Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Posl. br. Gž-342/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. EG, rođenog **.**.1911., a umrlog **.**.1998., umirovljenika iz [adresa], državljana Republike Hrvatske, odlučujući o žalbama zakonskih nasljednika ĆG iz [adresa], DG iz [adresa], ŽG iz [adresa], IG iz [adresa], svi zastupani po Milanu Petričiću, odvjetniku iz Zadra, RG iz [adresa], GG iz [adresa] i MG iz [adresa], zastupana po Ani Šinkić, odvjetnici iz Zadra, protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru pod posl. br. O- 443/2021 od 12. srpnja 2023., dana 31. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbijaju se kao neosnovane žalbe zakonskih nasljednika ĆG, DG, ŽG, IG, RG, GG i MG i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru pod posl. br. O- 443/2021 od 12. srpnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem u točci I) izreke utvrđeno je da ostavinsku imovinu ostavitelja čini nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok su toč. II) izreke njegovim nasljednicama na temelju oporuke proglašene kćerke GG i ČG, svaka u 1/2 djela, a toč. III) izreke je određeno da će zemljišnoknjižni odjel izvršit po pravomoćnosti predmetnog rješenja uknjižbu prava suvlasništva na navedenoj nekretnini.
2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnose zakonski nasljednici UG, DG, JG, FG, RG, GG i MG iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a), predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. U žalbi žalitelji u bitnom navode da je donošenjem pobijanog rješenja počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer da je isto potpuno nerazumljivo i ne može se ispitati, te da nije odlučeno o meritumu spora. Navode da je tijekom trajanja ostavinskog postupka ostavina protupravno i nezakonito, postupcima ostalih sunasljednika, otuđena zbog čega da je prvostupanjski sud konstatirao da nema što rasporediti, osim „jedne jedine“ nekretnine. Navode da je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi cjelokupnu imovinu ostavitelja u času njegove smrti i čime je oporučno raspolagao za života u korist nasljednika, te oštećene nasljednike uputiti na ostvarenje svojih prava u drugom postupku. Navode da upisi u zemljišnu knjigu u postupku nove izmjere, a nakon smrti ostavitelja, nisu dokaz o tome što je predstavljalo imovinu ostavitelja u času njegove smrti.
4. Odgovori na žalbe nisu podnijeti.
5. Žalbe nisu osnovane.
6. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje:
- da su iza smrti ostavitelja na nasljedstvo pozvani nasljednici prvog nasljednog reda i to djeca FG KG, BG, BG CG, GG, ČG, SG, ĆG UG i MG
- da su nakon smrti ostavitelja umrli SG, KG i CG
- da su iza pok. SG nasljednici RG i AG
- da su iza pok. KG nasljednici DG, HG i FG
- da su iza pok. CG nasljednici ĐG, EG, OG i TG
- da je ostavitelj oporučno raspolagao sa svojom imovinom na način da je sačinio sudsku oporuku pred svjedocima od 19.10.1989. kod Općinskog suda u Zadru pod posl. br. R2-951/89, Pi-143/89, te sudsku oporuku pred svjedocima od 16.03.1995. sastavljenu pred Općinskom sudom u Zadru pod posl. br. R2-91/95, Pi-69/95, a koje oporuke da su proglašene na zapisniku od 11.05.1999.
- da je predmetni ostavinski postupak prekinut rješenjem od 27.08.2007. radi pobijanja pravne valjanosti navedenih sudskih oporuka,
- da je tužbu radi utvrđenja ništetnosti sudske oporuke od 16.03.1995. podnio kao tužitelj nasljednik BG protiv ostalih nasljednika, a koji postupak se vodio pod poslovnim brojem P-2088/18, te je pravomoćno okončan na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja
[katastarska općina]
- da je nasljednik BG osporio da bi ostavitelj bio knjižni ili izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina
- da su se nasljednici tijekom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisali na svim nekretninama koje su predmet ostavine, osim na čestici nove izmjere označene kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7. Slijedom navedenog, a kako da je među strankama sporno koje nekretnine ulaze u sastav ostavine, dok iz vlasničkih listova, koji su javne isprave proizlazi da je samo čest. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u korist ostavitelja, to prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 224. st. 2. ( NN 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje ZN-a ) donosi pobijano rješenje samo u odnosu na navedenu nekretninu na način da istu temeljem sudske oporuke od 19.10.1989. raspoređuje kćerkama ostavitelja GG i LG i to svakoj u 1/2 dijela, dok one nasljednike koje tvrde suprotno upućuje da svoje pravo dokazuju u parnici.
8. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 175. st. 2. ZN-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Također nije počinjena niti bitna povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer odluka suda prvog stupnja ne trpi od takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
9. Isto tako pravilno je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijanog rješenja primijenio materijalno pravo.
10. Naime, iz stanja u spisu nesporno proizlazi:
- da je ostavitelj za života sačinio 2 sudske oporuke sastavljene pred sucem Općinskog suda u Zadru i to od 19.10.1989. i od 16.03.1995.
- da je oporukom od 19.10.1989. ( list 10 spisa ) ostavitelj raspolagao nekretninama u k. o. [katastarska općina] u korist svoje djece, s time da je u oporuci nekretnine opisno označio ( [adresa], „E kod Ć [adresa], „u lugu“, „pod lugom“, „kod D [adresa], „[adresa] i dr. )
- da je oporukom od 16.03.1995. ( list 12 spisa ) ostavitelj također raspolagao opisno istim nekretninama u k. o. [katastarska općina] u korist svoje djece i sestre EGR
- da je ostavitelj sastavljanjem kasnije oporuke od 16.03.1995. djelomično opozvao prijašnju oporuku od 19.10.1989. u smislu čl. 105. i 106. prijašnjeg Zakona o nasljeđivanju ( NN 52/71, 47/78, 71/91, 37/94 i 56/00 ), a koje odredbe su identične sada važećim odredbama čl. 64. st. 1. i čl. 65. ZN-a jer je iste nekretnine rasporedio na drugačiji način ( u korist kćerke SG Ž je umjesto nekretnine „[adresa] kod Ć [adresa] i „u lugu“ raspolagao nekretninom „vrt kod popove kuće“, zatim nekretninom „I“ je umjesto u korist sinova BG i CG, raspolagao u korist sinova BG, KG i CG, te kćeri ĆG, potom je nekretninom „stara kuća“ umjesto u korist sina BG raspolagao u korist kćerke MG i sestre EGR, sina KG i kćerke PG, dok je nekretninom „ograde“ umjesto u korist svih nasljednika raspolagao u korist kćeri)
- da je predmetni ostavinski postupak prekinut rješenjem od 27.08.2007., te su nasljednici upućeni na pokretanja parnice radi pobijanja obje oporuke zbog mane volje ( list 18-21 spisa )
- da je parnicu pred Općinskim sudom u Zadru pokrenuo samo nasljednik BG radi pobijanja oporuke od 16.03.1995. koja je vođena pod posl. br. P-2088/18 i koja je pravomoćno okončana na način da je njegov tužbeni zahtjev odbijen ( list 140- 148 spisa )
- da je tijekom ostavinskog postupka proveden očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje radi identifikacije ostavinske imovine ostavitelja ( list 217-234 spisa )
[katastarska općina]
- da je identifikacijom katastarskih oznaka utvrđeno da je ostavitelj uknjižen samo na kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok su sve ostale nekretnine u postupku preoblikovanja zemljišne knjige upisane na nasljednike i treće osobe.
11. Tijekom ostavinskog postupka između nasljednika bila je prvotno sporna valjanost ostaviteljevih oporuka, a što je razriješeno nakon okončanja naprijed navedene parnice koju je pokrenuo nasljednik BG i zbog čega je ostavinski postupak bio u prekidu. Nakon toga između nasljednika ostale su sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, odnosno koje sve nekretnine čine ostavinsku imovinu, a što je sporno i tijekom ovog žalbenog postupka.
12. Odredbom čl. 224. st. 2. ZN-a, a koja odredba se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem čl. 253. st. 2. ZN-a, propisano je da sud neće prekinuti postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno upravnom postupku.
13. Dakle u slučaju kada u ostavinskom postupku postoji spor o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine, sud neće prekinuti postupak ako te sporne činjenice može utvrditi iz javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju tih isprava utvrditi, uz predmijevu da je sadržaja tih isprava istinit, ulazi li određena imovina ( nekretnine u konkretnom slučaju ) u sastav ostavine ili ne ulazi, te će donijeti rješenje o nasljeđivanju, a nasljednika koji tvrdi suprotno uputiti će da to dokaže u parnici.
14. Naime, zemljišne knjige su javne isprave i smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, pa se vlasnikom smatra onaj tko je u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik nekretnine.
15. Slijedom navedenog, a kako je u konkretnom slučaju nesporno utvrđeno, da su sve nekretnine za koje su nasljednici izjavili da pripadaju ostavinskoj imovini, osim kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižene na same nasljednike i treće osobe, to je pravilno prvostupanjski sud primjenom citirane odredbe čl. 224. st. 2. ZN-a, navedene sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, utvrdio na temelju predmijeve u istinitost sadržaj priloženih vlasničkih listova kao javnih isprava, posljedično čemu pravilno nije ponovno prekinuo predmetni ostavinski postupak, već je donio pobijano rješenje o nasljeđivanju.
16. Pri tom valja istaknuti da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem jasno u obrazloženju uputio nasljednike da svoje pravo mogu dokazivati u parnici, a činjenica da upućivanje u parnicu nije sastavni dio izreke pobijanog rješenja ne utječe na njegovu zakonitost. Stoga su žalbeni navodi u tom pravcu neosnovani.
17. Na navedeno ukazuje i činjenica da je žaliteljica MG tijekom ovog ostavinskog postupka i bez posebnog upućivanja na parnicu, pokrenula parnični postupak protiv sunasljednika BG radi utvrđenja prava vlasništva na jednoj od spornih nekretnina ( kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) pred Općinskim sudom u Zadru pod posl. br. P-2823/15 ( list 98 spisa ).
18. Također iz spisa proizlazi i da je tijekom ostavinskog postupka pravo vlasništva na nekim od spornih nekretnina, tijekom preoblikovanja zemljišne knjige u k. o. [katastarska općina] uknjiženo i na neke od žalitelja, a kako to proizlazi iz priloženih Izvatka iz zemljišne knjige.
19. Valja istaknuti da je rješenje o nasljeđivanju deklaratorne naravi, a što znači da ukoliko u rješenju o nasljeđivanju nisu navedene sve nekretnine ostavitelja, to ne znači da njegovi nasljednici nisu stekli pravo vlasništva tih nekretnina nasljeđivanjem, jer ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti sukladno odredbi čl. 129. ZN-a ( identičnu odredbu sadrži i čl. 135. prijašnjeg ZN-a).
20. Pri tom valja istaknuti da iz priloženih Zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige proizlazi da su neki do nasljednika, upisali pravo vlasništva u svoju korist na nekretninama pozivajući se na ostaviteljevu oporuku od 19.10.1998., iako je je kasnijom oporukom raspolaganje u odnosu na te nekretnine opozvano, međutim u svezi toga nasljednici svoja prava mogu ostvarivati isključivo u posebnom parničnom postupku, a ne u okviru ovog ostavinskog postupka.
21. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi da je prvostupanjski sud propustio utvrditi cjelokupnu ostavinsku imovinu, već žalitelji u konkretnoj činjeničnoj situaciji svoje pravo u odnosu na otuđenje predmetnih nekretnina mogu ostvarivati u zasebnoj parnici.
22. Žalbeni navodi o dugotrajnosti ostavinskog postupka nisu od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.
23. Obzirom na navedeno, a kako je u konkretnom slučaju ostavitelj oporukom od 19.10.1989. raspolagao nekretninom zvanom „kod [adresa], a koja je identificirana kao kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist kćeri GG PG i LG, a koje raspolaganje nije u suprotnosti sa kasnijom oporukom od 16.03.1995. ( nije opozvano ), to je pravilno pobijanim rješenjem navedena nekretnina kao ostavinska imovina raspoređena navedenim oporučnim nasljednicama.
U Rijeci 31. ožujka 2025.
Sutkinja
Iva Smokvina Dadasović