REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 83 Pn-3145/2019-44
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mihočević&Bajs d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Nova TV, Remetinečka cesta 139, Zagreb, OIB: 75399377119, zastupan po Valentini Kučić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Buterin&Posavec d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. listopada 2024. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Tonia Oresta Draškovića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Dine Vukoše, odvjetnika, dana 31. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
I./ Nalaže se tuženiku Nova tv d.d. Remetinačka cesta 139, 10 000 Zagreb, OIB: 75399377119, isplatiti tužiteljici ĆJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 4.645,30 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja ove tužbe, do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na tanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II./ Nalaže se tuženiku Nova TV d.d., Remetinečka cesta 139, Zagreb, OIB: 75399377119, isplatiti tužiteljici EJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.250,00 EUR sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je tuženik dana 27.9. 2019. u elektroničkoj publikaciji www.dnevnik.hr objavio članak autora SJ pod naslovom "Optužile kuhara u zagrebačkoj osnovnoj školi za seksualno zlostavljanje, ali onda su procurile snimke videonadzora…" a u kojem su objavljene netočne informacije o tužiteljici:
Istražujući priču o zlostavljanju žena u školskoj kuhinji, otkrili smo da je zapravo žrtva kuhar. Dvije žene koje su se urotile protiv njega lagale su i krale. Što je najgore za to postoje dokazi Izvješće pravobraniteljice, presuda, ali postoje čak i snimke nadzornih kamera koje su zabilježile krađu hrane iz školske kuhinje. Sud je odbacio optužbe za seksualno uznemiravanje. Informacije navedene u članku iz toč. II ove tužbe su neistinite je se tužiteljica nije urotila protiv kuhara, nije lagala i krala. Sasvim suprotno, pravomoćnom presudom Županijskog suda u Bjelovaru od 4.7.2019. posl.br. GžR- 110/19 utvrđeno je kako je kuhar IJ uznemiravao tužiteljicu te da joj Osnovna škola Pavleka Miškine mora osigurati uvjete rada u koju ima neće biti izložena uznemiravanju kao i da joj mora platiti naknadu štete u iznosu od 20.000,00 kn. Pored toga sud je u citiranoj presudi na str. 6 obrazloženja naveo "Sud je primjenom čl. 373.a.ZPP-a na temelju dokaza u spisu utvrdio da je kuhar IJ tijekom 2012. uznemiravao i spolno uznemiravao tužiteljicu." Osim pravomoćne presude u kojoj je utvrđeno uznemiravanje i spolno uznemirenje od strane kuhara JJ, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je rješenjem od 22.2.2019 broj K-DO- 2108/2018 na str. 8 navelo kako smatra da postoji osnovana sumnja da je kuhar počinio na štetu tužiteljice kazneno djelo zlostavljanja na rada iz čl. 133 st. 1 Kaznenog zakona te jauznano djelo spolna uznemiravanja iz čl. 156 st. 1 Kaznenog zakona. Prema tome, sud i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu utvrdi su kako je tužiteljica uznemiravana i spolno uznemiravana od strane kuhara JJ stoga su netočni navodi da bi isti bio žrtva i da se tužiteljica urotila protiv njega i da je lagala. Netočno su navodi i da je tužiteljica krala jer protiv tužiteljice ne postoji niti jedan jedini dokaz. Tužiteljicu za krađu ne optužuje nitko pa niti poslodavac OŠ Pavleka Miškine, a niti je protiv nje podnesena prijava te se ne vodi kazneni postupak za krađu. Tužiteljica je od tuženika zahtijevala objavu ispravka objavljenje informacije temeljem čl. 40 ZM-a, a koji zahtjev je tuženik bio dužan objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskih prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena i informacija na koju se ispravak odnosi te isti nije smio objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja. Tuženik je navedeni zahtjev uredno zaprimio 24.10.2019 no do dana podnošenja ove tužbe zahtjev nije objavio niti je uklonio predmetni članak. Tužiteljica je i od glavnog urednika portala www. dnevnik.hr zatražila objavu ispravka objavljene informacije, a o kojem do dana podnošenja tužbe nije udovoljeno. Iznesenim neistinom, klevetničkim i uvredljivim navodima iz toč II ove tužbe tuženik je stvorio negativnu sliku o tužiteljici, čime je ista pretrpjela neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti, u visini navedenoj u izreci ove presude, kao i trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor mjesne nenadležnosti naslovnog suda, budući da je tužba podnesena naslovnom sudu iako tuženik ima sjedište na području drugog općinskog suda. Tužba tužitelja podnesena je protiv tuženika kao nakladnika elektroničke publikacije dnevnik.hr, na kojoj je dana 27.9.2019. u članku autorice SJ pod naslovom "Optužile kuhara u zagrebačkoj osnovnoj školi za seksualno zlostavljanje, ali onda su procurile snimke vidoenadzora…" prema tužbi objavljene netočne informacije o tužiteljevi i to Istražujući priču o zlostavljanju žena u školskoj kuhinji, otkrili smo da je žrtva zapravo kuhar. Dvije žene koje su se urotile protiv njega lagale su i krale. Što je najgore za to postoje dokazi; izvješće pravobraniteljice, presuda ali postoji čak i snimka nadzornih kamera koje su zabilježile krađu hrane iz školske kuhinje", "sud je odbacio optužbe za seksualno zlostavljanje". Prema tužbi, informacije tom prigodom objavljene o tužiteljici nisu ročne jer se ona nije urotila protiv kuhara i nije lagala i krala. Tuženik ne spori da je na Dnevnik.hr čiji je tuženik nakladnik, dana 27.9.2019. objavljen članak o slučaju OŠ Pavleka Miškine u kojoj su se kuharica i pomoćna kuharica tužile na ponašanje novog kuhara i prigovarale oko njegova ponašanja, da bi u konačnici kuharica dobila otkaz zbog krađe hrane iz školske kuhinje, dok je za pomoćnu kuharicu utvrđeno da njeni navodi o spolnom uznemiravanju od strane kuhara nisu istiniti. Protivno navodima tužbe tuženi ističe da su navedeni sadržaji bili pripremljeni i objavljeni sukladno odredbama čl 21 Zakona o medijima, temeljem svih potrebnih provjera i uz postupanje u dobroj vjeri i u javnom interesu. Obzirom da se navedeni događaj odvijao u osnovnoj školi, a prema navodima aktera i pred malodobnim učenicima, evidentan je javni interes za objavom priloga. Također imajući u vidu da je novinarka prilikom pripreme priloga kontaktirala i intervjuirala kuharicu i pomoćnu kuharicu, tako i kuhara i ravnateljicu i školske djelatnike te nadležna tijela, evidentno je i postupanje u dobroj vjeri. Iz dokumentacije koja prileži tužiteljičinoj tužbi proizlazi da je tužiteljica kuhara neistinito prijavljivala za učinjeno kaznenog djela nasilničkog ponašanja, i da je njena prijava po toj osnovi odbačena, a da zbog proteka vremena pokretanje kaznenog postupka po drugim osnovama više nije bilo moguće. I Županijskim sud u Bjelovaru u presudi posl. br. Gž R-110/2019 utvrdio je da na strani kuhara, a naspram tužiteljice, nije bilo postupanja koje se može okarakterizirati kao seksualno zlostavljanje, a tužiteljica je drugačije iznijela novinarki. Ravnateljica škole i učiteljica čije izjave je novinarka prikupila potvrdili su da je nakon zapošljavanja kuhara u školskoj kuhinji bio uveden red i školska kuhinja je umjesto sa gubitkom, počela poslovno pozitivno. Pritom je ravnateljica pregledom nadzornih kamera utvrdila da je kuharica bila uzimala hranu iz školske kuhinje zbog čega joj je izvanredno otkazan ugovor o radu. Stoga se nameće zaključak da su uzroci i razlozi za nesnošljivost u odnosima kuharice i pomoćne kuharice i novog kuhara financijske prirode. Tuženik posebno napominje da je prije tuženika ovaj slučaj bio medijski praćen od stane drugih medija kojima su se obraćale tužiteljica i kuharica, nesporeno ili posredstvom sindikata Preporod i pritom iznosile tvrdnje o tome da bi tužiteljica bila seksualno zlostavljanja na radnom mjestu da bi kuharica dobila otkaz zbog svjedočenja u korist tužiteljice. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva jer je on postavljen u očito previsokom iznosu. Slijedom navedenog tuženik predlaže naslovnom sudu da tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbije, uz naknadu parničnog troška u roku od 15 dana.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u impressum elektroničke publikacije www.dnevnik.hr (list 5-6 spisa),uvid u ispis knjige pružanja elektroničkih publikacija (list 7 spisa), članak objavljen 27.9.2019 na portalu www.dnevnik.hr (list 8- 12 spisa), presliku presude Županijskog suda u Bjelovaru GžR-110/19 od 4.7.2019 (list 13-26 spisa), presliku rješenja K-DO-2108/18 od 22. veljače 2019. (list 19-26 spisa), presliku zahtjeva za objavu ispravka objavljene informacije od 23.10.2019.(list 27-28 spisa), presliku prijamne knjige i statusa pošiljke od 24.10.2019. (list 29-30, 35-36 spisa), presliku Odluke pravobraniteljica za ravnopravnost spolova od 2.2.2017 (list 43-47 spisa), presliku dopisa zaposlenika OŠ Pavle Miškina (list 48-49 spisa), članak " Mučan slučaj seksualnog zlostavljanja kuharice u ZG OŠ" (list 50-61 spisa), presliku rješenja K-DO-1461/18 od 2. 5.2019 (list 67-69 spisa), presliku presude ovog suda Pn- 2485/ 23 (list 85-93 spisa), preslike presude Županijskog suda u Rijeci Gžr-382/202 (list 137-145 spisa), presliku raspravnog zapisnika od 27. 1.2021. (list 150-151 spisa), presliku raspravnog zapisnika od 29. lipnja 2021. (list 152-154 spisa).
4. Nadalje proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice (list 73-74spisa), te svjedoka TJ (list 77-78 spisa) svjedoka SJ (list 81-82 spisa), svjedoka JJ, BJ, EJČ (list 110-114 spisa), svjedoka CJ (list 134-135 spisa), te svjedoka KJ, VJ i GJ (list 177-179 spisa), te svjedoka DJ i ČJ (list 180-181 spisa).
5. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice prema tuženiku radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, a koju je tužiteljica pretrpila usred objavljenog članka na elektroničkoj publikaciji od 27. rujna 2019. u 10:24 sati pod naslovom “ Optužile kuhara u zagrebačkoj osnovnoj školi za seksualno zlostavljanje, ali onda su procurile snimke videonadzora…", a u kojem članku stoji: "istražujući priču o zlostavljanju žena u školskoj kuhinji, otkrili smo da je zapravo žrtva kuhar. Dvije žene koje su se urotile protiv njega lagale su i krale. Što je najgore za to postoje dokazi: izvješće pravobraniteljice, presuda, ali postoje čak i snimke nadzornih kamera koje su zabilježile krađu iz školske kuhinje".
6. Odredbom članka Odredbom čl. 21. Zakona o medijima (“Narodne novine”, broj: 59/04, 84/11, 81/13; dalje: ZM) određeno je da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom, dok je stavkom 2. određeno da je šteta umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Stavak 3. glasi: Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, dok je st. 4. propisano da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena: – vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom, – objavljena unutar autoriziranog intervjua, – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, – fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela, – točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem, – proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri. , a stavkom 6. da postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz stavka 4. ovoga članka dokazuje tuženik.
7. Pravo na tužbu za naknadu štete oštećenik ima tri mjeseca od saznanja za objavu informacije kojom mu je šteta prouzročena (članak 23. ZM-a). Riječ je o prekluzivnom subjektivnom roku koji je u konkretnom slučaju ispoštovan.
8. Odredbe ZM-a i ZOO-a, kojim je općenito uređeno pitanje naknade štete, valja primjenjivati i tumačiti sukladno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06., 13/17., dalje: Konvencija), kako je uostalom izričito propisano člankom 1. stavkom 2. ZM-a, odnosno sukladno judikaturi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) te Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje: Ustavni sud). U konkretnom slučaju radi se o konkurenciji dvaju ljudskih prava - prava na slobodu izražavanja zaštićenu člankom 10. Konvencije i člankom 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 5/14., dalje: Ustav) i prava na poštivanje privatnog života (kroz kojega se štiti i pravo na čast i ugled) zajamčenog člankom 8. Konvencije i člankom 35. Ustava.
9. ESLJP je u nizu odluka izrazio pravno shvaćanje da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca. Kako ostvarivanje te slobode obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanima zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni. Ta ograničenja moraju biti strogo tumačena, a potreba za njima mora biti uvjerljivo utvrđena.
10. Prema članku 10. stavku 2. Konvencije ograničenje slobode izražavanja dopušteno je samo ako su kumulativno ispunjena tri uvjeta: a) da je ograničenje propisano zakonom (načelo legaliteta); b) da je ograničenje propisano radi zaštite legitimnog cilja (načelo legitimiteta) i c) da je ograničenje neophodno u demokratskom društvu (načelo nužnosti, uključujući načelo razmjernosti). I odredbom članka 3. stavka 3. ZM-a propisano je da je slobode medija dopušteno ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u demokratskom društvu radi, između ostaloga, zaštite ugleda ili prava drugih. Prema članku 7. stavku 1. ZM-a svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti.
11. Test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud pred kojim se nađe „zahtjev“ za ograničenje nečije slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge. U okolnostima u kojima sporna izjava utječe na ugled, čast, dostojanstvo ili prava drugih, „sukob“ dvaju prava potrebno je rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja, i s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih. Riječ je o pravima koja zaslužuju jednaku zaštitu te je zadatak sudova postići pravičnu ravnotežu tih prava.
12. Pri ocjenjivanju razmjernosti/nužnosti miješanja u pravo na slobodu izražavanja treba uzeti u obzir prirodu i ozbiljnost nametnute sankcije. Dosuđivanje naknade štete oštećenoj osobi mora biti u razumnom odnosu razmjera s pretrpljenim narušavanjem ugleda (Narodni list d.d. protiv Hrvatske, zahtjev broj 2782/12, presuda od 8. studenoga 2018..; Europapress holding d.o.o. protiv Hrvatske, zahtjev broj 25333/06, presuda od 22. listopada 2009.).
13. Ovome valja dodati da i ZOO u članku 1100. stavku 1. propisuje da u slučaju povrede prava osobnosti sud može oštećeniku dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako težina povrede i druge okolnosti slučaja to opravdavaju, dakle ne u svakom slučaju povrede prava osobnost.
14. Sporno je da li su predmetne informacije iz članka točne, da li je tužiteljica pretrpio štetu objavom sporne informacije, da li postoji odgovornost nakladnika obzirom je ista informacija objavljena i na drugim portalima za koju je autor imao razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, te visina tužbenog zahtjeva.
15. Sukladno odredbi čl. 21. st. 6. Zakona o medijima tužitelj u postupku mora dokazati postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.
16. Slijedom svega navedenog tužiteljica je u ovom postupku bila dužan dokazati opće pretpostavke odgovornosti za štetu i to štetnu radnju, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost
17. Sud nije cijenio ostale provedene dokaze budući da ne bi dovelo do drugačijeg rješavanja u ovoj pravnoj stvari.
18. Čitajući članak objavljen na portalu Dnevnik.hr dana 27. rujna 2019. od strane autora SJ, utvrđeno je da se u istom autor naveo kako Osnovna škola Pavleka Miškine mora platiti odštetu žrtvi školskog kuhara koji zlostavlja svoje kolegice. Također je navedeno i da u toj priči postoje dvije suprotstavljene strane te se autor osvrće i na jednu i na drugu stranu. Razvidno je da je autor na temelju dobivenih izjava i od jedne i od druge suprotstavljene strane sastavio članak.
19. Iz presude Županijskog suda u Bjelovaru od 4. srpnja 2019., Gž R-110/2019 proizlazi da je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5208/18 na način da se utvrđuje da je EJ (pomoćna kuharica) uznemiravana na radnom mjestu te je naloženo Osnovnoj školi da joj isplati iznos od 20.000,00 kn. U obrazloženju iste presude između ostalog stoji da je na temelju dokaza u spisu ovaj drugostupanjski sud nalazi da je tužiteljica učinila vjerojatnim da ju je IJ tijekom 2012. godine uznemiravao i spolno uznemiravao, a da je za razdoblje nakon upozorenja tuženika AJ zbog neprofesionalnog i nekorektnog odnosa prema tužiteljici i TJ, od 27. prosinca 2012., tužiteljica učinila vjerojatnim i daljnje uznemiravanje i to po diskriminatornim osnovama porijekla i spola, ali ne i spolno uznemiravanje.
20. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva K-DO-2108/2018 od 22. veljače 2019. utvrđeno je da se odbacuje kaznena prijava protiv svjedoka JJ zbog kaznenog djela nasilničkog ponašanja koju je podnijela EJ, a da iz provedenih dokaza proizlazi kako se ponašanje JJ ne može podvesti pod zakonski propis kaznenog djela iz čl. 323 Kaznenog zakona, već se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu zlostavljanja na radu iz čl. 133. st. 1. Kaznenog zakona te o kaznenom djelu spolnog uznemiravanja iz čl. 156. st. 1. Kaznenog zakona.
21. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu K-DO-1461/18 od 2. svibnja 2019. (list 67-69 spisa) utvrđeno je da se odbacuje kaznena prijava protiv TJ zbog kaznenog djela pronevjere na štetu Osnovne škole Pavleka Miškine koju je podnijela II. Policijska postaja Zagreb.
22. Utvrđeno je i da se tužiteljica putem punomoćnika obratila nakladniku radi objave ispravka netočne informacije te da nakladnik tom zahtjevu nije udovoljio radi čega je tužiteljica pravovremeno podnijela tužbu ovom sudu (list 32 spisa).
23. Iz odluke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 2. veljače 2017. (list 43-47 spisa) utvrđeno je da je EJ zajedno sa TJ podnijela pritužbu tadašnjoj predsjednici [adresa] ĆJČ navodeći da se višegodišnje uznemiravanje na radu temeljem spola na radnom mjestu nastavlja te je nastavno zaključak pravobraniteljice da nisu utvrđene nepravilnosti o navodima o povredi dostojanstva radnica.
24. Iz dopisa za ispravak informacija djelatnika Osnovne škole Pavleka Miškine koji je potpisalo oko 35 djelatnika(list 48-49 spisa), povodom novinskog članka u Jutarnjem listu naslova “Pohotni zlostavljač u školskoj kuhinji”, iskazujući potporu AJ, naveli su da sve optužbe na račun kuhara su apsurdne jer je kuhinja prostorno otvorenog tipa te uz to pokrivena video nadzorom te da nikad nisu primijetili nikakav oblik neprimjerenog ophođenja prema djeci ili djelatnicima škole.
25. Odlučujući o odgovornosti tuženika valja prvo utvrditi da li su sporne informacije podobne povrijediti nečije dostojanstvo, ugled i čast, jer samo one informacije koje mogu izazvati prijekor, prezir ili poniženje podobne su povrijediti nečija zaštićena dobra.
26 U pogledu navedenih činjenica, a isto tako u pogledu manifestirane štete koja je tužitelju nastala zbog povrede prava osobnosti izazvane prethodno opisanim postupanjima tuženika sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka.
27. U svom iskazu tužiteljica navodi da je od 2006. zaposlena u OŠ Pavleka Miškine u Zagrebu na radnom mjestu pomoćne kuharice. Ona poznaje ŽJ budući je on zaposlen u istoj školi na radnom mjestu kuhara. Ona je od 2012. do 2013. bila verbalno i sporno uznemiravana od strane JJ. Ona je protiv istog pokrenula spor za navedeno djelo, te je isti pravomoćno osuđen kod ovog suda, te joj je škola naknadila štetu zbog povrede prava osobnosti. Ona je istog prijavila i Državnom odvjetništvu, međutim zbog proteka zakonskog roka ta prijava je odbačena, no u očitovanju ODO-a je navedeno kako je IJ izvršio čin zlostavljanja i spolnog uznemiravanja prema njoj. U vrijeme kada je izvršen spomenuti čin nije bilo postavljenog video nadzora unutar škole. Ona je u svezi ovog događaja obavila intervju sa SJ te joj ispričala svoju viziju događaja, no tuženik je 27. rujna 2019. objavio članak u kojem navodi da je dala neistinito očitovanja u vezi ovog događaja i da je otuđivala neke školske stvari. Protiv nje u svezi tog dijela nije nikada vođen neki sudski postupak. Ona je po zaprimanju spomenute pravomoćne presude ovog suda i rješenja ODO-a zatražila od tuženika ispravak objavljenih informacija u spomenutom članku, a to je učinila putem njenog odvjetnika, međutim do danas tuženik te informacije nije ispravio. Kada je sporni članak objavljen ona se osjećala vrlo neugodno, jer je užim članovima njene obitelji, a i prijateljima morala objašnjavati što se zapravo dogodilo. Ona je bila pod stresom od svega toga te je na kraju završila na terapiji Egnolina, budući da je patila od nesanice. Isto tako konzumirala je i Prazin. Učestalo je posjećivala svog liječnika, te se još uvijek nalazi na bolovanju, a to već traje dvije godine. Glavna kuharica je dobila otkaz u ovoj školi, iz razloga što joj je podmetnuto djelo krađe, te je ODO protiv iste odbacio kaznenu prijavu. Ona nije imala uvid u kasnije postavljene nadzorne kamere.
28. U svom iskazu svjedok IJ navodi da poznaje tužiteljicu dugi niz godina budući da zajedno rade od 2012.g. u OŠ Pavleka Miškine. Ona je zaposlena kao pomoćna radnica u kuhinji, a on je kuhar. On se u školi zaposlio početkom 2012.g. te su on i tužiteljica bili radne kolege kao i još jedna kolegica NJ. On i tužiteljica se nisu družili van škole i ne može reći da su bili prijatelji, već isključivo radne kolege. Oni su imali korektan odnos do 12. mj. 2013. godine kada je skrenuo pozornost tužiteljici i drugoj kolegici da posjedujeu previše robe sa istekom roka, jogurti, voćni jogurti, a one su znale sa te robe skidati poklopac sa deklaracijom i datumom isteka roka i takav jogurt posluživati u školi. Petkom kada se posluživala riba, naručivalo se meso koje se nije nudilo u školi, ali je znalo nestajati do ponedjeljka. Za naručivanje robe bila je zadužena kolegica NJ, a koja je bila zadužena za određivanje i količine. On nikada nije izvršio bilo kakav fizički napad prema tužiteljici, a niti je ikad prema njoj imao bilo kakve seksualne sklonosti. On je oženjen i ima troje djece, te živi u stabilnom braku. Protiv njega je podnesena kaznena prijava, te je saslušan u ODO, a gdje su mu postavljana pitanja vezana za uvrede tužiteljici i TJ. Pozadine ove prijave je u činjenici da je on ravnateljstvu škole prijavio pretjerano naručivanje hrane, nestajanje hrane i odnošenje hrane od strane tužiteljice i TJ, a isto tako je prijavio i jednog učitelja PJ koji je bio prijatelj TJ i koji je istu redovito posjećivao u kuhinji, pušio, te također istoj odvraćao pozornost od rada zatvaranjem u špajzu. Njemu je ravnateljica tada dala ovlast da naručuje hranu jednom tjedno, dok je u drugom tjednu to radila NJ, dobio je ključ od špajze i od tada je sve bilo transparentno u pogledu funkcioniranja kuhinje. Dostavnice hrane su se redovito odnosile u računovodstvo, što se do tada nije radilo. Do tada je manjak kuhinje iznosio preko 150.000 kn, te se u roku od jedne školske godine sve skupa anuliralo. Članak o navodnom napastovanju tužiteljice od strane mene prvotno je objavljen na RTL Direktu, a kasnije i na drugim portalima. To je na njega utjecalo užasno stresno zbog čega sam potražio psihološku pomoć. Prvotno je donesena prvostupanjska presuda po tužbi tužiteljice protiv škole za navodno njegovo uznemiravanje tužiteljice, no ta presuda je preinačena na način da je utvrđeno da nije postojala nikakva diskriminacija prema tužiteljici, da nije bilo seksualnog uznemiravanja, no da je postojalo verbalno uznemiravanje mene prema tužiteljici. On je dobio upozorenje od strane ravnateljice, no ne zna kojeg sadržaja, no on je i dalje zaposlen u školi na istom radnom mjestu sa istim ovlastima. On nije dao demanti cijele ove situacije, jer mu nitko od portala to nije ponudio, osim Nove TV koja mu je ponudila da kaže svoju stranu priče. Na njegov rad tijekom svih ovih godina osim tužiteljice i TJ nijedan drugi djelatnik nije imao prigovora. Njega tužiteljica nikada nije osobno tužila za ovu situaciju. Kada mu se citira dio presude u kojoj stoji da sam tijekom 2012.g. uznemiravao i spolno uznemiravao tužiteljicu navodi da je taj navod netočan, a postupak se po reviziji nastavlja na VSRH. Tužiteljica i NJ su zajednički podnijele protiv njega kaznenu prijavu, a koja je odbačena. Kada mu se predočava dio rješenja ODO od 22.02.2019. u kojoj stoji da se njegovo postupanje smatra kao kazneno djelo zlostavljanja na rada, te kazneno djelo spolnog uznemiravanja navodi da u pogledu toga nema šta za dodati i da je prijava odbačena. Upozorenje ravnateljice je dobio prije pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru."
29. U svom iskazu svjedok NJ navodi da je u vrijeme štetnog događaja bila zaposlenik u OŠ Pavlake Miškine na radnom mjestu kuharice. Ona je poznavala ŽJ, budući da je on bio zaposlen u istoj školi na radnom mjestu kuhara. Ona može reći da je on bio iznimno bezobrazna osoba, osobno je vidjela kako je udario kolegicu EJ 2012. Naime, toga dana oni su dijelili ručak te za vrijeme tog dijeljenja IJ iznenada prišao EJ te ju je udario u predjelu križa, uslijed čega je ista pala na tlo. On je u tom trenutku problijedio i izašao van. Ona i kolega su pomogli tužiteljici da sjedne na stolac i dođe k sebi, te je osobno izašla van i pitala ŽJ zašto je to učinio, na što joj je on rekao da njemu nitko ništa ne može, jer ga štiti ravnateljica. Nakon toga uslijedile su verbalne uvrede prema tužiteljici koje su se ponavljale sve do trenutka dok tužiteljica nije tužila školu i njega. FJ je u više navrata zlostavljao tužiteljicu, da način da joj je prišao sa leđa, primio ju za grudi, trljao se uz nju, a što je osobno doživjela. Ona ga nije prijavila policiji, već ravnateljici, te mu rekla da ako joj to još jednom učini da ću ga osobno ubiti, te ju je potom nastavio verbalno vrijeđati. U svezi ovog članka mogu reći da ju je osobno kontaktirala HJ te ju je pitala da li je voljna dati izjavu u svezi članka koji je ranije objavljen na RTL direktu, Jutarnjem Listu i ostalim portalima, a vezano za pravosudnu presudu koju je tužiteljica ishodila protiv JJ. Drugi dan ona se našla sa gospođom HJ u prostorijama sindikata ''Preporod'' na Kvatriću, te su joj ona i tužiteljica dale izjavu u svezi ovog događaja. Osobno su joj na ruke predali pravomoćnu presudu tužiteljice protiv JJ, prijavu ODO i rješenje ODO-a u kojem sam ja oslobođena sumnje za kazneno djelo krađe. 2019. tužiteljica je dobila pravomoćnu presudu o uznemiravanju JJ na radnom mjestu, te se radi toga obratila medijima, RTL-u i Jutarnjem listu. 2015. One su tražile videonazor kuhinje, ravnateljica je stavila videonazor, međutim kada je IJ vršio zlostavljanje djelatnica, ravnateljica bi rekla da je kamera blokirana. Glavna urednica Nove tv je ĐJ, a njezin sin pohađa našu školu te je bliska sa ravnateljicom. Ja mogu reći da je tužiteljica zbog svih događaja u školi psihički nastradala, a nakon ovog članka koji je objavljen na portalu Nove tv, noj je dodatno pozlilo, te joj je propisana još jača doza anzolitika. Bila je pod pritiskom stalnih poziva prijatelja i poznanika i stalnih upita što se dogodila, zbog čega je trpila velike neugodnosti. Ravnateljica škole je gospodinu AJ dala upozorenje za uznemiravanje djelatnika, ali isto tako izjavila kako ne vjeruje da je on to učinio. Pravomoćna presuda koju sam spomenula donesena je protiv škole, a u kojoj se spominje IJ. Ona također vodi spor protiv Nove tv. Njoj nije poznato ime RJ. Škola nikada tužiteljicu nije teretila za bilo kakvo djelo krađe.
30. U svom iskazu svjedok HJ navodi da je zaposlena na radnom mjestu reportera voditelja u tuženiku, te se sjeća da su se tužiteljica i kuharica koja je bila zaposlena u školi u kojoj je radila tužiteljica obratile tuženiku jer su htjele da tuženik u emisiji Provjereno za koju radi, objavi reportažu o pravomoćnoj presudi protiv kuhara škole za seksualno zlostavljanje tužiteljice. U prostorijama sindikata Preporod oni su snimili izjavu tužiteljice koja je bila skrivenog identiteta, te je izjavila da je bila zlostavljana 2012. od strane kuhara i da je to prijavila toga dana, da bi na temelju dokumentacije iz škole tuženik utvrdio da je prijava uslijedila mjesec dana nakon navedenog događaja. Tvrdila je da je bila uznemiravana 2012., 2013., 2014. godine, a zatim su ustanovili da je škola bila obnavljana 2013. i 2014. godine te da nije bila u funkciji. Tuženik je objavio reportažu o navedenom, prema izjavi tužiteljice, a naknadno je objavljen i tekst na portalu Dnevnik.hr kao tekst priloga. Nakon što joj se predočava tekst članka koji glasi: „dvije žene koje su se urotile protiv njega lagale su i krale. Što je najgore, za to postoji dokaz: izvješće pravobraniteljice, presuda, ali postoje čak i snimke nadzornih kamera koje su zabilježile krađu iz školske klupe.“, navodi kako se radi o spomenutoj najavi za prilog o kojem je prethodno govorila, a presuda koja je navedena se odnosi na presudu Županijskog suda u Bjelovaru kojom je djelomično preinačena prvostupanjska presuda kojom je tužiteljica izgubila prvostupanjski spor, te je drugostupanjskom odlukom djelomično usvojen tužbeni zahtjev, te je naloženo školi da isplati tužiteljici naknadu štete zbog uznemiravanja, dok je tužiteljica javnosti tvrdila da je bila spolno uznemiravana i da je u tom kontekstu ishodila presudu. Ovaj dio gdje se spominje krađa, ne odnosi se na tužiteljicu već na kuharicu za koju je video nadzorom utvrđeno da je uzela meso iz školske kuhinje. Kada joj se predočava str. 4 presuda Gžr-110/2019 Županijskog suda u Bjelovaru od 4. srpnja 2019. na str. 3 i 4 u kojima stoji da je tužiteljica učinila vjerojatnim da ju je IJ tijekom 2012. uznemiravao i spolno uznemiravao, a nakon 27. prosinca 2012. da je tužiteljica učinila vjerojatnim i daljnje uznemiravanje i to po diskriminatornim osnovama porijekla i spola, ali ne i spolno uznemiravanje, dok je na str. 6 navedeno da je taj sud utvrdio da je IJ tijekom 2012. uznemiravao i spolno uznemiravao tužiteljicu, a nakon poduzimanja odgovarajućih mjera za zaštitu tužiteljice, istu više nije spolno uznemiravao, ali ju je nastavio uznemiravati po diskriminacijskim osnovama spola i porijekla, navodi da je shvatila da je presuda kontradiktorna i to obrazloženje budući da u izreci stoji kako se radi o uznemiravanju. U trenutku izrade priloga tuženik je imao na uvid spomenutu presudu. Imali su i na uvid rješenje ODO Zagreb kojim je odbačena kaznena prijava protiv JJ. Ima saznanja da je u tom rješenju navedeno da ODO smatra kako ponašanje kuhara predstavlja kazneno djelo zlostavljanja na radu i kazneno djelo spolnog uznemiravanja. U trenutku sačinjenja priloga ona je imala uvid u rješenje ODO Zagreb o odbačenoj kaznenoj prijavi protiv kuharice za kazneno djelo krađe, ali zbog male vrijednosti te je škola podnijela privatnu tužbu protiv kuharice. Prilikom izrade priloga tuženik je uzeo u obzir samo izreku presude jer je iz nje vidljivo za koje je djelo škola izgubila spor. Snimke o krađi mesa su isto objavljene u prilogu. Ona je osobno pisala tekst priloga, ali ne i najavu. Njena urednica se zvala ZJ.
31. U svom iskazu svjedok VJ navodi da je kao novinarka NOVE TV istraživala predmetni slučaj u njenoj školi i vršila intervju sa nekim zaposlenicima. Ona je u svezi ovoga vidjela snimku gdje NJ krade meso koje pokušava baciti u kontejner i onda je došla policija na lice mjesta. Ona nema neposrednih saznanja o odnosu JJ i tužiteljice ali su oni morali zbog njihovih pritužbi reorganizirati rad na način da je IJ koji je bio jedini kuhar radio u jutarnjoj smjeni, a tužiteljica u popodnevnoj. U emisiji Provjereno IJ je ispričao svoju stranu priče, a što je tužiteljica ispričala ne sjeća se. Istinita je priča da IJ ništa od navedenog nije napravio. Za ŽJ mogu reći da je predivna osoba, da zna sa djecom, djeca ga jako vole kao i zaposlenici i nikada sa nikim nije imao problema. Nema saznanja da bi tužiteljica imala problema sa drugim zaposlenicima. Nema saznanja o fizičkom nasrtaju JJ na tužiteljicu. Ima saznanja da je tužiteljici dosuđena naknada štete za verbalno zlostavljanje. Pročitala je tu presudu. Nema saznanja da bi tužiteljica bila optužena za djelo krađe. Nema saznanja da li se CJ ispričala tužiteljici za izjave u emisiji Provjereno. Nije joj poznat sadržaj rješenja o odbačaju kaznene prijave protiv JJ
32. U svom iskazu svjedok OJ navodi kako je u jesen 2019. novinarka NOVE TV istraživala predmetni slučaj u njihovoj školi i vršila intervju sa nekim zaposlenicima pa tako i sa njom. Ona je u svezi ovoga vidjela snimku gdje NJ krade meso i pakete koje pokušava baciti u kontejner i onda je došla policija na lice mjesta. Ona nema neposrednih saznanja o odnosu JJ i tužiteljice ali su oni morali zbog njihovih pritužbi reorganizirati rad na način da je IJ koji je bio jedini kuhar radio u jutarnjoj smjeni, a tužiteljica u popodnevnoj. U emisiji Provjereno IJ je ispričao svoju stranu priče, a što je tužiteljica ispričala ne sjeća se. Istinita je priča da IJ ništa od navedenog nije napravio. Za ŽJ može reći da je kvalitetna osoba, veliki radnik, da zna sa djecom, djeca ga jako vole kao i zaposlenici i nikada sa nikim nije imao problema. Nema saznanja da bi tužiteljica imala problema sa drugim zaposlenicima. Nema saznanja o fizičkom nasrtaju JJ na tužiteljicu. Ona ima saznanja da je tužiteljici dosuđena naknada štete za verbalno zlostavljanje koje joj je isplatila škola. Nije pročitala tu presudu. Nema saznanja da bi tužiteljica bila optužena za djelo krađe. Koliko zna CJ ispričala se tužiteljici za izjave u emisiji Provjereno. Nije joj poznat sadržaj rješenja o odbačaju kaznene prijave protiv JJ. EJ je jedna samozatajna osoba, nije komunikativna, sa djecom je znala biti gruba. Na neki pasivni način ona je konfliktna. Ne zna zašto je izvršena reorganizacija. "
33. U svom iskazu svjedok ŠJ navodi da je djelatnik OŠ Pavleka Miškine u Zagrebu već punih 30 godina na radnom mjestu učiteljice razredne nastave. Tužiteljica obavlja funkciju pomoćne radnice kuhara u kuhinji. Ona može reći da do dolaska JJ, škola je dugi niz godina imala problema sa školskom kuhinjom jer se sumnjalo da zaposlenici i to EJ i NJ kradu hranu i odnose je sa sobom međutim to nikada nije utvrđeno niti prijavljeno policiji. Nakon dolaska JJ na mjesto kuhara, a čemu su se tužiteljica i gospođa TJ usprotivile no ne zna zašto. Za to vrijeme u kuhinju je do dolaska JJ dolazio i učitelj PJ koji je u prostorijama kuhinje pušio zajedno sa NJ, a govorilo se da su isti u vezi. ŽJ je reagirao na pušenje u kuhinji, te je sve prijavio ravnateljici, kao i problem u svezi naručivanja količina hrane. On je otkrio da u školu stiže meso u dane kad se meso ne poslužuje. Nakon toga ravnateljica je odredila da tjedan dana kuha IJ, a tjedan dana NJ i misli da su svaki za svoj tjedan naručivali hranu. NJ je dobila otkaz u vrijeme spornog događaja jer je uhvaćena u krađi hrane. Nakon što je ŽJ dobio ključeve od skladišta otkriven je veliki broj mliječnih proizvoda sa istekom roka trajanja i ostalih namirnica. Njeno mišljenje je da je pozadina cijelog ovog događaja otkrivanje EJ i TJ u malverzacijama sa hranom od strane JJ. Za IJ može reći da je otvorena i iskrena osoba i prije svega marljiva. IJ se zaposlio u školi u 1. mjesecu 2012, a tužiteljica je istog prijavila za fizičko zlostavljanje i seksualno zlostavljanje u 12. mjesecu 2012. s time da je do tada u nekoliko navrata mijenjala određenost dijela između fizičkog, seksualnog i verbalnog zlostavljanja, te da puštanjem muzike ometa rad. Tada je IJ dobio opomenu od ravnateljice da se suzdrži od takvog ponašanja, no mi svi učitelji nismo u to vjerovali i da to treba istražiti i tada je proveden postupak od strane osobe za zaštitu dostojanstva u školi MJ koja je obavila razgovor sa svim sudionicima, međutim ništa nije utvrđeno od onoga što je tvrdila EJ. Pravobraniteljica za zaštitu spolova također nije otkrila ništa, te je po njezinom prijedlogu pokrenula postupak medijacije na koji je IJ pristao, dok EJ i TJ nisu, pa postupak nije niti proveden. Misli da je prilog na Novoj TV prikazao realno stanje stvari. Prije četiri godine EJ je optužila JJ da je pokazivao spolovilo pred djecom i učiteljima, te kada je ravnateljica odmah toga dana zatražila od tužiteljice da se pisano očituje o tome, tužiteljici je toga dana pozlilo, te je ista četiri godine bila na bolovanju, te je ona kao sindikalni povjerenik u tom periodu obavila istragu te prijave, te jedan od navedenih učitelja UJ u svojoj izjavi jasno navela da IJ nikada nije pokazivao spolovilo niti da je s njim bilo kakvih problema. Poznat mi je sadržaj presude Županijskog suda u Bjelovaru te istom nije utvrđeno uznemiravanje i spolno uznemiravanje od strane JJ prema tužiteljici. Protiv tužiteljice nikada nije podnesena kaznena prijava zbog krađe. Prijava protiv TJ je odbačena, jer količina zatečenih namirnica je bila manja od propisanog iznosa da bi se smatralo kaznenom djelom. "
34. U svom iskazu svjedok EJČ navodi da od 2000. godine radi kao profesor hrvatskog jezika u OŠ Pavleka Miškine, a od 2006. godine obavlja funkciju ravnateljice. IJ je kuhar u školskoj kuhinji od 2012. godine. NJ je kuharica te škole još od ranije, a EJ je ona osobno zaposlila 2007. godine. Prije zaposlenja JJ škola je imala problema sa poslovanjem kuhinje. Konstantno su rashodi kuhinje bili veći od prihoda. Nakon JJ došlo je do reorganizacije kuhinje na način da je NJ kuhala, naručivala namirnice i radila jelovnike, ŽJ je bio pomoćni kuhar, a tužiteljica pomoćna radnica. Pred kraj 2012. g. ŽJ ju je počeo upozoravati na neke stvari koje je uočio u kuhinji, u pogledu naručivanja mesa u dane kada se meso nije posluživalo, na količine jogurta koje su bile veće od potrebnih, kao i voća i kada je počela više kontrolirati narudžbenice i ulazite u skladište, donijela je odluku da ne kuha samo NJ, već da jedan tjedan kuha i narudžbe radi NJ, a drugi tjedan IJ. Nakon toga su tužiteljica i NJ došle sa pritužbom da je IJ udario tužiteljicu. Ona je redovno posjećivala kuhinju, te je vidjela da je odnos JJ prema tužiteljici i TJ i obrnuto sasvim normalan, kolegijalan, ugodne atmosfere. Kako je postojala ta optužba, ona je od MJ, osobe za zaštitu dostojanstva u školi zatražila da to ispita, te je obavila razgovore sa djelatnicima škole, te zaključila da se svi članovi kuhinje malo preslobodno ponašaju i to u pogledu šala, pošalica i viceva koje prelaze granicu pristojne verbalizacije. IJ je poricao bilo koji oblik fizičkog napada, dok joj tužiteljica nije znala reći kad se to dogodilo, niti gdje, niti zašto ju o tome nije obavijestila, a niti prijavila policiji. Ona je ŽJ dala opomenu u kojoj je od istog zatražila da se u kuhinji ponaša pristojno i primjereno. Tijekom 2013. i 2014. godine tužiteljica i NJ su slale raznorazne podneske u tajništvo škole i druge institucije u kojima su se žalile i na nju i na ŽJ. 2015.g. u školu je došao Sindikat Preporod i Sindikat hrvatskih učitelja, te je predložila postavljanje video nadzora u kuhinju i blagovaonicu. Oni su ispitali niz pritužbi EJ i TJ kroz video nadzor i nikada nisu utvrdili ništa. 2015. tužiteljica je pokrenula spor protiv škole za diskriminaciju u kojoj je donesena presuda da IJ nije seksualno zlostavljao tužiteljicu, te da škola nije diskriminirala tužiteljicu, dok je potvrđena u dijelu verbalnog uznemiravanju, te je postupak u reviziji. Nova TV je po njenom mišljenju objavila potpuno realni sadržaj ove cijele situacije. NJ je 2017. dobila otkaz zbog krađe, a što je utvrđeno temeljem video nadzora, te je pokrenula sudski spor protiv škole. Kaznena prijava je odbačena jer je vrijednost namirnica bila manja od 2.000,00 kn. 2016.g. škola je podnijela kaznenu prijavu protiv tužiteljice jer je lažno prijavila ŽJ da je pred učiteljima i djecom pokazivao spolni organ, mislim da je ta prijava odbačena. Ne namjerava protiv JJ poduzimati nikakve mjere, jer smatra da je cijela priča iskonstruirana od strane tužiteljice i TJ.
35. U svom iskazu svjedok CJ navodi da poznaje tužiteljicu budući da je ista protiv nje podnijela tužbu za klevetu, jer je ona prije nekoliko godina dala izjavu Novoj TV u vezi ovog slučaja, no ona se detalja u vezi ovoga više ne sjeća. Ona je u vrijeme ovog događaja u OŠ Pavleka Miškine obavljala funkciju nastavnika razredne nastave. Ovdje tužiteljica i IJ su bili kuhari u njihovoj školi. U svojoj izjavi za Novu TV navela je kako NJ i ovdje tužiteljica imaju tužbe zbog krađe u školi, te je za tu izjavu protiv nje podnesena tužbu za klevetu. Ona se ne sjeća točne rečenice koju je rekla u tom postupku. Osobno nikada nije imala sukob s tužiteljicom. Da li je imala konflikte sa drugim zaposlenicima, zna samo iz kuloarskih priča. Isprika koju su joj uputile tužiteljica i TJ u tom kaznenom postupku objavljena je na oglasnoj ploči škole. Ne zna što je u svezi toga izjavila u postupku tužiteljice protiv nje. Ona se nije ispričala na sjednici učiteljskog vijeća. Ne zna za slučaj kaznene prijave protiv TJ. Ne zna što je u svezi toga izjavila u tom postupku.
36. U svom iskazu svjedok KJ navodi da je bila zaposlenik u OŠ Pavla Miškine na radnom mjestu učiteljice razredne nastave od 1995. do 2000. godine. IJ je bio njihov glavni kuhar, a tužiteljica EJ je obavljala funkciju pomoćne kuharice. Ona ima saznanja o ovom događaju jer je 2 mandata bila predsjednica školskog odbora. Osnovni problem među njima su bili međuljudski odnosi kojeg su u početnom periodu kada je IJ došao u školu, bili izvrsni a onda se između tužiteljice i njega u jednom trenutku nešto dogodilo kako između JJ prema tužiteljice, tako i prema djelatnici TJ, koja je obavljala funkciju glavne kuharice. Ona i ostali kolege su na školski odbor konstantno dobivali pritužbe na ŽJ i to na način da isti lupa loncima, spominje joj podrijetlo. Da li su oni bili u kakvoj ljubavnoj vezi njoj nije poznato. Ovo sve je eskaliralo kada je kuharica NJ optužena da je otuđila nekakvu hranu u kuhinji o čemu je vođen sudski postupak. U tom postupku donesena je odluka protiv njihove škole da su morali razdvojiti ŽJ i gđu EJ, a u to vrijeme je gđa NJ već bila udaljena s posla. Morali su ih razdvojiti jer su oni bili u konstantnom sukobu. Tada je školski odbor donio odluku da IJ radi stalno jutarnju smjenu jer je bio glavni kuhar, a tužiteljica popodnevnu smjenu. O djelu klevete ona nema nikakvog saznanja. Ona nije bila svjedok u nekom drugom postupku. Nema saznanja da li je tužiteljica bila u sukobu sa nekim drugim zaposlenicima škole. Ne može tvrditi da je bila konfliktna osoba ali je bila zatvorena i povučena. Nitko drugi od zaposlenika se nije žalio na ŽJ. Nema saznanja da je tužiteljici dosuđena neimovinska šteta zbog spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Nema saznanja da bi tužiteljica bila osuđena za djelo krađe. Nema saznanja o odluci protiv TJ za kazneno djelo pronevjere. Nema saznanja da li se LJ ispričala tužiteljici za izjavu u emisiji "Provjereno". Nije joj poznat sadržaj rješenja o odbačaju kaznene prijave protiv JJ.
37. U svom iskazu svjedok DJ navodi da je zaposlenik u OŠ Pavleka Miškine na radnom mjestu učiteljice razrede nastave od 2004g. IJ je njihov glavni kuhar dok EJ obavlja funkciju pomoćne kuharice. Ona o samom štetnom događaju nema neposrednih saznanja, već o istim saznanja ima samo sa televizije. Nema saznanja dali je tužiteljici dosuđena naknada štete zbog spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Nije joj poznato da bi tužiteljica bila osuđena za kazneno djelo krađe. Ona znam da je EG dala nekakvu izjavu u emisiji "Provjereno" i da se nakon toga ispričala tužiteljici ali ne zna za šta. Nema saznanja o nikakvoj kaznenoj prijavi protiv TJ, niti o kaznenoj prijavi protiv ĆG. IJ je vrlo kolegijalan čovjek i brižan prema djeci. Nema saznanja da bi bio vulgaran na poslu.
38. U svom iskazu svjedok ČJ navodi da je zaposlenik u OŠ Pavleka Miškine na radnom mjestu učiteljice razrede nastave unazad 32 godine. IJ je njihov glavni kuhar dok EJ obavlja funkciju pomoćne kuharice. Ona o samom štetnom događajem nema neposrednih saznanja, već o istim saznanja ima samo sa televizije, te su u školi bili obavješteni od strane sindikalnog povjerenika o događajima koje su se dogodili. Nema saznanja dali je tužiteljici dosuđena naknada štete zbog spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Nije joj poznato da bi tužiteljica bila osuđena za kazneno djelo krađe. Nema saznanja da bi EG dala nekakvu izjavu u emisiji "Provjereno" i da se nakon toga ispričala tužiteljici. Njima je ispričano u školi da je NJ otuđila meso u kontejner i da je zbog toga protiv nje podnesena kaznena prijava i da o navedenom postoji snimka nadzorne kamere. IJ je vrlo normalan čovjek, kolegijalan i brižan prema djeci. Nema saznanja da bi bio vulgaran na poslu imao bilo kakve ispade. Ne zna kako je završila kaznena prijava protiv TJ. Zna da je odbačena kaznena prijava protiv JJ i da je utvrđeno kako isti nije kriv za to za što su ga okrivile tužiteljica i NJ. Nema saznanja što piše u rješenju kaznene prijave protiv JJ.
39. U smislu odredbe čl. 21. ZM-a. određeno je da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima, između ostaloga, ako je informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri.
40. Da je autor imao osnovani razlog da su činjenice na kojima je utemeljio svoju informaciju točne i da je poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, utvrđeno je iskazom svjedoka SJ, EJČ, JJ, TJ i same tužiteljice (kao i u postupku Pn-2845/19 po tužbi svjedokinje TJ protiv ovdje tuženika) koji iskazi su podudarni u dijelu u kojem navode da ih je autorica priloga na temelju kojeg je kasnije sastavljen sporni tekst, kontaktirala I razgovarala s njima prije objave bilo kakve informacije.
41. Također svjedok HJ u svom iskazu jasno obrazlaže kako se spornom izjavom radi o najavi za prilog o kojem je prethodno govorila, a presuda koja je navedena se odnosi na presudu Županijskog suda u Bjelovaru kojom je djelomično preinačena prvostupanjska presuda kojom je tužiteljica izgubila prvostupanjski spor, te je drugostupanjskom odlukom djelomično usvojen tužbeni zahtjev, te je naloženo školi da isplati tužiteljici naknadu štete zbog uznemiravanja, dok je tužiteljica javnosti tvrdila da je bila spolno uznemiravana i da je u tom kontekstu ishodila presudu, a da se dio gdje se spominje krađa, ne odnosi se na tužiteljicu već na kuharicu za koju je video nadzorom utvrđeno da je uzela meso iz školske kuhinje, a da je prije objave spornog članka uzela u obzir samo izreku presude.
42. S tim u vezi sud o tužbenom zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih davanja odlučuje presudom (čl. 325. st. 1. ZPP), a izreka presude sadrži odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja (čl. 338. st. 3. ZPP), dok s druge strane u obrazloženju presude sud sumarno izlaže zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile uz ostala obrazloženja propisana odredbom čl. 338. st. 4. ZPP. Dakle, samo izreka presude obvezuje, te proizvodi pravne učinke, i to između stranaka u sporu.
43. S tim u vezi, ukazuje se da je iz izreke presude posl.br. Gž R-110/2019 razvidno da je utvrđeno da je ovdje tužiteljica uznemiravana na radnom mjestu, ali ne i da je bila spolno uznemiravana, te je sud utvrdio je da na strani kuhara, a naspram tužiteljice, nije bilo postupanja koje se može okarakterizirati kao seksualno zlostavljanje, a tužiteljica je drugačije iznijela novinarki, dakle očito je tužiteljici dana mogućnost da realno objasni svoj odnos sa SG, a što je prema stavu ovog suda ocijenjeno kao postupanje u dobroj vjeri. Štoviše, pravomoćno je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica bila diskriminirana, te dio tužbenog zahtjeva kojim se traži da se poslodavcu naloži da tužiteljici osigura radne uvjete u kojim neće biti izložena spolnom uznemiravanju.
44. Isto tako je za istaknuti je da ODO Zagreb rješenjem posl.br. K-DO- 2108/2018 nije, na bilo koji način, utvrdilo odgovornost kuhara JJ za bilo koje kazneno djelo pa ne postoji odluka suda nadležnog za kaznena djela iz kojeg bi proizlazila odgovornosti kuhara JJ za bilo koje kazneno djelo. Ravnateljica škole i učiteljica čije izjave je novinarka prikupila potvrdili su da je nakon zapošljavanja kuhara u školskoj kuhinji bio uveden red i školska kuhinja je umjesto sa gubitkom, počela poslovati pozitivno. Nadalje, a da je postojalo opravdano zanimanje javnosti za ovaj slučaj, proizlazi iz dopisa za ispravak informacija djelatnika Osnovne škole Pavleka Miškine kao I same činjenice da je škola javna ustanova.
45. Sud nije posebno cijenio iskaze svjedok EJČM i ČJ jer iste nemaju nikakvih neposrednih saznanja o predmetu spora, a isto tako niti ostale dijelove iskaza gore naznačenih svjedoka koji se ne odnose na sam predmet spora.
46. Slijedom navedenoga, sud je zaključio da je tuženik dokazao razlog koji isključuje primjenu njegove odgovornosti za štetu te je odlučeno kao pod toč. I izreke presude.
47. Budući da je u sporu uspio u cijelosti tužiteljica je sukladno čl. 154. st 1. i čl. 155. ZPP-a u cijelosti u obvezi naknaditi tuženiku parnični trošak i to: za sastav odgovora na tužbu 200,00 EUR, za sastav podneska od 02.06.2020., 200,00 EUR, za pristup na ročišta 21.09.2020., 17.05.2021., 16.11.2021., 02.05.2022., 21.09.2022., 13.03.2023., 15.09.2023., 17.11.2023., 06.02.2024., 17.063.2024., 11.10.2024. 200,00 EUR za svako ročište, ukupno 2.600,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 650,00 EUR, a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, (NN 91/04, 37/05, 59/07 i 148/09), time da tuženiku nije dosuđen trošak sastava podneska od 05.02.2024. u iznosu od 200,00 EUR jer je sadržaj istog tuženik mogao iznijeti na ročištu od 06.02.2024. za koje je tuženiku priznat puni iznos naknade i time ne stvarati dodatni trošak sastava podneska, kao niti trošak ročišta za objavu presude od 100,00 EUR je na isto tuženik nije niti pristupio pa mu taj trošak nije niti nastao.
48. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika prema zahtjevu iz tužbe, protuvrijednost od 4.645,30 EUR.
49. Slijedom navedenog tuženiku je trošak parničnog postupka dosuđen u ukupnom iznosu od 3.250,00 EUR, dok je tužiteljica zbog gubitka spora u cijelosti odbijena sa zahtjevom za naknadu parničnog troška pa je u smislu čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.
U Zagrebu, 31. ožujka 2025.
Sudac:
Blaženka Butigan Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave prijepisa iste, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda na Županijski sud.
DNA:
- pun. tužiteljice uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe za presudu-92,91 EUR
- pun. tuženika
