REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-12787/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Storm Security d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe OH, koje u postupku brani odvjetnik Petar Petrinić, zbog prekršaja iz čl.94.st.1.t.20. i st. 4. Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne novine", broj 16/20 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog MUP-a, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Zagreb, Službe za inspekcijske poslove, Klasa: 217-02/24-18/131, Ur.br.: 511-01-361-24-1 od 28. kolovoza 2024., nakon provedene glavne rasprave dana 28. ožujka 2025. godine u nazočnosti branitelja i tužitelja a bez nazočnosti uredno pozvanih okrivljenika, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 31. ožujka 2025. godine, javno je objavio i javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I.
I. okrivljena pravna osoba: Storm Security d.o.o, OIB: 01913192986, sa sjedištem u [adresa],
i
II. okrivljena odgovorna osoba: OH, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa],
k r i v i s u
što su dana 27. travnja 2024. godine u Zagrebu, na objektu Jarun – Dom sportaša, Matije Ljubeka 1, dozvolili svom djelatniku DH, OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2002. godine, da obavlja poslove privatne zaštite na način da nadzire objekt pomoću sustava video nadzora u svrhu zaštite imovine, po potrebi izdaje upozorenja osobama da se udalje i poziva interventnu ili policiju, iako nema propisano dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite,
čime su počinili prekršaj iz čl.17.st.1. Zakona o privatnoj zaštiti, kažnjivo po čl.94.st.1.toč.20. i st.4. citiranog Zakona,
pa se temeljem citiranog propisa, uz primjenu čl.37. PZ-a
I. okrivljenoj pravnoj osobi izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 EUR (slovima: tritisućeeura),
II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi se izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 EUR (slovima: tristoeura).
Temeljem čl.33.st.11. Prekršajnog zakona, I. okrivljenik i II. okrivljenik su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I. i II. okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
II. Temeljem čl.139.st.3. u vezi s čl.138.st.2.toč.3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60 eura (šezdeseteura) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove izdala je dana 28. kolovoza 2024. godine prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji su okrivljenici pravodobno, po branitelju, izjavili prigovor te je isti stavljen izvan snage i provedena je glavna rasprava.
2. Okrivljenici su u pisanoj obrani osporavali prekršaj koji im se stavlja na teret. Naglasili su kako iz sadržaja prekršajnog naloga de facto proizlazi da je nadležno tijelo zaključilo da osoba obavlja poslove tjelesne zaštite temeljem odjeće i pozicije stajanja osobe, što je vrlo paušalan i nesiguran pristup dokazivanja počinjenja prekršaja i posljedično, izricanja velikih novčanih kazni. Čl.85.st.2. Zakona o privatnoj zaštiti navedeno je da odoru ili dijelove odore i zaštitni znak pravne osobe ne smiju nositi ili koristiti osobe koje nemaju dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite. Ovim prekršajnim nalogom, navedeno je kako je djelatnik na sebi nosio crnu majicu s oznakom "Storm security", što ni na koji način ne ukazuje kako je riječ o odori osoba koje obavljaju poslove tjelesne zaštite. Osoba koja je u pojedinom trgovačkom društvu (koje se u ovom slučaju bavi tjelesnom zaštitom) zaposlena, ima pravo nositi logo društva na služenoj radnoj uniformi. Opisano se može podvesti pod poslovnu politiku društva u kojoj društvo nastoji unificirati odjeću svojih zaposlenika kako bi amblemi društva bili prisutni u svakom aspektu njegovog djelovanja. Opisano postupanje doprinosi prepoznatljivosti društva, posebno stoga što je ovaj tip posla prisutan među velikim brojem ljudi, a ne u strogo kontroliranim poslovnim uvjetima tvornice ili sličnog postrojenja. Činjenica da je djelatnik nosio odjeću s oznakama društva nije analogna činjenici da se radi o zaštitarskoj odori jer društvo ima pravo odjeću s vlastitim simbolima koristiti i u komercijalne svrhe. Poradi svega prethodno navedenog prvookrivljena pravna osoba propisala je izgled svojih zaposlenika, aktom o izgledu službene uniforme i to ne samo za zaposlenike koji obavljaju poslove tjelesne zaštite, već za sve zaposlene osobe u prvookrivljenoj pravnoj osobi u kojoj je drugookrivljeni odgovorna osoba. Smatrali su bitnim istaknuti kako se, po obrazloženju iznad navedenog prekršajnog naloga djelatnik DH nije koristio ovlastima osoba koje obavljaju poslove tjelesne zaštite, a taksativno su propisane čl.45.st.2. Zakona o privatnoj zaštiti. Sukladno zakonskoj odredbi u navedene ovlasti spadaju provjera identiteta osoba, davanje upozorenja i naredbi, privremeno ograničenje slobode kretanja, pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava, osiguranje mjesta događaja te uporaba prisile. Nijedno od navedenog tvrđeno neposrednim zapažanjem niti navedeno u obrazloženju prekršajnog naloga. Na temelju navedenog, u sadržaju prekršajnog naloga nije jasno temeljem kojih okolnosti je zaključeno da je djelatnik provodio poslove tjelesne zaštite i time doveo do ispunjenja uvjeta za ostvarenje prekršaja opisanog čl.17.st.1. Zakona o privatnoj zaštiti, samim time što je zatečen u sjedećem položaju pred sustavom video nadzora koji je postavljen kao dio tehničke zaštite objekta. Zaključno, valja istaknuti kako okrivljena pravna osoba u kojoj je drugookrivljeni odgovorna osoba svojim postupanjem nije počinila značajnije narušavanje pravnog poretka RH, a za isto nije niti prijetila opasnost. Eventualni nesporazumi u poslovanju prvookrivljene pravne osobe u kojoj je drugookrivljeni odgovorna osoba, a koja svakodnevno radi s velikim brojem ljudi i u situacijama gdje često nastaju gužve gotovo su uobičajena pojava i kao takve spadaju u sferu normalnih i ponavljajućih pojava. Kada bi se za svaki omanji nesporazum izricale sankcije ovakvih razmjera, gotovo niti jedna pravna osoba, a zajedno s njom i odgovorna osoba koja se bavi poslovima tjelesne odnosno privatne zaštite ne bi mogla normalno poslovati niti funkcionirati na bilo koji drugi način jer bi bila iscrpljena, ponajprije namirivanjem novčanih kazni. Takvim postupanjem (kažnjavanjem visokim kaznama) trajno se narušava gospodarska stabilnost i funkcionalnost javnog i privatnog sektora koji su sastavni dio gospodarske stabilnosti društva sadržanog u administrativnom okviru države, a posebice ako nekakvim nenamjernim nesporazumom nije nastala nikakva trajna niti značajna šteta za bilo koga, kao u konkretnom slučaju. Naveli su da Sud razmotri činjenicu odgovornog ponašanja okrivljene pravne osobe, budući da je ista poduzela sve potrebne korake te iskazala želju za dostavom zatražene dokumentacije inspekcijskom tijelu, u za to predviđenom roku. Sukladno navedenome, predmetni prekršaj mogao bi se okarakterizirati beznačajnim prekršajem u smislu čl.24 a Prekršajnog zakona temeljem kojeg, iako su ostvarenja njegova bitna obilježja, prekršaja nema, pa nema ni potrebe da počinitelj bude kažnjen. U konkretnom slučaju nije nastala nikakva materijalna šteta, niti je povrijeđeno nečije pravo i pravni interes. Uzimajući u obzir sve činjenice slučaja, predložili su Naslovu primijeniti čl.38. PZ-a u odnosu na prekršaj koji mu se stavlja na teret kao i nadoknaditi okrivljeniku troškove ovoga prekršajnog postupka. U slučaju razmišljanja i postupanja suprotno od prethodno predloženog, predložili su Sudu da prilikom eventualnog odmjeravanja kazne i troškova prekršajnog postupka uzme u obzir činjenicu da kod okrivljenika nije postojala namjera o počinjenju prekršaja.
3. Sud je u dokaznom postupku pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru poslova privatne zaštite od 27.04.2024., saslušao je svjedoke CH i MH, presude koje je obrana dostavila ovom sudu kao sudska praksa u rješavanju istovrsnih predmeta: Pp-2200/2024, Pp-12785/2024 i Pp-12784/2024), okvirni sporazum za usluge privatne zaštite i izvadak iz prekršajne evidencije za I. i II.okrivljenika.
4. Svjedok CH je nakon propisnog upozorenja iskazao da je predmetne zgode izašao u nadzor po prijavi da se na navedenoj lokaciji obavljaju poslovi privatne zaštite koje obavlja osoba bez propisanog dopuštenja. Nadzor su obavili nešto prije 22,00 sata, kada su na porti objekta Športsko rekreativnog objekta Jarun zatekli DH koji je bio u tamnoj majci na kojoj je pisalo Storm Security, a koji je gledao u monitor. Na njihov upit iskazao mu je da je zaposlenik tvrtke Storm Security, te da radi na zaštiti objekta i čamaca, prati sustav video nadzora te da periodično obilazi nadzirani prostor radi zaštite čamaca. Na upit suda, iskazao je da se zbog proteka vremena više nije mogao sjetiti, ali pretpostavlja da su putem emaila izvršili uvid u ugovor o radu između Storm Security-a i djelatnika DH. Na upit suda, svjedok je iskazao da svaka tvrtka koja obavlja poslove civilne zaštite mora imati odobrenja za obavljanje poslova civilne zaštite koje izdaje MUP, Sektor za inspekcijske polove te je navedeno odobrenje Storm Security i imala. Navedena je tvrtka sklopila ugovor sa Gradom Zagrebom za usluge privatne zaštite a koji se odnosi na nadzirani objekt i za sporno razdoblje. Iskazao je da svaka osoba koja obavlja poslove zaštitara i čuvara mora imati dopuštenje za obavljanje poslova zaštitara i čuvara, a navedeno dopuštenje izdaje MUP RH Služba za inspekcijske poslove. Predmetne zgode zaposlenik tvrtke Storm Security, DH, a koga su zatekli kritične zgode na porti objekta u obavljanju gore opisanih poslova nije imao propisano dopuštenje.
5. Svjedok MH je nakon propisnog upozorenja iskazao da je predmetne zgode izašao povodom prijave u noćni nadzor u Objekt u blizini veslačke staze na Jarunu. Na porti objekta zatekli su DH koji je gledao u monitor preko kojeg se obavlja video nadzor objekta. Bio je obučen u tamnu majicu na kojoj je pisalo Storm Security. Na njihov upit što radi, iskazao je da obavlja poslove u svezi privatne zaštite odnosno da prati video nadzor, obavlja obilazak objekta kao i obilazak oko čamaca, a ukoliko zatekne osobe koje se tamo ne bi smjele zadržavati, upozorava ih da se tamo ne smiju nalaziti te ih poziva da napuste prostor objekta te brine da ne bi došlo do oštećenja čamaca. Na upit suda, svjedok je iskazao da je identitet okr. utvrdio putem osobnih podataka, a da je zaposlen kod I.okr. utvrdio je osim što je nosio majicu sa natpisom poslodavca već i provjerom prema podacima koje su im dostavili okrivljenici tijekom inspekcijskom nadzora. Na upit suda, svjedok je iskazao da je zatečeni radnik koji je nadzirao objekt predmetne zgode, trebao za navedeni posao imati iskaznicu čuvara zaštitara kao i službenu odoru, a predmetne zgode isti je imao majicu koja i ne mora biti odora ali nije imao niti iskaznicu čuvara – zaštitara jer ne posjeduje dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite. Pojasnio je da zaposlenik ne mora kod sebe imati dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite, međutim, da isto posjeduje dokazuje iskaznicom čuvara – zaštitara, a u slučaju kad se tek izrađuje potrebna iskaznica, dovoljno je da posjeduje dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite.
6. Zapisnik o inspekcijskom nadzoru poslova privatne zaštite sačinjen je u prisutnosti nazočnog DH koji je zatečen kako obavlja poslove stienja objekta na način da sjedi na porti i nadzire monitor na kojem su vidljive sve kamere koje pokrivaju vanjski prostor oko objekta, svakih pola sata do sat vremena obavlja obilazak objekta, a ukoliko zatekne osobe unutar objekta a ne bi smjele biti tamo, upozorava ih da napuste prostor objekta te mu je dužnost da pazi kako netko ne bi oštetio čamce pored objekta.
7. Okvirni sporazum za usluge privatne zaštite sklopljen je između Grada Zagreba i Zajednice gospodarskih subjekata Eurolex zaštita d.o.o. i Storm Security d.o.o. dana 25.04.2023. godine na razdoblje od 2 godine.
8. U svezi odluka na koje se obrana pozivala, a radi se o odlukama u kojima su okrivljenici oslobođeni optužbe za prekršaj iz čl.94.st.1.toč.20. i st.4. Zakona o privatnoj zaštiti, valja naglasiti da se radi o nepravomoćnim odlukama prvostupanjskog suda, koje se temelje isključivo na stavu prvostupanjskog suda, a iste nisu izvor prava koje bi ovaj sud trebao cijeniti prilikom odlučivanja. U presudi Pp-12784/2024 po izjavljenoj žalbi tužitelja, predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
9. Iz prekršajne evidencije proizlazi da I. i II. okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani za djelo prekršaja iz područja djelatnosti i poslova privatne zaštite.
10. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj vezi, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Obrana okr. usmjerena je isključivo na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, a navod iste da crna majica sa oznakom "Storm security" ne predstavlja odoru osoba koje obavljaju poslove tjelesne zaštite nije razmatrana jer je u konkretnom slučaju djelatnik zatečen na poslovima privatne zaštite (zaštita poslovnih i drugih objekata i prostora), dakle, ne radi se o razini složenosti koju spominje obrana - tjelesna zaštita. Dakle, okr. se tereti što su svom zaposleniku dozvolili obavljanje poslove privatne zaštite, bez propisanog dopuštenja. Stoga, navod okr. kako nisu počinili značajnije narušavanje pravnog poretka RH, već da se njihovo postupanje može tumačiti kao eventualni nesporazum u poslovanju, a kako rade s velikim brojem ljudi i u situacijama gdje često nastaju gužve, isto spada u sferu normalnih i ponavljajućih pojava koji predstavlja beznačajni prekršaj, nije prihvaćen, jer je iz sadržaja navedenih normi koje se odnose na predmetni prekršaj očito da se istima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvena disciplina i društvene vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti odnosno povrijediti pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava, a uz to, propisani raspon novčane kazne očito ukazuje da se radi o prekršaju čija težina zahtijeva primjerenu prekršajnu sankciju, s obzirom na društvenu opasnost djela. Nadalje, analizom iskaza svjedoka sud je utvrdio da su isti dani detaljno, uvjerljivo, logično i istovjetno, a nije pronađen niti jedan razlog koji bi doveo u sumnju njihovu vjerodostojnost. Prema tome, a posebno uvažavajući činjenicu da su svjedoci tijekom nadzora osobno zatekli naznačenog djelatnika I.okr. kako obavlja poslove nadzora video sustava (koji predstavlja dio tehničke zaštite objekta, opisujući radne zadatke) koji spadaju u poslove privatne zaštite i to u odjeći koja dokazuje njegovu zaposlenost kod I.okr., bez propisanog dopuštenja nadležnog tijela, nedvojbeno je da su okrivljenici postupili suprotno odredbi iz čl.17.st.1. Zakona o privatnoj zaštiti i počinili prekršaj iz čl.94.st.1.toč.20. i st.4. citiranog Zakona, zbog čega ih je trebalo proglasiti krivima.
11. Za prekršaj opisan čl.94.st.1.toč.20. Zakona o privatnoj zaštiti, propisana je novčana kazna za I.okr. u rasponu od 5.300,00 do 13.270,00 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi - II.okr. u rasponu od 660,00 do 1.320,00 eura.
12. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac smatra primjerenim, s obzirom da do sada nisu prekršajno kažnjavani za ovu vrstu prekršaja, na iste primijeniti institut ublažavanja kazne, te je sudac uvjerenja da će se izrečenom kaznom, kod istih postići svrha kažnjavanja, u pravcu da više neće činiti ovakva niti slična djela prekršaja a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 13,27 do 663,61 euro.
Zagreb, 31. ožujka 2025. godine
Zapisničar
Sudac
Ivana Pavić
Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba
1. I okr.: Storm Security d.o.o., [adresa],
2. II okr,: OH, [adresa],
3. branitelj: odvjetnik Ivo Matić, Rijeka, Ivana Grohovca 1/II,
4. tužitelj: MUP, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove, Avenija Većeslava Holjevca 20, Zagreb
5. pismohrana-ovdje.
