REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-494/2021-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužitelja NH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Danijelu Sočancu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB:261879944862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 14. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja, zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužitelju NH iznos 13.055,26 eur sa zateznom kamatom od 19. kolovoza 2020. do isplate te mu isplatiti i trošak parničnog postupka u iznosu 5.169,67 eur sa zateznom kamatom od 31. ožujka 2025. do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se do 31. prosinca 2022. određuje po stopi, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja NH za isplatu iznosa 2.860,89 eur sa zateznom kamatom od 7. lipnja 2020. do isplate kao i zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos 13.055,26 eur za razdoblje od 7. lipnja 2020. do 18. kolovoza 2020.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 7. lipnja 2020. u Zagrebu, u blizini Domovinskog mosta, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali PH iz [adresa], kao vozač osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka], marka i tip vozila Renault Clio 1.2 Storia Expressio, broj šasije [broj šasije] osiguran kod tuženika, broj police osiguranja: 012004391812. Tužitelj je u nesreći sudjelovao kao vozač motocikla Kawasaki Ninja H2 SX, broj šasije: [broj šasije]. Tužitelj tvrdi da se kretao iz smjera Velike Gorice prema Zagrebu u lijevoj traci te je, spuštajući se, na semaforu prije Domovinskog mosta, uočio crveno svjetlo na semaforu kojem se približavao pri čemu je zapazio da su barem tri ili četiri vozila zaustavljena. Usporedno s vozilom tužitelja, u desnoj traci u istome smjeru, kretala su se dva automobila, pri čemu je, približavajući se predmetnom semaforu, posljednji od dva automobila kojim je upravljala štetnica koja je vozila usporedno s vozilom tužitelja, naglo započelo s prestrojavanjem u lijevu traku neposredno ispred vozila tužitelja bez da je štetnica provjerila mogućnost prestrojavanja, čime da je ista oduzela pravo prednosti kretanja tužitelju jer su se njihova vozila nalazila gotovo usporedno. Štetnica je prilikom prestrojavanja u lijevu traku, kojom je vozio tužitelj, naglo započela s kočenjem, a s obzirom da je ista oduzela prednost tužitelju, tužitelj je naglo kočeći, pokušao manevrirati svojim vozilom skretanjem udesno kako bi izbjegao štetnicu. Međutim, s obzirom da je vozilo štetnice bilo preblizu jer su se vozila nalazila gotovo usporedno, tužitelj nije uspio izbjeći prometnu nezgodu te je vozilo tužitelja udarilo u zadnji dio vozila štetnice. Dakle, iz svega navedenog razvidno je kako je štetnica skrivila predmetnu prometnu nezgodu te je tuženik kao osiguratelj dužan naknaditi štetu koja je prouzročena tužitelju. Tužitelj tvrdi da je motocikl u predmetnoj prometnoj nezgodi u potpunosti oštećeno, a kako nije bilo u voznom stanju da je odvezeno u ovlašteni servis KMS Kawasaki u Karlovcu, Senjska cesta 90 gdje da se i nadalje nalazi i očekuje se popravak istog. S obzirom da tužitelj nije stručna osoba, a s obzirom na stanje vozila tužitelja, isti smatra da su u cijelosti oštećeni rama, oba rukohvata, rezervoar za gorivo, prednja vilica, oklop motora, svjetla, instrumentalna ploča sa satovima, kao i brojni drugi dijelovi vozila. Tužitelj je prilikom prometne nezgode pao i udario glavom o tlo te je, unatoč tome što je imao zaštitnu kacigu, pretrpio brojne ozljede. Istoga dana, neposredno nakon predmetnog štetnog događaja navodi da je zbog zadobivenih ozljeda zaprimljen u KB Centar Zagreb na Kliniku za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, i to na Zavodu za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu kirurgiju-kliniku za kirurgiju lica, čeljusti i usta te je zbog zadobivenih ozljeda bio hospitaliziran od 7. do 10. lipnja 2020. nakon čega je otpušten na kućnu njegu, prilikom čega je na kućnoj njezi proveo 15 dana. Tužitelj je hospitaliziran radi kirurškog liječenja radiološki verificiranog prijeloma dna desne orbite te radi prijeloma nosnih kostiju. Prilikom kliničkog pregleda dijagnosticiran mu je diskretni enoftalamus desnog bulbusa te je dijagnosticirana bolnost desnog oka, uz lateroponiranost nosne piramide u lijevo, s vidljivim tragovima krvarenja u oba nosna kavuma. Prilikom CT pregleda mozga i paranazalnih sinusa tužitelju je dijagnosticirana fraktura krova desno maksilarnog sinusa s depresijom krova prema sinusu te hernijacijom intraorbitalnog masnog tkiva u sinus, pri čemu je donji ravni ekstraokularni mišić privučen prema kaudalno. Nadalje, dijagnosticirano je da se prijelom širi na desnu laminu papiraceu, odnosno na medijalnu stijenku desne orbite, gdje također postoji impresija ulomka na spoju maksile i lamine papiracee, a desni očni bulbus djeluje u blagoj proptozi. Nadalje tužitelju je dijagnosticirana multifragmentarna fraktura nosnih kostiju, pri čemu je septum sprijeda značajno deviran u lijevo, uz dijagnozu da je u desnom maksilarnom sinusu prisutna krv. Zbog predmetnih ozljeda nad tužiteljem je 8. lipnja 2020. provedena operacija kojom je saniran prijelom desne orbite. Nadalje 9. lipnja 2020. nad tužiteljem je izvršena operacija kojom je izvršena repozicija nosnih kostiju. Obje operacije nad tužiteljem izvršene su pod anestezijom. Prilikom postoperativnog boravka tužitelj je primao parenteralnu profilaktičnu antibiotsku terapiju klavocinom, dobivao je analgetike radi umanjenja bolova, kortikosteroide, infuzijske otopine te ostalu suportivnu i simptomatsku terapiju. Nakon otpuštanja na kućnu njegu tužitelju je indicirano mirovanje, uzimanje analgetika radi umanjenja bolova, stavljanje hladnih obloga, antibiotska terapija klavocinom (dva puta dnevno), uz korištenje fiziološke otopine za ispiranje lijeve nosnice te njegovanje rane tri puta dnevno. Tužitelju je prilikom boravka na kućnoj njezi pomoć i njegu pružala njegova supruga, 15 dana po 4 sata svaki dan. Tužitelj ističe kako još uvijek trpi bolove na mjestu ozljede te u horizontalnom položaju tijela i dalje osjeća vrtoglavice i nelagodu kao posljedicu predmetnih ozljeda. Tužitelj napominje kako je iz svega navedenog razvidno da je isti trpio teške fizičke bolove kako odmah nakon prometne nezgode tako i prilikom hospitalizacije te prilikom postoperativnog oporavka od predmetnih ozljeda. Dodatno, tužitelj je pretrpio jaki primarni strah za svoj život i tjelesnu opstojnost odmah nakon prometne nezgode, kao i posljedični strah oko ishoda liječenja ozljeda, koje je pretrpio. Dapače, kao posljedicu predmetne prometne nezgode tužitelj i danas osjeća strah prilikom sudjelovanja u prometu. Zahtjevom iz tužbe predlaže obvezati tuženika na isplatu naknade neimovinske i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege i štete na motocikli, u ukupnom iznosu 241.200,00 kn sa zateznom kamatom od 7. lipnja 2020. do isplate te obvezati tuženika i na isplatu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je tužba neuredna jer da uz istu nije dostavljena relevantna dokumentacija iz koje bi bila razvidna osnovanost i visina štete za koju tužitelj tvrdi da ju je pretrpio. Priznaje nastanak štetnog događaja 7. lipnja 2020. prilikom kojeg je došlo do totalne štete na vozilu [registarska oznaka] kojim je upravljao tužitelj te u kojem je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, također priznaje da je osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 012004391812. Osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer da je iz dokumentacije priložene spisu vidljivo da je do prometne nezgode došlo zbog naleta tužitelja, koji da je upravljao motociklom neprilagođenom brzinom stanju i uvjetima na kolniku te naletio na stražnji dio vozila osiguranika. Osporava visinu imovinske štete na vozilu te visinu štete zbog povrede prava osobnosti, kao i potraživani tijek zatezne kamate. Predlaže odbiti zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: fotografije motocikla (list 9-16 spisa), Zapisnik o očevidu (list 17-21 spisa), odštetni zahtjev tužitelja (list 29-34 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev tužitelja (list 28 spisa), prigovor tužitelja na odluku o odštetnom zahtjevu (list 28 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 21, 46-76 i 130 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu Pp-1850/2021-9 od 29. lipnja 2021. (list 80-83 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zvonka Ivašića te usmeno obrazloženje istog (list 95-102 i 121-122 spisa), presliku prometne dozvole i podatke za vozilo tužitelja sa mrežne stranice (list 110-115 spisa), obvezujuću ponudu ponuđača, izvid štete te podatke o vozilu (list 125-129 spisa), nalaz i mišljenje vještaka liječnika dr. IH (list 138-140 spisa), iskaz tužitelja (list 151-152 spisa), spis Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1850/2021.

4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom članka Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka PH jer je od saslušanja iste tuženik odustao na ročištu 14. veljače 2025. te nije izveden dokaz saslušanjem svjedoka- policijskih službenika koje je tužitelj predložio u tužbi budući da je činjenično stanje bilo dostatno utvrđeno za donošenje odluke.

6. Podneskom od 29. siječnja 2025. (list 146-149 spisa) tužitelj je zahtjev za naknadu neimovinske s osnove povrede prava osobnosti te zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te štete na vozilu postavio u visini ukupno 15.916,15 eur sa potraživanom zateznom kamatom.

7. Među strankama su dakle, nesporne činjenice nastanaka štetnog događaja te pasivne legitimacije tuženika. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja kao i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Radi utvrđenja odgovornosti za nastanak štetnog događaja kao i visine štete na vozilu tužitelja, sud je cijenio nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zvonka Ivašića iz kojeg proizlazi da je u trenutku nesreće motocikl tužitelja naletio brzinom od oko 55,5 km/h, prednjim dijelom na stražnji dio vozila osiguranika tuženika koje se u tom času nalazilo u fazi skretanja ulijevo, brzinom od oko 15,5 km/h. Do naleta motocikla tužitelja na stražnji dio vozila osiguranika tuženika uslijedilo je na srednjoj prometnoj traci kolnika, na oko 6,5 m prije mjesta zaustavljanja motocikla tužitelja i u položaju vozila osiguranika tuženika približno na srediti srednje vozne trake. Prema utvrđenom sudarnom položaju vozila, proizlazi da je do nesreće došlo skretanjem vozila osiguranika tuženika ulijevo sa desne na srednju prometnu traku, po kojoj se kretao motocikl tužitelja te se na taj način vozilo osiguranika tuženika popriječilo na put kretanja motocikla tužitelja. Grafičkom analizom moguće putanje skretanja vozila osiguranika tuženika iz desne prometne trake ulijevo na srednju traku, do mjesta sudara, proizlazi da je od mjesta početka ulaženja u srednju prometnu traku do mjesta sudara, vozilo osiguranika tuženika skretalo ulijevo na putu od oko 13,3 m u vremenu od oko 3,1 sek. Na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi kočenja motocikla tužitelja, pa se računskim putem ne može utvrđivati brzina kretanja tužitelja neposredno prije mjesta sudara. Ukoliko se neposredno prije mjesta sudara motocikl tužitelja kretao istom brzinom kao i u trenutku sudara, proizlazi da se u trenutku započetog skretanja vozila osiguranika tuženika sa desne na srednju prometnu traku, ispred tužitelja, motocikl tužitelja nalazio udaljen od mjesta nesreće za oko 47,7 m na kojoj se udaljenosti tužitelj mogao zaustaviti i prikočavanjem motocikla i tako izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika, budući zaustavni put njegovog motocikla intenzivnim kočenjem pri brzini kretanja od 55,5 km/h iznosi 26,6 m. Da je osiguranica tuženika prije skretanja sa desne na srednju prometnu traku propustila tužitelja na motociklu, koji se kretao srednjom prometnom trakom do nesreće ne bi došlo. U spisu ne postoji izvid štete za motocikl tužitelja iz kojeg bi bio vidljiv obim nastalih oštećenja na motociklu pri čemu također nedostaju podaci o godini proizvodnje motocikla tužitelja kao i o broju prevaljenih km, potrebni za utvrđivanje visine štete na vozilu tužitelja.

9. Pisanom nalazu i mišljenju prometnog vještaka prigovorio je tuženik podneskom od 8. travnja 2022. u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja te visine štete na vozilu tvrdeći da je tuženik još u odgovoru nas tužbu priznao da je vozilu tužitelja nastala totalna šteta te je prometni vještak na ročištu 16. siječnja 2023., u usmenom obrazloženju naveo a u odnosu na prigovore da je propustio utvrditi da je kolnik na mjestu nesreće ravan, da je u skici mjesta nesreće koja je sastavni dio nalaza i mišljenja, ucrtao dio kolnika na kojem je došlo do nesreće gdje se vidi da se radi o ravnom dijelu kolnika. Nadalje se navodi da je vještak propustio navesti da do nesreće ne bi došlo da je osiguranica tuženika propustila tužitelja na motociklu. Vještak je u zaključku nalaza i mišljenja izričito naveo da "da je osiguranica tuženika prije skretanja sa desne na srednju prometnu traku propustila tužiteljev motocikl koji se kretao srednjom prometnom trakom do nesreće ne bi došlo". Nadalje se tvrdi da je trebalo izvršiti procjenu totalne štete na motociklu tužitelja budući je utvrđeno da je motocikl proizveden 2018. i da je do trenutka nesreće prevalio oko 6-7 tisuća kilometara. Vještak je naveo da u spisu ne postoji izvid štete za motocikl tužitelja iz kojega bi na stručan način bilo utvrđeno koji su dijelovi motocikla oštećeni. Naime, da bi na motociklu tužitelja nastupila totalna šteta potrebno je da troškovi popravka motocikla iznose najmanje 70% vrijednosti motocikla u vrijeme štetnog događaja. Da u spisu postoji izvid štete kao i račun za popravak motocikla tada bi se moglo pouzdano utvrditi da li je na motociklu nastupila totalna šteta i koliko bi ona iznosila. Uvidom u podatke centra za vozila Hrvatske proizlazi da vrijednost motocikla tužitelja iznosi na današnji dan koji je u vrijeme štetnog događaja bio star 20 mjeseci, 109.950,20 kn. Tuženik je priložio u spis ponudu za ostatke motocikla tužitelja u iznosu od 32.300,00 kn što bi bilo 29,37% od vrijednosti motocikla na današnji dan. Visina štete na motociklu tužitelja u slučaju totalne štete iznosi na današnji dan sa odbitkom ostataka vrijednosti od 32.300,00 kn je 77.650,20 kuna. Vještak je naveo da je osiguranica tuženika, prije poduzetog skretanja u lijevo u prometnu traku tužitelja, provjerila prometnu situaciju iza sebe i lijevo, dakle iz pravca kretanja tužitelja, i propustila tužitelja na motociklu, do nesreće ne bi došlo. Da je osiguranica tuženika počela skretati na srednju prometnu traku na mjestu gdje započinje puna linija između desne i srednje prometne trake. Vještak je naveo, a uzimajući u obzir put kretanja oba vozila nakon sudara do mjesta zaustavljanja, kao i mase oba vozila, pod pretpostavkom da je relativna razlika brzina kretanja vozila iznosi 40 km/h, proizlazi računskim postupkom da je u trenutku nesreće brzina kretanja motocikla tužitelja iznosila 55,5 km/h, a brzina kretanja osiguranice tuženika 15,5 km/h. Do ranije navedenih brzina kretanja vještak je došao na temelju raspoložive dokumentacije u spis dakle zapisa o očevidu i fotoelaborata.

10.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka budući da je sačinjeno detaljno, stručno i objektivno. Usmenim obrazloženjem na ročištu 16. siječnja 2025. prometni vještak je otklonio sve prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje, a slijedom čega je isti jasno, potpuno i neproturječno, a niti su stranke istome prigovarale nakon usmenog obrazloženja vještaka. U vezi utvrđene visine štete na vozilu tužitelja, valja reći da je tuženik doista još u odgovoru na tužbu učinio nespornim da je na vozilu tužitelja uslijed štetnog događaja nastala totalna šteta, a da je tužitelj još u činjeničnim navodima tužbe naveo broj šasije motocikla temeljem čega je prometni vještak mogao temeljem iste, još u pisanom nalazu i mišljenju utvrditi, koja bi bila vrijednost vozila u trenutku nastanka štetnog događaja (naveo je da nema podatak o godini proizvodnje i broju prevaljenih kilometara te da nema izvida štete radi utvrđenja opsega oštećenja- što je irelevantno jer je tuženik učinio nespornim totalnu štetu još u odgovoru na tužbu). Stoga, a kako je vještak ipak u usmenom obrazloženju utvrdio visinu totalne štete na motociklu tužitelja u visini 77.650,20 kn (10.305,95 eur), iako su mu stranke i predočavale dokumentaciju (presliku prometne dozvole za vozilo, podatke za vozilo tužitelja sa mrežne stranice, obvezujuću ponudu ponuđača, izvid štete te podatke o vozilu tužitelja), a koja je dakle, predana u spis nakon zaključenja prethodnog postupka, sud je stava da je ista, kao posredan dokaz, samo pomogla vještaku utvrditi visinu totalne štete na motociklu tužitelja, imajući u vidu da je osnovne parametre (godina proizvodnje i broj šasije motocikla) tužitelj već naveo u činjeničnom dijelu tužbe, a danoj ocjeni visine totalne štete stranke nisu prigovarale.

11. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se kritične zgode kretao na motociklu iz smjera Velike Gorice prema Domovinskom mostu te se kretao prema semaforu koji slijedi nakon nadvožnjaka prometnicom koja ima dvije trake u tom smjeru, kretao se lijevom trakom te je već na nadvožnjaku uočio semafor te otprilike 100 – 150 metara sa njegove desne strane, a u njegovu traku se ubacila vozačica sa svojim vozilom koja očito nije vidjela tužitelja jer joj je vjerojatno bio u mrtvom kutu. Tužitelj je u približavanju semaforu smanjio brzinu kretanja, a prije opisanog prestrojavanog vozačice nije primijetio da bi ista dala žmigavac ili na bilo koji način signalizirala svoju namjeru prestrojavanja. Napominje, da su se i ispred njega u njegovoj traci kretala vozila pa tako i vozila u traci do njegove. U tom trenutku tužitelj je udario sa svojim motociklom u zadnji dio vozila te glavom udario u zadnje staklo vozila. Ljudi su ga sklonili sa strane zajedno sa motociklom koji je nakon udarca ostao u poziciji na način da su mu kotači ostali u zraku. Tužitelj je nosio kacigu koja nije pukla, ali je puknuo dio oko vizira. Ne može točno iskazati koliko je vremena prošlo između njegovog smanjivanja brzine u približavanju semaforu i samog nastanka štetnog događaja, ali misli negdje oko 4-5 sekundi. Navodi da je već na nadvožnjaku, gdje se kretao oko 80 do 90 km/h, pustio motor u ler, a bila je i nizbrdica i ne može se točno sjetiti brzine kretanja u trenutku kontakta. Pri tom navodi da je i u tom spuštanju po nizbrdici prikočavao jer da to nije radio, tada bi u kontaktu s vozilom preko istog proletio. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja budući da je u bitnom, a u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja, iskazivao u skladu sa utvrđenjima prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka te sud isti prihvaća kao uvjerljiv, životan i logičan.

12. Iz priložene presude Općinskog suda u Novom Zagrebu Pp-1850/2021-9 od 29. lipnja 2021., za koju je sud uvidom u podatke dostupne putem aplikacije eSpis utvrdio da je stekla svojstvo pravomoćnosti, proizlazi da je tužitelj oslobođen optužbe da bi kritičnog dana prouzrokovao prometnu nezgodu, ovdje štetni događaj, iz razloga predviđenog čl, 51. st.1. Zakona o sigurnosti prometa ne cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10,74/11,80/13,158/13,92/14,64/15,108/17,70/19 i 42/20 -dalje u tekstu ZSPC) odnosno da kritične zgode nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste te gustoći prometa.

13. Analizirajući izvedene i ocijenjene dokaze u njihovoj ukupnosti utvrđuje se da se dakle tužitelj, u trenutku nastanka štetnog događaj kretao dozvoljenom brzinom (55,5 km/h, dozvoljeno 60 km/h) te da je primarni odnosno neposredni pravno relevantni uzrok nastanka štetnog događaja, upravo protupravno postupanje osiguranice tuženika jer ukoliko se neposredno prije mjesta sudara motocikl tužitelja kretao istom brzinom kao i u trenutku sudara, proizlazi da se u trenutku započetog skretanja vozila osiguranice tuženika sa desne na srednju prometnu traku, ispred tužitelja, motocikl tužitelja nalazio udaljen od mjesta nesreće za oko 47,7 m na kojoj se udaljenosti tužitelj mogao zaustaviti i prikočavanjem motocikla i tako izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika, budući zaustavni put njegovog motocikla intenzivnim kočenjem pri brzini kretanja od 55,5 km/h iznosi 26,6 m. Da je osiguranica tuženika prije skretanja sa desne na srednju prometnu traku propustila tužitelja na motociklu, koji se kretao srednjom prometnom trakom do nesreće ne bi došlo. Naime, tužitelj je u iskazu naveo da osiguranica tuženika prije radnje prestrojavanja nije upalila pokazivač smjera, a što je opet u skladu sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka koji navodi da nema tragova kočenja vozila tužitelja jer bi svakako kočenje bila radnja prosječnog vozača koji uočava vozilo sa pokazivačem smjera u namjeri prestrojavanja u prometnu traku po kojoj se kreće tužitelj. Time je osiguranica tuženika kritične zgode, svojim vozilom neoprezno i bez prethodne provjere, vršila prestrojavanje iz svoje prometne trake u traku kojom se kreće tužitelj i zadržava smjer kretanja, a čime je postupila suprotno odredbi čl. 57. st. 6. ZSPC i time prouzrokovala nastanak štetnog događaja, prethodno oduzevši pravo prednosti kretanja tužitelju. Takvo neoprezno postupanje osiguranice tuženika tužitelj dakle, nije mogao predvidjeti jer nije upalila pokazivač smjera, a time niti izbjeći nastanak štetnog događaja. Stoga je po ocjeni ovog suda osiguranica tuženika isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja, pri čemu je sud imao u vidu da vožnja motociklom notorno ima svoje specifičnosti kada su u pitanju stabilnost motocikla, smanjena mogućnost uočavanja i vidljivost zbog manje širine, djelovanja različitih sila pri kretanju (trenje, mase motocikla, otpor zraka) što svakako zahtijeva strogo poštivanje svih prometnih propisa obzirom na veću izloženost mogućnosti nastanku prometne nezgode od npr. vožnje u osobnom vozilu.

14. Radi utvrđenja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva po osnovi neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, sud je cijenio nalaz i mišljenje vještaka liječnika kirurga dr. IH iz kojeg proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom kosti dna desne očne duplje i prijelom nosnih kostiju. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane otorinolaringologa. Učini se odgovarajuća slikovna obrada kojom se ustanove navedeni prijelomi. Zaprimljen na bolničko liječenje. 8. lipnja 2020. se učini plastika baze desne orbite, a 9. lipnja 2020. repozicija nosnih kosti. Zahvati su protekli uredno. Na odjelu provedena medikamentozna i simptomatska terapija. Otpušten na kućnu njegu dobrog općeg stanja s uputama. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio prijelom kosti dna desne očne duplje i prijelom nosnih kostiju. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo obzirom na zadobivene ozljede nakon 3 mjeseca dakle, oko 7. rujna 2020. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 5 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 12 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 42 dana. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 10 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana. U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio je prijelom kosti dna desne očne duplje , te prijelom nosnih kostiju. Uzimajući u obzir dostavljenu medicinsku dokumentaciju, tijek i način liječenja tužitelja, te anamnestičke podatke dane tijekom kliničkog pregleda o nepostojanju bilo kakvih tegoba vezanih za predmetni štetni događaj (što je i opisano u dijelu nalaza – klinički pregled), vještak je naveo kako zadobivene ozljede nisu dovele do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i sl.

15. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka liječnika, obzirom da je sačinjeno u skladu sa pravilima struke, temeljeno na medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj od strane tužitelja te pregleda tužitelja, sud isto nalazi jasnim, potpunim i neproturječnim, a niti su stranke istome prigovarale.

16. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO. Pri tome je sud, a obzirom na kumulaciju više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, koje povrede su međusobno povezane, dosudio jedan iznos pravične novčane naknade, utvrđujući sve elemente koje je tužitelj u tužbi naveo: fizički bolovi i strah, koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, predstavljaju kriterije (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu . Imajući dakle, u vidu zadobivene ozljede te trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, sve kako je to opisano u nalazu i mišljenju vještaka liječnika, činjenicu da je tužitelj obavio preglede kod liječnika da je obavio ct obradu te da je bio hospitaliziran te da su učinjeni zahvati- plastika dna orbite MESH-om te repozicija nosnih kostiju uz tamponiranje. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 2.600,00 eur.

17. Isto tako tužitelju je, kako po proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka liječnika, bila potrebna tuđa nestručna pomoć ukupno 45 sati tuđe nestručne pomoći. Tuženik je na ročištu 14. veljače 2025. učinio nespornom činjenicu pružanja tuđe pomoći i njege tužitelju po ukućanima te da visina iste iznosi 3,32 eur po satu pružanja iste. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije bila manja od 3,32 eur po satu i koju sud u skladu sa odredbom čl. 223. ZPP nalazi primjerenom, to tužitelju na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, pripada novčana naknada u visini 149,40 eur. Kako je tužitelj po ovoj osnovi potraživao iznos 149,31 eur tako mu je isti u okviru zahtjeva u cijelosti i dosuđen kao osnovan.

18. Tužitelju na temelju odredbi čl. 1046. u vezi čl. 1072. st.1. , čl. 1085. st.1. i 3. , čl. 1086. , čl. 1089. st.1. i čl. 1090. ZOO pripada i pravo na isplatu totalne štete na motociklu u visini 10.305,95 eur, a kako je to utvrđeno prihvaćenim nalazom i mišljenjem prometnog vještaka.

19. Slijedom svega navedenog, tužitelju je dosuđeno sveukupno 13.055,26 eur, od čega 2.600,00 eur za neimovinsku štetu, 149,31 eur za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu te 10.305,95 eur za imovinsku štetu na vozilu te je odlučeno kao u toč. I. izreke, dok je, kao neosnovan, odbijen zahtjev za isplatu iznosa 2.860,89 eur (do ukupno potraživanih 15.916,15 eur) te je odlučeno kao u toč. II. izreke.

20. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete temelji se na odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 dalje - ZOOP), a budući da se radi o naknadi štete iz obveznog autoosiguranja. Iz priloženog odštetnog zahtjeva na listu 29-32 spisa proizlazi da je isti sastavljen 16. kolovoza 2020., a kojim se dakle, tužitelj obratio tuženiku radi naknade štete. Budući da spisu ne prileži dokaz o tome kada je predmetni odštetni zahtjev tuženiku podnesen, a iz odgovora tuženika na odštetni zahtjev (list 28 spisa), proizlazi da je taj odštetni zahtjev zaprimio 19. kolovoza 2000., to bi tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade i neimovinske i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) pripadala svakako od 19. kolovoza 2020. do isplate, a budući da dakle, nema dokaza o datumu podnošenja istog tuženiku. Stoga je, kao neosnovan, odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos iste za razdoblje od 7. lipnja 2020. do 18. kolovoza 2020. te je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke.

21. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 151. i čl. 155. st.1. ZPP i isti je suđen tužitelju, razmjerno njegovom kvalitativnom i kvantitativnom uspjehu u sporu (prema konačno postavljenom zahtjevu), sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje (tijekom postupka tužbeni zahtjev je smanjen), u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku. Tužitelj je naime u osnovi uspio 100% , a u visini 82%, čime je u postupku uspio 91% te kada se od tog uspjeha oduzme uspjeh tuženika u sporu (9%) proizlazi da je tužitelj u sporu uspio u omjeru 82%.

22.1.Tužitelju je priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva i prigovora na odluku istom ukupno zatraženih 100 bodova (tbr. 32/1 Tarife), sastav tužbe 250 bodova (tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 27. travnja 2021., 1. prosinca 2021., 8. travnja 2022. i 29. siječnja 2025., svaki po 250 bodova (tbr. 8/1 Tarife) i za zastupanje na ročištima 3. veljače 2022., 16. siječnja 2023. i 14. veljače 2025., svako po 250 bodova, ukupno 2.100 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 4.200,00 eur, a uvećano za 25% PDV (1.050,00 eur) te uz trošak sudske pristojbe na tužbu i na presudu, svaka u zatraženom iznosu od po183,29 eur, sveukupno iznosi 5.616,58 eur. Taj trošak tužitelju je dosuđen razmjerno uspjehu u sporu (82%) u iznosu 4.605,60 eur. Navedenom trošku je kao nužan i neovisan o uspjehu u sporu u cijelosti pridodan trošak uplaćenog predujma za prometno vještačenje i usmeno obrazloženje vještaka, ukupno 364,99 eur te trošak predujma medicinskog vještačenja 199,08 eur, čime trošak tužitelja sveukupno iznosi 5.169,67 eur.

23. Odluka o zateznoj kamati na trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužitelja uz rješenje o pristojbi na tužbu i na presudu, svaka po 183,29 eur

- tuženik