REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-914/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, kojeg zastupa punomoćnik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 10/I, protiv tuženika-protutužitelja LIČKI KROVOVI d.d. u stečaju, OIB: 44864755840, Gračac, Zagrebačka ulica 9, kojeg zastupa stečajni upravitelj Ante Vukašina iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-61/2024-14 od 10. siječnja 2025., 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se tužiteljeva žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-61/2024-14 od 10. siječnja 2025. u točki 1. izreke i predmet se u tom dijelu vraća na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-61/2024-14 od 10. siječnja 2025. u točki 1. izreke odbijen je prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I. Zabranjuje se protivniku osiguranja Lički krovovi d.d. za ugostiteljstvo u stečaju Gračac (Općina Gračac) Zagrebačka ulica 9, OIB: 44864755840, prodaja, unovčenje i svako drugo opterećenje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], linija – motel zgrada (depadansa) sa pripadajućim zemljištem, u naravi poslovnog prostora položenog u prizemlju zgrade površine 171,79 m2 što odgovara suvlasničkom dijelu171/996 predmetne nekretnine (u naravi poslovnica tužitelja / predlagatelja osiguranja) koja je predmet prodaje u postupku javne e-dražbe u sudskom postupku pred Finom, ID nadmetanja 46056 po nalogu stečajnog suca temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zadru 2 St-893/2016-132 od 14. rujna 2023.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva i izlučnog prava koju će predlagatelj osiguranja / tužitelj pokrenuti pred ovim sudom radi opravdanja ove privremene mjere.

III. Nalaže se Općinskom sudu u Gospiću zk odjel Gračac, upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine iz točke I. ove privremene mjere.

IV. Žalba ne odgađa provedbu ovog rješenja o osiguranju.“

1.1. Istovremeno s rješenjem prvostupanjski je sud donio i presudu kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev da se utvrdi da je tužitelj vlasnik opisane nekretnine i da se ta nekretnina izlučuje iz stečajne mase tuženika LIČKI KROVOVI dioničko društvo za ugostiteljstvo u stečaju, Gračac.

1.2. Prijedlog za određivanje privremene mjere je odbijen kao neosnovan iz razloga što tužitelj nije dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine.

2. Protiv presude i rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže rješenje u pobijanom dijelu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Žalbu protiv rješenja kojim je odbijen njegov prijedlog za određivanje privremene mjere posebno ne obrazlaže već se poziva na navode iznesene u dijelu koji se odnosi na žalbu protiv presude.

3. Tuženik nije dao odgovor na žalbu.

4. Žalba izjavljena protiv rješenja u točki 1. izreke je osnovana.

5. Ispitavši rješenje u pobijanoj točki 1. izreke na temelju odredaba čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je zaključio da je kod odlučivanja o osnovanosti privremene mjere počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku jer rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

6. Iz spisa proizlazi da je tužitelj 21. ožujka 2024. podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na poslovnom prostoru položenom u prizemlju zgrada površine 171,79 m2, a koji u naravi predstavlja poslovnicu banke i izlučni zahtjev kojim traži da se iz stečajne mase tuženika izdvoji sporni poslovni prostor i prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom prodaje i unovčenja određene nekretnine. Nakon iznošenja činjenica na kojima osniva tužbeni zahtjev tužitelj je podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere iz razloga što tužitelj u prijedlogu za osiguranje niti ne navodi koju to novčanu tražbinu prema tuženiku on ima, posebno kraj činjenice da tužbom traži utvrđenje prava vlasništva na nekretnini i izdvajanje nekretnine iz stečajne mase (izlučni zahtjev), a koji zahtjevi svakako ne predstavljaju novčanu tražbinu. Prvostupanjski sud navodi i to da niti iz predloženih dokaza ne može se utvrditi koja bi to, eventualno, novčana tražbina bila.

8. Zaključak je ovoga suda da je prilikom donošenja pobijanog rješenja prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka (čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona), na što tužitelj/predlagatelj osiguranja sadržajem žalbenih navoda ukazuje. Prvostupanjski sud je prije svega propustio ispitati što je predmet osiguranja u ovoj pravnoj stvari, odnosno predlaže li predlagatelj osiguranje njegove nenovčane tražbine i točno koje tražbine ili predlaže li osiguranje novčane tražbine. Uslijed takvog propusta i pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjski sud je propustio pozvati predlagatelja osiguranja urediti prijedlog, posljedično čemu je donio odluku koja se ne može ispitati.

9. Obveza je predlagatelja osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere istaknuti: zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila o sredstvima i predmetu ovrhe. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu dužan navesti i činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrjepljuju, s tim da je te dokaze predlagatelj dužan po mogućnosti priložiti uz prijedlog (čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona). Dakle, u prijedlogu za osiguranje tražbina mora biti individualno određena u zahtjevu i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Ako prijedlog ne sadrži taj element, prvostupanjski sud je s takvim prijedlogom dužan postupiti kao s nepotpunim prijedlogom te pozvati predlagatelja da prijedlog dopuni ili ispravi (čl. 21. Ovršnog zakona, čl. 109. Zakona o parničnom postupku).

10. Pravilna oznaka tražbine čije se osiguranje predlaže, ne može biti nadomještena niti činjeničnim navodima iz prijedloga za osiguranje ili sadržajem priloženih isprava, a niti se na taj način može nadomjestiti propust predlagatelja osiguranja u sastavljanju prijedloga. To znači da sud ne može samostalno izvoditi zaključke o tome predlaže li predlagatelj osiguranje nenovčane ili novčane tražbine. Tek nakon što predlagatelj osiguranja dopuni/ispravi svoj prijedlog na način da konkretizira i individualizira tražbinu čije osiguranje predlaže, tek će tada prvostupanjski sud valjano moći ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za udovoljenje prijedlogu. Tada će i drugostupanjski sud moći valjano ocijeniti pravilnost i zakonitost zaključaka prvostupanjskog suda. Sve dok se predlagatelj osiguranja konkretno ne izjasni o predmetu osiguranja, meritornu odluku o njegovom prijedlogu nije moguće ispitati.

11. Ovdje nije jasno je li riječ o osiguranju novčane ili nenovčane tražbine. Ako je tužitelj/predlagatelj osiguranja tražio osiguranje novčane tražbine kako to navodi prvostupanjski sud, zahtjev nije osnovan jer uopće nije istaknuta novčana tražbina. Ako je tražio nenovčanu tražbinu treba ispitati vjerojatnost te tražbine što prvostupanjski sud nije ispitao, jer je zaključio da se radi o osiguranju novčane tražbine.

12. Slijedom navedenog, pobijano rješenje je u točki 1. ukinuto i predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak (čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku, čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona). U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju i pozvati tužitelja/predlagatelja osiguranja dopuniti/ispraviti prijedlog za osiguranje, kako je ovom odlukom upućen. Nakon toga će na temelju valjanog zaključka o odlučnim okolnostima koje Zakon propisuje za određivanje predloženog osiguranja, ovisno o tome koje se osiguranje predlaže, o prijedlogu donijeti valjanu i zakonitu odluku.

Zagreb, 31. ožujka 2025.

Sudac

Kamelija Parać