REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-388/24-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice CV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica OV, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 31. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica CV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. TV, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1945. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 19. veljače 1981. do njegove smrti 15. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Predlagateljica CV podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. TV, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka CVS, DV, ĆV i OVS.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice umrlih i smrtni list (list 7-8) sud je utvrdio da je pok. TV umro **.**.2022.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. TV (list 22-25) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-2012/80 od 19. veljače 1981.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 21) sud je utvrdio da je prijavljena od 9. ožujka 1972. do danas na adresi [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. TV (list 2) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 19. travnja 1982. do 21. siječnja 1999. na adresi [adresa], od 21. siječnja 1999. do 16. svibnja 2000. na adresi [adresa], od 16. svibnja 2000. do 8. rujna 2009. na adresi [adresa], a od 16. rujna 2009. do dana smrti na adresi [adresa].

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Danaje Debicki iz Zagreba poslovni broj O-1169/23 od 30. ožujka 2023. (list 3-5), a koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. TV utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga CV, sin GV i kći SV.

12. Iz iskaza predlagateljice CV sud je utvrdio da su se ona i pokojni suprug razveli na neki način iz fiktivnog razloga, jer je pokojni u to vrijeme imao firmu čije je sjedište bilo u [adresa] i morao je zbog toga tamo prijaviti svoje prebivalište, a tada je i mislio da se moraju zbog toga i razvesti. Nikakvih drugih razloga zbog razvoda nije bilo i živjeli su kroz cijelo vrijeme kao bračni par na adresi [adresa], bez prekida sve do smrti pokojnog. Imaju dvoje zajedničke djece. Rekli su da bi se trebali ponovno vjenčati, čak su se i oko toga znali šaliti, a kako nije bilo nekih problema što nisu bili službeno vjenčani, to jednostavno nisu učinili. Normalno su živjeli kao obitelj, dijelili su zajedničke financije, išli na zajednička ljetovanja. Par godina prije smrti pokojni se razbolio od tumora, bio je tri puta operiran, bio je dosta bolestan, jer mu je tumor zahvatio pluća, debelo crijevo, želudac. Pred kraj svog života praktički nije niti mogao normalno disati. Nekih tjedan dana prije smrti završio je na hitnoj, ali su ga pustili kod kuće i nakon tjedan dana opet se nije dobro osjećao i završio je u bolnici te je i preminuo slijedeći dan. Pogreb je organizirala, kao i platila trošak pogreba, zajedno sa svojom djecom. U ostavinskom postupku djeca i predlagateljica nasljednici su iza pokojnog supruga. Pokojni je imao dvije sestre blizanke, od kojih je jedna preminula, dok druga živi u [adresa], a od druge bliže obitelji nema nikoga. Imao je dobre prijatelje s kojima je cijeli život igrao tenis i često se s njima sastajao u Tkalčevićevoj ulici i Teslinoj kada više nisu mogli igrati tenis, neke je upoznala više u prolazu, a i bili su mu na pogrebu, jer ih je pozvao zet predlagateljice prema brojevima telefona iz mobitela pokojnog.

13. Iz iskaza svjedoka CVS, kćeri predlagateljice, sud je utvrdio da su se roditelji razveli dok je još bila manja i nisu joj poznati nikakvi detalji oko njihova razvoda. Uvijek su živjeli zajedno, niti majka, niti pok. otac niti u jednom momentu nisu se odselili iz zajedničkog kućanstva. Da su se roditelji rastali saznala je tek kasnije tijekom života, ali tada ih nije o tome niti htjela ništa posebno ispitivati, jer su normalno živjeli kao obitelj i roditelji kao da su bili u formalnom braku te taj razvod nije niti bio važan. Roditelji su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog oca. Roditelji su dijelili sve zajedničke financije, išli su na zajednička putovanja za vrijeme godišnjih odmora. Otac je počeo biti bolestan nekih 4-5 godina prije smrti, dobio je tumor koji se proširio i izazvao mu samo dodatne tegobe zbog čega su se svi u obitelji o njemu brinuli, a posebno njezina majka. Otac je završio u bolnici preko noći i nakon dva dana što je bio u bolnici, tamo je preminuo, već je tada bio jako slab, čak više nije mogao niti normalno disati. Cijela obitelj, uključujući i majku, zajedno su organizirali pogreb i platili trošak pogreba. Svi zajedno kao obitelj, kao i njezina majka, bili su uz odar pok. oca.

14. Iz iskaza svjedoka DV, sestrične predlagateljice, sud je utvrdio da sve dok je predlagateljica nije predložila za svjedoka u ovom postupku nije znala da su ona i pok. TV bili razvedeni. Inače žive blizu i često su se posjećivali kao obitelj, zapravo jedni druge vide iz svojih dvorišta i nije znala da su se razveli, ništa joj o tome njih dvoje nisu pričali. Uvijek ih je viđala zajedno i niti u jednom trenutku nije primijetila da bi bilo tko od njih dvoje odselio sa zajedničke adrese, i tako je bilo sve do smrti pok. TV. Živjeli su kao normalna obitelj, kao da su bračni par, viđala je da zajedno idu u nabavku i vraćaju se iz nabavke. Dijelili su zajedničke financije. Pokojni je preminuo u bolnici, a prije svoje smrti jedno vrijeme je bio bolestan. Inače je pokojni TV znao ići u šetnje, a nakon što se razbolio sve manje je izlazio iz kuće. Koliko joj je poznato predlagateljica je organizirala pogreb, a svi zajedno su na pogrebu bili kao obitelj uz odar pokojnog. Što se tiče obitelji pokojnog TV, misli da ima jednu živu sestru koja živi u [adresa] preko 60 godina, dok mu je druga sestra već pokojna.

15. Iz iskaza svjedoka ĆV, sestre predlagateljice, sud je utvrdio da su sestra i pokojni TV cijeli svoj život bili zajedno unatoč njihovom razvodu. Znala je da su se razveli, ali točne detalje oko razvoda ne zna, očito da je bilo nekih situacija. Unatoč razvodu nastavili su živjeti zajedno kao bračni par i tako su živjeli zajedno bez prekida sve do smrti pok. TV. Razmišljali su da se ponovno vjenčaju, ali to se na kraju nije dogodilo. Nakon rastave braka, zajedno su se brinuli o djeci, jer su i nastavili zajedno živjeti unatoč razvodu. Često su ih posjećivali. Išli su na zajednička putovanja, na ljetovanje, dijelili su zajedničke financije. Pokojni je preminuo u bolnici, brzo je preminuo nakon dolaska u bolnicu, a inače je prije svoje smrti već bio bolestan. Što se tiče organizacije pogreba i plaćanja troškova pogreba, to su zajedno učinili predlagateljica i djeca. Svi su kao obitelj bili uz odar pokojnog. Nije joj poznato iz kojeg je razloga pokojni imao prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

16. Iz iskaza svjedoka OVS sud je utvrdio da je prva susjeda, a s obzirom da od svog rođenja živi na adresi [adresa], dok su predlagateljica i pok. TV živjeli zajedno na broju 15, a njih dvoje su doselili kada je imala možda 14 ili 15 godina, tako da ih jako dobro poznaje. Nije znala da su se razveli, jer su cijelo vrijeme živjeli zajedno, i to bez prekida sve do smrti pok. TV. Susretali su se vani i tada su znali popričati, a njih dvoje djelovali su cijelo vrijeme kao bračni par. Uvijek su zajedno odlazili i dolazili s autom. Vidjela je da je pok. TV jako oslabio, te se vidjelo da je bio bolestan, a tek kasnije nakon njegove smrti saznala je od čega je preminuo. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica zajedno s djecom i unucima stajala uz odar pokojnog. Na osmrtnici je pisalo „supruga CV i djeca“.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni TV nakon rastave braka 19. veljače 1981. nastavili živjeti zajedno u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni TV neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

21. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem, odnosno, e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati pristojbe za prijedlog 13,27 EUR i odluku 19,91

EUR

2. Protustranci