Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

Pr-824/2023-27

10000 Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupanog po odvjetnicima iz OD Hanžeković i partneri Zagreb, Radnička cesta 22, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 10. ožujka 2025. godine, u prisutnosti pun. tužiteljice i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 31. ožujka 2025. godine,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužiteljici SC, iz [adresa], na ime naknade štete za štetni događaj od 17.01.2023. daljnji iznos od neto 1.565,60 € (slovima: tisućupetstošezdesetpeteurašezdesetcenti) sa zateznim kamatama tekućim od 15.04.2023. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja tužiteljice u iznosu od 34,40 €, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.077,95 €, sa zateznim kamatama tekućim od 31.03.2025., do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 25.05.2023. navodi da je dana 17.01.2023. na mjestu rada u Zagrebu, Ulica Mije Kišpatića 12, tužiteljica je stradala kao zaposlenica KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA ZAGREB. Do nezgode je došlo za vrijeme redovnog rada na radnom mjestu, gdje je tužiteljica zadobila ozljedu stopala, gležnja i koljena. Poslodavac tužiteljice, KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Ulica Mije Kišpatića 12, Zagreb, je u vrijeme štetnog događaja s Vama imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22.) - dalje ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti). Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u Zagreb. Tužiteljica temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje sljedeću naknadu štete: zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 3.000,00 EUR/22.603,50 kn. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 14.04.2023.god. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik joj je na ime neimovinske štete i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio iznos od 1.400,00 EUR. Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužiteljica potražuje sljedeću naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos: zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 1.600,00 EUR/12.055,20 kn. U skladu s čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, tužiteljica potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete, od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, to jest od dana 15.04.2023. god., pa do isplate. Predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da isplati tužiteljici na ime naknade štete iznos od 1.600,00 € s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 15.04.2023. do isplate, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Žarku Rašiću – kirurgu, tužiteljica je podneskom od 13.11.2024. (str. 60-62 spisa), postavila konačan tužbeni zahtjev na način da ostaje kod tužbenog zahtjeva iz tužbe. Tužiteljica je i u tužbi i prilikom postavljanja konačnog tužbenog zahtjeva imala u vidu činjenicu da joj ej tuženik u mirnom postupku dana 11.05.2023. isplatio na ime neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć) iz predmetnog štetnog događaja iznos od 1.400,00 €.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata. Nije sporno da je tužiteljica dana 17.01.2023. zadobila ozljedu na radu i da tužiteljičin poslodavac Klinički bolnički centar Zagreb, Ulica Mije Kišpatića 12, Zagreb kod tuženika ima zaključenu policu od osiguranja od javne odgovornosti s uključenim pokrićem prema djelatnicima br. 078700090691. Točno je da je tuženik dana 11.05.2023. godine isplatio tužiteljici iznos od 1.400,00 EUR čime je u cijelosti ispunio svoju obvezu isplate pravične novčane naknade postupajući u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima, aktualnom sudskom praksom i orijentacijskim kriterijima, slijedom čega svako daljnje potraživanje s iste osnove ukazuje neosnovanim. Opreza radi, tuženik ističe da je sporna visina štete, kako u ukupnom iznosu, tako i po pojedinim utuženim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u prijavu o ozljedi na radu tužiteljice (str. 5-8 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (str. 9-16 spisa), u e-mail punomoćnika tužiteljice tuženiku od 14.04.2023. u privitku kojega je odštetni zahtjev tužiteljice (str. 17-18 spisa), u izvod po transakcijskom računu na dan 11.05.2023. (str. 23 spisa), proveden je dokaz medicinski vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Žarku Rašiću – kirurgu (str. 54-55 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao posljedicu ozljeđivanja na radnom mjestu kod poslodavca Klinički bolnički centar Zagreb dana 17. siječnja 2023. godine.

9. U odgovoru na tužbu tuženik nije sporio da je tužiteljica dana 17.01.2023. zadobila ozljedu na radu i da tužiteljičin poslodavac KBC Zagreb, Zagreb, Ulica Mije Kišpatića 12 kod tuženika ima zaključenu policu osiguranja od javne odgovornosti s uključenim pokrićem prema djelatnicima br. Police 078700090691.

10. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo da je dana 11.05.2023. isplatio tužiteljici iznos od 1.400,00 € kojom isplatom smatra da je u cijelosti ispunio svoju obvezu isplate pravične novčane naknade tužiteljici iz štetnog događaja, pa svako daljnje potraživanje s iste osnove smatra neosnovanim.

11. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio visinu tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata.

12. U čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14,127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se, da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu, ili u svezi s radom. Tužiteljica se ozlijedila tijekom svog radnog vremena. Tužiteljica se ozlijedila na radu, te u svezi s radom, te poslodavac tužiteljice – osiguran tuženika odgovara tužiteljici kao radnici za pretrpljenu ozljedu po kriteriju objektivne odgovornosti sukladno kogentnoj pravnoj normi i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) u kojoj se navodi da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Sklapanjem ugovora o osiguranju poslodavac u cijelosti prenio svoju odgovornost za štetu radnicima po kauzalnom kriteriju na osiguratelja ovdje tuženika, te osiguratelj poslodavca ovdje tuženik odgovara tužiteljici (radnici) za nastalu štetu (ozljedu na radu) po kriteriju objektivne odgovornosti. Zadobivena ozljeda na radu tužiteljici je priznata kao ozljeda na radu od strane HZZO-a. Ozljeda tužiteljice ne bi bila priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu u slučaju da je do iste ozljede došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja tužiteljice na radnom mjestu ili pak u slučaju da je tužiteljica svojim ponašanjem na bilo koji način doprinijela nastanku štetnog događaja. Navedeno je regulirano čl. 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23). Obrazac prijave ozljede na radu ima dokaznu snagu javne isprave (str. 5-8 spisa), te po svojoj pravnoj naravi predstavlja pravomoćni upravni akt sukladno čl. 129. st. 1. naprijed navedenog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Činjenica da je HZZO priznao ozljedu tužiteljice od 17.01.2023. kao ozljedu na radu, predstavlja nastup osiguranog slučaja iz čl. 2. st.1. i 2. Općih uvjeta za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti, te je predmetnim osiguranjem pokrivena izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu koja proizađe iz njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari. Poslodavac je dužan organizirati i provodit zaštitu na radu vodeći pri tome računa o prevenciji rizika, te o obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji, te sredstvima rada i radnom okolišu u kojem se odvijaju radni zadaci. Poslodavac mora organizirati i osigurati provedbu zaštite na radu na svim razinama radnog procesa i na način da se prevenira ozljeđivanje radnika prilikom obavljanja radnih zadataka. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, organizaciji rada i u upravljanju radnim procesima pri čemu radnicima mora osigurati najveću moguću razinu zaštite na radu te je odgovoran za organiziranje i provedbu sustava zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima (čl. 3. st. 1. toč. 22., čl. 4. st.1., čl. 10. do 13., čl. 17. st.1. i 2. i čl. 18. i 19. naprijed navedenog Zakona o zaštiti na radu).

13. Tuženik nije isticao doprinos / isključivu odgovornost tužiteljice za nastanak štete / štetnog događaja.

14. Odgovornost tuženika-osiguratelja temelji se na članu 964. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23). Tuženik je odgovoran za naknadu štete tužiteljici koju je pretrpjela u štetnom događaju od 17.01.2023., iz razloga koji su naprijed navedeni. S obzirom na utvrđenu odgovornost valjalo je tužbeni zahtjev cijeniti i s obzirom na visinu.

15. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Visinu pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Treba imati na umu da je od dana donošenja orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. godine prisutna inflacija, pa je sud dosuđene iznose promatrao i u tom smislu.

17. Kako bi se utvrdila visina tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku - kirurgu dr. sc. Žarku Rašiću (str. 54-55 spisa).

18. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka kirurga dr. sc. Žarka Rašića (str. 54-55 spisa), vidljivo je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu natučenje lijevog koljena. Mišljenje je vještaka da je tužiteljica je stradala u štetnom događaju kada je zadobila natučenje lijevog koljena. Učinila je nakon štetnog događaja rtg lijevog koljena, bez prijeloma. Kontrolni pregled kirurga i ortopeda te daljnje liječenje po fizijatru. Provela je fizikalnu terapiju. U skladu sa Rješenjem suda od 16.11.2'023. list Spisa 30, i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo: Liječenje tužiteljice je završeno 10.05.2023. nakon kontrole fizijatra te provedene fizikalne terapije. Postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljede lijevog koljena koje je tužiteljica pretrpjela u samom štetnom događaju. Jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 21 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila natučenje lijevog koljena. Navedena ozljeda lijevog koljena dovela je do trajnog smanje ja životnih aktivnosti od 3%, koja se očitije u ograničenoj pokretljivosti lijevog koljena u terminalnim pokretima, te bivolovim u lijevom koljenu kod dužeg hodanje, penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 30 dana po 2 sata dnevno, te još 20 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

19. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka stranke nisu imale primjedbi.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. sc. Žarka Rašića, kirurga kao valjanu podlogu za donošenje odluke u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi. U nalazu i mišljenju vještaka nema proturiječnosti. Nalaz i mišljenje vještaka sačinjen je u skladu s pravilima struke.

21. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja (45 godina) ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.200,00 eura.

22. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužiteljice, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), pripada pravična novčana naknada u iznosu od 900,00 eura.

23. Kod tužiteljice je došlo do umanjenja opće životne aktivnosti (SŽA) u visini od 3%, u kojem omjeru će tužiteljica morati ulagati pojačane dodatne napore u svakodnevnim životnim aktivnostima. Imajući u vidu postotak smanjenja životne aktivnosti, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 600,00 €.

24. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć od sveukupno 30 dana po dva sata dnevno (30 x 2 = 60 sati); te potom još 20 dana po jedan sat (20 x 1 = 20 sati), odnosno sveukupno 80 sati. Na pripremnom ročištu održanom 16.11.2023. (str. 29 spisa), tuženik je učinio nespornim da su tužiteljici tuđu pomoć pružali ukućani. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i kada joj tuđu pomoć pružaju članovi obitelji što je ovdje slučaj. Ovaj sud smatra da tužiteljici na ime imovinske štete - tuđe pomoći, pripada iznos od 265,60 eura (80 x 3,32 eura / 1h), odnosno smatra iznos od 3,32 eura po jednom satu primjerenim iznosom imajući u vidu sudsku praksu.

25. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici bi pripadalo na ime pretrpljenih fizičkih bolova 1.200,00 eura; na ime pretrpljenog straha 900,00 eura; na ime duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 600,00 eura; te na ime tuđe pomoći 265,60 eura, što zbrojeno iznosi ukupno 2.965,60 eura. Međutim s obzirom da je tužiteljici u mirnom postupku dana 11.05.2023. isplaćen nesporni iznos od 1.400,00 eura, iznos od 2.965,60 € se umanjuje za 1.400,00 € te se dobije iznos od 1.565,60 €. Iznos od 1.565,60 € predstavlja konačan uspjeh tužiteljice u ovoj parnici. Tužiteljica nije uspjela u ovoj parnici sa iznosom od 34,40 € koji iznos predstavlja razliku između konačnog tužbenog zahtjeva (1.600,00€) i dosuđenog tužiteljici (1.565,60€).

26. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljica na dosuđenu glavnicu neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć) potražuje zatezne kamate od 15.04.2023., odnosno od prvog sljedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku. Navedeno je u skladu sa čl. 1103. ZOO, pa je na glavnicu dosuđena zatezna kamata koja teče od 15.04.2023. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

27. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a koji propisuje da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je protivna stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

28. Tužiteljicu je tijekom postupka zastupao odvjetnik koja je do zaključenja glavne rasprave zatražila naknadu parničnog troška (str. 65 spisa).

29. Budući da tužiteljica nije uspjela u neznatnom dijelu svog zahtjeva, tuženik joj je obvezan nadoknaditi parnični trošak u cijelosti.

30. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Vrijednost predmeta spora iznosi 3.000,00 eura. Tužiteljici je priznat trošak: sastava odštetnog zahtjeva u visini 100 bodova; sastava tužbe u visini od 100 bodova; sastava dva obrazložena podneska od 26.10.2023. i 13.12.2024., u visini od 100 bodova za svaki; sastava podneska od 27.11.2023., 05.07.2024. i 13.09.2024. u visini od 25 bodova za svaki; za zastupanje na ročištima od 16.11.2023. i 10.03.2025. za svako po 100 bodova, za pristup na ročište za objavu presude 50 bodova. To sve zbrojeno iznosi ukupno 725 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.450,00 eura. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 362,50 eura. Tužiteljici je priznat trošak medicinskog vještačenja u visini od 265,45 eura u cijelosti, jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužiteljici priznat trošak ove parnice u iznosu od 2.077,95 eura.

31. Tužiteljica je zatražila i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužiteljice je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 31. ožujka 2025., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

32. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18).

U Zagrebu, 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužiteljice odvj. Ivica Čuturić iz Zgb

- pun. tuženika odvj. iz OD Hanžeković i partneri iz Zgb