Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Psp-1/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužiteljice ŠĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Štapeku, odvjetniku u Karlovcu, protiv tužene DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marijanu Pavlečiću, odvjetniku u Jastrebarskom, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika stranaka, 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužena DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], smetala tužiteljicu ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem i mirnom posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio ima površinu od ukupno 160 m2, a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od 25. lipnja 2024., koja skica očevida je sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, na način da je dana 20. prosinca 2023., po nalogu tužene, na navedenom dijelu predmetne nekretnine, bagerom iskopan i skinut travnati sloj zemljišta, te je potom isto zemljište bagerom utabano, kojom prilikom je srušeno i uklonjeno jedno stablo lipe koje je raslo na navedenom dijelu predmetne nekretnine, pa se nalaže tuženoj da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da tužena preda tužiteljici u posjed dio nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024. godine, koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2, te se zabranjuje tuženoj da ubuduće na istovjetan ili sličan način smeta tužiteljicu u posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024., koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2, sve u roku od 15 dana.

II.Nalaže se tuženoj DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužiteljici ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove postupka u iznosu od 1.660,72 EUR sa zateznom kamatom od 31. ožujka 2025. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se nalazi u posljednjem, samostalnom i mirnom posjedu nekretnina, i to: kčbr. [katastarska čestica] Oranica pri kipu u površini od 92 čhv (331 m2), koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] Livada pri kipu u površni od 114 čhv (410 m2), koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica navodi da je posjedovne čine redovito i nesmetano vršila na način da je predmetne nekretnine redovito kosila i čistila. Dana 20. prosinca 2024., bez ikakvog znanja ili odobrenja tužiteljice, a po nalogu tužene, na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], koji dijelovi međaše s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u cjelokupnoj dužini tih nekretnina, a u širini od oko 3 metra, bagerom je iskopan i skinut travnati sloj zemljišta te je potom isto zemljište bagerom utabano, kojom prilikom je srušeno i uklonjeno jedno stablo lipe koje je raslo na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na opisani način, tužiteljica navodi da je tužena samovlasno smetala tužiteljicu u njenom zakonitom, istinitom i poštenom, posljednjem i mirnom posjedu predmetnih nekretnina, na način da je oduzela tužiteljici iz posjeda dio tih nekretnina, radi čega se tužiteljica poziva na propise iz čl. 21. st. 1., 3. i 4. i čl. 22. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te predlaže da Naslovljeni sud, po provedenom postupku, donese rješenje kojim će joj pružiti posjedovnu zaštitu.

2. U odgovoru na tužbu tužena navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Osporava da se tužiteljica nalazi u posljednjem, samostalnom i mirnom posjedu nekretnina kčbr. [katastarska čestica] Oranica pri kipu u površini od 92 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] Livada pri kipu u površini od 114 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Naime, tužiteljica je samo jedna od posjednica odnosno vlasnica navedenih nekretnina te se stoga ona nalazi u suposjedu odnosno suvlasništvu s ostalim suposjednicima odnosno suvlasnicima. Jedan od suposjednika na navedenim katastarskim česticama je i tužena, i to u omjeru 546/5760. Stoga ističe da je netočan navod tužiteljice da bi tužena dana 20. prosinca 2023., bez ikakvog znanja ili odobrenja tužiteljice, a po nalogu tužene, na dijelovima kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koji dijelovi međaše s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u cjelokupnoj dužini tih nekretnina, a u širini od oko 3 metra, bagerom iskopala i skinula sloj zemljišta te potom isto zemljište bagerom utabala, i da bi tom prilikom bilo srušeno stablo koje je raslo na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužena ističe kako su navedeni radovi isključivo izvođeni na kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 791 čhv, upisana u zkul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja katastarska čestica se nalazi u posjedu i vlasništvu tužene. Tužena je u svrhu izvođenja navedenih radova angažirala geodeta koji je izmjerio i označio granice njene nekretnine te su radovi isključivo vršeni unutar tih granica, odnosno na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u posljednjem, samostalnom i mirnom posjedu tužene. Nadalje, budući su tužiteljica i tužena na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] suposjednice, tužena ukazuje i na odredbu članka 24. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) prema kojem je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Stoga, čak i u slučaju da se ispostavi u tijeku postupka da bi tužena vršila radove na način kako je to tužiteljica opisala, tužena smatra kako tužiteljica nije ovlaštena tražiti sudsku zaštitu budući da se nalazi u suposjedu, a ne kako ona navodi u samostalnom posjedu navedenih. Slijedom svega navedenog, tužena predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U podnesku od 29. siječnja 2025. tužiteljica je određeno postavila zahtjev prema skici očevida koju je sačinio geodetski vještak Andreja Omić iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac od 25. lipnja 2024.: "Utvrđuje se da je tužena DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], smetala tužiteljicu ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u njenom posljednjem i mirnom posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio ima površinu od ukupno 160 m2, a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024. godine, koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, na način da je dana 20. prosinca 2023. godine, po nalogu tužene, na navedenom dijelu predmetne nekretnine, bagerom iskopan i skinut travnati sloj zemljišta, te je potom isto zemljište bagerom utabano, kojom prilikom je srušeno i uklonjeno jedno stablo lipe koje je raslo na navedenom dijelu predmetne nekretnine, pa se nalaže tuženoj da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja, na način da tužena preda tužiteljici u posjed dio nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024. godine, koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama: A-B-C-D- E-F-G-H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2. Zabranjuje se tuženoj da ubuduće na istovjetan ili sličan način smeta tužiteljicu u posjedu dijela nekretnine, koji dio se prema katastarskim mapama nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dio na skici očevida Andreje Omić, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, od dana 25. lipnja 2024. godine, koja je skica očevida sastavni dio ovog rješenja, označen točkama:

A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, te ima površinu od ukupno 160 m2."

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana na listu 5-6, fotografije na listu 7-8, prijepis posjedovnog lista na listu 13, izvadak iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista na listu 19, izvod iz posjedovnog lista na listu 20, izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proveo očevid na licu mjesta 10. srpnja 2024., saslušao svjedoke SĐ, UĐ, IĐ, VĐ, PĐ, te stranke, proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. Ured Karlovac u osobi Andreje Omić, koja je sačinila skicu očevida na listu 53.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Prema odredbi članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 124/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, a na ovaj prekluzivni rok sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije sporno da su radnje smetanja posjeda (iskop bagerom, skidanja sloja zemljišta, koje je nakon toga bagerom utabano, kao i uklanjanje stabla lipe) poduzete 20. prosinca 2023. pa je tužba radi smetanja posjeda od 15. siječnja 2024. podnesena u prekluzivnom roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja posjeda i počinitelja.

8. Tužena ne poriče da je poduzela utužene radnje smetanja posjeda, što je vidljivo na fotografijama na strani 7 do 8 spisa, koje su očito nastale u vrijeme poduzimanja utuženog čina smetanja posjeda. Na fotografijama se, osim iskopa bagerom, vidi i kuća tužene koja je prikazana i na skici očevida geodetskog vještaka i nalazi se na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je nesporno u posjedu tužene.

9. Na skici očevida prikazana je lokacija stabla lipe koje je, prema iskazima svjedoka i tužiteljice, bila iskopana utužene zgode i koja je prema njihovim iskazima rasla blizu međe između zemljišta stranaka. U postupku je utvrđeno da je poduzetim radnjama kopanja, iskopano i stablo lipe pa i ova radnja ulazi u opisani čin smetanja posjeda.

10. Na očevidu 10. srpnja 2024. sud je na licu mjesta identificirao prijepor uz pomoć geodetskog vještaka iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac u osobi Andreje Omić koja je odmah na licu mjesta utvrdila da se prijepor nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Na skici očevida geodetskog vještaka (strana 53 spisa) prijepor je obojan žutom bojom, označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-J-K-L-A, i naznačena površina prijepora od 160 m2. Također je vidljivo da se prijepor nalazi uz kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Na prijeporu je ucrtan i položaj iskopane lipe.

12. Na licu mjesta tužiteljica je pokazala svoj posjed do pravca označenog točkama A-B-C-D-E-F-G-H, dok je točkama J-K-L omeđen prijepor na pravcu koji ujedno predstavlja katastarsku među između kčbr. [katastarska čestica], s jedne strane i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

13. Prijepor je identificiran na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u zk. ul. [broj ZK uloška] Zemljišnoknjižnog odjela Ozalj Općinskog suda u Karlovcu, dolazi upisan kao vlasništvo tužene, dok se susjedna kčbr. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vodi kao suvlasništvo više osoba, a među njima tužiteljica u 150/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela, dok je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo više osoba, i to tužiteljice 3030/5760 dijela, i tužene u 1188/5760 dijela.

14. Prema podacima Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar

Karlovac Odjel za katastar nekretnina Ozalj:

- kčbr. [katastarska čestica] je u posjedovnom listu 414 k. o. [katastarska općina] upisana kao posjed tužene

- kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 1076 k. o. [katastarska općina] kao posjed više osoba, a među njima tužiteljica u 3030/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela

- kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 1075 k. o. [katastarska općina] kao posjed više osoba, a među njima tužiteljica u 150/5760 dijela, i tužena u 1188/5760 dijela.

15. Odredbom članka 22. stavak 2. ZV propisano je da sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

16. Stoga je u ovom postupku koji se vodi radi smetanja posjeda, odnosno pružanja posjedovne zaštite bilo odlučno utvrditi tko se prije utuženog smetanja posjeda nalazio u faktičnom posjedu predmetnog zemljišta, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjed. Stoga, podaci o vlasništvu koji proizlaze iz stanja u zemljišnim knjigama te posjedovno stanje prema katastarskim podacima nisu od odlučne važnosti u ovoj vrsti spora već tko se stvarno nalazio u posljednjem mirnom posjedu prijepora.

17. Obzirom na prigovor tužene valjalo je razjasniti jesu li stranke bile u suposjedu prijepora prije utuženog smetanja posjeda. U tom slučaju bile bi mjerodavne odredbe članka 24. ZV koji u stavku 1. propisuje da je svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Stavkom 2. određeno je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

18. Na licu mjesta sud je neposrednim opažanjem utvrdio da:

- su vidljivi tragovi kopanja i skidanja sloja zemljišta tako da je na spornom pravcu, bliže cesti, vidljiva i mala visinska razlika između zemljišta

- sporni pravac ide rubom potkopanog, dok su prema podnožju na istom pravcu samo na nekim dijelovima bili vidljivi tragovi kopanja, ali je zato pravac u nastavku bio vidljiv i kao razlika u košnji time da je sa strane tužiteljice, uključujući i prijepor bilo pokošeno, dok je na strani tužene trava bila viša.

19. Na okolnost tko se nalazio u posljednjem mirnom posjedu prijepora saslušani su svjedoci i stranke.

20. Nesrodni i nezavađeni svjedoci bili su SĐ (71 godina) i UĐ (76 godina) koji su rođeni u blizini predmeta spora i koji su oboje suglasno iskazali da je između zemljišta u posjedu tužiteljice i njenih prednika, s jedne strane, te zemljišta OĐ, čiji su nasljednici prodali zemljište tuženoj, s druge strane ranije postojala ograda na drvenim stupovima između kojih su bile drvene letvice, a koja ograda je bila na pravcu od ceste do polovine parcele. Svjedoci UĐ suglasno su iskazali da je, od kuće OĐ (sada kuća tužene), ograda bila na tolikoj udaljenosti da bi raniji vlasnik OĐ jedva parkirao svoj osobni automobil (fiću) uz kuću. Na licu mjesta svjedoci su pokazali pravac nekadašnje ograde čak i nešto više prema kući tuženika. Nisu znali reći zašto je ograda bila uklonjena pred petnaest godina. Svjedoci su dalje iskazali da je iza ograde na strani tužiteljice, i to dijelom na prijeporu, bio vrt kojeg su obrađivali roditelji tužiteljice sve do svoje smrti (oko 1989.), a preostali dio zemljišta ispod vrta su kosili ili je stoka pasla. Lokaciju iskopanog stabla lipe svjedoci su pokazali otprilike na prijeporu, i da je rasla blizu međe. Svjedoci su suglasno iskazali da je tužiteljica nastavila kositi prijepor, a da je u tome nisu ometali niti svojatali predmetno zemljište niti OĐ niti tužena koje nikada nisu vidjeli da bi kosili na spornom dijelu zemljišta.

21. Iz iskaza ovih svjedoka sud je utvrdio da se faktičan posjed zemljišta razlikovao od stanja prema katastarskim međama jer su prednici stranaka posjedovali zemljište do nekadašnje drvene ograde koja je u međuvremenu uklonjena, ali i da se nakon uklanjanja ograde nije promijenilo posjedovno stanje jer je tužiteljica nastavila kositi i posjedovati predmetno zemljište do pokazanog pravca nekadašnje ograde sve dok tužena nije bagerom iskopala i poravnavala predmetni dio zemljišta te na taj način faktično oduzela tužiteljici posjed predmetnog zemljišta.

22. Pravac nekadašnje ograde prema pokazivanju ovih svjedoka čak bi se nalazio i nešto bliže kući tužene, odnosno nešto iza utuženog pravca A-B-C-D-E-F-G-H, pa iz njihovih iskaza proizlazi da se prijepor nesmetano nalazio u posjedu tužiteljice i njenih prednika do utuženog smetanja posjeda.

23. Identično kao svjedoci UĐ iskazali su brat tužiteljice JĐ i šogorica tužiteljice VĐ, čije iskaze je sud u tom dijelu prihvatio jer nisu u suprotnosti s utvrđenjima suda na temelju iskaza svjedoka koji nisu osobno zainteresirani za ishod postupka.

24. Iz njihovih iskaza proizlazi da je tužiteljica neometano posjedovala predmetno zemljište do trenutka utuženog čina smetanja posjeda.

25. Stoga sud nije povjerovao iskazu svjedoka PĐ, izvanbračnog supruga tužene koji je kao i tužena iskazivao da su na zemljište počeli dolaziti 2018. kada je tužena kupila kuću i da su zatekli žicu kojim je kupljeno zemljište bilo ograđeno prema cesti i oko predmeta spora time da svjedok nije određeno na licu mjesta pokazao pravac te žice, dok je tužena pokazala pravac te žice još 30 cm iza pravca A- B-C-D-E-F-G-H, prema tužiteljičinoj strani. Tužena je iskazala da je isprva kosila do žice, a onda je 2022. izvela geodetu koji je katastarsku među pokazao do pravca do kojeg je kasnije kopala. U međuvremenu je kosila cijeli prijepor. Svjedok PĐ je iskazao da je tužena isprva kosila samo gornji dio prijepora jer je donji bio zarastao, a nakon izlaska geodete pokosila je i donji dio zemljišta. Tužena i svjedok PĐ iskazali su da su zajedno sa zemljištem kupili šupu koju su srušili, a nalazila se na prijeporu par metara ispod kuće tužene.

26. Sud nije povjerovao tuženoj i svjedoku PĐ da je tužena kupila i posjedovala prijeporno zemljište već je očito da je tužena počela svojatati prijeporni dio zemljišta kada joj je geodeta na licu mjesta pokazao da se katastarska međa razlikuje od stvarne međe u naravi. Tek nakon toga poduzela je utužene radnje smetanja posjeda na prijeporu kojeg do tada nije posjedovala jer ga je do tada održavala i kosila tužiteljica i njeni prednici.

27. Neosnovano tužena tvrdi da je iskopano stablo lipe raslo na međi i predstavljalo među obzirom iz ostalih provedenih dokaza ne proizlazi da je lipa rasla na međi između dva posjeda. Oba svjedoka UĐ iskazali su da je lipa rasla blizu međe.

28. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su posjed na prijeporu imali tužiteljica i njeni prednici koji su s prednikom tužene (OĐ) poštovali među koja je išla pravcem nekadašnje drvene ograde i koja je u postupku identificirana na pravcu A-B-C-D-E-F-G-H, i do kojeg su roditelji tužiteljice u gornjem dijelu imali vrt, a nakon uklanjanja ograde i nakon što su umrli roditelji tužiteljice, tužiteljica je nastavila kositi prijepor.

29. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja očito je da tužena nije bila u posjedu niti u suposjedu prijepora pa ga je poduzetim radnjama kopanja bagerom, skidanja sloja zemljišta koje je nakon toga bagerom utabano, i uklanjanja stabla lipe, smetala tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu prijepora.

30. Samo na temelju okolnosti što je nakon počinjenog smetanja posjeda, tužiteljica pokosila zemljište, ne može se smatrati da je samo ovom radnjom vratila posjed koji joj je oduzet kopanjem i skidanjem sloja zemljišta.

31. Stoga je tužiteljici valjalo pružiti posjedovnu zaštitu na prijeporu ABDC prema odredbama članka 22. stavka 1. ZV na način da je utvrđeno da je tužena smetala tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu utuženog zemljišta poduzetim radnjama smetanja posjeda koje se sastoje od kopanja bagerom, skidanja sloja zemljišta koje je nakon toga bagerom utabano i uklanjanja stabla lipe pa je tuženoj naloženo da uspostavi ranije posjedovno stanje predajom u posjed prijepornog dijela zemljišta koje je na skici očevida označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-J-K-L-A, površine 160 m2, uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda pa je time tužbeni zahtjev usvojen u cijelosti.

32. Tužiteljici pripada naknada troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) obzirom je uspjela u sporu.

33. Troškovi tužiteljice sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku- odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to troška jednokratne nagrade za zastupanje u postupcima radi smetanja posjeda koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak u iznosu od 500,00 EUR prema Tbr.7.t.2., sve uvećano za pripadajući PDV od 25% prema Tbr.46., trošak izlaska sudske komisije na očevid 49,48 EUR, trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 398,16 EUR, trošak pristojbe na tužbu 26,54 EUR, pristojbe na rješenje o smetanju posjeda 26,54 EUR, što ukupno iznosi 1.125,72 EUR.

34. Obzirom se jednokratna nagrada odnosi na četiri radnje, to ovaj sud utvrđuje da su u prvom prvostupanjskom postupku, tužiteljici bile neophodne ove četiri radnje: tužba, zastupanje na ročištima 14.3.2025. i 12.3.2025. te zastupanje na očevidu 10.7.2024. koje se odnose na jednokratnu nagradu. Osim navedenih radnji, ovaj sud je mišljenja da su tužiteljici bile potrebne i radnje sastava podneska od 13.2.2024. kojim se očitovala na navode iz odgovora na tužbu, i sastava podneska od 29.1.2025. kojim je konačno uredila tužbeni zahtjev nakon provedenog geodetskog vještačenja pa tužiteljici pripada i trošak sastava ovih podnesaka u iznosu od 100,00 EUR svaki prema Tbr.7.t.2., te trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR, što uvećano za PDV 25 % iznosi 375,00 EUR.

35. Osim toga, tužiteljici pripada nagrada za zastupanje po odvjetniku za izbivanje iz pisarnice za vrijeme trajanja putovanja, a ne i trajanja očevida na licu mjesta pa umjesto za zatražena četiri sata, tužiteljici pripada nagrada za dva sata radi putovanja od sjedišta suda do lica mjesta i natrag u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr.35., što uvećano za PDV, iznosi 125,00 EUR.

36. Na ime putnih troškova radi izlaska na očevid tužiteljici pripada naknada od zatraženih 35 EUR (2 x 50 km).

37. Stoga ukupni trošak tužiteljice iznosi 1.660,72 EUR koji je naložen tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 31. ožujka 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu odluke uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje odluka mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (čl. 335 st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Željko Štapek, odvjetnik u Karlovcu

2. Marijan Pavlečić, odvjetnik u Jastrebarskom