REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-2272/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Luetić & partneri d.o.o. u Splitu, protiv tuženika pod 1. DB, pod 2. OB, pod 3. FB, pod 4. KB, pod 5. MB žena Ž rođ. KB, tuženici pod 1. -5. nepoznata boravišta, svi zastupani po privremenom zastupniku Mirku Graniću, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 8, i pod 6. Općine Šolta, OIB: 38621571773, Podkuća 8, Grohote, zastupanog po punomoćniku Ivanu Milišiću, odvjetniku u Splitu, Mažuranićevo šetalište 2, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 26.veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Tihomira Luetića, odvjetnika u Splitu, zamjenika punomoćnika tuženika pod 6.Općine Šolta Andreja Babića, odvjetnika u Splitu, i odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika pod 1., 2., 3., 4. i 5. Mirka Granića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu i uručenje presude 31.ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], jedina i isključiva vlasnica, za cijelo, nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te su tuženici dužni trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini na svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženicima da u roku 15 dana naknade tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.260,41 EUR (slovima: dvije tisuće dvije stotine šezdeset eura četrdeset jedan cent).

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 9.lipnja 2022. tužiteljica navodi da su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] upisani tuženici, koja uknjižba ne odgovara stvarnom stanju jer je stvarna vlasnica naprijed navedene nekretnine tužiteljica za cijelo. Naime, tužiteljica je, računajući posjed svojih prednika, preko 100 godina u nesmetanom posjedu navedene nekretnine, na kojoj se nalazi kuća, koju u cijelosti koristi tužiteljica, a koju su prije nje koristili njeni roditelji, jer je tako dogovoreno među njihovim prednicima. Ističe se također da za cijelo vrijeme posjeda tužiteljicu i njene prednike u tom pravu nitko nikada nije smetao. S obzirom na navedeno, predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se utvrditi da je tužiteljica jedina i isključiva vlasnica za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te da su tuženici dužni trpjeti da tužiteljica na temelju presude izvrši uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini na svoje ime, za cijelo, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika, u roku od 15 dana i sve pod prijetnjom ovrhe, kao i da joj tuženici naknade parnični trošak.

2. Rješenjem od 23.veljače 2023. tuženicima pod 1., 2., 3., 4. i 5., odsutnima i nepoznata boravišta, imenovan je privremeni zastupnik u osobi Mirka Granića, odvjetnika u Splitu, kojem je dostavljena tužba s prilozima uz poziv radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu, na koji poziv se privremeni zastupnik oglušio.

3. U odgovoru na tužbu, tuženik pod 6.Općina Šolta usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu, uz prijedlog da se isti odbije kao neosnovan uz nalog tužitelju da plati tuženiku pod 6. parnični trošak. Dodatno je tuženik pod 6. Općina Šolta istaknuo da na predmetnu nekretninu pretendiraju i nasljednici sada pok. PB pok. ŠB, koji je brat djeda tužiteljice. I te osobe i osobe iz reda nasljednika pok. PB pok. ŠB po istom činjeničnom i pravnom osnovu mogu se smatrati suvlasnicima utužene nekretnine, s obzirom da su dio obitelji sada pok. ŠB koji je zajednički prednik tih osoba i tužiteljice. Pri tome, prava na utuženu nekretninu ovaj tuženik nikome ne priznaje. Naime, navedeno se ističe s obzirom da tužiteljica ističe dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine. Čak i da je šira obitelj tužiteljice dosjelošću stekla pravo vlasništva utužene čestice, tužiteljica ne bi mogla biti vlasnicom ove čestice za cijelo jer se dosjelošću ne može steći pravo vlasništva na idealnom dijelu nekretnine.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 8.lipja 2022., Izjave VB ovjerene u potpisu od strane javnog bilježnika Slobodana Zlokića iz Splita pod brojem Ov-26126/2008 dana 25.rujna 2008., Ugovora o darovanju sklopljenog između darovateljice VB (Tereze) Brodarić ud.D i obdarenica JB, ĐB, RB i tužiteljice ovjerenog u otisku kažiprsta desne ruke darovateljice od strane javnog bilježnika Boška Jurišića iz Solina pod brojem Ov-942/2009 dana 13.veljače 2009., povijesnog izvatka za spornu nekretninu, uvidom u predmet ovog suda posl.br.Rz-106/2010, saslušanjem svjedoka IB, ČB i TB, saslušanjem tužiteljice, očevidom na licu mjesta i vještačenjem po sudskom vještaku za geodeziju Ivanu Barbaliću.

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je stekla dosjelošću vlasništvo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

7. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisano je odredbama čl.159. -160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12,125/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV).

8. Odredbom čl.159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2. istog članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost).

9. Odredbom čl.159. st.3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost), dok je stavkom 4. istog članka propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dakle za stjecanje tih nekretnina redovnom dosjelošću potrebno je 20 godina, a izvanrednom dosjelošću 40 godina posjedovanja.

10. Odredba čl.160. ZV-a propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (st.1.), da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (st.2.), kao i da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

11. Paragrafom 1468. Austrijskog općeg građanskog zakonika ("Justiz- gesetzsammlung" br. 1/1811, nadalje:OGZ), propisano je da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stjecanje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se dovršava tek poslije 30 godina.

12. Dosjelost je jedan od načina stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, za čije je stjecanje u uvjetima redovne dosjelosti, potrebno da stjecatelj ostvaruje kvalificirani posjed odnosno, posjed koji je zakonit, istinit i pošten. Izvanredna dosjelost zadovoljena je ako je ispunjena pretpostavka samostalnog i poštenog posjeda, time da se i jedno i drugo pretpostavlja, pa suprotno treba dokazati onaj tko tvrdi da je nečiji posjed nesamostalan i nepošten. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure odmah po ispunjenju zakonskih pretpostavki.

13. Sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić, nakon očevida na licu mjesta radi identifikacije predmeta spora, izradio je pisani nalaz i mišljenje u kojem navodi da je predmetna čestica usklađena oblikom i površinom, da predmet spora predstavlja č. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na skici vještaka lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H- I-A, šrafiran plavom bojom, ukupne površine 131 m². Predmetna čestica u naravi predstavlja zapadni dio dvojnog objekta (površine 46 m²), dvije ruševine i dvorište. Čestica je sa zapadne i dijelom s južne strane omeđena podzidom, sa sjeverne i dijelom južne strane rubom objekta, dok istočna međa prema č. zgr. [katastarska čestica] nije materijalizirana na terenu. Čestici se pristupa s javnoprometne površine na istočnoj strani preko č. zgr. [katastarska čestica], te s njom tvori jedinstven posjed.

14. Pregledom pisane dokumentacije priložene u spis nedvojbeno je utvrđeno sljedeće:

-da se sporna nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] sastoji od dvorišta 64 m2, stambene zgrade [adresa], površine 46 m2 i pomoćne zgrade 21 m2, odnosno da ista ima ukupnu površinu od 131 m2, prema podacima iz zemljišne knjige na dan 8. lipnja 2022.,

-da su kao suvlasnici navedene nekretnine upisani DB, pok. PB, OB, pok. PB i FB, pok. PB, svaki za 11/56 dijela, zatim KB, pok. PB i MB, ž. Ž, rođena KB, za po 4/56 dijela, i Općina Šolta za 15/56 dijela, odnosno tuženici pod 1. -6.,

- da iz izjave majke tužiteljice VB, rođene O (list 46 spisa) proizlazi da je ona nekretnine označene kao čest. 138/2, štala i 139/2, stojna kuća s dvorom, ZU 47, [adresa], koristila, održavala i popravljala nakon što se udala i preselila u kuću obitelji VB, odnosno od 1936., pa sve do dana davanja izjave,

-da je majka tužiteljice VB (Tereza) Brodarić udova D, rođena **.**.1914., kao darovateljica sklopila ugovor o darovanju sa svojim kćerima JB, BB, RB i tužiteljicom kao obdarenicama, koji ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika Boška Jurišića iz Solina, dana 13. veljače 2009., pod brojem Ov-942/2009,

-da je navedenim ugovorom utvrđeno kako je darovateljica isključivi vlasnik i posjednik nekretnina, odnosno dijela nekretnina, koje tim ugovorom daruje obdarenicama,

- da je kćerki ŽB, ovdje tužiteljici, između ostalog njena majka darovala i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

15. Pregledom povijesnog izvatka za čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], utvrđeno je sljedeće:

-da je čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u zk uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kao drugo zemljišnoknjižno tijelo, u naravi stojna kuća br. 159. sa dvorom (podatci iz lista A),

-da je prvi upis prava vlasništva svih zk tijela i čestica upisanih u zk tijela, uključujući i spornu nekretninu, uknjižen na ime ZB, pok. PB za 11/56, DB, za 11/56, OB za 11/56, FB za 11/56, UB za 4/56, KB pok. PB za 4/56, MB ž. Ž, rođ. KB za 4/56 dijela,

-da je 11.svibnja 1956. pod brojem Z-846/56 brisano pravo suvlasništva sa imena UB za 4/56 dijela i HB za 11/56 dijela, te je pravo vlasništva uknjiženo kao Općenarodna imovina za 15/56 dijela pod upravom Narodnog odbora Općine Šolta, [adresa],

-da je 9. studenog 1972. izvršena zabilježba da je nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] K.O.

[adresa] zaštićena kao spomenik kulture,

-da je pod brojem Z-43259/2017 pravo vlasništva upisano kao Općenarodna imovina uknjiženo na ime tuženika pod 6. Općine Šolta za 15/56 dijela na temelju potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, i potvrde Hrvatskih šuma d.o.o.,

-da je u listu A izvršena zabilježba obavijesti pod brojem Z-32715/2020, iz koje proizlazi da je na temelju prijavnog lista poništena čest. zgr. [katastarska čestica], da je njena površina pripojena čest. zgr. [katastarska čestica], kao i da je u odnosu na potonju nekretninu izvršena promjena izgrađenosti i to tako da je evidentirana stambena zgrada od 46 m2 i pomoćna zgrada od 21 m2 na čest. zgr. [katastarska čestica].

16. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je kuću u koju se ulazi stepenicama, kao i sve ostalo što joj pripada, uključujući i dvor koji je predmet ovog spora, stekla nasljeđivanjem, i da je u posjedu njene obitelji još od 1894. Naime, njen djed ŠB navedenu nekretninu, znači kuću i sporni dvor, kupio je od svog brata PB, koji je nakon toga otišao u Ameriku i nitko se od njegovih nije nikada vratio. Nakon što je preminuo djed Andrija 1937., naslijedio ga je tužiteljičin otac i još trojica sinova, braća njenog oca. Oni su se između sebe podijelili, neki od njih su dobili brodove, neki druge nekretnine, dok je njen otac dobio naprijed opisanu nekretninu s dvorom. Tužiteljičin otac preminuo je 1979., te njega nasljeđuje majka, koja je preminula 2010., a od potomaka je imala četiri kćeri. Njene kćeri, uključujući i tužiteljicu, kao njene nasljednice razdijele su imovinu, a ugovorom o darovanju tužiteljici je pripala upravo nekretnina o kojoj iskazuje. Sporni dvor stalno je koristila njena obitelj, jedno vrijeme imali su čak i ključ za dvor, s tim da dvor nitko nije koristio, niti u njega ulazio, niti bi tužiteljičinoj obitelji i njoj branio korištenje tog dvora ili polaganje nekih prava, a pogotovo tuženik pod 6. Općina Šolta. Nije joj bilo poznato zemljišnoknjižno stanje i posjed predmetnog dvora, jer su mislili da je sastavni dio kuće. U predmetni dvor nije se nikada moglo ući s niti jedne strane, osim kroz svijetlo zelena vrata s ulice, koja se vide na fotografiji sudskog vještaka za geodeziju. Kroz ta vrata nikad nitko od strane Općine Šolta ili njenih tijela nije ulazio niti bi u sklopu imao nekakve svoje nekretnine u korištenju, a pri tom se to odnosi i na treće osobe.

17. Svjedok IB u svom iskazu navodi da tužiteljicu poznaje i prije 1970. Dok je radio, stanovao je u Splitu, a za to vrijeme redovito je odlazio na Šoltu, gdje danas živi, i to ili u [adresa] ili u Rogaču. Poznato mu je gdje se nalazi navedena nekretnina, u istu je dolazio radi popravljanja televizora ili antena. Dolaskom u kuću u koju se ulazi stepenicama, uvijek bi zatekao majku tužiteljice, s lijeve strane kad se uđe u kuću nalazila se kuhinja, a nekada bi istu zatekao i u nekom drugom dijelu nekretnine. Međutim, nije mu poznato ništa u pogledu korištenja dijela dvora koji je pokazan svjedoku, niti mu je poznato tko bi još tu stanovao. U periodu od nekih 30- ak godina dolazio je kod majke tužiteljice otprilike desetak puta, nekada bi je zatekao u gornjem dijelu kuće u koji se dolazi stepenicama, a nekoliko puta u drugom dijelu kuće, ili u podrumu, konobi. Prilikom tih dolazaka nije zatekao nikog drugoga osim majke tužiteljice, tužiteljičinu mlađu sestru i unuke, dok treće osobe izvan obitelji tužiteljice nikada nije sreo. Nije mu poznato da je majci tužiteljice itko pravio probleme vezano za korištenje navedene nekretnine.

18. Svjedok ČB, saslušan na licu mjesta, u svom iskazu navodi da stanuje u blizini predmeta spora, poznato mu je da se tužiteljica služila predmetom spora, kao i obitelj pok. OB, koji su sagradili novu kuću i odselili prije 50-ak godina. Tužiteljica je u ovoj kući stanovala dok se nije udala, a posljednja osoba koja se koristila predmetom spora i živjela u kući do je pok. majka tužiteljice, s tim da se ne sjeća kada je točno preminula, ali sigurno prije nekih 10 godina. Predmetom spora su se oduvijek služile tužiteljica, njena majka i sestre. Iako je svjedok bio pomorac i često odsutan, dolazio je u staru kuću u [adresa], te mu nije poznato da bi u pogledu korištenja predmetom spora, tužiteljica i njena obitelj imali bilo kakvih sporova sa susjedima, koji su svi tu rođeni.

19. Svjedok TB, saslušan na licu mjesta, u svom iskazu navodi da od rođenja stanuje u neposrednoj blizini, poznato mu je da je u kući koja se nalazi do predmetnog dvora oduvijek živjela obitelj OB, i to roditelji tužiteljice rođene OB, njena baka, te četiri sestre, uključujući i tužiteljicu. Nije ulazio u dvor, ali zna da je samo ta obitelj ovdje živjela i nije mu poznato da bi obitelj tužiteljice imala probleme ili konflikte vezano za korištenje predmeta spora.

20. Pregledom spisa ovog suda posl.br. RZ-106/2010, utvrđeno je da je 30. kolovoza 2010. predlagateljica ŽB (ovdje tužiteljica), podnijela prijedlog protiv predloženika pod 1.-6. (u ovom parničnom postupku označeni kao tuženici pod 1. -6.), radi provođena pojedinačnog ispravnog postupka u cilju uknjižbe prava vlasništva predlagateljice u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] (koja je predmet ovog parničnog postupka), sve K. O. [katastarska općina], te da se predlagateljicu u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnicu navedenih nekretnina za cijelo. Predlagateljica je povukla prijedlog u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a rješenjem od 24. listopada 2016. odbijen je prijedlog za ispravak zemljišno-knjižnog stanja glede nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te je naloženo brisanje plombe Z-1705/13 i brisanje zabilježbe rješenja o pokretanju pojedinačnog ispravnog postupka. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da predlagateljica nema ispravu temeljem koje joj pripada određeno pravo koje nije u njenu korist uknjiženo u zemljišnim knjigama, posebno stoga što je kao posjednik predmetnih nekretnina u katastru upisana CB, kao i radi toga što su predmetne nekretnine numerirane drugim brojevima i upisane u drugom zk ulošku u odnosu na čest. zgr. koja pripada predlagateljici.

21. Analizom svih izvedenih dokaza, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka, čije iskaze sud u cijelosti prihvaća kao istinite i sukladne ostalim izvedenim dokazima, nedvojbeno je utvrđeno da sporna nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi predstavlja zapadni dio dvojnog objekta (površine 46 m²), dvije ruševine i dvorište, ukupne površine 131 m², koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo tuženika pod 1.-6. za odgovarajuće idealne dijelove. Nadalje, iz iskaza saslušanih svjedoka i pisane Izjave majke tužiteljice, utvrđeno je kako se sporna nekretnina nalazi u posjedu oca i majke tužiteljice najmanje od 1936. godine, kada se majka tužiteljice VB (Tereza) Brodarić rođ.F udala za oca tužiteljice D i preselila živjeti u navedenu nekretninu, koju je koristila i održavala od udaje pa sve do 13.veljače 2009., kada je navedenu nekretninu darovala tužiteljici. Tužiteljica je u samostalnom i poštenom posjedu navedene nekretnine osobno i putem svojih prednika-roditelja, najmanje od 1936. do danas. Samostalan i pošten posjed se pretpostavljaju, a onaj tko tvrdi suprotno dužan je to i dokazati. Na strani prednika tužiteljice ispunile su se pretpostavke za stjecanje prava vlasništva sporne nekretnine dosjelošću protekom 20 godina odnosno najkasnije 1956.

22. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je spornu nekretninu njen djed ŠB stekao 1984. kupnjom od svog brata PB, koji je nakon toga otišao u Ameriku, te da je nakon smrti djeda ŠB 1937., nekretninu naslijedio tužiteljičin otac i njegova braća, koji su se između sebe podijelili na način da je ocu tužiteljice pripala sporna nekretnina. Međutim, sud ne može prihvatiti 1894. godinu kao početak ulaska njenog djeda ŠB u posjed sporne nekretnine jer to ne proizlazi iz dokaznog postupka. Saslušani svjedoci potvrđuju da je sporna nekretnina pripadala obitelji CB, ali bez pobliže vremenske oznake kada bi točno prednici tužiteljice ušli u posjed nekretnine. Stoga sud smatra relevantnom izjavu koju je dala majka tužiteljice da je ušla u posjed navedene nekretnine prilikom udaje 1936., u kojem trenutku se u posjedu nalazio i otac tužiteljice.

23. Dosjelost se u odnosu na tuženike pod 1. do 5. računa i nakon 6. travnja 1941., jer njihovi suvlasnički dijelovi nisu prešli u društveno vlasništvo, što znači da su u ovom slučaju ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za stjecanje dosjelošću iz paragrafa 1468. OGZ-a, jer je tužiteljica putem svojih prednika bila u poštenom posjedu sporne nekretnine najmanje 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ (i sudskoj praksi) za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina ("izvanredna" dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed, a poštenje posjeda se pretpostavlja, dok nije nužno da posjed bude i zakonit. Pritom treba navesti i da je na Proširenoj općoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. zauzeto stajalište da je umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ-a u trajanju od 30 godina dostatan pošteni posjed od 20 godina. Takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud u odluci Rev-x 51/13-2 od 23. srpnja 2014.

24. S obzirom da je u postupku utvrđeno da su prednici tužiteljice bili u poštenom posjedu sporne nekretnine duže od 20 godina, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva ispunile su se najkasnije 1956. u odnosu na tuženike pod 1. -5., pa je u odnosu na te tuženike tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

25. Tuženik pod 6.Općina Šolta upisan je 2017. kao suvlasnik sporne nekretnine za 15/56 dijela, nakon što je za taj suvlasnički dio prethodno bila upisana Općenarodna imovina. Iz povijesnog izvatka proizlazi da je Općenarodna imovina upisana 11.svibnja 1956. kao suvlasnik za 15/56 dijela, uz brisanje tog prava s imena HB pok.PB za 11/56 dijela i SB pok.Marina za 4/56 dijela. Međutim, pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prednika tužiteljice u konkretnom slučaju ispunjene su prije odnosno do prelaska suvlasničkog dijela sporne nekretnine u društveno vlasništvo (općenarodnu imovinu), jer su isti bili do 1956. najmanje 20 godina u samostalnom, poštenom i neprekinutom posjedu sporne nekretnine. Pritom treba navesti da se u ovom slučaju ne računa samo vrijeme do 6. travnja 1941., a iako se dosjelošću ne može steći pravo vlasništva na nekretnini u društvenom vlasništvu, ako su ispunjene zakonom predviđene pretpostavke prije prelaska nekretnine u društveno vlasništvo, dolazi do stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tada je relevantan datum prelaska nekretnine u društveno vlasništvo, ovdje 11.svibnja 1956., a ne 6. travnja 1941.

26. Kako tuženik pod 6. Općina Šolta ničim nije dokazao da su tužiteljica ili njeni pravni prednici bili nepošteni, niti to proizlazi iz izvedenih dokaza, pogotovo iz iskaza saslušanih svjedoka koji imaju neposredna saznanja o predmetu spora, to je tužbeni zahtjev osnovan i u odnosu na tuženika pod 6.Općinu Šolta. Tom tuženiku je za odgovoriti da su njegovi prigovori u cijelosti paušalni jer protivljenje tužbi tuženik pod 6.Općina Šolta temelji na navodima da postoje i ostali članovi obitelji SB koji bi mogli polagati nekakva prava na spornu nekretninu. Tuženik pod 6. Općina Šolta u ovom postupku se stavio u poziciju zastupnika obitelji SB, dok ničim nije istaknuo da li taj tuženik ima nekakva svoja prava koja bi bila protivna pravu tužiteljice i njenih prednika.

27. Dakle, iz svega navedenoga proizlazi da su prednici tužiteljice još od najkasnije 1936. u samostalnom, poštenom i neprekidnom posjedu sporne nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da su protekom roka od 20 godina propisanih za izvanrednu dosjelost prednici tužiteljice po samom zakonu već 1956. stekli vlasništvo navedene nekretnine, pa i u odnosu na suvlasnički dio tuženika pod 6.Općine Šolta koji je nakon 11.svibnja 1956. prešao u režim društvenog vlasništva kako je naprijed obrazloženo.

28. Slijedom navedenoga na strani prednika tužiteljice i sada tužiteljice ispunile su se zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću sukladno odredbi paragrafu 1468.OGUZ-a, te čl. 159. i 160. ZV-a. Kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu ( ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom, upis u zemljišnu knjigu je deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Slijedom navedenog, prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I.

29. Dokaze koje nije posebno obrazlagao, sud ne smatra bitnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

30. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., 155., 156. st. 1. i 164. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, nadalje:ZPP-a). Tužiteljici koja je zastupana po punomoćniku trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj:138/2023, dalje: Tarifa), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/2018., dalje: ZSP), Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019., 92/2021.), priloženom popisu parničnog troška i vrijednosti predmeta spora od 1.459,95 EUR za sljedeće radnje: za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi održanim 15.ožujka 2024., 7.lipnja 2024., 29.siječnja 2025. i 26.veljače 2025. po 100 bodova za svako ročište (100x4), za sastav obrazloženog podneska od 26.kolovoza 2024. 100 bodova, i za pristup ročištu za objavu odluke 50 bodova, odnosno ukupno zbrojeno 650 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.300,00 EUR, što uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.625,00 EUR. Na taj iznos treba nadodati trošak pristojbe za tužbu u iznosu od 53,09 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR, trošak objave oglasa u Narodnim novinama u iznosu od 59,73 EUR i iznos utrošenog predujma za vještačenje u iznosu od 469,50 EUR, tako da je tužiteljici priznat ukupan trošak u iznosu od 2.260,41 EUR, pa je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Splitu, 31.ožujka 2025.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljici putem punomoćnika,

-tuženicima pod 1., 2., 3., 4. i 5. putem privremenog zastupnika,

-tuženiku pod 6. putem punomoćnika,

-u spis.