmetni događaj ne nalazi u zapisu EDR uređaja, a s obzirom na njegove postavke morao je biti zabilježen te da u izvještaju dijagnostike nema podataka o predmetnom događaju, iz Obavijesti o raskidu Ugovora o leasingu od 26. lipnja 2024. (str. 59. -62. spisa), iz odgovora protivnika osiguranja na obavijest o raskidu Ugovora (str. 63. spisa) te iz priložene korespondencije elektroničke pošte (str. 64.-70. i 102.-114. spisa) predlagatelj osiguranja je prema ocjeni ovog suda učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine za vraćanjem u posjed predmetne bjanko zadužnice. Također je zaključio da iz navedenih dokaza i činjeničnih navoda predlagatelja osiguranja proizlazi vjerojatnost da su nastupile zakonom predviđene pretpostavke za raskid predmetnog Ugovora o leasingu, a do kojeg je raskida došlo iz razloga za koji odgovara protivnik osiguranja, kao i imajući u vidu da protivnik osiguranja i dalje drži predmetnu bjanko zadužnicu, istu odbija vratiti i namjerava je koristiti, a što posebice proizlazi iz dopisa punomoćnika tuženika/protivnika osiguranja od 16. rujna 2024. (str. 115. spisa), slijedom čega je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

13. Predlagatelj osiguranja smatra da vjerojatnosti nenovčane tražbine na povrat zadužnice i zabranu naplate po toj zadužnici u vezi s kojom je zadužnica izdana proizlazi iz činjenice da je njegova obveza prestala nakon obvezivanja zadužnicom i to zbog toga što smatra da su bile ispunjene pretpostavke za raskid ugovora o leasingu zbog učestalih kvarova na predmetnom vozilu koji prema njegovom mišljenju predstavljaju materijalni nedostatak iz odredbe članka 401. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) koji su uzrok štetnog događaja 22. lipnja 2024. Prilikom odlučivanja o vjerojatnosti tražbine prvostupanjski sud nije u obzir uzeo odredbe Općih uvjeta PL-a za zaključenje ugovora o operativnom leasingu br. 160174 (str. 20. -26. spisa), a što je ključno pri utvrđivanju i ocjeni vjerojatnosti tražbine predlagatelja osiguranja. Pri tome prvostupanjski sud nije cijenio odredbu članka 13. Općih uvjeta što osnovano u žalbi ističe protivnik osiguranja. Nadalje, u priloženoj kopiji Općih uvjeta nedostaje stranica 5 tako da ovaj sud nije u mogućnosti utvrditi sadržaj odredaba članaka 21. i 22. te djelom odredaba članaka 20. i 23., a upravo su to odredbe kojima je regulirana mogućnost raskida ugovora (tako proizlazi iz odredbe članka 23.5. Općih uvjeta na str. 24 spisa). Stoga se odluka prvostupanjskog suda o osnovanosti jednostranog raskida ugovora ne može ispitati jer nije utvrđeno odlučno činjenično stanje niti ugovorne odredbe kojima sud ne raspolaže.

14. Iz navedenoga proizlazi nepravilnost zaključka prvostupanjskog suda o osnovanosti prijedloga pa je valjalo, na osnovi odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a i odredbom članka 368. stavka 2. ZPP-a, sve u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a, valjalo uvažiti žalbu i ukinuti prvostupanjsko rješenje te je riješeno kao u izreci ovog rješenja.

15. Budući da je za ocjenu vjerojatnosti postojanja predlagateljeve tražbine činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno u ponovnom će postupku prvostupanjski sud, nakon što utvrdi sadržaj Općih uvjeta PL-a, kao mjerodavnog prava u ovom konkretnom odnosu između stranaka, ponovo ocijeniti da li je ispunjen prvi od uvjeta za određivanje predložene privremene mjere.

16. Nakon toga će ponovno ocijeniti da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, i to na način da bi predmetnu bjanko zadužnicu podnio na naplatu. Naime, kod privremenih mjera predlagatelj mora učiniti i vjerojatnom opasnost da će upravo protivnik osiguranja nekim konkretnim radnjama dovesti do otežanog ostvarenja njegove tražbine. Predlagatelj osiguranja takva raspolaganja mora dovesti u vremenski kontekst nastanka, odnosno dospijeća svoje tražbine i upravo ta raspolaganja dovesti u vezu s time da su učinjena upravo zato da on ne bi mogao svoju tražbinu ostvariti. Osim toga, trebao bi učiniti vjerojatnim i da protivnik osiguranja nema druge imovine iz koje bi se mogao namiriti pa da upravo to raspolaganje kao jedino, poduzeto nakon nastanka njegove tražbine, ukazuje na vjerojatnost osujećivanja ostvarenja njegove tražbine, što u ovom slučaju nije učinjeno. Dakle, nije dovoljna samo apstraktna opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja promijenio postojeće stanje stvari čime bi spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, nego ta opasnost mora imati i subjektivnu te konkretiziranu dimenziju.

Zagreb, 31. ožujka 2025.

Sudac

Mirna Maržić