Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-603/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vesna Vignjević-Žak i Boško Žak, te odvjetnici Ani Žak, sa sjedištem ureda u Bjelovaru, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik OJ, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranke za utvrđenjem izvanbračne zajednice radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i pok. NJ, s kojim je bila u izvanbračnoj zajednici koja je započela 2007., a prestala njegovom smrću 15. srpnja 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da je sa sada pokojnim NJ živjela zajedno od 2007., pa sve do njegove smrti 15. srpnja 2024., dok tijekom zajedničkog života nisu imali zajedničke kao ni vlastite djece.

1.2. Predlagateljica ističe da je sa pokojnim NJ živjela u zajedničkom domaćinstvu, odnosno u ekonomskoj i emotivnoj zajednici od 2007. na zajedničkoj adresi [adresa], a na nekretnini vlasništvo predlagateljice i to sve do smrti NJ, a što je vidljivo iz preslika osobne iskaznice za pokojnog NJ sa datumom izdavanja 05. srpnja 2007., kao i iz preslike osobne iskaznice koja je važila u trenutku smrti.

1.3. Pokojni TJ nikada nije sklapao brak, dok je predlagateljica bila u braku do 5. kolovoza 2007., a koji je prestao smrću supruga, te je započela zajednički život sa pokojnim NJ koji je trajao sve do njegove smrti.

1.4. U prilog navodima, predlagateljica ističe i izjavu od 01. rujna 2008. koju je predlagateljica potpisala kod javnog bilježnika Ive Luketića iz Grubišnog Polja, koji je istu ovjerio pod brojem OV-4003/08. Dodaje se i da su predlagateljica i pokojni TJ u zajedničkom kućanstvu sve svakodnevne poslove obavljali zajednički, kao što je održavanje stambenog prostora i okućnice, te su imali zajedničke i financijske poslove, pa je pokojni TJ **.**.2012. opunomoćio predlagateljicu da sa njegovog tekućeg računa kod Privredne banke d.d. Zagreb može neograničeno raspolagati sa sredstvima na računu.

1.5. Pokojni TJ bio je korisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Grubišno Polje koji je 7. veljače 2023. godine donio Individualni plan promjene u postupku priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a u kojemu je između ostalog utvrdio da se „ TJ nikada nije ženio niti ima djecu, u izvanbračnoj je zajednici sa VJ, r. **.**.1966. godine s kojom živi u njezinoj kući na adresi njihovog prebivališta, [adresa]“.

1.6. Iza pokojnog NJ vođen je ostavinski postupak pod brojem O- 1874/2024, UPP/OS-O-6/2024-7 Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, te je 30. rujna 2024. godine doneseno rješenje o nasljeđivanju po povjereniku suda javnom bilježniku Nataši Kranjec iz Grbušnog Polja, a kojim rješenjem o nasljeđivanju je utvrđena ostavinska imovina te je jedinim nasljednikom utvrđena predlagateljica VJ kao izvanbračna supruga ostavitelja

1.7. S obzirom na to da su predlagateljica i pokojni TJ živjeli zajedno od 2007. pa do njegove smrti 15. srpnja 2024. godine, dakle 17 godina, ističe da je u potpunosti jasno da njihova životna zajednica ispunjava sve zakonske pretpostavke, kako po Obiteljskom zakonu, tako i po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Predlagateljica ističe da mu je donošenje sudske odluke o postojanju izvanbračane zajednice potrebno radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, te smatra da ima opravdani pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim NJ i to od 2007. godine pa do njegove smrti 2024. godine.

1.8. Slijedom svega prethodno navedenog, predlagateljica predlaže da nadležni sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da su predlagateljica i pokojni TJ, živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 2007. pa do 15. srpnja 2024. kao dana smrti pokojnog NJ, te da se predlagateljica ima smatrati njegovim izvanbračnim suprugom.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, protustranka predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica, protustranke i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u individualni plan promjene u postupku priznanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu sastavljen po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Grubišno Polje Klasa: UP/I-551-06/23-01/11, Urbroj: 139-028-03-05-23-4 od 7. veljače 2023. (list 5-6 spisa), smrtni list za pok. NJ izdan od Matičnog ureda Grubišno Polje od 22. srpnja 2024. (list 7 spisa), punomoć za neograničeno raspolaganjem računom izdano predlagateljici od NJ od Privredne banke Zagreb d.d. od 30. travnja 2012. (list 8 spisa), preslik osobne iskaznice za pok. NJ (list 9-10 spisa), izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa), izjavu predlagateljice od 1. rujna 2008. (list 12 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. NJ posl.br. O- 1874/2024, UPP/OS-O-6/2024-7 od 30. rujna 2024. donesen po javnom bilježniku Nataši Kranjec iz Grubišnog Polja (list 13-14 spisa), potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Grubišno Polje Klasa: 550-01/24-02/116, Urbroj: 139- 028-04-01-24-1 od 21. listopada 2024. (list 15 spisa), preslik uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Grubišno Polje od 25. veljače 2025. (list 27 spisa), preslik odluke o isplati pomoći zbog smrti radnika od Komunalca d.o.o. od 15. srpnja 2024. (list 28 spisa), preslik rodnog lista za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Grubišno Polje od 25. veljače 2025. (list 29 spisa), preslik rodni list za NJ izdan od Matičnog ureda Grubišno Polje od 25. veljače 2025. (list 30 spisa), preslik izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 6. ožujka 2025. (list 31-32 spisa), preslik uplatnice za opremanje pokojnog od 17. srpnja 2024. (list 33 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

4.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 6. ožujka 2025. predlagateljica i predloženi svjedoci AJ (sestra predlagateljice) i GJ (šogor predlagateljice).

5. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice neosnovan.

6. Prije svega, ističe se da je sud kod odlučivanja o osnovanosti prijedloga uzeo u obzir odredbu čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju kojom je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

6.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7. Uvidom u individualni plan promjene u postupku priznanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu sastavljen po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Grubišno Polje Klasa: UP/I-551-06/23-01/11, Urbroj: 139-028-03-05-23-4 od 7. veljače 2023. (list 5-6 spisa), proizlazi da se isti sastavlja za NJ koji, između ostalog, navodi da je nezaposlen, nije se ženio i nema djece te je u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom s kojom živi u njezinoj kući na adresi prebivališta [adresa].

8. Uvidom u smrtni list za pok. NJ izdan od Matičnog ureda Grubišno Polje od 22. srpnja 2024. (list 7 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2024. u Virovitici te da u trenutku smrti nije zabilježeno da je bio u braku.

9. Uvidom u punomoć za neograničeno raspolaganjem računom izdano predlagateljici od NJ od Privredne banke Zagreb d.d. od 30. travnja 2012. (list 8 spisa), utvrđeno je da je ista izdana radi raspolaganja novčanim sredstvima po računu pok. NJ.

10. Uvidom u preslik osobne iskaznice za pok. NJ (list 9-10 spisa), utvrđeno je da je imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] još od 5. srpnja 2007.

11. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica upisana kao vlasnica nekretnine u [adresa] te da je upisana u zemljišnim knjigama s adresom Smederevo, SRJ.

12. Uvidom u izjavu predlagateljice od 1. rujna 2008. (list 12 spisa), proizlazi da ju je sama dala kod javnog bilježnika pod moralnom, kaznenom, materijalnom odgovornošću te je izjavila da živi u izvanbračnoj zajednici s NJ već više od jedne godine, a sve radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje. Izjavu je dala 1. rujna 2008. te u njoj navodi da živi više godina s NJ, a u svojem iskazu pred sudom navodi da je od listopada 2007. počela živjeti s NJ.

13. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. NJ posl.br. O-1874/2024, UPP/OS-O-6/2024-7 od 30. rujna 2024. donesen po javnom bilježniku Nataši Kranjec iz Grubišnog Polja (list 13-14 spisa), proizlazi da je predlagateljica proglašena jedinom nasljednicom pok. NJ i to kao njegova izvanbračna supruga.

14. Uvidom u potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad - Područnog ureda Grubišno Polje Klasa: 550-01/24-02/116, Urbroj: 139-028-04-01-24-1 od 21. listopada 2024. (list 15 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica korisnica prava iz sustava socijalne skrbi – zajamčene minimalne naknade i naknade za ugroženog kupca energenta.

15. Uvidom u preslik uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Grubišno Polje od 25. veljače 2025. (list 27 spisa), utvrđeno je da živi na adresi [adresa] od 12. veljače 2001. (list 27 spisa), a da je ranije imala prijavljenu adresu u [adresa] i to u razdoblju od 23. siječnja 1986. od 12. veljače 2001., a u razdoblju od 22. ožujka 1983. do 23. siječnja 1986. [adresa].

16. Uvidom u preslik odluke o isplati pomoći zbog smrti radnika od Komunalca d.o.o. od 15. srpnja 2024. (list 28 spisa) i preslik uplatnice za opremanje pokojnog od 17. srpnja 2024. (list 33 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica sudjelovala u troškovima pogreba pokojnika.

17. Uvidom u preslik izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 6. ožujka 2025. (list 31-32 spisa), utvrđeno je da je jednom sklopila brak sa sada pok. PJ i to 22. prosinca 1984. u [adresa], a da je brak prestao smrću MJ **.**.2007. u [adresa].

18. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je upoznala sada pok. NJ tek 2007. preko svojih roditelja koji su živjeli u [adresa], a on im je bio susjed. Kad je njezin suprug umro, preselila se kod svojih roditelja i počela je živjeti s NJ **.**.2007. na adresi svojih roditelja [adresa]. S navedenim datumom ističe da se i vratila u [adresa].

18.1. Predlagateljica opisuje da se lijepo slagala s NJ, on je radio i privređivao te njoj davao novce, a ona je bila domaćica. Ne zna razloge zašto se nisu vjenčali, no ističe da oboje nisu imali djece. Za NJ navodi da nije imao djece, nije imao braće, nije se ni ženio. Roditelji mu nisu živi. S mamine strane ima bratiće i sestrične, dobro se slagao s ujakom i njegovim sinom. Imao je tri ujaka, svi su umrli. Prvi ujak zvao se TJ, ima dvije kćerke UJ i RJ te sina IJ, kod kojih je bio smješten kada je došao u Hrvatsku. Drugi ujak je imao sina ĐJ koji je umro prošle godine, druge djece nije imao. Treći ujak ima četiri kćerke od kojih je jedna umrla, ali za njih ne zna podatke. Ona s njima svima komunicira. NJ je s njima ostvarivao kontakte dok je živio sam sa svojom majkom, ali kad je počeo živjeti s njom onda više nisu dolazili.

18.2. Predlagateljica navodi da nema djece, a od užih članova obitelji ima sestru koju je predložila za svjedoka i njezinog muža. Ima još brata koji živi u [adresa], oni su ih posjećivali. Sa susjedima su bili u dobrim odnosima.

18.3. Navodi i da je s NJ išla svuda išli zajedno, ne može definirati točno gdje, ali zna da su išli u posjete drugima, na pričesti, kod njezine rodbine uglavnom. Imali su zajedničku sobu, vodili su ljubav, bili su kao pravi bračni par. Ona je organizirala sahranu i javila se u ostavini kao jedina nasljednica. Telefonski je obavijestila nećake ostavitelja, a oni su rekli da s tim nemaju ništa. Pokrenula je postupak jer nema mirovinu i htjela bi ostvariti pravo na njegovu mirovinu.

18.4. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da postoji puno proturječja u odnosu na način upoznavanja s pok. NJ, zatim razlogom početka zajedničkog života i načinom zajedničkog života kao i početkom zajedničkog života, načinom dijeljenja društvenog života, ostvarivanja emocionalne i intimne zajednice, s obzirom na to da o tome nije iskazivala niti predloženi svjedoci već je navodila da su ih vidjeli susjedi s kojima su bili u dobrim odnosima, ali iste ne predlaže za svjedoke. Također, iz priložene dokumentacije i iskaza predlagateljice proizlazi da su ona i pok. NJ imali ekonomsku zajednicu gdje je razvidno da je on s njom dijelio svoj novac, ali nisu poznati razlozi tome s obzirom na to da iz prijave prebivališta pok. NJ proizlazi da je živio kod predlagateljice od srpnja 2007., njezin suprug je umro u kolovozu 2007., a ona ističe da je došla živjeti kod svojih roditelja u listopadu 2007. i tad je odmah živjela s pok. NJ za kojeg navodi da je prije tog datuma bio susjed njezinim roditeljima, dok svjedoci navode da je NJ bio podstanar kod predlagateljice u početku, a za poslije pretpostavljaju da više nije bio. Također, predlagateljica ističe da ih nisu posjećivali članovi obitelji NJ, dok svjedoci drugačije iskazuju.

19. Iz iskaza svjedoka ĆJ (sestre predlagateljice) proizlazi da je ona upoznala NJ prije njezine sestre, a da su počeli živjeti zajedno 2007 i to navodi da je prvo sestra došla, a potom se doselio NJ. Ne zna zašto se nisu vjenčali, navodi da su ih posjećivali članovi obitelji predlagateljice i pok. NJ, Dodaje i da je sestrin muž umro u Srbiji i ona je iz izbjeglištva došla u Dapčevac 2007 te da je prije toga dala NJ u najam, a potom se i ona doselila u tu kuću te ju poslije nije više pitala je li on plaća najam.

20. Iz iskaza svjedoka GJ (šogora predlagateljice) proizlazi da je upoznao Juru Marijana 2001. u Lončarici gdje je on živio sa svojom majkom. Predlagateljica je živjela u [adresa] do 2007. tad je upoznala NJ i on se doselio kod nje. Navodi da on nije bio podstanar kod predlagateljice.

21. Iz iskaza svjedoka proizlazi da su poznavali pok. NJ i predlagateljicu te su njihov odnos opisali skladan, te da su živjeli zajedno. Svjedoci su različito iskazivali o njihovom načinu života, niti jedan od svjedoka nije mogao sa sigurnošću potvrditi je li zajednica predlagateljice i sada pok. NJ bila emocionalna niti ekonomska, već samo da su sve informacije o njihovoj zajednici saznali na temelju toga što živjeli zajedno i da je predlagateljica raspolagala njegovim novcima.

21.1. Osim toga, svjedoci su različito iskazivali međusobno o tome je li NJ bio u najmu kod predlagateljice, a time i različito u odnosu na predlagateljicu koja to nije navodila te je ista navela da je upoznala Juru Marijana 2007. i da su počeli živjeti zajedno u listopadu 2007., dok prilaže njegovu osobnu iz koje proizlazi da je on prijavio adresu u srpnju 2007., dok je njezin suprug umro u kolovozu 2007. nakon čega ona dolazi u [adresa]. Dakle, nije razvidan početak zajednice niti priroda njihovog odnosa posebice jer u izjavi od 1. rujna 2008. koju predlagateljica daje proizlazi da je ona u zajednici s pok. NJ više od godine dana, a u iskazu ističe da su počeli živjeti zajedno 22. listopada 2007.

22. S obzirom na navedeno nije razvidno od kada su predlagateljica i pok. NJ počeli živjeti zajedno, niti narav njihove zajednice s obzirom na to da iz priložene dokumentacije proizlazi da je postojala prvenstveno ekonomska zajednica, ali dok su u odnosu na emotivnu i intimnu zajednicu i zajednički društveni život predlagateljica i svjedoci različito o tome iskazivali, tako je predlagateljica navodila da ih nitko osim njezine obitelji nije posjećivao, dok su svjedoci navodili da su dolazili u posjetu i članovi pokojnikove obitelji. Osim toga, svjedoci su rodbina predlagateljici, a ona nije predložila niti jednog drugog svjedoka koji bi objektivno iskazivao poput primjerice svjedoka za koje navodi da su se družili s njima. Sama predlagateljica navodi u iskazu brojnu obitelj pok. NJ koje nije predložila kao svjedoke niti protustranke u ovom postupku iako ističe da je s njima u kontaktu, a potom da ih nisu posjećivali otkako je ona počela živjeti s NJ.

23. Nadalje, prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost.

24. Odredbom čl. 436. Obiteljskog zakona propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku.

24.1. Iz navedenog proizlazi da u izvanparničnom postupku kojeg stranka pokreće temeljem čl.22.st 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne bi bio pasivno legitimiran već bi to bili ostali nasljednici pokojnog NJ. Ovakav pravni stav zauzet je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. Isto pravno shvaćanje potvrđeno je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda od 6. veljače 2023. (poslovni broj: Su IV-56/2023-2).

25. S druge strane, ostavinski postupak je izvanparnični sudski postupak. Da bi osoba mogla biti zakonskim nasljednikom kao izvanbračni supružnik potrebno je ispuniti uvjete identične onima koji su za postojanje izvanbračne zajednice propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju, a to je da je izvanbračna zajednica trajala do smrti ostavitelja i da je trajala duže od tri godine, a svakako je potrebno ispuniti i opći uvjet iz Obiteljskog zakona (po kojem u izvanbračnoj zajednici mogu biti samo neudata žena i neoženjeni muškarac).

26. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

26.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

27. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

27.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

28. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

28.1. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022., iz odredbe čl. 22 st. 3 Zakona o mirovinskom osiguranju ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, protustranka bio pasivno legitimiran. Naime, prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske status izvanbračne zajednice ne utvrđuje se u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

28.2. S obzirom na navedeno, utvrđeno je da se radi o sporu između fizičkih osoba te da se u ovom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima protustranke. Pri čemu se dodaje da predlagateljica zbog navedenog nije pozvana na dopunu činjeničnog stanja u odnosu na ukazane nedostatke te kada svoj status izvanbračne supruge utvrdi u postupku koji treba voditi prema ostalim nasljednicima pokojnog NJ, ta odluka obvezuje i protustranku kao javnopravno tijelo koje odlučuje o pravu na obiteljsku mirovinu.

29. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

30. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 31. ožujka 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćnicima

2. Protustranci

3. Spis