Poslovni broj: Pr-43/2021-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Zorani Matešić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Rođak, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz u Zagrebu, protiv tuženika Mebelt d.o.o., OIB: 31272534129, Orle, Posavski Čret, 58, kojeg zastupa punomoćnik Ivo Farčić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 14. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika i punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. ZPP, 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku MEBELT d.o.o., OIB: 31272534129, Posavski Čret 58, 10411 Orle, da tužitelju FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 3.764,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 9. prosinca 2020. pa do isplate, po stopi koja je do 31. prosinca 2022. određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja preko dosuđenog iznosa od 3.764,00 eura do zatraženog iznosa od 5.000,00 eura (za iznos od 1.236,00 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 9. prosinca 2020. pa do isplate kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku MEBELT d.o.o., OIB: 31272534129, Posavski Čret 58, 10411 Orle, da tužitelju FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.421,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 31. ožujka 2025. pa do isplate pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od dosuđenog iznosa od 2.421,70 eura do zatraženog iznosa od 3.265,45 eura (za iznos od 843,75 eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 31. ožujka 2025. do isplate kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika MEBELT d.o.o., OIB: 31272534129, Orle, Posavski Čret, 58, za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 24. veljače 2020. oko 14 sata kao radnik tuženika, radio na gradilištu u [adresa] tj. sudjelovao u izvođenju radova na odvodnji oborinskih voda. Ističe da je radi postavljanja pročistača ušao u rov dimenzije 6m x 5,5m i dubine 5m, nakon čega se iznad njega odlomio komad zemlje i zatrpao ga, te je navedenom događaju pristupila policija i hitna pomoć. Tom prilikom tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje, navodi da sukladno članku 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, za ozljedu koju je radnik pretrpio na radu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stoga mu je tuženik obvezan naknaditi štetu koja mu je predmetnom štetnom događaju nastala.

1.1. Nadalje, navodi da se tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom 9. prosinca 2020. na koji tuženik do dana podnošenja ove tužbe nije odgovorio.

1.2. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka od presuđenja pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da se trusni komad zemlje odlomio i pao na tužitelja, međutim tužitelj nije pri tome ostao zatrpan pod zemljom nego mu je prosuta zemlja nakon opisanog događaja sezala do koljena. Nadalje, navodi da je točno je da je pozvana hitna pomoć i policija koji su pregledali tužitelja i sastavili zapisnik o navedenom odgađaju, no isto tako prilikom pregleda od strane hitne pomoći nije utvrđena nikakva ozljeda. Osporava da bi tužitelju u predmetnom štetnom događaju bio ozlijeđen. Priznaje da mu se tužitelj obratio odštetnim zahtjevom, ali da na predmetni zahtjev nije odgovorio jer tužitelj u navedenom zahtjevu nije bio precizno naveo što točno potražuje. Smatra da iz liječničke dokumentacije proizlazi da je šteta tužitelju nastala zbog drvenih cjepanica koje su mu pale na prsa, zbog čega je upitno je li šteta uopće potječe od nezgode opisane u tužbi.

2.1. Predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti u cijelosti, te traži da mu tužitelj naknadi troškove parničnog postupka.

3. Tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev podneskom od 16. kolovoza 2024. (list 56 spisa), a kojeg je uredio na ročištu održanom 14. listopada 2024. (list 58 spisa) navodeći da na ime naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 4.736,00 eura, a na ime naknade imovinske štete u odnosu na tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 264,00 eura odnosno ukupno iznos od 5.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 9. prosinca 2020. kao dana kad je podnesen odštetni zahtjev.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom i čitanjem u zahtjev od 8.12.2020. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 6-10 spisa), elektronički ispis podatka o prijavu na mirovinsko osiguranje HZMO za tužitelja (list 11-14 spisa), odštetni zahtjev od 9. prosinca 2020. (list 15-16 spisa), potvrdu MUP-a, PU Sisačko-Moslavačka, PP Petrinja od 31.1.2021. (list 19 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka UP (list 31 spisa), svjedoka RP, CP (list 33-34 spisa), svjedoka AP (list 35 spisa), svjedoka KP i ŽP (list 36-37 spisa), izvedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. sc. Žarku Rašiću, prim. Med, te uvid u nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Žarku Rašiću, prim. med. (list 50 spisa), saslušanjem vještaka prof. dr. Žarka Rašića (list 59 spisa),saslušanjem tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika kao stranaka u postupku (list 65- 67 spisa).

5. Ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11. i 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja konačno specificiran podneskom od 16. kolovoza 2024. (list 56 spisa), a koji je uređen na ročištu 14. listopada 2024. (list 58 spisa) djelomično osnovan

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika da mu tuženik kao poslodavac naknadi neimovinsku i imovinsku štetu koja mu je nastala zbog tjelesnih i duševnih ozljeda koje je zadobio na radnom mjestu kao radnik na izvođenju radova na gradilištu 24. veljače 2020.

7. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja odnosno da je tužitelj nastradao dok je obavljao posao kao radnik na gradilištu za tuženika kao poslodavca, nije sporna aktivna i pasivna legitimacija odnosno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 24. veljače 2020. na radnom mjestu kao radnik na izvođenju radova. Na ročištu održanom 14. veljače 2025. ( list 65 spisa) stranke su učinile nespornim da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 4,00 eura, kao i to da nisu sporne zakonske zatezne kamate na ime ukupne naknade štete od 9. prosinca 2020. Isto tako na ročištu održanom 14. veljače 2025. učinile su nespornim (poleđina list 66 spisa) da je odštetni zahtjev podnesen 9. prosinca 2020.

8. Među parničnim strankama sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske i imovinske štete, te postoji li odgovornost tuženika kao poslodavca za štetu koju je pretrpio tužitelj u predmetnom štetnom događaju s obzirom da isti tvrdi da nije ustanovljena nikakva ozljeda tužitelja nakon predmetnog događaja odnosno je li šteta nastala kao posljedica predmetnog štetnog događaja.

9. Tužitelj traži naknadu štete zbog pretrpljene štete na radu u vezi odgovornosti poslodavca na temelju odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19, 151/22, 64/23 - dalje: ZR), a kojim je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. S obzirom da je tužitelj ozlijeđen za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta (radnik na izvođenju radova na gradilištu), tj. da se radi o ozljedi na radu, tada tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), jer je člankom 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18. - u daljnjem dijelu teksta ZZR) propisano da se ozljeda na radu smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.

11. Odredbom članka 25. stavak 2. ZZR propisano je da se poslodavac može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12. Dakle tuženik odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje slijedom čega su neodlučni navodi tuženika da je tužitelju osigurao svu zaštitnu opremu.

13. Odredbom članka 1067. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11, 78/15, 29/18 - dalje ZOO) propisano je oslobođenje imaoca opasne stvari od odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

14. Radi utvrđenja okolnosti nastanka štetnog događaja sud je saslušao tužitelja, svjedoke UP, RP, CP, MP, IP, ŽP kao i zakonskog zastupnika tuženika SP, napravio je uvid u Potvrdu MUP-a i Obrazac medicinske dokumentacije o pacijentu Zavoda za hitnu medicinu.

15. Svjedok UP u bitnom je iskazao da je predmetnog štetnog događaja 24. veljače 2020. radio s tužiteljem u [adresa] na Sajmištu. Postavljali su kolektor. Kolektor su postavljali u rupu koja je bila duboka cca 4 metra, ne zna točno. Posao tužitelja je bio da se on popne na plastičnu šahtu i da je otkvači kada je ona spuštena u rupu. On sam predmetni štetni događaj nije vidio, jer se u tom trenutku nalazio u kamionu za volanom i kamion je prema toj rupi bio okrenut na „rikverc“. Kada se dogodio štetni događaj nije gledao u ogledalo u kojem se vidi pozadina kamiona nego je slušao samo zvučne signale bagerista. Njemu je prozor kamiona bio otvoren i on je samo začuo "dreku" tj. to je bio jauk. Nakon toga on je izašao iz kamiona da vidi što se događa i kada je došao do rupe tužitelj je već bio vani, tj. RP mu je pomagao da izađe iz te rupe, tj. vidio je da je RP pružio ruku tužitelju kako bi mu pomogao da isti izađe iz rupe. Od trenutka od kad je začuo jauk pa dok je došao do rupe prošlo je 4-5 sekundi. On nije vidio nikakve fizičke ozljede na tužitelju nakon tog događaja. Sjeća se da kada je ugledao tada tužitelja isti nije imao jednu cipelu na nogama. On nije vidio do kuda je tužitelj bio zatrpan zemljom mada misli da nije mogao biti zatrpan zemljom više od koljena. Ističe da se događaj dogodio u centru [adresa], da je u blizini bila stambena zgrada i pretpostavlja da je netko od ljudi zvao hitnu pomoć i policiju, jer oni nisu nikoga zvali. Ističe da je tužitelj nakon tog događaja više bio opterećen s time što nema cipelu nego s tim događajem koji mu se dogodio. Tužitelj je kada su došli hitna i policija htio nastaviti raditi. Hitna je pregledala tužitelja i otišla s mjesta štetnog događaja, a u međuvremenu je došao vlasnik firme koji je popričao s tužiteljem o tom događaju, te je rekao tužitelju da ode kući, pa ga je on nakon toga odveo kući. Na mjestu štetnog događaja nije bilo nikakvih drva, bila je čista zemlja. Nije bilo kamenja, tj. nije bilo niti šljunka u zemlji, čista zemlja. Kada je tužitelja vozio kući isti mu se nije žalio na nikakve zdravstvene tegobe i rekao mu je da se jako uplašio zbog događaja, ali da ga trenutno ništa ne boli. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li mu poznato kako i zašto je došlo do štetnog događaja svjedok odgovara da je došlo do odrona zemlje, kao i da je takva situacija normalna kada se zemlja kopa. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li mu je poznato koliki se komad zemlje odronuo i s koje visine, svjedok odgovara da je to bilo oko pola kubika zemlje i da sigurno nije više, a da je što se tiče visine da je to bila visina oko 3,5 do 4 metra. On nije vidio nikakve fizičke ozljede nakon predmetnog štetnog događaja jer tužitelj nije skinuo majicu, a on ga nije pregledavao, već da je isti ušao u kola hitne pomoći. On ne zna što se događalo u kolima hitne, jer je pregled izvršio doktor, ali jedino što zna da je taj pregled vrlo brzo završio, tj. da je isti završio za manje od 5 minuta i koliko zna tužitelj se drugog dana nije pojavio na poslu.

16. Svjedok RP u bitnom je iskazao da je predmetnog štetnog događaja dana 24. veljače 2020. radio s tužiteljem u [adresa] na sajmištu. Oni su postavljali kolektor. On osobno je sada još uvijek zaposlenik tuženika. Oni su kolektor postavljali u rupu koja je bila dubine oko 3-4 metra, ne zna točno. On se u trenutku predmetnog štetnog događaja nalazio u stroju-bager. Događaj pada tužitelja u rupu nije vidio. Čuo je samo povik tužitelja kojim ih je isti zvao da mu pomognu. Nakon toga on je izašao van iz stroja, te je istim bio okrenut leđima prema toj rupi i vidio je tužitelja kako se nalazi u rupi. Tužitelj je bio zatrpan zemljom do gležnja. Kad je došao do rupe tužitelj ga zamolio da mu pomogne da izađe van. On mu je pomogao da izađe iz rupe. Tom prilikom u rupi je ostala cipela. Pretpostavlja da cipela nije bilo dobro vezana pa je zato ostala u rupi. Isključuje mogućnost da bi cipela ostala među zemljom iz razloga što ju je zatrpala zemlja, pretpostavlja da je razlog ostanka cipele u zemlji bilo to što ista nije bila dobro vezana. Na mjestu štetnog događaja nije bilo nikakvih drva, bila je čista zemlja. On je tužitelja nakon toga pitao je li mu je dobro, da li mu treba kakva pomoć, te ističe da mu se isti nije žalio na nikakve zdravstvene tegobe. Misli da je tužitelj prilikom tog štetnog događaja bio preplašen. Koliko zna došla je hitna, međutim ne zna tko je istu zvao. Koliko se sjeća tom prilikom ga je pregledala doktorica iz hitne, te ga je ista htjela voditi u bolnicu, međutim tužitelj ju je odbio, te je nakon štetnog događaja ostao tamo s njima. Nakon događaja s obzirom da je tamo došao i naš direktor, tužitelj se s istim dogovorio, te je nakon događaja s jednim kolegom koji je isto iz [adresa] otišao kući. Tužitelja je prilikom štetnog događaja zatrpalo (par tački zemlje) otprilike pola kubika zemlje. On nije na tužitelju vidio nikakve fizičke ozljede nakon štetnog događaja. Tužitelj se slijedećeg dana nije pojavio na poslu. Koliko zna tužitelj je trebao otkopčati kolektor i isti je bio na kolektoru koji je spušten u rupu. Pretpostavlja da je nakon toga došlo do štetnog događaja. On sam događaj nije vidio, već je vidio tužitelja kada je isti povikao. Na poseban upit punomoćnika tužitelja koliko prostora ima između kolektora kada se spusti u zemlju i rubova iskopa svjedok odgovara da ima od kolektora do ruba iskopa u gornjoj zoni oko 3 metra. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li bilo nužno da se tužitelj kao radnik nalazi dolje u rupi svjedok odgovara da ne, da je dovoljno da se tužitelj spusti na ploču kolektora. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li kod takvog postavljanja kolektora su uobičajeni odroni zemlje, svjedok odgovara da jesu, da to ovisi o vrsti tla. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li je prilikom obavljanja poslova postavljanja kolektora bilo nužno provesti ikakve mjere zaštite na radu, te da li se iste prilikom takvog obavljanja poslova postavljanja kolektora provode, svjedok odgovara da se provode mjere zaštite npr. ukoliko se ne može napraviti "pokos" tj. tzv. nagib rupe, stavlja se oplata ili ograda. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je okolna zemlja bila dobro osigurana prilikom ovog štetnog događaja, svjedok odgovara da po njegovom mišljenju je. Na poseban upit punomoćnika tužitelja kada je došao do rupe i vidio tužitelja u kojem se položaju tužitelj tom prilikom nalazio, svjedok odgovara da je isti bio u stajaćem položaju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je tužitelj nakon tog štetnog događaja mogao samostalno izaći iz rupe, svjedok odgovara da bi vjerojatno mogao izaći sam, međutim da mu je on pomogao iz razloga što ga je tužitelj to tražio. Navodi da pretpostavlja da se tužitelj prepao prilikom samog štetnog događaja te misli da je isti bio u šoku, jer mu je tom prilikom noga zapela u zemlji. Na poseban upit punomoćnika tužitelja kolika je visina kolektora, svjedok odgovara da je visina kolektora negdje oko 2, 5 do 3 metra. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je su li se tamo nalazile ljestve svjedok odgovara da su se ljestve nalazile od razine zemlje do kolektora, međutim da iste nisu bile od kolektora niže gdje je tužitelj pao. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li svjedoku poznato je li tužitelj prije ovog štetnog događaja imao ikakvih ozljeda svjedok odgovara da mu nije poznato i koliko zna tužitelj je bio zdrav. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li zna o čemu su razgovarali tužitelj i direktor nakon štetnog događaja, svjedok odgovara da ne zna kakav je bio sadržaj tog razgovora. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li mu je tužitelj rekao na koji način je on dospio s kolektora u rupu, svjedok odgovara da mu tužitelj nije rekao. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li ima saznanja iz kojih razloga se tužitelj nalazio u rupi pored kolektora, a ne na samom kolektoru, svjedok odgovara da ne zna.

17. Svjedok GP u bitnom je iskazao da je on trenutno zaposlen kod tuženika. Kada se taj štetni događaj dogodio 24. veljače 2020. on nije bio neposredni očevidac događaja. Nije vidio što se dogodilo, bio je u blizini, tj. nalazio se na gradilištu i u tom trenutku je čistio zemlju, te je bio od istih udaljen 500 metara. Predmetni štetni događaj nije vidio, te o istom ne može ništa reći. Nije vidio niti kada su tužitelja vadili iz rupe, niti kada je došla hitna i policija. Vrlo često dođe hitna i policija pa ne obraća pozornost na to.

18. Svjedok MP u bitnom je iskazao da je trenutno zaposlen kod tuženika. Kada se taj štetni događaj dogodio nije bio neposredni očevidac događaja. Međutim, bio je u blizini, tj. na gradilištu. U trenutku samog štetnog događaja bio udaljen oko 20-25 metara. U trenutku štetnog događaja pripremao je papire za gradilište. Nije vidio sam štetni događaj samo je čuo povik pretpostavlja od samog tužitelja. Kada je došao do samog mjesta događaja tamo se već nalazio RP, tj. isti je sa samim tužiteljem u trenutku kad je došao već izlazio iz rupe u koju je tužitelj pao. Nije vidio tužitelja kako je pao u rupu. Hitna medicinska pomoć je došla za 20-ak minuta, ne zna točno tko ju je zvao, sjeća se da je nakon predmetnog štetnog događaja doktorica iz hitne pomoći s tužiteljem razgovarala. Sjeća se da kada je tužitelj izašao iz same rupe u koju je pao da nije imao cipelu, da je istu izgubio prilikom pada u rupu. Pretpostavlja da je na istu palo pola kubika zemlje. Na samom tužitelju on osobno nije vidio nikakve vidljive fizičke ozljede, zna samo da je isti razgovarao s doktoricom iz hitne pomoći. Tužitelj nakon tog predmetnog štetnog događaja drugog dana nije došao na posao. Sjeća se da nakon predmetnog štetnog događaja je tužitelj bio preplašen, da je još nakon toga s njima bio pola sata, sat, dok je došao direktor, te ga je nakon toga direktor pustio kući, jedan kolega ga je odvezao kući, tj. točnije UP.

19. Svjedok IP u bitnom je iskazao je da on ne zna tko je FP, tj. navodi da tu osobu ne pozna po imenu, možda bi ga poznavao da ga vidi uživo. On ne zna o kojem događaju se ovdje radi, niti mu je išta poznato u vezi navedenog događaja. F kao tuženik mu je poznat, međutim da o ovome zbog čega je danas pozvan on ništa ne zna. Na poseban upit punomoćnika tužitelja je li mu poznato da se prij tri godine dogodio događaj u kojem je nekog radnika na gradilištu prilikom izvođenja radova na odvodnji oborinskih voda zatrpala zemlja, svjedok je odgovorio da mu takav događaj nije poznat.

20. Svjedok ŽP u bitnom je iskazao da on osobno ne pozna tužitelja FP, međutim kada bi ga vidio onda bi to točno znao reći. U svezi štetnog događaja iskazuje da je čuo da se taj događaj dogodio kada je došao na gradilište, s obzirom da se on nalazio u kvartu gdje se taj događaj dogodio. Navodi da nije bio neposredni očevidac događaja pa stoga nije vidio što se dogodilo. Isto tako navodi da s obzirom da je to bilo davno da se on ne sjeća ništa u svezi tog događaja. Ne sjeća se da bi vidio tužitelja da ga je netko vadio iz "rupe". On u tom momentu kada se dogodio štetni događaj istom nije nazočio, pa se stoga ničega niti ne sjeća.

21. Zakonski zastupnik tuženika TP u bitnom je iskazao je da nije neposredni očevidac predmetnog događaja, te predmetna saznanja o navedenom događaju saznao kada ga je na mobitel nazvao MP, te mu je isti rekao što se dogodilo, tj. rekao mu je da je neki komad zemlje…, ali mu nije rekao da je pao na tužitelja. Rekao mu je da je tužitelj galamio, ne sjeća se s obzirom na protek godina što je točno isti rekao, ali se sjeća da mu je to prilikom rekao da je neka žena zvala hitnu i još se sjeća da mu je rekao u telefonskom razgovoru "znaš kakav je FP, on samo viče". On je nakon toga sjeo u automobil i otišao u [adresa] na gradilište. Kada je došao na gradilište on nije tamo više nikog zatekao, nije bilo više niti policije. Nije zatekao tamo niti FP. Navodi da je on dok se vozio prema [adresa] ali ne sjeća se je li je zvao AP ili UP istima uputio poziv i sjeća se da mu je tada netko koga je zvao od njih dvoje, ali ne zna tko, rekao da je FP vani, pitao je tada je li mu nešto je i sjeća se da mu je tad bilo odgovoreno da isti sjedi i sjeća se da je pitao je li mu što slomljeno, te da mu je osoba na telefonu odgovorila da nije. Sjeća se da je tada u telefonskom razgovoru rekao neka ga UP odveze kući i kada je on došao na gradilište nikog nije zatekao, ostali radnici su normalno obavljali svoj posao. Sjeća se da se UP već vratio od tužitelja kojeg je odvezao kući. Nakon toga je tražio od UP da skupa odu do tužitelja jer on nije znao gdje tužitelj stanuje. Došli su kod tužitelja i isti je izašao van kuće. Sjeća se da je isti bio preplašen, tj. ne može definirati kakav je bio, isti nije bio uobičajenog ponašanja. On ne može reći da li je isti zbog tog događaja bio pod stresom, ali je bio čudan. Pitao ga je tada je li ga nešto boli i ne sjeća se da mu je isti rekao da ga išta boli. Onda mu je rekao da ostane doma taj dan i da sutra dođe na posao, ali ga sutra nije bilo na poslu. Nije mu se isti tom prilikom žalio da ga boli noga i da ga boli bilo što drugo. Drugog dana se isti nije pojavio na poslu, tada se on opet čuo s njim telefonom, te mu je isti rekao da ga bole rebra, ne zna točno što, i onda mu je on rekao da ostane koliko treba kod kuće. Nakon što se isti vratio s bolovanja ponovno je isti radio kod njega. Ističe da kada su bili kod njega da mu nije savjetovao niti govorio što će reći kod doktora, te on nije niti znao da će isti ići kod doktora. Navodi da je kod njih uobičajeni način rada da se radnik spušta u rupu prilikom postavljanja kolektora. Što se tiče cipele tužitelja on nema saznanja o tome je li je ista kasnije nađena i što je bilo s istom. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li su na gradilištu propisane kakve mjere o zaštiti na radu, te je li imaju radnici zaštitna odjela, zakonski zastupnik tuženika odgovara da jesu. Na poseban upit punomoćnika tužitelja koliko dugo je prije samog štetnog događaja tužitelj kod njega radio, zakonski zastupnik tuženika odgovara da je to tužitelju bio prvi radni dan. Ističe da je nekad povremeno znao raditi kod njih ali nije uglavnom radio kod njih i to je bilo prije ovog događaja u razdoblju od nekih dvije godine kada je isti povremeno radio kod njih. Na poseban upit punomoćnika tužitelja otkud crpi saznanja o tome kada je u svom iskazu iskazao "znaš tužitelja on uvijek galami", zakonski zastupnik tuženika odgovara da ima saznanja od toga što je tužitelj povremeno prije toga radio kod njih. Na poseban upit punomoćnika tužitelja može li odgovoriti kada su izvršili prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje za tužitelja, tj. je li to bilo prije događaja ili nakon, zakonski zakonski zastupnik tuženika odgovara da su predmetnu prijavu izvršili prije ovog događaja. Na poseban upit punomoćnice tuženika kako je došlo do raskida radnog odnosa za tužitelja, zakonski zastupnik tuženika odgovara da se radni odnos između njega i tužitelja prekinuo 6 mjeseci nakon štetnog događaja i da je isti otišao svojevoljno i to nakon što on ima saznanja da se tužitelj posvađao s jednim od radnika, tj. u konkretnom slučaju s poslovođom MP i to zbog toga što je tužitelj puno vikao po gradilištu i nije napravio nešto što mu je MP rekao. Ističe da je on pokušao nakon tog događaja razgovarati s tužiteljem ali mu je isti tada rekao da odlazi jer on nije stao na njegovu stranu.

22. Tužitelj saslušan kao stranka u bitnom je iskazao da je dana 24. veljače 2020. kao radnik tuženika prilikom radova spustio na gradilištu u [adresa] u rupu koja je bila dubine oko 2,5 m-3 metra iz razloga kako bi postavio separator i tom prilikom su postavljali cijevi. Ističe da je takav način rada bio uobičajen i on se morao spustiti u tu rupu jer nije bilo drugog izbora. Ističe da ga je RP s bagerom spustio u predmetnu rupu te je samo njega tog dana spustio u rupu i dok se nalazio u rupi, odozgora se na njega odlomio komad zemlje, te ga je isti zatrpao do ramena. Nakon toga RP ga je rukama otkopavao kako bi se on izvukao iz zemlje, nije mogao s bagerom jer se bojao da ga tom prilikom ne ozlijedi. Bio je zatrpan predmetom zemljom nekih dvadeset minuta do pola sata. Dok je on bio zatrpan u toj rupi MP je zvao gazdu- TP da mu kaže što se dogodilo, s tim da je on za to vrijeme nalazio se zatrpan u rupi. Sjeća se da je RP pomogao UP kako bi ga otkopali. Ističe da su ga otkopali RP i UP nakon nekih 20-tek minuta. Hitna pomoć je došla kada je on već bio otkopan, a došli su i vatrogasci te su sa sobom imali "veliku lojtru" međutim isti ga nisu mogli otkopati. Kada su vatrogasci došli po njega već je RP i UP otkopavali pa su vatrogasci pomogli njima da ga izvuku do kraja iz rupe van. Sjeća se da su na mjesto štetnog događaja došli policija i novinari ali ne zna točno kada. Odmah nakon štetnog događaja osjetio je kako ima bolove u nogama, te je osjetio da ga boli gležanj i koljeno jer dugo nije stajao na nogama obzirom da je bio zatrpan, a kasnije kada se tijelo počelo hladiti osjetio je da ima i bolove i u području rebara. Osjetio je da ga bole rebra kada se već nalazio kod kuće. Nakon tog štetnog događaja on je inače odmah otišao kući nakon što ga je pregledala hitna, te ga je odvezao kući kolega UP. Nakon što je osjetio kod kuće da ga bole rebra otišao je navečer doktoru u bolnicu, te je tamo rekao na nagovor gazde da su ga udarila drva, a ne da se na njega srušila zemlja. Ne zna zašto mu je to gazda rekao, a on ga je poslušao jer je imao najbolju volju jer se nije htio s gazdom svađati niti ulaziti u kakve konflikte. Isto tako navodi s obzirom na njegovu vrstu posla da se takav događaj njemu može dogoditi svaki dan jer i nadalje radi kao građevinski radnik. On je otišao nakon nekih 4 mjeseca od tuženika svojevoljno, nije dobio nikakav otkaz, a razlog njegovog odlaska od tuženika je bio što mu tuženik više nije mogao plaćati prijevoz, a to njemu nije odgovaralo. Ističe da je nakon toga otišao raditi u Njemačku i to je bilo nakon 6 mjeseci od tog predmetnog događaja. On je trpio bolove i strah zbog predmetne ozljede nekih dva mjeseca, a nakon štetnog događaja nakon tri mjeseca je ponovno počeo raditi kod tuženika. Tuđu pomoć i njegu nakon predmetnog štetnog događaja pružali su mu supruga i kćerka, a ista se sastojala u pomoći oko svakodnevne njege, higijene, te davanja hrane. Navodi da je njegova kćerka medicinska sestra te mu je ista pružala i stručniju pomoć, vozila ga je doktoru na preglede, te je pružala svakodnevnu brigu i njegu oko njega. Na poseban upit punomoćnice tuženika može li odgovoriti je li zakonski zastupnik tuženika došao nakon predmetnog štetnog događaja na gradilište, tužitelj odgovara da je, ali da je isti došao i kod njega istog dana kod kuće, zajedno sa UP, te mu je tom prilikom sugerirao da kaže ako ide doktoru da su mu pala drva na prsa, tj. isti mu je tom prilikom rekao da ne kaže točno što se dogodilo toga dana. Na poseban upit punomoćnice tuženika da li je to uobičajeni način postavljanja kolektora tužitelj odgovara da s obzirom na okolnosti konkretnog događaja, a to je sam pristup toj rupi je morao se on spustiti u predmetnu rupu, a to je inače i uobičajeni način rada ukoliko se radi o takvoj rupi.

23. Uvidom u Potvrdu MUP-a od 31. siječnja 2021. (list 19 spisa) utvrđeno je da se istom potvrđuje kako je dana 24. veljače 2020. u [adresa] utvrđeno da je oko 12,20 sati FP (**.**.1967.) iz [adresa]., djelatnika poduzeća „Mebelt“ iz Čreta Posavskog 58, Općina Orle, vršio radove na izradi separatora za odvod oborinskih voda kojom prilikom je nakon izvršenog iskopa zemljišta na dubini cca 3,80 m i spajanja navedenog separatora došlo do urušavanja zemlje, gdje je ista djelomično zatrpala noge navedenog radnika. Isti je po drugim radnicima prije dolaska Hitne medicinske pomoći Petrinja izvučen iz iskopa van nakon čega je na mjestu događaja pregledan od strane dr. U koja je konstatirala LTO u vidu modrica na obadvije noge, ali radi daljnjeg i detaljnog pregleda isti je trebao biti prevezen u bolnicu u Sisak, međutim tužitelj je nakon pregleda odbio da ga se vozi u bolnicu, te je o svemu izvještena inspektorica zaštite na radu NP.

24. Sud je analizirao iskaz svih svjedoka te utvrdio da su iskazi svjedoka RP, MP i UP u međusobnom suglasju u dijelu u kojem iskazuju koliko je trajao štetni događaj te da je tužitelj bio zatrpan zemljom do koljena. Naime, sud je njihove iskaze prihvatio u cijelosti kao istinite i životne u cijelosti, s obzirom da su međusobno suglasni, te nisu u suprotnosti sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, kao i to da isti nisu zainteresirani za ishod ovog postupka.

25. Cijeneći iskaz tužitelja, te dovodeći isti u međusobnu svezu sa iskazom svjedoka ovaj sud je utvrdio da je štetni događaj nastao 24. veljače 2020., kada je tužitelj kao radnik tuženika, radio na gradilištu u [adresa] na sajmištu gdje je s ostalim radnicima (svjedocima RP, PP i UP) sudjelovao u izvođenju radova na odvodnji oborinskih voda. Sud je također utvrdio da je tužitelj ušao u rov, nakon čega se iznad njega odlomio komad zemlje i zatrpao ga do koljena. Sud je djelomično poklonio vjeru iskazu tužitelja i to u vidu nastanka štetnog događaja i zadobivenih posljedica koje su proizašle iz istog jer je iskazivao logično i životno uvjerljivo. Međutim, sud nije poklonio vjeru tužitelju u dijelu u kojem isti tvrdi da je bio zatrpan zemljom u potpunosti te da je tako zatrpan bio 20 minuta. Naime, iz iskaza svjedoka kao i potvrde MUP-a proizlazi da je zemlja zatrpala tužiteljeve noge. Štoviše, predložen od strane tužitelja svjedok RP koji je neposredno prisustvovao štetnom događaju i koji je pomogao tužitelju da izađe iz rupe, tvrdi da je isti bio zatrpan do gležnja te da mu je on, nakon što je tužitelj poviknuo, pomogao da izađe. Dalje navodi da je tužitelj mogao i samostalno izaći iz rupe, ali mu je on pomogao jer ga je tužitelj to tražio. Svjedok UP je iskazao da od trenutka kada je on čuo jauk tužitelja do trenutka kada je on došao do rupe, isti je već bio vani kao i da mu je svjedok RP pružio ruku da izađe iz rupe. Isto iskazuje i svjedok MP kada navodi da je on čuo povik tužitelja, a kada je došao do rupe isti je već stajao vani sa svjedokom RP. Slijedom svega navedenog, sud je cijenio iskaze svjedoka istinitima jer su isti iskazivali logično, uvjerljivo te su isti međusobno suglasni. Razlozi iskazivanja tužitelja na način da je isti bio zatrpan 20 minuta zemljom u potpunosti kao i mijenjanje vremenskog razdoblja na koje je isti bio zatrpan tijekom postupka sud je cijenio na način da je neistinit i nelogičan te je usmjeren na postizanje tužiteljevog uspjeha u ovom sporu. Također, tužitelj nije potkrijepio svoje tvrdnje nikakvim dokazima, odnosno predloženi dokazi od strane tužitelja na tu okolnost upućuju na upravo suprotne okolnosti.

25.1. Sud nije cijenio iskaze CP, KP i ŽP iz razloga što isti nisu neposredni očevici ovog događaja, te o navedenom događaju nemaju nikakva saznanja ili se istog ne sjećaju.

25.2. Iskaz zakonskog zastupnika tuženika ovaj sud je cijenio u dijelu u kojem je isti u suglasju sa svjedocima kada je iskazao da kada je nakon predmetnog štetnog događaja posjetio tužitelja da je isti bio preplašen, tj. da ne može definirati kakav je bio, ali da nije bio uobičajenog ponašanja, dok u preostalom dijelu posebice u dijelu u kojem je iskazivao o ozljedama tužitelja ovaj sud njegov iskaz nije cijenio jer isti nije stručna osoba koja bi mogla procjenjivati nečije ozlijede, te je ostatak iskaza bio usmjeren za postizanje njegovog uspjeha u sporu.

26. Odgovornost tuženika kao poslodavca za štetu koja je nastala radniku u vezi s radom, temelji se na načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a teret dokaza da je u konkretnom slučaju šteta nastala isključivom krivnjom tužitelja leži na tuženiku. Tuženik tijekom postupka nije osporio tvrdnje tužitelja koji je tvrdio da mu je šteta nastala radom kod tuženika kada je prilikom postavljanja kolektora pao u rupu od 4 m i kada se na njega odlomio komad zemlje, odnosno nije dokazao da se isti ozlijedio kada su na tužitelja pala drva, pa je osnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu. Stoga je tuženik dužan tužitelju naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a na temelju članka 111. stavak 1. ZR-a, a u svezi članka 25. stavak 1. ZZR.

27. Na okolnost osnovanosti i visine tražbine tužitelja izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof. dr. sc. Žarka Rašića. Iz nalaza i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića od 10. srpnja 2024. (list 50 spisa) proizlazi da ozljede koje je tužitelj zadobio su posljedica navedenog štetnog događaja. Naime, iz istog proizlazi da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio prijelom četiri rebra. Prvo je utvrđen prijelom dva rebra 10. i 11 rebra lijevo, a nakon toga, je na kontrolnoj rtg snimci utvrđen prijelom još 2 rebra 7. i 8. rebra lijevo. Liječen je konzervativno mirovanje, uz analgetike. Redovite kontrola kirurga uz kontrolne rtg snimke pluća. Radilo se o prijelomu četiri rebra bez komplikacija dakle bez razvoja pneumotoraksa (nakupljanja zraka u prsnom košu) kao i bez nakupljenje tekućine u prsnog koša (bez pleuralnog izljeva). Trajanje i intenzitet fizičkih bolova: jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 4 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 14 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Trajanje i intenzitet straha: Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija, a uzaimajući u obzir način stradavanja) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 25 dana. Što se tiče smanjenja životne aktivnosti: u navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio prijelom sedmog, osmog, desetog i jedanaestog rebra lijevo, natučenje lijeve strane prsnog koša, natučenje trbušne stjenke, natučenje desnog gležanjskog zgloba, te ogrebotine lijeve strane prsnog koša i trbušne stjenke. Navedena ozljeda lijeve strane prsnog koša tj. stanje po prijekomu četiri rebra 7.8., 10. i 11. rebra dovela je do trajnog smanjenja životnih od 5%. koja se očituje u povremenim bolovima u području lijeve srane prsnog koša kod dubljeg disanja kihanja, kašljanja, kod težih fizičkih aktivnosti koji zahtijevaju dublja i ubrzanija disanje, te bolovima koji se javljaju kod određenih pokreta – naglog okreta i stranu pregibanja. Radilo se o nekompliciranom prijelomu rebara bez znakova razvoja pneumotoraksa (nakupljanja zraka na lijevoj strani prsišta između dva lista poplućnice, i bez nakupljenje tekućine i donjem dijelu lijeve strane prsišta (pleuralnog izljeva), te je to utjecao na ocjenu trajnog smanjenja životnih aktivnosti nakon zadobivene ozljede prsnog koša u predmetnom štetnom događaju. Tegobe koje je tužitelj naveo na kliničkom pregledu bol u lijevom bubregu i u lijevom kuku s obzirom na dostavljenu medicinsku dokumentaciju ne mogu se povezati s predmetnim štetnim događajem. Tuđa pomoć i njega nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

28. Nakon dostavljenog nalaza i mišljenja tužitelj na isti nije imao prigovora, dok je punomoćnica tuženika na ročištu održanom 14. listopada 2024. istaknula da ima pitanja za vještaka te predložila da se isti pozove na slijedeće ročište.

29. S obzirom na primjedbe tuženika na pisani nalaz i mišljenje, sud je izveo dokaz usmenim saslušanjem vještaka 12. prosinca 2024. (list 59 spisa). Vještak prof. dr. sc. Žarka Rašić iskazao je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 10. srpnja 2024. (list 50 spisa). Na poseban upit punomoćnice tuženice je li u štetnom događaju kako je isti opisan u tužbi mogla nastupiti ozljeda prsnog koša, a koja je utvrđena u njegovom nalazu i mišljenju, vještak je odgovorio o mogućem mehanizmu zadobivene ozljede i to da je izvršio uvid u nalaz Zavoda za hitnu medicinu TIM T1 gdje je navedeno na gradilištu odron zemlje, zatrpalo mu noge. Isti dan pregledan je u OB dr. Ivo Pedišić- bolnica u Sisku gdje se u anamnezi navodi "danas u 18 sati pala mu drva na prsni koš i trbuh te desni gležanj". Ističe da su oba načina stradavanja mogla su dovesti do prijeloma rebara i opis ozljede Zavoda za hitnu medicinu TIMA T1 kao i anamnestički podaci iz OB Sisak. Na poseban upit punomoćnice tuženice je li može odgovoriti je li moguće da Hitna 4 slomljena rebra nije mogla primijetiti na licu mjesta, vještak je odgovorio da se prijelom rebara ne može utvrditi kliničkim pregledom nego jedino RTG obradom. Iz medicinske dokumentacije je vidljivo da je neposredno nakon opisanog štetnog događaja RTG obradom utvrđen prijelom 10-og i 11-og rebra lijevo, a kasnije je utvrđen prijelom još dva rebra. Neposredno nakon ozljeđivanja prijelomi rebara ne moraju se vidjeti na RTG snimkama ako nema pomaka koštanih ulomaka. S obzirom da se prijelomi rebara ne imobiliziraju samim disanjem dolazi do djelomičnog pomaka rebara, a također i prijelomne pukotine postaju vidljivije 7-14 dana nakon zadobivenog prijeloma. Tako da nije neuobičajeno da se na prvim RTG snimkama ne vide svi prijelomi. Klinički prijelome rebara nije moguće utvrditi bez RTG obrade. Ako nema značajnijeg pomaka ne mora biti izražena značajnija bolnost u području prijeloma rebara. Ukoliko uzme u obzir nalaz Zavoda za hitnu medicinu gdje se navodi zatrpavanje zemljom tada i psihička komponenta straha utječe na intenzitet bola gdje upravo ta komponenta može utjecati na sam intenzitet bola.

29.1. Vještak je potvrdio postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda (prijelom rebara i dr.) te liječenja tužitelja.

30. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kao i usmeno saslušanje vještaka kojim detaljno odgovara na pitanja i prigovore tuženika, dajući za ista jasne i valjane razloge, te decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, s obzirom da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a nakon usmenog očitovanja vještaka na ročištu, niti stranke nisu više imale primjedbi ni prigovora.

31. Prema članka 1100. stavak 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

32. S obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz članka 1100. stavak 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

33. Stoga na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložena, ovaj sud smatra da pravična novčana naknada tužitelju za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.200,00 eura.

34. S obzirom na intenzitet i duljinu pretrpljenog straha, ovaj sud smatra da pravična novčana naknada tužitelju za pretrpljeni strah iznosi 800,00 eura.

35. Budući da je uslijed predmetnog ozljeđivanja tužitelju smanjena životna aktivnost za 5%, a imajući u vidu životnu dob tužitelja (rođen 1967. godine), ovaj sud smatra da pravična novčana naknada tužitelju za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti iznosi 1.500,00 eura.

36. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi članka 19. stavak 2. ZOO, čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz članka 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi članka 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

37. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda, utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha, te smanjenje životne aktivnosti od 5%, ovaj sud je našao da sve činjenice i okolnosti slučaja, osobito imajući na umu dob tužitelja i težinu zadobivene ozljede, opravdavaju dosuđenje iznosa na ime neimovinske štete od 3.500,00 eura kao pravične novčane naknade, dok je daljnji zatraženi iznos od 1.236,00 eura na ime neimovinske štete valjalo odbiti kao previsoko zatražen.

38. Pritom valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuje na sve parnične postupke za naknadu nematerijalne odnosno neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

39. Temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. i članka 1089. stavak 2. ZOO-a, tužitelju za 66 sati potrebne tuđe pomoći i njege koje su mu pružale supruga i kćer pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 4,00 eura (čl. 223. ZPP-a), a koju visinu sata su stranke učinile nespornim (list 65 spisa) pa tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu 264,00 eura.

40. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.500,00 eura te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 264,00 eura, dakle sveukupno na ime naknade štete iznos od 3.764,00 eura, a koju mu je štetu dužan naknaditi tuženik, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko dosuđenog iznosa od 3.764,00 eura do zatraženog iznosa od 5.000,00 eura ( za iznos od 1.236,00 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 9. prosinca 2020. pa do isplate valjalo odbiti kao previsoko zatražen, te je odlučeno kao pod točkom II. izreke. Visina stope zakonskih zateznih kamatama određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO.

41. Tužitelju je na ukupan iznos naknade štete od 3.764,00 eura (neimovinska šteta i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege) dosuđena nesporna zatezna kamata od 9. prosinca 2020. pa do isplate (ročište 14. veljače 2025.- list 65 spisa), odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a.

42. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 2. ZPP kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

43. Slijedom navedenog, tužitelju je prema zatraženom troškovniku (list 64 spisa) prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i poduzimanju pravnih radnji prema Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( Narodne novine broj 138/2023 - dalje Tarifa) dosuđen osnovan trošak parničnog postupka za slijedeće pravne radnje: sastav tužbe od 18. siječnja 2021. prema Tbr. 7/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 26. ožujka 2021. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 2. prosinca 2021. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 9. veljače 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 28. travnja 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 21. rujna 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 7. veljače 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, sastav podneska od 5. siječnja 2024. prema Tbr. 8/4 Tarife od 25 bodova, sastav podneska od 21. svibnja 2024. prema Tbr. 8/4 Tarife od 25 bodova, sastav podneska od 16. kolovoza 2024. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 14. listopada 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup ročište od 12. prosinca 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup ročište od 14. veljače 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, odnosno ukupno 1150 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura, valjalo je tužitelju priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 2.300,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 575,00 eura ukupno iznosi 2.875,00 eura, uvećan za trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, koji je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva, odnosno sveukupni iznosi od 3.140,45 eura. Međutim tužitelju nije valjalo priznati trošak sastava podneska od 5. veljače 2021. u iznosu od 25 bodova prema Tbr. 8/4 Tarife iz razloga što isti ne prileži spisu, te trošak sastava podneska od 15. ožujka 2023. u iznosu od 25 bodova prema Tbr.8/4 Tarife kojim sud obavještava o uplati predujma iz razloga što isti nije bio potreban s obzirom da se uplata predujma s obzirom na e-komunikaciju odmah povezuje i vidi u predmetnom spisu.

44. Tuženiku je prema zatraženom troškovniku (list 68 spisa) prema Tarifi, dosuđen osnovan trošak parničnog postupka i to: za odgovor na tužbu od 12. ožujka 2021. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, sastav podnesaka od 19. travnja 2021. prema Tbr. 8/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 2. prosinca 2021. prema Tbr. 9/2 Tarife od 50 bodova, pristup na ročište od 9. veljače 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 28. travnja 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 21. rujna 2022. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 7. veljače 2023. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup na ročište od 14. listopada 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup ročište od 12. prosinca 2024. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova, pristup ročište od 14. veljače 2025. prema Tbr. 9/1 Tarife od 100 bodova odnosno ukupno 950 bodova. Cijeneći da je vrijednost jednog boda 2,00 eura u trenutku donošenja odluke o trošku, tuženiku je valjalo stoga priznat ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 1.900,00 eura, a koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % u iznosu od 475,00 eura ukupno iznosi 2.375,00 eura.

45. S obzirom da je tužitelj u konačnici u parnici uspio u 87,5 % (osnov 100 %, visina 75 %), a tuženik 12,5 % (osnov 0%, visina 25 %), tužitelju su priznati troškovi parničnog postupka u omjeru od 75 % tj. ukupno iznos od 2.156,25 eura uvećan za troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, odnosno valjalo je tužitelju dosuditi sveukupno iznos od 2.421,70 eura te je odlučeno kao pod točkom III. izreke, dok se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 2.421,70 eura do zatraženog iznosa od 3.265,45 eura (za iznos od 843,75 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od 31. ožujka 2025. do isplate odbijen kao neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

46. Odluka o kamatama na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP koji se sukladno odredbi čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 80/22) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog, a u visini odrečenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 29/18., 126/21., 114/22 i 156/22).

47. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova odbijen je primjenom naprijed obrazložene odredbe ZPP , te je odlučeno kao pod točkom V. izreke.

Velika Gorica, 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Zorana Matešić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.