Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-773/2024-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, protiv tuženog KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB, OIB: 46377257342, Kišpatićeva 12, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 06. ožujka 2025. godine, do isplate,u prisutnosti pun. tužiteljice i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakon o parničnom postupku, dana 31. ožujka 2025. godine,

presudio je

I. Nalaže se tuženom KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, isplatiti tužiteljici DL iz [adresa], na ime razlike plaće iznos od bruto 57,44 € (slovima: pedesetsedameuračetrdesetčetiricenta) sa zateznim kamatama po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim:

- na iznos 2,25 EUR od 16. prosinca 2016. godine,

- na iznos 2,25 EUR od 16. siječnja 2017. godine, do isplate,

- na iznos 0,27 EUR od 16. veljače 2017. godine,

- na iznos 0,29 EUR od 16. travnja 2017. godine,

- na iznos 2,53 EUR od 16. svibnja 2017. godine, do isplate,

- na iznos 0,47 EUR od 16. srpnja 2017. godine, do isplate,

- na iznos 0,19 EUR od 16. kolovoza 2017. godine, do isplate,

- na iznos 0,01 EUR od 16. studenog 2017. godine, do isplate,

- na iznos 2,40 EUR od 16. prosinca 2017. godine, do isplate,

- na iznos 0,12 EUR od 16. siječnja 2018. godine, do isplate,

- na iznos 0,07 EUR od 16. veljače 2018. godine, do isplate,

- na iznos 0,03 EUR od 16. travnja 2018. godine, do isplate,

- na iznos 2,51 EUR od 16. svibnja 2018. godine, do isplate,

- na iznos 2,31 EUR od 16. lipnja 2018. godine, do isplate,

- na iznos 2,39 EUR od 16. kolovoza 2019. godine, do isplate,

- na iznos 0,53 EUR od 16. listopada 2019. godine, do isplate,

- na iznos 0,06 EUR od 16. prosinca 2019. godine, do isplate,

- na iznos 5,09 EUR od 16. siječnja 2020. godine, do isplate,

- na iznos 9,10 EUR od 16. veljače 2020. godine, do isplate,

- na iznos 6,99 EUR od 16. ožujka 2020. godine, do isplate,

- na iznos 13,08 EUR od 16. travnja 2020. godine, do isplate,

- na iznos 3,03 EUR od 16. svibnja 2020. godine, do isplate,

- na iznos 1,47 EUR od 16. lipnja 2020. godine, do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku KBC Zagreb naknaditi tužiteljici DL parnični trošak u iznosu od 490,45 € sa zateznim kamatama tekućim od 31.03.2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 18.05.2020. navodi, da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre u Klinici za onkologiju, Poliklinika. Tužiteljica radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika, na kojim poslovima tužiteljicu nije moguće zaštititi od štetnog utjecaja, te joj je određeno skraćeno radno vrijeme na 35 sati tjedno. Tuženik od tužiteljice zahtjeva, te joj je rasporedom radnog vremena određuje rad od 40 sati tjedno, čime je tuženik protuzakonito odredio tjedni rad tužiteljici. Na ove navode tužiteljice upućuje Zaključak Zajedničkog povjerenstva za praćenje i tumačenje odredaba KUZZO-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u kojem se navodi: "medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika, ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno čl. 31., pravo na 5 dana godišnjeg odmora sukladno čl. 36. e i pravo na dodatak od 25% sukladno čl. 65. Kolektivnog ugovora". Tuženik već 5 godina i to od 14.05.2015. do 14.05.2020., određuje tužiteljici rasporedom radnog vremena 40-satno tjedno radno vrijeme. Stoga tužiteljica traži plaćanje prekovremenog rada u navedenom razdoblju ovom tužbom. Plaćanje prekovremenog rada koje je odrađivala 5 sati tjedno u navedenom razdoblju, a koji sati prekovremenog rada predstavljaju razliku između 35 sati tjednog rada koliko je tužiteljica trebala raditi po skraćenom radnom vremenu i 40 sati tjednog rada koliko je stvarno radila po rasporedu radnog vremena tuženika. Predlaže, da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku, da tužiteljici isplati razliku plaće na ime ostvarenog prekovremenog rada u utuženom razdoblju, s time da će tužbeni zahtjev precizirati nakon što se provede financijsko vještačenje.

2. Nakon provedenog dopunskog financijskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 20.01.2025. (str. 394-395 spisa) postavila konačan tužbeni zahtjev na način, da potražuje od tuženika, s utužene osnove, isplatu razlike plaće u visini od 57,44 € bruto sa zateznim kamatama na dospjele mjesečne iznose razlike plaće od 16-tog u mjesecu za prethodni mjesec, do isplate, te potražuje naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio pravnu osnovanost tužbenog zahtjeva, i visinu tužbenog zahtjeva navodeći, da nije jasno što za tužiteljicu u konkretnom slučaju predstavlja prekovremeni rad, i na koji način joj se isti treba obračunati. Također dana 31.01.2020. tužiteljica je pred naslovnim sudom pokrenula još jedan parnični postupak pod posl. br. Pr-3768/2019 koji se vodi po istoj pravnoj osnovi, a u kojem se potražuje dokumentacija o radu tužiteljice za identično razdoblje kao u ovom predmetu. S obzirom da se radi o parnicama između osoba, za koje je predviđena ista vrsta postupka, u kojima sudi sudac pojedinca, kako bi smanjili troškovi i ubrzalo raspravljanje predlaže sudu da temeljem čl. 313. ZPP-a donese rješenje o spajanju parnica. Podredno, predlaže tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

4. Sud je proveo dokaze: proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje TL (str. 24-27 spisa), svjedokinje ĐL (str. 27-29 spisa), svjedokinje ĆL (str. 29-30 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice DL kao stranke (str. 31 spisa), izvršen je uvid u evidencije radnog vremena i platne liste za tužiteljicu (str. 34-244 spisa), proveden je dokaz knjigovodstveno - financijskim vještačenjem po vještaku Centar za financijska vještačenja d.o.o. (str. 253-265 spisa), izvršen je uvid u očitovanje vještaka na prigovore tuženika (str. 291-294 spisa), u dopunu nalaza, i mišljenja vještaka (str. 302-306 spisa), u očitovanje vještaka na prigovore tužiteljice (str. 318 spisa), te u II dopunu nalaza i mišljenja financijskog vještaka (str. 384-389 spisa), u priklopljeni ovosudni Pr-31/2022 (ranijeg posl. br. Pr- 3768/2019).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP- a).

6. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je potraživanje tužiteljice po osnovi dodataka za otežane uvjete rada i dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi na sate prekovremenog rada za razdoblje od svibnja 2015. do prosinca 2019., izuzevši iznose s utuženih osnova koji se preklapaju sa potraživanjem tužiteljice, a koji su utvrđeni u predmetu ovog suda posl. br. Pr-31/2022 (ranije Pr-3768/2019).

9. Tužiteljica je u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika na poslovima medicinske sestre u Zavodu za radijacijsku onkologiju i Odjelu za internističku onkologiju (platne liste za tužiteljicu str. 95-159 spisa).

10. Na ročištu održanom dana 06.03.2025. (str. 397 spisa) pun. tuženika je naveo da je tuženiku sporna pravna osnovanost tužbe, a da mu nije sporna visina tužbenog zahtjeva po izračunu financijskog vještaka iz drugog dopunskog nalaza i mišljenja (str.384-389 spisa), te da tuženik ne spori niti početak tijeka zateznih kamata na dospjele mjesečne iznose razlike plaće naznačen sa 16-tim u mjesecu za prethodni mjesec.

11. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) u članku 47. odnosno članak 45. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisuje da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, kako slijedi: osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće.

12. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 89/12) u članku 8. , propisuje radno vrijeme radnika:

(1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. (3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

(4) Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

13. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 89/12), također u članku 44. stavku 9 propisuje: prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

14. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 89/12; 104/13; 24/17; 112/17) s pripadajućim dodatcima i izmjenama (NN 89/12; 104/13; 150/13; 153/13; 71/16; 123/16;12/18) u članku 41. (kasnije 35.), propisuje da plaću radnika čini: (1) Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. (2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

15. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15, 29/18), u članku 31. navodi: “Na poslovnima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika” Poslovi iz stavka 1. ovoga članka su poslovi:

- s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,

- intravenozna aplikacija citostatika,

pod uvjetom da se obavijaju 2/3 radnog vremena. Za poslove iz stavka 1. ovoga članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati tjedno.”

16. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) u članku 64. st. 5. izjednačava skraćeno radno vrijeme s punim radnim vremenom navodeći da „pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom“.

17. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13;143/13) u članku 57., kasnije (NN 29/18) u članku 55., II. Dodatak KU (NN 92/19) propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

18. KU i Dodatci istom (NN 88/13; 143/13; 96/15, 92/19) propisuju da Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću i to za razdoblje od 01.10.2015.g. do 31.8.2019.g. u iznosu 4% te u razdoblju od 01.09.2019.g. u iznosu 8% od osnovne plaće.

19. Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/19) propisuje da se radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama regulira da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana istom pripada naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započelo bolovanje.

20. Nesrodna svjedokinja, zaposlenica tuženika medicinska sestra TL (str. 24-27 spisa), iskazala je pored ostalog da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila na Odjelu onkologije, te da je i svjedokinja radila na tom odjelu. I tužiteljica i svjedokinja radile su u istom Zavodu, ali na različitim odjelima ovisno o djelu tijela na kojem se onkologija na tom odjelu odnosila. U utuženom razdoblju radile su u turnusima. Prilikom obračuna plaće obračunavao se rad medicinskim sestrama kao 40 sati tjedno s tim da je poslodavac na 35 sati rada koliko su medicinske sestre na tom odjelu trebale raditi dodao još 5 sati tjedno, a za tih 5 sati izračun je rađen kao za redovne radne sate bez dodataka na uvjete rada, bez dodataka za odgojnost za život i zdravlje pacijenata. Tih 5 sati koje su odradile više plaćeni su im kao redovni sati, a ne kao prekovremeni rad. medicinske sestre na onkološkom Odjelu cijelo vrijeme rade sa onkološkim bolesnicima, apliciraju onkološke terapije, te su izložene štetnim utjecajima citostatika.

21. Nesrodna svjedokinja, zaposlenica tuženika medicinska sestra ĐL (str. 27-29 spisa) iskazala je da je u utuženom razdoblju radila kao glavna sestra Klinike za onkologiju te daje bila nadređena tužiteljici, iako ne neposredno nadređena. Evidenciju radnog vremena za tužiteljicu vodila je ĆL. Iskazala je da je tužiteljica u pretežitom dijelu utuženog razdoblja bila na bolovanju, ali da ne zna u kojem razdoblju već da je to bolje znati ĆL koja je vodila evidenciju rada za tužiteljicu. Tužiteljica radi na Odjelu za tumore dojke. Smatra da tužiteljica nije provodila 2/3 dijela svog radnog vremena u radu sa pacijentima koji zahtijevaju intravenoznu aplikaciju citostatika, a smatra da se to može dokazati medicinskom dokumentacijom koja se nalazi u bolničkom informatičkom sustavu. Što se tiče prekovremenog rada prekovremeni rad se radnicima obračunava kao rad koji prelazi preko 8-satnog dnevnog radnog vremena. Ako se govori oko 35-satnom radnom tjednu to je nemoguće napraviti, pa ima preraspodjela unutar radnog mjeseca, svi podaci i evidencije se nalaze u bolničkom informatičkom sustavu. Iskazala je i da tužiteljica radi 2/3 dijela svog radnog vremena na odjelu na kojem se liječe onkološki bolesnici, ali da na onkološkom odjelu ne leže samo bolesnici koji zahtijevaju intravenoznu aplikaciju citostatika, već su to bolesnici koji su u palijativnom setingu, na radio terapiji, na imunološkoj terapiji i na hormonskoj terapiji. Svi djelatnici koji rade sa intravenoznom aplikacijom citostatika nose adekvatnu zaštitu, imaju osigurane zaštitne rukavice, zaštitne maske, zaštitne naočale, zaštitni ogrtač, koriste se zatvoreni sustavi primjene citostatika, a to znači da ne postoji mogućnost da citostatik isparava u okolinu. I zbrinjavanje otpada je također osigurano na način da ne postoji mogućnost isparavanja aerosola citostatika. Sama priprema citostatika se odvija u centralnoj pripremi u sklopu bolničke ljekarne, također u aseptičnim uvjetima i koristeći sve zatvorene sustave.

22. Nesrodna svjedokinja, zaposlenica tuženika medicinska sestra ĆL (str. 29-30 spisa), iskazala je da tužiteljica radi na Odjelu za bolesti dojke i da je veći dio utuženog razdoblja bila na bolovanju, ukoliko se dobro sjeća. Svjedokinja je tužiteljici nadređena, ali ne neposredno, jer je tužiteljici nadređena odjelna sestra, a svjedokinja je nadređena odjelnoj sestri. Evidenciju radnog vremena za tužiteljicu vodi svjedokinja. Tužiteljica ima obvezu rada 35 sati tjedno. Mjesečni fond radnih sati tužiteljice se bazira na 35 sati rada tjedno. Onih 5 sati do 40 sati tjedno su tzv. nadopune. To nisu stvarno odrađeni sati. Ne zna kako se plaćaju ti sati preko 35 do 40 sati tjedno, ali se evidentiraju kao nadopuna. Tužiteljica radi u turnusima.

23. Tužiteljica DL saslušana kao stranka (str. 31 spisa) iskazala je da je u utuženom razdoblju radila kod tuženika kao medicinska sestra cijelo vrijeme u Klinici za onkologiju, ali na različitim odjelima. Od lipnja 2018. do lipnja 2019. je bila na bolovanju. Ostalo vrijeme je radila, ali je povremeno koristila bolovanje zbog bolesti djeteta. U utuženom razdoblju radila je u turnusima. Evidenciju radnog vremena za tužiteljicu vodila je ĆL. Tužiteljičin radni tjedan bi trebao imati 35 radnih sati. Tužiteljici poslodavac plati ono što je odradila i nadopunu satnice, a nadopuna satnice je 5 sati koji predstavljaju razliku između 35 sati rada tjedno i 40 sati rada tjedno. Sati nadoknade nisu stvarno odrađeni sati, te sate joj poslodavac plati, ali ne zna po kojem obračunu. Smatra da joj poslodavac krivo obračunava plaću na način da joj prekovremeni rad obračunava bez ikakvih dodataka, odnosno kao čisti redovni rad, a isto se odnosi i na nadopunu satnice.

24. Kod ovog suda vođena je parnica pod poslovnim brojem Pr-3768/2019, koja je kasnije dobila novi poslovni broj Pr-31/2022 između istih stranaka radi isplate plaće u razdoblju od prosinca 2016. do prosinca 2020. na ime dodataka zbog otežanih uvjeta rada, te iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi na sve odrađene sate i posljedično tome razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja. Financijski vještak Centar za financijska vještačenja d.o.o. je u dopuni svog nalaza i mišljenja od 14.01.2025. (str. 384-389 spisa) sačinio izračun tužiteljičine tražbine u tuženom razdoblju na način da je izvršio uvid u dokumentaciju iz ovosudnog Pr-31/2022 koji je za potrebe financijskog vještačenja bio privremeno priklopljen na ovaj predmet, te je utvrdio da je u tom predmetu vještačila stalna sudska vještakinja Dragana Bubalo, koja je u navedenom predmetu obračunala dodatak s osnova otežanih uvjeta rada i dodatak s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi na sve efektivno odrađene sate, a sve za razdoblje od prosinca 2014. do prosinca 2019.. Financijskim vještačenjem koji je proveden u ovom predmetu (osnovni nalaz i mišljenje financijskog vještaka Centar za financijska vještačenja d.o.o. str. 253-265 spisa) utvrđivani su dodatak na plaću tužiteljice s osnova otežanih uvjeta rada i dodatak s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, te pripadajuća naknada za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja za razdoblje od svibnja 2015. do svibnja 2020., te dodatak za prekovremeni rad u odnosu na skraćeno vrijeme od 35 sati tjedno za isto razdoblje. Budući da je u oba predmeta izračunom obuhvaćeno potraživanje po osnovi dodataka za otežane uvjete rada i dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi na sate prekovremenog rada za razdoblje od svibnja 2015. do prosinca 2019. godine, dolazi do preklapanja potraživanja tužiteljice utvrđenog u ovom predmetu sa potraživanjem tužiteljice utvrđenim u priklopljenom spisu poslovni broj Pr-31/2022 u dijelu koji se odnosi na neobračunate dodatke za otežane uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život ljudi za navedeno razdoblje. Posljedično tome, dolazi i do preklapanja potraživanja po osnovi naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja. Slijedom navedenog, vještak je u Tabeli A. dao novi pregled mjesečnih i ukupnih potraživanja izuzevši iznose koji se preklapaju sa potraživanjem tužiteljice utvrđenim u predmetu ovog suda poslovni broj Pr-31/2022. S obzirom da je u utuženom razdoblju službena valuta u RH bila kuna dok je na dan izrade vještačenja službena valuta euro, vještak je sve izračune izvršio u valuti koja je bila izvještajna i obračunska te u kojoj su izvršena plaćanja u utuženom razdoblju. Nadalje, vještak je iznose utvrđene u izvještajnoj valuti u utuženom razdoblju preračunao u službenu valutu RH na dan izrade vještačenja, primjenom odredbi čl. 7. i 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22, 88/22) kao i primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro temeljem Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 85/2022) koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. S tim u vezi, u Tabeli B. dana je rekapitulacija potraživanja tužiteljice po mjesecima u EUR. Uzevši u obzir da tužiteljica u predmetu ovog suda poslovni broj Pr- 31/2022 već potražuje razliku plaće po osnovi dodataka za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za razdoblje do prosinca 2019. godine, vještak je izračunao i utvrdio da bi visina potraživanja tužiteljice za razdoblje od 01.05.2015. do 31.05.2020. godine sveukupno iznosila 57,44 EUR (iskazano u Tabeli B. stupac '6'), a sastoji se od sljedećeg: potraživanje po osnovi neobračunatih prekovremenih sati iznosi 26,80 EUR (Tabela B. stupac '2' dopune), potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za otežane uvjete rada iznosi 17,83 EUR (Tabela B. stupac '3' dopune), potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 5,10 EUR (Tabela B. stupac '4' dopune), manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 7,71 EUR (Tabela B. stupac '5' dopune).

25. Na naprijed navedenu dopunu financijskog vještaka niti jedna stranka nije imala primjedbi, a tužiteljica je u skladu s dopunom postavila konačan tužbeni zahtjev podneskom od 20.01.2025. (str. 394-396 spisa).

26. Provedenim dokazima nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju koje je konačno utvrđeno podneskom tužiteljice od 20.01.2025., potraživala isplatu razlike plaće u razdoblju od studenog 2016. do svibnja 2020. i to na ime prekovremenog rada odnosno rada tužiteljice koje je prelazilo preko njezinog 35-tnog sata rada tjedno, jer je tužiteljica u utuženom razdoblju radila na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije bila moguća zaštita radnice od štetnog utjecaja, jer je tužiteljica u tom razdoblju više od 2/3 radnog vremena radila na intravenoznim aplikacijama citostaticima na Zavodu za onkologiju kod tuženika. Tužiteljica je zbog toga imala određeno skraćeno radno vrijeme na 35 sati tjedno, ali joj je poslodavac do 40-satnog tjednog radnog vremena isplaćivao 5 sati tjedno po redovnoj satnici, odnosno kao redovno radno vrijeme bez dodatak, nije joj tih 5 sati tjedno isplaćivao kao prekovremeni rad. Saslušane svjedokinje medicinske sestre tuženika koje su radile sa tužiteljicom potvrdile su da je tužiteljica imala obvezu raditi skraćeno radno vrijeme odnosno 35 sati tjedno, ali da je radila i više od toga, a da poslodavac tužiteljici rad preko 35 sati tjedno nije plaćao kao prekovremeni rad, već kao redovan rad. Svjedokinja ĐL nije imala točna odnosno neposredna saznanja o tužiteljičinom radu, ali je navela da tužiteljica nije provodila 2/3 svog radnog vremena radeći na intravenoznim aplikacijama citostaticima. Taj dio iskaza navedene svjedokinje sud nije prihvatio kao vjerodostojan, jer ukoliko bi to bilo točno tužiteljica ne bi u tuženom razdoblju imala pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno, a upravo je poslodavac ovdje tuženik tužiteljici odredio 35-satno tjedno radno vrijeme (skraćeno radno vrijeme). Ostale iskaze svjedokinja sud je prihvatio kao vjerodostojne kao i iskaz same tužiteljice jer tuženik nije relevantnom dokumentacijom, a koja se nalazi u bolničkom informatičkom sustavu dokazao da tužiteljica nije 2/3 svog radnog vremena provela u radu s pacijentima koji zahtijevaju intravenoznu aplikaciju citostaticima, odnosno da u tom razdoblju nije bila izložena štetnim utjecajima za tužiteljičino zdravlje. Osim toga sam tuženik je tužiteljici odredio skraćeno 35-satno tjedno radno vrijeme. Kao što je naprijed navedeno, tužiteljica je osim ove parnice vodila kod ovog suda i parnicu protiv tuženika pod posl. br. Pr-3768/2019 koja je kasnije dobila novi posl. br. Pr-31/2022. Utužena razdoblja se u ta dva predmeta preklapaju, pa je financijski vještak u dopuni nalaza i mišljenja (str. 384-389 spisa) sačinio pregled mjesečnih i ukupnih potraživanja s utužene osnove u ovom predmetu, izuzevši iznose koji se preklapaju sa potraživanjem tužiteljice koje je utvrđeno u predmetu ovog suda posl. br. Pr-31/2022. Uzevši u obzir da tužiteljica u predmetu ovog suda posl. br. Pr-31/2022 već potražuje razliku plaće po osnovi dodataka za posebne uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za razdoblje do prosinca 2019., visina potraživanja tužiteljice za razdoblje od 01.05.2015. do 31.05.2020. u ovom predmetu iznosi ukupno 57,44 €, što je prethodno detaljno pojašnjeno u dijelu u kojem se navelo što je financijski vještak izračunao i utvrdio u nadopuni svog nalaza i mišljenja. Slijedom naprijed navedenog utvrđeno je, provedenom dopunom financijskog vještačenja, koja je naprijed detaljno obrazložena da poslodavac, ovdje tuženika tužiteljici u utuženom razdoblju u ovom predmetu tj. u razdoblju od 01.05.2015. do 31.05.2020. nije u cijelosti isplatio plaću po osnovi prekovremenih sati, po osnovi neobračunatih dodatka za otežane uvjete rada, po osnovi neobračunatih dodataka za život i zdravlje ljudi i manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u sveukupnom iznosu od 57,44 € bruto (str. 385 spisa) i Tabela B dopune nalaza i mišljenja (str. 388-389 spisa). Stoga je sud prihvatio kao pravno osnovan konačno uređeni tužbeni zahtjev tužiteljice iz podneska od 20.01.2025..

27. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a koji regulira da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove. Odluka o trošku temelji se i na odredbi čl. 155. ZPP-a koji kaže da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni, te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

28. Tužiteljicu je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave zatražio naknadu parničnog troška (str. 397 spisa).

29. Tužiteljica je uspjela u sporu, pa joj je tuženik dužan nadoknaditi prouzročene parnične troškove.

30. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 57,44 eura. Temeljem Tbr. 7. čl. 9. važeće OT za zastupanje u parničnom postupku u kojem je vrijednost predmeta spora manja od 100,00 €, neovisno o odredbi Tbr. 7. točka 1., ukoliko točkama 2. do 8. ovog Tbr za pojedine postupke ili sporove nije drugačije određeno, odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u visini od 50 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 100,00 eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 25,00 eura. Tužiteljici je u cijelosti priznat trošak predujma za knjigovodstveno – financijsko vještačenje u visini od 365,45 €, jer je provođenje toga dokaza bilo neophodno za donošenje odluke u ovom predmetu. Sveukupno je tužiteljici priznat trošak ove parnice u iznosu od 490,45 €.

31. Tužiteljica je potraživala i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužiteljice je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31.03.2025., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

32. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu, 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP).

Dostaviti:

- pun. tužiteljice odvj. Mirko Kovač iz Zgb

- tuženiku