REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj Gž Ob-39/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola, po sutkinji Alenki Paus, u izvanparničnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Slatina, [adresa] protiv protustranke ČP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], sada na adresi [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici UP iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, Virovitica, Trg Ljudevita Patačića 1, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-413/2023-38 od 17. veljače 2025., 31. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke te se ukida rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-413/2023-38 od 17. veljače 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem protustranci ČP proširen je opseg lišenja poslovne sposobnosti određen rješenjem Općinskog suda u Slatini posl.br. R1- 129/08-10 od 5. svibnja 2009. te je određeno da se pored lišenja poslovne sposobnosti u odnosu na donošenje odluka o liječenju, protustranka lišava poslovne sposobnosti i u odnosu na sklapanje pravnih poslova i poduzimanje svih pravnih radnji iz kojih mogu proizaći neki novi odnosi ili obaveze, osim sklapanja ugovora o najmu.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnosi protustranka zbog bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi, u bitnome, kako iz prijedloga predlagatelja te zaprimljene dokumentacije proizlazi da protustranka nije vlasnik nekretnina niti vrijednije imovine, da se samostalno uzdržava na način da prima socijalnu pomoć te ima pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, hrani se u pučkoj kuhinji te živi u iznajmljenom stanu. Ističe da je samostalno pronalazila stanove u odnosu na koje bi sklopila ugovor o najmu s najmodavcem, da je sklopila ugovor s teleoperaterom te je uredno izvršavala sve obveze nastale iz tih ugovora; da uredno plaća sve račune te nikada nije dobila ovrhu; da nikada nije nerazumno raspolagala sa svojim primanjima i imovinom ili sklapala ugovore na svoju štetu, niti je predlagatelj u ovom postupku dokazao da bi to tako bilo; da činjenica što protustranka ima dijagnozu shizofrenije nije sama po sebi razlog da se liši poslovne sposobnosti sklapanja pravnih poslova; da situacija kada protustranka ugrožava svoja prava i interese mora biti konkretna i neposredna, kao i ponašanje kojim osoba ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba, da je navedeno nužno i dokazati. Ističe kako u postupku nije dokazano da bi protustranka sklapala ikakve ugovore na svoju štetu niti je bilo takvih situacija. Ukazuje na nalaz vještaka; da i vještak u nalazu i mišljenju navodi kako je u interesu protustranke da zadrži dosadašnji način življenja u kojem ipak mora zadržati znatnu razinu aktiviteta za skrb o sebi, da ista ima uvid u svoje stanje i svoju bolest; ukazuje na nejasan zaključak u točki 15.5. pobijane odluke te na odredbu čl. 233. Obiteljskog zakona. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog predlagatelja, podredno pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba protustranke je osnovana.

4. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem protustranka je djelomično lišena poslovne sposobnosti na način da, osim što ne može donositi odluke o liječenju (u kojem je dijelu lišena poslovne sposobnosti rješenjem Općinskog suda u Slatini poslovni broj R1- 129/08-10 od 5. svibnja 2009.) sada je dodatno djelomično lišena poslovne sposobnosti na način da ne može sklapati pravne poslove i poduzimati sve pravne radnje iz kojih mogu proizaći neki novi odnosi ili obaveze, osim sklapanja ugovora o najmu.

5. Svoju odluku sud prvog stupnja obrazlaže utvrđenjima da se protustranka dugotrajno psihijatrijski liječi, da je već lišena djelomično poslovne sposobnosti u odnosu na donošenje odluka o liječenju; da protustranka nema pomoć svoje obitelji, uzdržava se od socijalne pomoći, da ne može raditi, da nema prijatelja i uglavnom je sama, da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka prof. dr. sc. Ivan Požgaina slijedi da je zdravstveno stanje protustranke sada u zadovoljavajućoj remisiji, da samostalno dobro funkcionira, da njezina stanja i simptomi nemaju bitnog utjecaja na njezino sveukupno funkcioniranje, da se kod iste radi o teškom duševnom poremećaju shizofreniji, da se ne može predvidjeti nastup pogoršanja, da uslijed te bolesti postoji niz situacija u kojem bi u mogućem pogoršanju svoje bolesti ista mogla nanijeti štetu sebi ili drugi osobama sklapanjem ugovora pod utjecajem bolesti; da je stoga valja djelomično lišiti poslovne sposobnosti u odnosu na sklapanje bilo kakvog ugovora ili pravne radnje iz koje bi mogli proizaći novi odnosi ili obveze, osim ugovora s novim stanodavcem; da je utvrđenje vještaka da ista ne prihvaća postojanje psihičkih smetnji, sebe prezentira psihički zdravom osobom zanemaruje mentalno i tjelesno zdravlje, iz čega slijedi da njezina briga o zdravstvenom stanju je djelomična; da je ista nedovoljno kritična i realna u uviđanju svojih osobnih potreba, prilika i zdravstvenog stanja te namjera vezanih za budućnosti, da bi stoga u takvom stanju mogla potpisati ugovore i preuzeti obveze, a da toga nije svjesna.

5.1. Odluku temelji na odredbama čl. 234., čl. 236. st. 1. i 2., čl. 496. st. 1. čl. 497. čl. 498. st. 1. i st. 4 i čl. 499. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

5.2. Pritom sud prvog stupnja primjenjuje i čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97, 14/02, 98/05, 1/06, 2/10), zaključujući da djelomično lišenje poslovne sposobnosti konkretno služi postizanju legitimnog cilja - zaštita psihičkog, tjelesnog, socijalnog zdravlja osobe, kao i da se niti jednom blažom mjerom nije mogao postići taj cilj.

6. Ispitujući pobijanu odluku u granicama određenih žalbenih navoda pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP i pravilnu primjenu materijalnog prava, utvrđenje je ovoga suda da se pobijana odluka ne može prihvatiti kao pravilna uslijed počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju opisno ukazuje protustranka navodeći da nije jasan zaključak suda prvog stupnja u točki 15.5. pobijanog rješenja, kojeg nastavano citira, a budući vještak to nigdje ne navodi u svom nalazu.

6.1. Nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7. Počinjena je bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer postoji proturječnost između onoga što se u odluci navodi o sadržaju isprava, konkretno nalaza i mišljenja vještaka i samog tog mišljenja, što predstavlja i nedostatak zbog kojeg rješenje nije moguće ispitati.

7.1. Kako se i ukazuje u žalbi u točki 15. 5. obrazloženja odluke sud prvog stupnja navodi da posebno cijeni utvrđenje vještaka da protustranka ne prihvaća postojanje psihičkih smetnji, da sebe prezentira psihički zdravom osobom, zanemaruje mentalno ali i tjelesno zdravlje zbog čega da se ne može zaključiti da je njezina briga o zdravstveno stanju cjelovita, već je djelomična.

7.2. Međutim u tijeku postupka provedeno je psihijatrijsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Ivanu Požgainu te je taj vještak dao mišljenje da je prvi put evidentirana duševna bolest kod protustranke u 15 godini života, da je liječena pod dijagnozama shizofrenije i shizoafektivnog poremećaja, da je posljednju hospitalizaciju imala 2023., da nakon toga nalazi se u zadovoljavajućoj remisiji, samostalno dobro funkcionira, da se s istom dobro uspostavlja i održava kontakt, da je orijentirana u svim smjerovima, mišljenje formalno uredno, da nema znakova poremećaja percepcije, ne registrira se psihotična produkcija, da su kognitivne funkcije lakše sekundarno reducirane, sniženih je vitalnih dinamizama, da ima uvid u svoje stanje i svoju bolesti, da su prisutne neke sekvele osnovne bolesti (afektivna inadekvatnost, psihomotorna inhibiranost, lakša redukcija kognitivnih funkcija, avolicija); da ta stanja nemaju bitnijeg utjecaja na njezino sveukupno funkcioniranje, da može djelomično samostalno funkcionirati uz nadzor liječenja, a zbog čega smatra da je valja lišiti poslovne sposobnosti djelomično i to u smislu sklapanja bilo kakvog ugovora ili pravne radnje iz koje mogu proizaći neki novi odnosi ili obaveze, osim ugovora s mogućim novim stanodavcem.

7.3. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka u ukupnosti ne može se zaključiti da je vještak utvrdio, zaključio da prostustranka ne prihvaća postojanje psihičkih smetnji, da sebe prezentira psihički zdravom osobom i da zanemaruje mentalno li tjelesno zdravlje, niti njegov nalaz i mišljenje s dopunom ne sadrži takve navode. Stoga, uslijed navedene proturječnosti rješenje nije moguće valjano ispitati, pa je već iz toga razloga odluku valjalo ukinuti.

8. Odredbom čl. 234. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti, s time da će prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

9. Dakle, radi pravilne primjene te odredbe valja utvrditi kako postojanje duševnih smetnji ili drugih uzroka tako i da zbog tih smetnji protustranka nije u mogućnosti brinuti se o svojim pravima, potrebama i interesima ili da ugrožava prava i interese drugih osoba.

10. Uvažavajući i odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda valja voditi računa i da se djelomičnim lišavanjem poslovne sposobnosti osobe ulazi u njezin privatni život, dolazi do miješanja države u isti, pa u situaciji kada je protustranka prigovarala nalazu vještaka, u bitnom kako to i sada čini u žalbi, tada je vještak nalaz i mišljenje trebao usmeno iznijeti i obrazložiti na glavnoj raspravi ne bi li se tako omogućilo strankama da razjasne primjedbe na njegov nalaz i mišljenje, a sve primjenom odredbe čl. 260. ZPP.

11. Nije sporno postojanje bolesti kod protustranke, ali miješanje u njezino funkcioniranje i privatni život mora biti razmjerno posljedicama koje za nju konkretno proizlaze iz te činjenice postojanja bolesti.

12. Protustranka ukazuje da samostalno pronalazi stanove, da je sklopila ugovor sa teleoperaterom, da redovno izvršava sve obveze, da nije nikada bila pod ovrhom, pa valja u ponovnom postupku voditi računa i o tim konkretnim žalbenim navodima protustranke, otkloniti počinjenu bitnu povredu saslušanjem vještaka i utvrditi je li protustranka sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama, interesima, je li ih ugrožava u mjeri da je valja lišiti i u tom dijelu poslovne sposobnosti.

12.1. Dakle, uz pomoć nalaza i mišljenja vještaka valja utvrditi utjecaj zdravstvenog stanja protustranke na njezine sposobnosti zaštite svojeg pojedinog prava ili skupine prava ili dolazi do ugrožavanja tih prava odnosno interesa drugih. Radi se o konkretnom zdravstvenom stanju protustranke, u konkretnim životnim, stambenim, socijalnim uvjetima i nastavno utjecaju istog koji valja kao takav razmotriti jer se jedino tako može ostvariti razmjernost miješanja u privatni život protustranke i time legitimni cilj u smislu zaštite njezinih prava i interesa.

13. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP u svezi sa čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 346. Obiteljskog zakona valjalo je odlučiti kao u izreci.

14. U ponovnom postupku valja otkloniti počinjenu bitnu povredu saslušanjem vještaka na raspravi uz konkretnije i jasnije razjašnjenje zdravstvenog stanja protustranke i utjecaj istog na njezinu osobnu brigu o vlastitim pravima i interesima, na ugrožavanje prava drugih, i to sve s obzirom na njezine i sada žalbene navode, a sve kako bi se mogao izvesti jasan i nedvojben zaključak je li njezino zdravstveno stanje uslijed bolesti takvo da je od utjecaja na njezinu sposobnosti da štiti svoja prava i interese, ne ugrožava prava drugih i to u mjeri koja bi onda zahtijevala dodatno djelomično lišenje poslovne sposobnosti.

U Puli, 31. ožujka 2024.

Sutkinja

Alenka Paus