Republika Hrvatska
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, M. Gupca 22
Poslovni broj: P- 304/2022.-73.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji toga suda Nives Škudar, u pravnoj stvari tužitelja i to: 1. ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ŽLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kao nasljednica iza pok. ML), 8. DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. OLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. FLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].ZAGORSKA KREDITNA UNIJA, OIB: 71965400741, [adresa], svi zastupani po Zvonimiru Barunu, odvjetniku iz Zaprešića, Ž 15, protiv tuženika ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Zubiću, odvjetniku u Krapini, Magistratska ulica 15, radi utvrđenja, nakon održane i zaključne glavne i javne rasprave dana 19. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 31. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da:
1-tužitelju ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice i hodnika ukupne površine 54,85 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2,
2-tužitelju ŽLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5491/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan, na drugom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, ostave, hodnika te šupe, ukupne površine 54,91 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5491/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč.br.
1786/7 dvorište površine 47 m2,
3-tužitelju OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 4- tužitelju FL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasnicima 5220/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, smočnice, hodnika i šupe, ukupne površine 52,20 m2, svakog u ½ dijela, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5220/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2, svakome u ½ dijela,
5-tužitelju PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, ostave, kupaonice i hodnika ukupne površine 54,85 m2 i pripadajuće mu šupe u podrumu, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč.br.
1786/7 dvorište površine 47 m2,
6-tužitelju CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5600/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan na drugom katu, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, smočnice, hodnika te šupe, ukupne površine 56,00 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5600/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2,
7-tužitelju JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5220/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s WC- om, smočnice, hodnika i šupe, ukupne površine 52,20 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5220/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2,
8-tužitelju UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan, u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, ostave, kupaonice i hodnika, ukupne površine 54,85 m2 i pripadajuće mu šupe, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč.br.
1786/7 dvorište površine 47 m2,
9-tužitelju PLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5655/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- stan broj 7 na drugom katu, prvi ulaz, koji se sastoji od predsoblja, kuhinje, kupaonice, boravka, spavaće sobe i balkona, ukupne površine od 56,55 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5655/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2,
10-tužitelju CLC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao vlasniku 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- dvosobni stan, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice s WC-om, predsoblja i smočnice, ukupne površine 54,85 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 5485/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2,
11-tužitelju ZAGORSKOJ KREDITNOJ UNIJI, OIB: 71965400741, [adresa], kao vlasniku 10000/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72a i dvorište u [adresa], povezano s vlasništvom posebnog dijela- poslovni prostor u prizemlju koji se sastoji od četiri sobe, hodnika, sanitarnog čvora i prostorija za arhivu, ukupne površine 100 m2, pripada u vlasništvo i odgovarajući suvlasnički dio od 10000/59126 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2.
II. Tuženi ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan je trpjeti upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama na ime i za korist tužitelja sukladno omjerima iz toč. I. ove presude.
III. Nalaže se tuženom nadoknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od od 5.102,56 eura, sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi od 12 % godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se obračunava uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelji navode u tužbi da nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2 dolazi upisana kao vlasništvo tuženika u 6/7 dijela i 11-tužitelja u 1/7 dijela (dalje u tekstu: predmetna nekretnina). Predmetna nekretnina u katastarskom operatu dolazi upisana u PL 4111 k. o. [katastarska općina] sa oznakom kč. br. [katastarska čestica]. Nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] zgrada kbr. 72A i dvorište u [adresa] čhv upisana je kao etažno vlasništvo tužitelja s određenim omjerima navedenim u priloženom zk. izvatku za navedeni zk.ul. Kč. br. [katastarska čestica] u katastarskom operatu dolazi upisana u PL 4463 k. o. [katastarska općina] sa oznakom kč. br. [katastarska čestica]. Predmetna nekretnina i današnja kč. br. [katastarska čestica] nastale su PARCELACIJOM nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] (gradilište), u vezi čega je dana 06.10.1998.g. sačinjen prijavni list sa kopijom katastarskog plana koji je tijekom 1999.g. proveden u zemljišnim knjigama. Tom prilikom novoformirana kč. br. [katastarska čestica] upisana je kao kuća i dvorište sa 372 čhv. DAVNO PRIJE opisane PARCELACIJE na tadašnjoj kč. br. [katastarska čestica] (koja se u zemljišnim knjigama vodila kao gradilište u društvenom vlasništvu s pravom korištenja za korist BOR građ. i stolarsko poduzeće Bedekovčina) sagrađena je ZGRADA (sa današnjom adresom [adresa]) te su POSEBNI DIJELOVI valjanim pravnim poslovima PRENESENI na tužitelje odnosno njihove pravne prednike. Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (01.01.1997.g.) ex lege je uspostavljeno načelo pravne jedinstvenosti nekretnine (zemljišta sa zgradom) i posebnih dijelova. Stoga je stjecateljima posebnih dijelova zgrade kao suvlasnicima te zgrade stupanjem na snagu ZVDSP pripao i odgovarajući suvlasnički dio cijele zgrade i ZEMLJIŠTA NA KOJEM JE ZGRADA IZGRAĐENA. Dakle, tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, kao vlasnici posebnih dijelova zgrade ex lege su stekli odgovarajući suvlasnički dio zemljišta- čitave nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] (gradilište) jer isto predstavlja građevnu česticu odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade. Sukladno naprijed navedenom, 11-tužitelj je ishodio pravomoćnu presudu zbog izostanka Općinskog suda u Zaboku, broj: P- 559/97 od 29.09.1997.g. protiv BOR d.d. temeljem koje je ishodio upis prava vlasništva na 1/7 dijela tadašnje kč. br. [katastarska čestica] dok je BOR građ. i stolarsko poduzeće Bedekovčina (njegov pravni sljednik je BOR d.d.) ostao upisan kao vlasnik preostalih 6/7 dijela te nekretnine. Izrekom prethodno navedene presude utvrđeno je da je ovdje 11-tužitelj „kupoprodajnim ugovorom stekao suvlasništvo u idealnom dijelu 1/7 nekretnine (zemljišta i zgrade) koja zgrada je sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] zemljišta upisanog u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] KOJE U ISTOM DIJELU PRESTAJE BITI DRUŠTVENIM VLASNIŠTVOM što su u naravi poslovne prostorije u prizemlju stambene zgrade površine oko 100 m2, a sastoje se od 4 sobe, hodnika, sanitarnog čvora, prostorija za arhivu S PRIPADAJUĆIM DIJELOM-IDEALNIM ZEMLJIŠTA NA KOJEM JE ZGRADA IZGRAĐENA i zajedničkih prostorija u zgradi,…“
1.1.Iako mu je, dakle, bilo poznato da NIJE STVARNI VLASNIK 6/7 dijela zemljišta na kojem je izgrađena zgrada, BOR d.d., koristeći činjenicu da je njegov pravni prednik BOR građ. i stolarsko poduzeće Bedekovčina bio formalno upisan kao takav, NEOVLAŠTENO JE DAO SAČINITI I PROVESTI PRIJAVNI LIST temeljem kojega je izvršena prethodno opisana parcelacija tadašnje kč. br. [katastarska čestica] na predmetnu kč. br. [katastarska čestica] i današnju kč. br. [katastarska čestica]. Na opisani način BOR d.d. je neovlašteno raspolagao zemljištem koje predstavlja GRAĐEVNU ČESTICU odnosno zemljištem NUŽNIM ZA REDOVITU UPORABU ZGRADE, pri čemu se na navedenom nije zaustavio već je dana 10.08.1999.g. također NEOVLAŠTENO PRODAO 6/7 dijela predmetne kč. br. [katastarska čestica] trgovačkom društvu BETONMIX d.o.o.
1.2. S prednjim u vezi, ističe se da je povodom zahtjeva BOR d.d. najprije izdana, a potom PONIŠTENA LOKACIJSKA DOZVOLA i odbačen zahtjev, sve u svrhu formiranja nove građevne čestice koja bi obuhvaćala i predmetnu nekretninu. Razlog za odbačaj zahtjeva bio je taj što podnositelj zahtjeva nije dopunio zahtjev dostavom građevinske dozvole za predmetnu zgradu radi utvrđenja da li je i na koji način dozvolom predviđen pristup predmetne zgrade u [adresa] na javnu prometnu površinu.
1.3 Zgrada u [adresa] sagrađena je prije 1968.g., pri čemu predmetnu nekretninu, od izgradnje zgrade pa sve do danas, vlasnici posebnih dijelova zgrade (tužitelji i njihovi pravni prednici) neprekidno koriste kao PRISTUP NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU. Tužitelje ni njihove pravne prednike nitko nikada nije smetao u posjedu predmetnog zemljišta niti im je na bilo koji način osporavao pravo na posjed sve do svibnja 2022.g. Tada im se, naime, javio tuženi navodeći da je on stvarni vlasnik predmetnog zemljišta te da su mu tužitelji dužni predati posjed ukoliko ne postignu dogovor o kupoprodaji zemljišta.
1.4. Tuženi je ishodio upis prava vlasništva 6/7 dijela predmetnog zemljišta temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 21.04.2022.g. sa prodavateljem CERTUS NEKRETNINE d.o.o. CERTUS NEKRETNINE d.o.o. je ishodio upis prava vlasništva istog suvlasničkog dijela predmetnog zemljišta temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog dana 29.11.2007.g. sa prodavateljem BETONMIX d.o.o. BETONMIX d.o.o. je također ishodio upis prava vlasništva istog suvlasničkog dijela predmetnog zemljišta temeljem ugovora sklopljenog dana 10.08.1999.g. sa prodavateljem BOR d.d. Sukladno navodima iz toč. II. ove tužbe, BOR d.d. a posljedično i ostali prodavatelji (otuđivatelji) u vrijeme sklapanja prethodno navedenih kupoprodajnih ugovora NISU BILI STVARNI VLASNICI PREDMETNE NEKRETNINE. Navedena činjenica bila je poznata svim kupcima (stjecateljima), uključujući i tuženog, radi čega je kupoprodajna cijena bila daleko ispod tržišne. S obzirom na stvarno stanje predmetne nekretnine kao PRILAZA NA JAVNU PROMETNU POVRŠINU, svi kupci (stjecatelji), uključujući i tuženog, imali su dovoljno razloga posumnjati u to da predmet kupoprodaje ne pripada prodavatelju (otuđivatelju). Niti jednom kupcu, uključujući i tuženog, njegov prodavatelj nikada nije predao u posjed predmet kupoprodaje.
1.5. Niti jedan kupac, uključujući i tuženog, nikada NIJE ODRŽAVAO predmet kupoprodaje već to oduvijek čine vlasnici posebnih dijelova zgrade. S prednjim u vezi, ističe se da tuženi kao ni njegovi pravni prednici nikada nisu pokrenuli nikakav postupak protiv ovdje tužitelja vezano za predmetnu nekretninu, pa tako ni onaj radi predaje posjeda. Obzirom na naprijed navedeno, tuženi nije stekao pravo vlasništva 6/7 dijela predmetnog zemljišta budući da nije ispunjena osnovna pretpostavka propisana odredbom čl. 115. st. 1. ZV- VLASNIŠTVO OTUĐIVATELJA. S tim u vezi dodatno se ističe da se tuženi, imajući u vidu prethodno opisane okolnosti, NE MOŽE SMATRATI KUPCEM DOBRE VJERE u smislu odredaba čl. 122. ZV. Nadalje, tužitelji se pozivaju i na odredbu čl. 336. st.3. ZV koja propisuje da pravni poslovi suprotni načelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne učinke. Također, ističe se da je posjed tužitelja, računajući i njihove pravne prednike, bio zakonit, istinit i pošten u neprekinutom razdoblju duljem od 20 godina. Time su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnog zemljišta temeljem dosjelosti.
2. Tužitelj je u tužbi predložio da se izvrši zabilježba spora na nekretnini čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2, upisano u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je točno je da je nekretnina č.k.br. 1786/7 upisana u z. k .ul. broj na ime tuženika u 6/7 dijela te je u tom dijelu i stvarni vlasnik i posjednik nekretnine. U 1/7 dijela upisana je na Zagorsko štedno-kreditnu zadrugu a ne na 11. tužitelja. Ako je navedena nekretnina nastala parcelacijom kako navode tužitelji i ista je provedena u zemljišnim knjigama jasno je da su istu morali potpisati svi suvlasnici ili posjednici kako bi se ista mogla provesti. Navedena parcelacija je i napravljena kako bi se odvojila nekretnina na kojoj tuženi u zgradi na nekretnini te da bi se na jednom dijelu izgradila nova zgrada a za što je za č.k.br. 1786/3 kao suvlasnik i 1779/4 kao vlasnik " Bor " građevno i stolarski poduzeće Bedekovčina dobio suglasnost poglavarstva [adresa]. To je vidljivo i iz kopije katastarskog plana te tlocrta kakao je trebala izgledati zgrada i na kojem je dijelu trebala biti izgrađena. Iz kupoprodajnog ugovora je vidljivo da je " Bor " prodao svoj suvlasnički dio od 6/7 dijela navedene nekretnine " Betonmix " d.o.o. 2001. godine. Nakon toga je " Betonmix " prodao nekretninu Certus nekretnine a oni nakon toga tuženiku. Iz toga je vidljivo da su tuženi i njegovi prednici stekli nekretninu naplatnim pravnim poslom te se i na osnovu toga upisali kao vlasnici u zemljišnim knjigama. Vidljiv je neprekinuti niz stjecanja nekretnine na temelju pravnih poslova a koji su pravni temelji stjecanja po članku 114. zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima . Na osnovu toga izvršeno je i stjecanje nekretnini i upis vlasništvu u zemljišnu knjigu. Članak 122. govori o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige. Za sve navedeno cijelo vrijeme je znao 11. tužitelj te nikada do sada nije iznio nikakve prigovore iako je bio upisan u 1/7 dijela te po navedenoj logici niti on nije mogao biti vlasnik u svojem dijelu. Sam 11. tužitelj navodi da je ishodio pravomoćnu presudu te je ishodio upis prava vlasništva u 1/7 dijela te nije jasno kako već tada nije tražio i vlasništvo na preostalom dijelu kako to traži sada u tužbi. Tužitelji su prilikom kupnji nekretnine dobro znali što i od koga kupuju ta kako je izvršena parcelacija i za koje nekretnine. Iz povijesnog prikaza za navedene nekretnine 1786/3 vidljivo je da je od početka navedenog dijela 6/7 bio vlasnik " Betonmix " , nakon toga " Certus nekretnine " , kao i za nekretnine 1786/7 gdje je bio upisan u 6/7 dijela a koji je kupio tuženi KL. Sve to su znali i bilo je dobro poznato tužiteljima. Iz kupoprodajnih ugovora je vidljivo da bivši vlasnici predaju u posjed navedene nekretnine novom vlasniku a i da se nalaze u posjedu.
3.1. Predlaže se odbiti tužitelje sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.
4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 20 do 22 spisa), u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i Pl-4111 k. o. [katastarska općina] (list 23 do 24 spisa), u Pl-4463 k. o. [katastarska općina] (list 25 spisa), u prijavni list na listu 38 do 43 spisa, u Zaključak KZŽ Ured za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 1. ožujka 2000. (list 100 spisa), u Rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja od 20. siječnja 2000. (list 103 do 105 spisa), u žalbu i dopunu žalbe na listu 111, 114 do 116 spisa, u lokacijsku dozvolu od 20. travnja 1998., u uporabnu dozvolu od 29. prosinca 2016. (list 178 do 181 spisa), u Registar Trgovačkog suda u Zagrebu (list 243 do 257 spisa), u Rješenje od 28. srpnja 1966. i Rješenje od 23. rujna 1966. (list 299 do 300 spisa), izvršio uvid u Presudu Upravnog suda Republike Hrvatske, broj US-7715/1998 od 25. studenoga 1999. (list 367 do 369 spisa), proveo očevid na licu mjesta uz prisutnost geodetskog vještaka 12. prosinca 2023. (list 421 do 422 spisa), te izvršio uvid u Nalaz geodetskog vještaka na listu 431 do 434 spisa, saslušao svjedoke GL i NL (list 454 do 456 spisa9), te svjedoka TL, LL na ročištu 16. siječnja 2025. (list 458 do 461 spisa), te svjedoka VL na ročištu 19. veljače 2025. (list 474 i 475 spisa) te tužitelje FL i JLC (na listu 475 do 476 spisa).
5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Prije svega sud je razmotrio prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, a koji prigovor je tuženik stavio tijekom postupka budući da tuženik tvrdi da nije vlasnik u 6/7 dijela nekretnine opisane kao čkbr. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], budući da je u navedenom suvlasničkom omjeru za istu nekretninu upisan Polimont d.o.o. a što dokazuje i Izvatkom iz zemljišne knjige za predmetnu česticu (list 335 spisa).
6.1. Smatra da tužbeni zahtjev kojim je tuženik dužan trpjeti upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama na ime i za korist tužitelja nije provediv, obzirom da tuženik nije upisan kao suvlasnik predmetne četice te ne može biti pasivno legitimiran.
7. Vezano uz naprijed iznijeti prigovor promašene pasivne legitimacije, obvezujuće je pravno shvaćanje Vrhovnog sud Republike Hrvatske od 21. listopada 2019. godine a prema kojem pravnom shvaćanju "kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle, mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe".
7.1. Prema tom pravnom shvaćanju prodaja nekretnine trećoj osobi nije od utjecaja na donošenje odluke u ovome predmetu, budući je mjerodavno stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe, a tuženik je upravo u vrijeme podnošenja tužbe bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, radi čega tužitelji mogu u cijelosti uspjeti sa tužbenim zahtjevom prema tuženiku, pa i u dijelu da je dužan trpjeti uknjižbu njihovog prava suvlasništva.
8. Na ovome mjestu za napomenuti je da je sud dopustio zabilježbu spora na predmetnoj nekretnini, a koja je provedena i zabilježena rješenje posl.br. Z- 10047/2022 dana 21. rujna 2022. godine, i koja zabilježba je postojala i tijekom otuđenja spornog dijela nekretnine od strane tuženika trećoj osobi pa se i primjenom odredaba Zakona o zemljišnim knjigama kojima su propisani učinci zabilježbe spora i koji upućuju da tužitelji bez obzira na otuđenje trećoj osobi mogu uspješno nastaviti postupak sa tužbenim zahtjevom prema uvodno označenom tuženiku.
9. Nije sporno da je stambena zgrada kbr. 72A sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a koja odgovara gruntovnoj čestici čkbr. [katastarska čestica]) sagrađena prije 15. veljače 1968., a što proizlazi iz dostavljen uporabne dozvole na listu 178 i 179 spisa.
10. Uz istu uporabnu dozvolu u spisu na listu 180 i 181, prileže fotografije sporne predmetne nekretnine označene sa čkbr. [katastarska čestica] (kat.broj 7285/2) te kada se iste fotografije dovedu u svezu sa nalazom geodetskog vještaka, a čija skica prileži na listu 434 spisa, razvidno je da se radi o predmetnoj nekretnini koja je na skici očevida označena točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 47 m2, a koja graniči sa čkbr. [katastarska čestica] (gruntovna oznaka 1786/3) u čijem su posjedu i vlasništvu tužitelji, dok predmetna čestica 1786/7 u naravi predstavlja dvorište.
11. Prema iskazima saslušanih tužitelja FL te FLC iz čijih iskaza je razvidno da su stanari zgrade na adresi [adresa] od 1974. godine, odnosno od 1982. godine, i da su upravo taj sporni prostor na kojem se nalazi podzid i dio travnatog dvorišta svi stanari zgrade uređivali i održavali kao svoje što uključuje sadnju cvijeća, s time da je i upravo na tom bočnom dijelu zgrade i plinski priključak koji je također označen na skici očevida, a upravo tim dijelom stanari zgrade pristupaju na javnu površinu. Tužitelji nisu imali nikakvih saznanja o bilo kakvoj parcelaciji jer istu nisu nikada potpisali oni kao stanari zgrade 72A niti su imali saznanja da taj dio zemljišta ne pripada stambenoj zgradi već da nosi posebnu oznaku i to sve do 2022. godine kada je tuženik počeo stavljati stupiće kao međne oznake zapriječivši im na taj način pristup na javnu površinu a koje su stupiće oni u smislu samopomoći izvadili i tada podnijeli tužbu protiv tuženika. Tužitelji tvrde da se kontinuirano od vremena svojeg useljenja ponašaju upravo kao vlasnici tog popločenog dijela uz zgradu i travnatog dijela, te se nalaze u posjedu istog, te na identičan način koriste taj dio kao što su to činili i svih prethodnih godina te nitko drugi niti nije bio u posjedu iste nekretnine.
12. Navedene iskaze tužitelja potkrepljuje i iskaz svjedoka GL koji je u svom iskazu jasno naveo da su mu poznate okolnosti radi kojih je pozvan kao svjedok tj. da se radi o zgradi [adresa] i da se prijepor vodi oko prilaza stambenoj zgradi [adresa] i koji prilaz koriste suvlasnici te iste zgrade. Navodi da je ranije radio u Komunalnom poduzeću Zabok koji je bio upravitelj te zgrade te kada je Komunalno poduzeće preuzelo upravljanje tom zgradom 2001. godine već je tada bočno kraj zgrade postojao podzid koji su sagradili stanari odnosno suvlasnici te stambene zgrade i koji je kasnije obnovljen kada se zgrada energetski obnavljala. Podzid je otprilike na jedno metar od zgrade i isti je popločen i to ujedno predstavlja prilaz ulazu stambene zgrade koji koriste tužitelji, a iza tog podzida na istoj čestici se nalazi travnata površina koju održavaju suvlasnici stambene zgrade te mu nije poznato da bi bilo tko od trećih osoba svojatao taj dio oko stambene zgrade kao svoje vlasništvo i posjed.
13. U ovome postupku predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na novoformiranoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u katastru čkbr. [katastarska čestica]), a koja je nastala parcelacijom čkbr. [katastarska čestica] ( u katastru čkbr. [katastarska čestica]).
14. Prije sporne parcelacije čkbr. [katastarska čestica] koja je provedena 1999. godine temeljem lokacijske dozvole od 20. travnja 1998., na toj nekretnini se nalazila zgrada [adresa] sa pripadajućim asfaltiranim prilazom. Taj prilaz je služio za pristupanje zgradi sa javne površine i predstavljao je zemljište koje je potrebno za nužnu uporabu zgrade. Iz spisa predmeta kojem prileži kupoprodajni ugovori proizlazi da su stanovi u navedenoj zgradi [adresa], prodani tužiteljima odnosno njihovim pravnim prednicima temeljem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
15. Stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - u daljnjem tekstu: ZV) od 1. siječnja 1997. godine tužitelji su u smislu odredbe čl. 370 st. 3. toga Zakona stekli i suvlasništvo zemljišta na kojem je zgrada izgrađena tj. čitave tadašnje čkbr. [katastarska čestica], a koja je uključivala i predmetnu čkbr. [katastarska čestica].
15.1. U spisu priležu zapisnici (list 129 do 154 spisa), iz kojih je razvidno da su se tužitelji odnosno njihovi pravni prednici protivili izdavanju lokacijske dozvole a koja je bila preduvjet parcelacije, te također da su izjavili žalbe protiv rješenja o izdavanju lokacijske dozvole te u upravnom sporu ishodili poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja od 9. srpnja 1998. godine, a u kojoj presudi se navodi kako je osporenim rješenjem povrijeđen zakona na štetu tužitelja (suvlasnika stambene zgrade iz [adresa] i 72/2) uz navod da se prigovori tužitelja da će im predloženim zahvatom biti oduzeto parkiralište se ne mogu sa sigurnošću za sada otkloniti te da je u ponovnom postupku potrebo izvršiti uvid i u građevinske dozvole izdane za stambene građevine tužitelja kako bi se utvrdilo da li je i na koji način istim dozvolama predviđen parkirališni prostor za te zgrade kao i pristup na javno prometnu površinu, a što bi moglo biti od utjecaja na izdavanje predmetne lokacijske dozvole.
16. Rješenjem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, poništeno je rješenje Krapinsko zagorske županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 20. travnja 1998. godine, te je predmet vraćen tijelu državne uprave prvog stupnja na ponovni postupak. Na temelju navedenog rješenja pozvan je Bor d.d. Graditeljstvo na dopunu zahtjeva te je traženo da dostavi i građ.dozvole izdate za predmetne stambene zgrade kako bi se utvrdilo da li je i na koji način istim dozvolama predviđen parkirališni prostor za te zgrade kao i pristup na javno prometnu površini, a što bi sve moglo imati utjecaja na izdavanje predmetne lokacijske dozvole.
17. Zaključkom koji prileži na listu 100 ovog spisa od 1. ožujka 2000. godine, odbačen je kao nepotpun podnesak poduzeća Bor d.d. Graditeljstvo te se smatra kao da nije ni podnesen.
18. Iz kronologije upravnih akata, jasno je i nesumnjivo se izvodi zaključak obzirom na poništenje lokacijske dozvole i odbačaj zahtjeva da lokacijska dozvola nije nikada izdana, a koja je bila pretpostavka parcelacije na koju tužitelji nisu nikada pristali niti su bilo kakvu parcelaciju potpisali niti su bilo kuda bili pozivani na potpis.
19. Sud je stao na stanovište da su stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelji stekli suvlasništvo zemljišta na kojem je zgrada bila izgrađena, a što je uključivalo i predmetnu čkbr. [katastarska čestica].
19.1. Bor d.d. graditeljstvo, što je vidljivo iz spisa formiranog povodom zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, je znao da nije stvarni već samo formalni vlasnik čkbr. [katastarska čestica] te je protivno izraženoj volji stvarnih vlasnika ishodio parcelaciju navedene nekretnine, iako su tužitelji tražili da se utvrdi građevinska čestica potrebna za redovnu uporabu stambene zgrade prije izdavanja lokacijske dozvole.
20. Uvidom u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za čkbr. [katastarska čestica] i ugovora koji prileži na listu 182 do 184 spisa, utvrđeno je da su Bor d. d. Graditeljstvo iz Bedekovčine, Gajeva 26, kojeg zastupa direktor NL i Betonmiks d.o.o. Sesvete kojeg zastupa TL, direktor, zaključili ugovor dana 10. kolovoza 1999. godine, a kojim ugovorom Bor d.d. prenosi i predaje u posjed i vlasništvo Betonmiksu d.o.o. nekretninu čkbr. [katastarska čestica] u 6/7 dijelova, upisanu u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 13 čhv u naravi dvorište. Isti ugovor ovjerio je JB Ignac Vuger iz Sesveta dna 3. srpnja 2001. godine time da je JB naveo da je identitet direktora NL utvrdi uvidom u vozačku dozvolu reg. broj [registarska oznaka] od PU Krapinsko-zagorske, a identitet direktora Betonmiksa d.o.o. Sesvete, TL koja je javnom bilježniku osobno i po imenu poznata, utvrdio uvidom u registraciju društva te je potvrđeno d a su isti vlastoručno potpisali pismeno pod brojem Ov-6484/2001.
21. Na samom ugovoru koji prileži a listu 182 spisa zabilježeno je da je isti zaprimljen u gruntovnicu dana 17. srpnja 2001. bod brojem Z-1097, a obzirom da iz povijesnog z.k. izvatka sudskog registra TS u Zagrebu na listu 247 spisa proizlazi da je Trgovački sud u Zagrebu rješenjem St-200/99 od dana 27. ožujka 2000. godine otvorio stečajni postupak nad Bor d.d. Graditeljstva Bedekovčina, Gajeva 26, te za stečajnog upravitelja imenovao Ljubimko Bjedov, Ivanić Grad, Pokupska 16, to je razvidno da je isti ugovor u ime otuđivatelja Bor dd. sklopila neovlaštena osoba jer u vrijeme ovjere toga ugovora kod javnog bilježnika 3. srpnja 2001. godine isti nije bio direktor otuđivatelja Bor d.d. budući da se Bor d.d. nalazio u stečaju, a osoba ovlaštena za zastupanje bila je stečajni upravitelj Ljubimko Bjedov.
22. U smislu odredbe čl. 115. st. 2. Zakona o vlasništvu propisano je dan da temelju pravnog posla se ne može steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. Prema tome, iako je takav ugovor proveden u zemljišnim knjigama u pravnom smislu nije nastao i ne proizvodi pravne učinke.
23. To znači da Betonmiks nije nikada postao vlasnik predmetne nekretnine jer za istu nema valjanu pravnu osnovu te takav ugovor nije sklopljen niti sa formalnim vlasnikom Bor d.d. niti sa stvarnim vlasnicima.
24. Značajno je za napomenuti da je u vrijeme sklapanja navedenog ugovora bila poništena lokacijska dozvola i zahtjev Bora d.d. odbačen, a predmetna nekretnine je u vrijeme sklapanja spornog ugovora predstavljala prilaz na javnu prometnu površinu, a posjedovne čine na toj nekretnini izvršavali su suvlasnici zgrade.
25. Sve te okolnosti bile su poznate i Betonmiksu kojemu niti nekretnina nije bila predana u posjed, a o čemu je iskazivala svjedokinja TL koja je jedino suvislo u svojem iskazu potvrdila da je od 1993. do 2006. godine bila direktorica u poduzeću Betonmiksa, ali se ne sjeća odlaska javnom bilježniku u Sesvete da bi tamo potpisala i ovjerila svoj potpis, te se ne sjeća nikakvih radnji vezanih uz predmetnu nekretninu tvrdeći da je sve to preko sebe imala njezina pravnica, da je sve komunikacije sa ĐL imao njezin pok. muž koji je bio zadužen za komunikaciju.
26. Nadalje Betonmiks znajući da je samo formalno upisan kao vlasnik predmetne nekretnine u 6/7 dijela, istu je kupoprodajnim ugovorom prodao Certus nekretninama iz Sesveta, dana 29. studenoga 2007. godine, a koji ugovor je ovjeren kod JB Ignaca Vugera iz Sesveta dana 30. studenoga 2007. godine.
27. Iz kupoprodajnog ugovora koji prileži na listu 185 do 187 proizlazi da se stjecatelj Certus nekretnine d.o.o. nalazi u posjedu nekretnine koje su predmetom kupoprodaje i to čkbr. [katastarska čestica] dvorište sa 47 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U svojstvu ovlaštene osobe za Certus nekretnine isti ugovor je potpisan po direktoru VL koji je u svom iskazu na ročištu 19.02.2025. na listu 474 spisa iskazao da je imao epileptički napadaj uslijed kojeg ima teških problema sa pamćenjem, te da se mnogih stvari ne sjeća, te je naveo da je od osnivanja negdje 2014. pa do 2021. godine bio vlasnik i direktor poduzeća Certus nekretnine, a koja se bavi prodajom i trgovinom nekretnina. Isti svjedok naveo je kako je on bio i potpisnik kupoprodajnog ugovora u svojstvu prodavatelja te da je kupac bio ĆL tvrdeći da su on kao prodavatelji i ĆL kao kupac, ugovor samo potpisali e da nije bila izvršena faktična primopredaja na teretnu tog zemljišta da bi se točno utvrdilo o kojem zemljištu i kojoj površini se radi.
28. Da su tuženik i Certus nekretnine d.o.o. prilikom sklapanja ugovora znali za stvarno i vlasničko posjedovno stanje predmetne nekretnine proizlazi iz čl. 7. predmetnog ugovora (list 189 spisa) u kojem se navodi; "prodavatelj izjavljuje kako su u vrijeme sklapanja ovog ugovora o kupoprodaji uzeo u obzir sve okolnosti zbog čijeg kasnijeg pojavljivanja se eventualno ne bi mogla ostvariti svrha ovog ugovora i to u toj mjeri da je očito da ugovor o kupoprodaji više ne bi odgovarao njihovom očekivanju i bilo bi ga po općem mišljenju nepravično održati na snazi takav kakav je, te ujedno izjavljuju kako takove okolnosti moguć izbjeći ili savladati".
29. Iz prednjeg proizlazi da je tuženiku kao i svim njegovim prednicima u vrijeme sklapanja ugovora o stjecanju bila poznata namjena predmetne nekretnine kao prilaz zgradi [adresa], a imajući u vidu da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine temeljem Zakona te da niti jedan naprijed navedeni stjecatelj nekretnine prilikom stjecanja nije u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u potpunost i istinitost z.k. stanja, budući da su tužitelji cijelo vrijeme izvršavali posjed predmetne nekretnine koji im nikada nije bio oduzet, niti je protiv tužitelja pokretnu bilo kakav postupak predaje te nekretnine stjecateljima te je sasvim opravdano logično zaključak suda da se tuženik ne može s uspjehom pozivati na pravne učinke zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige u smislu odredbe čl. 122 st. 1. i 2. ZV-a i čl. 8. ZZK-a.
30. U smislu prednje navedenih zakonskih odredbi čl. 122. st. 2. ZV-a i čl. 8. st. 3. ZZK-a nastupili pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige, između ostalog je potrebno da stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten, u dobroj vjeri i to ne znajući da ono što je upisano nije potpuno odnosno da je različito od izvanknjižnog stanja, a poštenje stjecatelje se predmijeva te on mora biti pošten i u trenutku sklapanja pravnog posla i u trenutku zahtijevanja upisa u svoju korist.
31. Da tuženik nije u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i da je u trenutku kada je zahtijevao upis znao odnosno obzirom na okolnosti imao je dovoljno razloga posumnjati u to da stvar ne pripada otuđivatelju očito proizlazi iz ugovora o kupoprodaji od 21. 04. 2022. , odnosno iz kondicije formuliranog čl. 7. toga ugovora, iz čega slijedi zaključak da je tuženik u svemu bio upoznat sa pravim stanjem glede činjenica da se predmetna nekretnina nalazi odmah uz zgradu tužitelja, da je ista u posjedu tužitelja koju koriste kao prilaz zgradi i da je pristao kupiti upravo takvu nekretninu svjestan postojanja okolnosti zbog kojih se ne bi mogla ostvariti svrha ugovora.
32. Odredbom čl. 327. ZOO-a propisano je da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti te se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba dok je čl. 328. propisano da pravo na isticanje ništetnosti se ne gasi.
33. Svi ugovori koje su sklapali prednici tuženika i tuženik su ništetni. Naime, ugovor koji su zaključili Bor d.d. Graditeljstva (u daljnjem tekstu Bor d.d.) i Betonmiks d.o.o. Sesvete sklopljen je po osobi tj. direktoru NL koji na dan ovjere toga ugovora kod javnog bilježnika 03. 07. 2001. nije bio osoba ovlaštena za zastupanje Bor d.d., nego je to bio stečajni upravitelj obzirom je nad Bor d.d. stečajni postupak otvoren dana 27. 03. 2000. godine.
34. Prema odredbi čl. 366. ZV-a od dana stupanja na snagu ovog zakona u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određene čl. 9. ovog Zakona ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. U st. 3. istog članka propisano je da od dana stupanja na snagu ovog zakona pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke, a st. 4. je propisano da kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojim bi se taj nedostatak uklonio.
35. Načelo pravnog jedinstva nekretnine omogućuje da zemljišne knjige ostvaruju sve svoje funkcije već i kad je u zemljišnoj knjizi upisano samo zemljište a ne i ono što je na njemu izgrđeno, jer se vi upisi glede zemljišta odnose i na sve što je s njom spojeno i zajedno sa zemljištem čini pojedinačnu nekretninu.
36. Slijedom navedenog, a obzirom kako su tužitelji dokazali da su vlasnici čkbr. [katastarska čestica], a koje su vlasništvo stekli temeljem zakona, u smislu odredbe čl. 380. ZV-a, te je kroz cijeli dokazni postupak utvrđeno da tuženik niti njegovi pravni prednici nisu bili kupci u dobroj vjeri, budući da im ista nekretnina nikada u stvarnosti nije bila predana u posjed, nego je samo bila formalno upisana na njihov ime u zemljišnim knjigama, niti su u bilo kakovom postupku od tužitelja tražili da im se nekretnina preda u posjed, a dok su tužitelji nesuprot tome cijelo vrijeme i to dugi niz godina izvršavali posjed iste čestice na način da su istu održavali, kosili i koristili ju i dijelom kao prilaz na javnu površinu za potrebe stambene zgrade, [adresa].
37. Obzirom da je sud ocijenio da su ugovori kojim se z. k. čestica [katastarska čestica] u 6/7 dijela prenašala samo formalno sa jednog kupca na drugi, te da su takvi pravni poslovi bili suprotni načelu jedinstva nekretnine, u smislu odredbe čl. 366 ZV-a, to je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i presudi kao u izreci.
38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP).
38.1. Tužitelju su odmjereni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23), a kojim je određena vrijednost boda od 2 eura, te je tužitelju odmjeren trošak za sastav tužbe po tar.br. 7/I- 100 bodova, za sastav podneska 27. 02. 2023., po tar.br. 8/I – 100 bodova, za pristup na ročište 31.05.2023. po tar.br. 9/5 – 50 bodova, za sastav podneska od 21.08.2023. po tar.br.
8/I – 100 bodova, za pristup ročištu 05.09.2023. po tar.br. 9/5 – 50 bodova, za ročište 14.11.2023., po tar.br. 9/I – 100 bodova, za pristup ročištu 12.12.2023. po tar.br. 9/7 – 100 bodova, za sastav podneska od 28.08.2024. po tar.br. 8/I – 100 bodova, za pristup ročištu 07. 10. 2024. i 31.10.2024. oboje po tar.br. 9/I a svako po 100 bodova, te za pristup ročištu 16.01.2025. i 19. 02.2025. oboje po tar.br. 9/I, a svako po 100 bodova te za sastav podneska od 18.02.2025. po tar.br. 8/I – 100 bodova, što ukupno iznosi 2.400,00 eura, uz uvećanje od 50% po tar.br. 36. točka 1. OT-a, što iznosi 1.200,00 eura, na koji iznos je obračunat PDV od 25% u iznosu od 900 eura, što daje iznos od 4.500,00 eura, kojemu su pribrojani troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura, predujam i razlika predujma za provedeno vještačenje u ukupnom iznosu od 549,48 eura, te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura, slijedom čega je tužiteljima sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 5.102,56 eura.
39. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.
U Zaboku, 31. ožujka 2025.
Sutkinja
Nives Škudar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste
Dostaviti:
1. Odvjetnik Zvonimir Barun, Zaprešić
2. Odvjetnik Ivan Zubić, Krapina
3. E-oglasna ploča suda
