Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S p l i t

Poslovni broj: P Ob – 479/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Dunji Rumora kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa punomoćnica Iva Đakulović, odvjetnica u [adresa] protiv tužene ad 1. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužene ad 2. ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje tužene ad 1. i ad 2. zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu i tužene ad 3. ŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Sanja Jerković, odvjetnica u Splitu i brat TŠ, radi utvrđenje izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene 6. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, zam. pun. tužiteljice Marine Čizmić, odvj. vježbenice kod Krune Peronje, odvjetnika u Splitu, te zam. pun. tužene ad 3. Ive Žunić, odvj. vježbenice kod Sanje Jerković, odvjetnice u Splitu, a u izočnosti uredno pozvanog pun. tuženika ad 1. i ad 2., objavljene 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljica BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1967. u [adresa] i pok. HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1959. u [adresa], bili u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 2010. do smrti pok. HŠ **.**.2019. u [adresa]. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između BŠ i HŠ u razdoblju od svibnja 2005. do zaključno s 2009.

II. Nalaže se tuženoj ad 3. u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 426,54 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope – kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 23. lipnja 2020. tužiteljica je navela da je Rješenjem Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-2214/19 od 18. ožujka 2020., a koje je punomoćnica tužiteljice primila 22. svibnja 2020., pod toč. II. izreke upućena tužiteljica da u roku od petnaest dana po pravomoćnosti rješenja pokrene parnicu protiv ZŠ, oca ostavitelja i protiv ŽŠ, majke ostavitelja, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između nje i pok. ostavitelja HŠ. Slijedom navedenog, a sukladno čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju tužiteljica da ističe da se između ostavitelja sada pok. HŠ i nje radilo o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca, a sudu da je priložila i izvod iz matične knjige rođenih za sada pok. HŠ i ovdje tužiteljicu iz kojih da je vidljivo da isti za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u braku s drugim osobama. Nadalje, da se ističe kako je tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. HŠ, sinom tuženika ad 1. ZŠ i ad 2. ŽŠ, od svibnja 2005. pa sve do njegove smrti 24. travnja 2019., dakle da se radi o životnoj zajednici koja da je trajala dulje vrijeme. Kao dokaz da se dostavlja izjava pok. HŠ od 21. srpnja 2010. ovjerena po javnom bilježniku Zrinki Milić-Štrkalj iz Splita 22. srpnja 2010., broj: OV-11191/10 iz koje da je razvidno kako je pok. HŠ bio od svibnja 2005. u izvanbračnoj zajednici sa ovdje tužiteljicom te da su živjeli skupa na adresi [adresa]. Osim toga da se dostavlja i izjava pok. HŠ i tužiteljice od 20. srpnja 2011. ovjerena po javnom bilježniku Jagodi Makelja-Šuljić iz Splita 20. srpnja 2011., broj: OV-9560/11 iz koje da također proizlazi kako je pok. HŠ bio u izvanbračnoj zajednici s ovdje tužiteljicom te da su u to vrijeme zajedno živjeli u zajedničkom domaćinstvu na adresi [adresa]. Navedeno da također proizlazi i iz izjave pok. HŠ i tužiteljice od 6. srpnja 2012., ovjerene po javnom bilježniku Nevenki Kekez iz Splita 6. srpnja 2012., broj: OV- 3981/12. Jednako tako tužiteljica i pok. HŠ da su živjeli na istoj adresi u Odeskoj 11, Split od sredine 2010., a od 14. rujna 2015. na adresi [adresa] pa sve do njegove smrti 24. travnja 2019. Nadalje, tužiteljica da je na obje osmrtnice tj. na obavijesti o smrti pok. HŠ navedena pod ožalošćeni kao supruga BŠ. Naime, iza pok. HŠ da su bile objavljene dvije osmrtnice, jedna od tuženika ad 1. ZŠ i jedna od tužene ad 2. ŽŠ obzirom da su isti bili razvedeni, a iz predmetnih osmrtnica da je razvidno kako su na svakoj posebno naznačeni tuženici ad 1. i ad 2., a na obje da se nalazi tužiteljica pod nazivom supruga. Slijedom navedenog, da je evidentno kako su tuženici ad 1. i ad 2. znali za postojanje izvanbračne zajednice svog sina pok. HŠ i tužiteljice te da su tužiteljicu u vrijeme smrti istog nazivali i priznavali kao suprugu svog pok. sina. Jednako tako na navedenim osmrtnicama osim što je tužiteljica navedena kao supruga, ista da je naznačena "s obitelji" i "obitelj BŠ". Osim toga tužiteljici da je odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj budući da je ista državljanin Republike Bosne i Hercegovine upravo na temelju izvanbračne zajednice s državljaninom Republike Hrvatske. Naime, tužiteljica i pok. HŠ da su se svake godine do 17. studenog 2016. kada je tužiteljici odobren stalni boravak, morali javljati Policijskoj upravi na razgovor te da je policija terenskom provjerom provjeravala njihov status. Jednako tako, tužiteljica da dostavlja i pretplate nje i pok. HŠ za utakmice nogometnog kluba Hajduk iz kojih da je razvidno kako je ista naznačena pod prezimenom HŠ te da se sjedala nalaze jedno pored drugog. Nadalje, kao dokaz svojih tvrdnji postojanja izvanbračne zajednice, tužiteljica da dostavlja i fotografije nje i pok. HŠ, a na kojima da se nalaze tuženici ad 1. i ad 2., budući da isti nisu u kontaktu. Nadalje, tužiteljica da dostavlja sudu i medicinsku dokumentaciju pok. HŠ i svoju iz koje da je razvidno kako su isti bili započeli s postupkom umjetne oplodnje. Isto tako tužiteljica da je dostavila ovom sudu i preslik police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ugovorenog kod Uniqa d.d. osiguranja iz koje da je razvidno kako je ugovaratelj pok. HŠ, a osigurana osoba tužiteljica. Osim toga tužiteljica da je od lipnja 2011. zaposlena u trgovačkom društvu Dioklecijan-antiquus d.o.o. na radnom mjestu komercijaliste, čiji da je direktor pok. HŠ. Naime, iz svih priloženih dokaza da je razvidno kako su pok. HŠ i tužiteljica bili u životnoj zajednici – izvanbračnoj zajednici. Tužiteljica također da navodi da je životna zajednica između nje i sada pok. HŠ prestala smrću HŠ. Slijedom navedenog tužiteljica je predložila ovom sudu donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužiteljica bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. HŠ, a koja zajednica da je prestala smrću HŠ. Nadalje, tužiteljica je predložila ovom sudu obvezati tuženike ad 1. i ad 2. na naknadu troškova parničnog postupka.

2. Odgovarajući na tužbene navode i tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 2. travnja 2021., ranije označeni tuženik ad 1. ZŠ, a ujedno prednik tuženika ad 1. i ad 2., je naveo da se u cijelosti protivi istaknutim tužbenim navodima i tužbenom traženju kao činjenično i zakonski neutemeljenim te da predlaže da ih naslovni sud odbije uz obvezu tužitelja na naknadu parničnog troška. Naime, tuženik da spori da bi između tužiteljice i njegova pokojnog sina ikada egzistirala bilo kakva izvanbračna zajednica na način kako to propisuju odredbe Zakona o nasljeđivanju i Obiteljskog zakona. To što je tužiteljica formalno bila prijavljena na adresi stana u [adresa], da ne znači da je ona živjela zajedno sa pok. HŠ jer da je on kroz to razdoblje živio kod svoje majke u Splitu na adresi [adresa]. Svo vrijeme boravka u stanu u [adresa], kao i u stanu u [adresa] u [adresa] tužiteljica da je pok. sinu tuženih plaćala podstanarstvo, kao i režijske troškove, a što da potvrđuje da između njih nikada nije postojala bilo kakve ekonomska zajednica i zajedničko stanovanje, pogotovo što se pok. HŠ do smrti hranio kod svoje majke koja da mu je prala robu i vodila brigu oko zadovoljavanja njegovih drugih životnih potreba. Okolnost što je tužiteljica imala zasnovan radni odnos u tvrtki pok. sina tuženika da nema nikakve veze s izvanbračnom zajednicom jer da joj je on kao BiH državljanki i dobroj prijateljici nastojao pomoći kako bi legalno boravila na području RH u koju svrhu da su sačinjene i ovjerene fingirane Izjave kako bi se zakonski što lakše ishodila potrebna odobrenja o prebivanju i boravku od strane nadležne službe MUP-a.

3. Odgovarajući na tužbene navode i tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 24. ožujka 2021. tužena ad 3. je navela da se protivi navodima tužbe kao činjenično i pravno neutemeljenim, radi čega da predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. Netočni da su navodi tužiteljice da bi ista bila izvanbračna supruga sina tužene ad 3., sada pok. HŠ. Naime, da bi se radilo o izvanbračnoj zajednici u smislu Zakona o nasljeđivanju i Obiteljskog zakona, da se mora raditi o takvoj zajednici života kao trajnoj emocionalnoj i ekonomskoj povezanosti partnera koja podrazumijeva zajedničko stanovanje, prehranjivanje i vođenje zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i sl., međutim takva zajednica života između tužiteljice i pok. HŠ nikada da nije egzistirala. Naprotiv, tužiteljica da je bila zaposlena u trgovačkom društvu pok. HŠ, dugi niz godina da je živjela kao podstanar kod trećih osoba, a u stanu pok. sina tužene ad 3. na adresi [adresa] da je živjela sama, budući je za to vrijeme HŠ živio kod majke-tužene ad 3. u njenom stanu u [adresa] na adresi [adresa]. Dok je živjela u navedenom stanu, kao i u stanu u [adresa], tužiteljica da je pok. HŠ plaćala podstanarstvo i režije, pa između njih nikada da nije postojala ekonomska zajednica, kao ni zajedničko domaćinstvo budući mu je sve do smrti upravo tužena ad 3. kuhala, pospremala, prala robu i dr. U odnosu na dokumentaciju dostavljenu uz tužbu, tužena ad 3. da ističe da je predmetna dokumentacija rađena samo i isključivo u svrhu pomaganja tužiteljici, kao državljanki BiH da u Republici Hrvatskoj riješi svoj status (boravak i rad), a što da se i iz dostavljene dokumentacije i vidi, pa prema tome to da nije ni u kom slučaju dokaz da bi tužiteljica živjela u izvanbračnoj zajednici sa sinom tužene ad 3. Slijedom navedenog, da se predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužiteljice na naknadu troškova parničnog postupka.

4. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 23. lipnja 2022. tužiteljica je izvijestila ovaj sud da je tuženik ad 1. ZŠ preminuo, pa je Rješenjem ovog suda pod posl. br. P Ob-263/2020-24 od 28. lipnja 2022. utvrđen prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

5. Rješenjem ovog suda pod posl. br. P Ob-263/2020-26 od 3. kolovoza 2023. pozvane su RŠ i ČŠ da kako nasljednice tuženika ad 1. ZŠ preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji je zbog smrti tuženika ad 1. prekinut.

6. U podnesku zaprimljenom kod ovog suda 4. kolovoza 2023. tužene ad 1. i ad 2. su navele da u cijelosti priznaju tužbeni zahtjev tužiteljice.

7. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 23. prosinca 2024. tužiteljica je predložila ovom sudu donošenje presude kojom će se utvrditi da su tužiteljica i sada pok. HŠ bili u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od svibnja 2005. do smrti pok. HŠ **.**.2019.

8. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom Rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-2214/19 od 18. ožujka 2020., izvoda iz matične knjige rođenih za tužiteljicu i sada pok. HŠ, e-maila HŠ od 21. srpnja 2010., Izjava HŠ i tužiteljice od 20. srpnja 2011. i 6. srpnja 2012., Potvrde o prijavi i odjavi boravišta i prebivališta za tužiteljicu, boravišnih iskaznica za tužiteljicu, Potvrde o prijavi prebivališta za HŠ, preslika osobne iskaznice HŠ i tužiteljice, osmrtnica za HŠ, odobrenja boravka za tužiteljicu, medicinsku dokumentaciju za HŠ i tužiteljicu, Police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja Uniqa osiguranja broj 0204436058-01, Ugovora o radu zaključenih između Dioklecijan- Antiquus d.o.o. kao poslodavca i tužiteljice kao zaposlenika 31. svibnja 2011., 29. rujna 2011., 20. prosinca 2011., 27. lipnja 2012., 25. travnja 2013., 27. rujna 2012. i 30. rujna 2013., izlista e-mail korespondencije, Potvrde o smrti KBC Split za HŠ, Izvješća o uzroku smrti za HŠ, preslika računa, fotografija, računa broj 1136/002/2 Lovrinac d.o.o., računa broj 1152/002/2 Lovrinac d.o.o., računa broj 103/001/1 Lovrinac d.o.o., računa broj 362/003/3 Lovrinac d.o.o., preslika uplatnice u kojoj je kao platitelj navedena tužena ad 3., računa, ponuda, potvrda rezervacija Hotela Jadran Zagreb te Hotela Baška Voda d.d., Zahtjeva za fiksnim uslugama Hrvatskog telekoma, Ugovora o kupnji izgrađene obiteljske grobnice, grobnice-niše, groba zaključenog između Lovrinac d.o.o. kao izvođača i tužene ad 3. kao kupca 16. ožujka 2020., Rješenja o pravu korištenja grobnog mjesta na neodređeno vrijeme Lovrinac d.o.o. od 16. ožujka 2020., Odobrenja za prijenos umrle osobe Lovrinac d.o.o. Klasa: 363-001/20-27/70 Ur. broj: 2181/01-16-20-01 od 5. svibnja 2020., dopisa A1 Hrvatska d.o.o. i računa A1 Hrvatska d.o.o. te pregledom ostale cjelokupne pisane priležeće dokumentacije. Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tužene ad 3. u svojstvu parničnih stranaka, te saslušanjem DŠ, PŠ, BŠJ, OŠ, JŠ, RŠJ, ĆŠ, GŠ, FŠ, CŠ, AŠ, EŠ, LŠ, KŠ, VŠ, IŠ, ČŠJ, MŠ, ŽŠJ, NŠ, SŠ, TŠJ, ŠŠ u svojstvu svjedoka.

9. U ovoj pravnoj stvari sud je trebao, a na temelju svih predloženih i izvedenih dokaza utvrditi je li između tužiteljice i sada pok. HŠ postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od svibnja 2005. do smrti HŠ **.**.2019.

10. Sukladno odredbi članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ-a) određeno je da se odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Stavkom 2. istog članka određeno je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te da se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

11. Slijedom naprijed iznijete zakonske odredbe razvidnim proizlazi da pravni odnosi u izvanbračnoj zajednici upućuju na zaključak da je temeljna pretpostavka postojanja izvanbračne zajednice postojanje zajednice života sadržajno iste bračnoj zajednici, a što znači da postoji uzajamna briga i pomaganje, potreba zajedničkog stanovanja te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku. Pritom, za postojanje izvanbračne zajednice muškarca i žene nije od odlučnog značenja (samo po sebi) činjenica da oni zajedno žive na istoj adresi već je odlučna činjenica da između njih postoji životna zajednica koja traje duže od tri godine, dakle da među njima postoji trajnija životna zajednica kako emocionalna tako i ekonomska.

12. Pregledom Rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O-2214/19 od 18. ožujka 2020. utvrđeno je da se istim prekida ostavinski postupak iza pok. HŠ umrlog **.**.2019., te je upućena tužiteljica pokrenuti parnicu protiv ZŠ, oca ostavitelja i ŽŠ, majke ostavitelja, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. HŠ.

13. Pregledom izvoda iz matične knjige rođenih za tužiteljicu utvrđeno je da ista nije skapala brak, a navedeno je utvrđeno i za HŠ pregledom njegovog izvatka iz matice rođenih.

14. Pregledom e-maila HŠ od 21. srpnja 2010. te Izjava HŠ i tužiteljice od 20. srpnja 2011. i 6. srpnja 2012. (ovjerene u njihovom potpisu od strane javnih bilježnika Jagode Makelja-Šuljić broj OV-9560/11 od 20. srpnja 2012. i Nevenke Kekez OV-3981/12 od 6. srpnja 2012.) utvrđeno je da u istima HŠ izjavljuje da živi u izvanbračnoj zajednici s tužiteljicom od svibnja 2005. te da stanuju na adresi [adresa].

15. Pregledom Potvrda o prijavi i odjavi boravišta i prebivališta za tužiteljicu utvrđeno je da je ista od 29. lipnja 2010. imala prijavljeno boravište ili prebivalište na adresi [adresa], a od 14. rujna 2015. na adresi [adresa]. Pregledom boravišne iskaznice tužiteljice izdane u PU Splitsko-dalmatinska 18. kolovoza 2014. utvrđeno je da je istoj dozvoljen privremeni boravak kao članu obitelji državljanina Republike Hrvatske, a sukladno boravišnoj iskaznici izdanoj 17. studenog 2016. u PU Splitsko-dalmatinska utvrđeno je da je tužiteljici dozvoljen stalni boravak kao članu obitelji državljanina Republike Hrvatske. Pregledom odobrenja boravka za tužiteljicu utvrđeno je da je istoj odobren privremeni boravak na području Republike Hrvatske od 2010. s napomenom-izvanbračna zajednica s državljaninom RH. Nadalje, pregledom Potvrde o prijavi prebivališta za HŠ utvrđeno je da je isti 14. rujna 2015. prijavio prebivalište na adresi [adresa], dok je pregledom osobnih iskaznica HŠ utvrđeno da je isti sukladno osobnoj iskaznici izdanoj 16. kolovoza 2010. imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

16. Pregledom osmrtnica za HŠ utvrđeno je da su povodom smrti istog izdane dvije osmrtnice, da se u istima kao supruga navodi tužiteljica, s tim da se u jednoj osmrtnici navodi otac ZŠ bez majke ŽŠ, a u drugoj osmrtnici majka ŽŠ bez oca ZŠ.

17. Pregledom Police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja Uniqa osiguranja broj 0204436058-01 utvrđeno je da se u istoj kao ugovaratelj osiguranja navodi HŠ, kao osigurana osoba tužiteljica, te da je trajanje osiguranja određeno od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2020.

18. Pregledom Ugovora o radu zaključenih između Dioklecijan-Antiquus d.o.o. kao poslodavca, čiji je direktor bio HŠ i tužiteljice kao zaposlenika, utvrđeno je da su navedeni ugovori zaključivani 31. svibnja 2011., 29. rujna 2011., 20. prosinca 2011., 27. lipnja 2012., 25. travnja 2013., 27. rujna 2012. sve na određeno vrijeme, dok je Ugovor o radu zaključen 30. rujna 2013. zaključen na neodređeno vrijeme.

19. Pregledom priloženih fotografija utvrđeno je da su na istima prikazani tužiteljica i sada pok. HŠ na način koji svjedoči njihovom bliskom i prisnom odnosu.

20. Pregledom potvrde rezervacija Hotel Jadran Zagreb proizlazi da su tužiteljica i sada pok. HŠ rezervirali smještaj u navedenom hotelu i to 8. listopada 2017. i 9. listopada 2017. te pri tom rezervirali jednu sobu s francuskim krevetom.

21. Saslušana u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 25. listopada 2021. tužiteljica je navela da je od svibnja 2005. do 23. travnja 2019. bila u izvanbračnoj vezi sa sada pok. HŠ koja da je okončana njegovom smrću. Oni da su živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je imala sva obilježja koja ima bilo koja bračna zajednica, a što da znači da su bili emocionalno vezani, da su imali zajedničke financije, da su zajedno stanovali, da su zajednički održavali domaćinstvo, zajednički odlazili na putovanja, kuhali jedan drugome, zajedno odlazili u nabavku potrepština za njihovo kućanstvo, redovito vodili ljubav, imali zajedničke prijatelje, te da se u ničemu nisu razlikovali od bilo kojih supružnika. Štoviše, u bilo kojoj komunikaciji s trećim osobama, ona da je HŠ predstavljala kao svog muža, a on nju kao svoju ženu. Zajedno da su odlazili na utakmice, fitnes i kazalište. Od sredine 2010. do rujna 2015. zajedno da su stanovali u njegovom stanu u [adresa], a potom u njegovom stanu u [adresa] i to sve do njegove smrti. Netočni da su navodi da bi ona bila podstanar u tim stanovima. Štoviše, stan u [adresa] da je jednosoban stan i zajedno da su spavali u toj jednoj spavaćoj sobi, a HŠ tijekom tog razdoblja da nije stanovao kod svoje majke već da bi samo kod nje odlazio ručati. Prije nego su počeli stanovati u stanu u [adresa] HŠ da je stanovao u stanu na adresi [adresa], a kako je on u tom razdoblju bio samozatajan spram roditelja glede njihove veze, tužiteljica da bi se po dolasku u Split prijavljivala kod svojih prijatelja, a u Splitu da bi boravila 1 – 2 mjeseca te da bi potom bila u Sarajevu 1 – 2 mjeseca i tako naizmjence. Od PU Splitsko-dalmatinske da je dobila prvo dozvolu privremenog boravka, a potom dozvolu stalnog boravka i to sve kao član obitelji državljanina RH, a u konkretnom slučaju kao član obitelji HŠ. Štoviše za ishođenje navedenih dozvola HŠ da je u više navrata davao pisane izjave koje su priložene spisu, da su bili pozivani pred tijela PU Splitsko-dalmatinske, službene osobe su ih i posjećivale kući, a sve s ciljem utvrđivanja jesu li oni uistinu stanovali u izvanbračnoj zajednici. Tijekom trajanja njihove veze da su radili medicinske pretrage, a sve u svrhu ulaženje u postupak umjetne oplodnje, a to da je bilo 2011. Nadalje, tužiteljica da je bila zaposlena u poduzeću Dioklecijan-Antiquus, štoviše i dalje da je u radnom odnosu koji da je započeo 1. lipnja 2011., a HŠ da je bio direktor te tvrtke dok je nakon njegove smrti njegova polusestra ČŠ privremeni upravitelj. Neposredno prije Igorove smrti tužiteljica da je rezervirala smještaj u kampu u Stobreču gdje da je sa svojom majkom trebala boraviti od 25. svibnja 2019., a Stobreč da su izabrali upravo s ciljem da HŠ svaki dan može obići kuću, te da je bilo predviđeno da on kod njih u kampu bude od 14,00 sati do navečer. Nakon što je HŠ preminuo tužena ad 3. da je ostala kući, a tužiteljica da je bila s njom na telefonskoj vezi dok je kupovala lijes i vijenac te da su se oko toga i dogovarale. Tužena ad 3. da je inzistirala da upravo ona plati troškove pogreba, ali tužiteljica da joj je dala pola novca za vijenac, te još cca. 2.000,00 kn (koje joj je brat predigao s bankomata) pritom govoreći da uzme taj novac jer da se dosta istrošila. Također, s tuženom ad 3. da se dogovorila da kupe grobnicu s tri mjesta i kada se otišla interesirati za tu kupovinu iz pogrebnog poduzeća da su ju upozorili da ne može kupiti grobnicu kao strani državljanin, pa da je onda tužena ad 3. istu kupila, odnosno tako da su se njih dvije dogovorile. Također, tuženu ad 3. da je pitala želi li da daju jednu jedinstvenu osmrtnicu u kojoj će biti naveden i Igorov otac, a što da je ona odbila pa da su dali na objavu jednu osmrtnicu u kojoj nije naveden Igorov otac, ali jest tužiteljica kao supruga i tužena ad 3. kao majka, tužena ad 3. da joj je rekla tekst te osmrtnice, a tužiteljica da je platila istu. Tekst druge osmrtnice u kojoj se navodi Igorov otac da je sastavila tužena ad 2. i s tužiteljicom da se nije konzultirala oko teksta. Nadalje, tužiteljica i HŠ da su ugovorili policu zdravstvenog osiguranja u kojoj da je HŠ bio ugovaratelj osiguranja, a ona da je navedena kao osiguranik. Dok je pok. HŠ bio živ, tužiteljica da je bila u dobrim odnosima s njegovim roditeljima, a sada da smatra da su takvi odnosi bili jer su ju oni željeli iskoristiti. Na dan kada je HŠ pozlilo on i tužiteljica da su bili na ručku s tuženom ad 2. i zetom, potom da su se vratili kući, on da je gledao svoj mobitel, a tužiteljica da je otišla zapaliti cigaretu, međutim u jednom trenu da je čula krik te da je dotrčala i počela ga oživljavati, da je nazvala hitnu pomoć te obavijestila svog susjeda CŠ koji da je također nazvao hitnu pomoć. Dok je HŠ bio na aparatima šest puta da ga je posjećivala u bolnici. HŠ da je tužiteljičinu majku upoznao 2006., a istu da je upoznala i tužena ad 3. Tužiteljica da nije bila na obiteljskim svečanostima tužene ad 3. jer da ona općenito nije s nikim komunicirala, ali da jest na obiteljskim svečanostima oca HŠ, pa da je tako bila na vjenčanju Igorove sestrične Zrinke Prkić 2009., krštenju njenog sina B 2010., pričestima i krizmama djece tužene ad 2., rođendanima u obitelji tužene ad 2. i sl., a pritom da su uvijek sjedili za stolom s ocem HŠ, ZŠ i njegovom suprugom, a tuženom ad 1. u ovom postupku. Na Igorovom sprovodu da su pjevale klape koje da je tužiteljica angažirala jer da je on to želio, a također da je platio misu koja da se održala u crkvi na Sućidru. U stan u [adresa] da su se preselili iz [adresa] jer da je bliži stadionu, centru i tuženoj ad 3., a taj stan da je trebalo renovirati pa da su oni skupa obilazili dućane u navedenu svrhu, a tužiteljica da je više bila s majstorima od HŠ koji da je bio angažiran u svojoj firmi. U njegovom mobitelu tužiteljičin broj da je bio memoriran pod naslovom "žena", a u njezinom mobitelu njegov broj pod naslovom "muž". Nakon što je HŠ pokopan ona da je u par navrata odlazila na Lovrinac sa zahtjevom da se isti ne može ekshumirati dok ona u sudskom postupku dokaže izvanbračnu zajednicu, ali da je tužena ad 3. nakon godinu dana kupila grobnicu i nazvala tužiteljicu moleći ju da ne nazove policiju, pa da joj je tužiteljica rekla da želi da joj ustupi jedno grobno mjesto, a da će ju tužiteljica tjedno jednom ili dvaput obilaziti te da takav dogovor ovjere kod javnog bilježnika. Ona da je na to pristala, tijelo da je ekshumirano, a tužiteljica da ju je nakon toga nazvala tražeći da odu kod javnog bilježnika što da je ona odbila. HŠ da je ekshumiran jer da je bio u zajedničkoj grobnici, a tužena ad 3. je željela da se on pokopa u grobnici u kojoj će se i ona jednog dana pokopati. Inače, HŠ i tužiteljica da su vodili apartmane u razdoblju od 2011. do 2018. što da im je bio dodatni izvor zarade. Za božićne i uskršnje blagdane tužiteljica da bi kuhala ručkove kojima da bi prisustvovala tužena ad 3. HŠ da nikada nije plaćala najamninu. Štoviše, da su imali zajedničke financije na način da bi svatko od njih dijelom svojih prihoda financirao njihove zajedničke potrebe. Ona da bi financirala nešto manje od polovine sveukupnih režija i to konkretno da je plaćala troškove B.neta i troškove Čistoće, a HŠ da je plaćao struju, vodu i pričuvu. Tužiteljica da je prije dolaska u [adresa] živjela u [adresa], a poslije da je u [adresa] radila za strane organizacije, te da je imala dobra primanja, a ujedno da je suvlasnica kuće u [adresa] te da je sa svojom ušteđevinom participirala za kupovinu namještaja za stan u [adresa] dok da je HŠ kupio navedeni stan što od ušteđenog novca što od kredita. Stan u [adresa] da je kupljen od novca ostvarenog od prodaje stana u [adresa], te da im je tužena ad 3. pozajmila iznos od 14.000,00 eur, te da su joj oni svaki mjesec vraćali po 300,00 eur, a da je ostalo još za vratiti 2.000,00 – 3.000,00 eur. HŠ da je tuženoj ad 3. za troškove ručkova radnim danom davao mjesečno po 500,00 kn. Tužiteljica da nikada nije bila zainteresirana da upiše svoje suvlasništvo na navedenim stanovima jer da nije tip materijalista, njegovu obitelj da je smatrala svojom familijom, a HŠ i ona da su bili nerazdvojni. Prvi put da je dobila dozvolu privremenog boravka u RH 2. kolovoza 2010. na osnovi volontiranja u jednoj udruzi, te da je pritom MUP-u dana izjava od strane HŠ da ju on uzdržava, a drugi put da je dobila dozvolu privremenog boravka 30. kolovoza 2012. kao član Igorove obitelji. Stan u [adresa] da je plaćen iznosom od 62.000,00 eur, a u [adresa] na način da je osim zamjene ova dva stana izvršena nadoplata iznosa od 15.000,00 eur. Za renovaciju stana u [adresa] HŠ da je digao kredit od 21.500,00 eur, a troškovi renovacije da su iznosili 17.500,00 eur. Prilikom dizanja kredita tužiteljica da nije bila sudužnik i jamac. Prije njihove selidbe u stan u [adresa] HŠ da ju nije posjećivao u [adresa] jer da je bio zauzet poslovnim obvezama. U njegovoj firmi da je prvo radila na određeno vrijeme, poslije na neodređeno vrijeme, prve dvije godine na četiri sata, a poslije na puno radno vrijeme. HŠ da je cijelo vrijeme njihove veze, a i prije toga odlazio radnim danom kod majke na ručak, a tužiteljica da ga je podržavala u tome i da nije htjela da se prekine ta tradicija. HŠ da je imao svojih stvari u majčinom stanu kao i u stanu u [adresa], odnosno [adresa], a od odjeće da bi u stan u [adresa] prebacio stvari koje može nositi, a ono što mu je bilo malo da je ostavio u majčinom stanu, kao i presvlaku u slučaju kada bi primjerice došao znojan na ručak kod nje. Tužiteljica da je prala njegovu odjeću, a to da je radila i njegova majka u naprijed opisanim slučajevima. Njegovi dokumenti da su stajali u njihovom stanu, kao i spomenica Domovinskog rata, a za zlatninu da ne zna, jednom da joj je tužena ad 3. rekla da je kod nje, a prednik tuženika ad 1. i ad 2. da je to ona ukrala. Tužena ad 3. ju je pozivala na ručkove na koje da su odlazili 3 – 4 puta mjesečno, a tužiteljica da bi nju pozivala na piće. Tužena ad 3. da je svake subote dolazila kod njih na ručak i oni da bi ju izvodili u restorane. Karmine nakon Igorove smrti da su se održale kod prednika tuženika ad 1. i ad 2., a tužena ad 3. i ona da su otišle u stan u [adresa] gdje da im je nekoliko ljudi došlo izraziti saučešće.

22. Saslušana u svojstvu parnične stranke na ročištu održanom 25. listopada 2021. tužena ad 3. je navela da tužiteljica i njen sin HŠ nikada nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici, on da je za nju govorio da ona samo radi kod njega i da joj je dao stanovanje, ali tuženoj ad 3. da nije poznato je li to znači da joj je HŠ iznajmio stan ili omogućio boravak u RH. Tužiteljica da je stanovala u njegovom stanu u [adresa] koja ima dvije spavaće sobe (stan površine 57 m²), tužiteljica da mu je plaćala struju i režije, ali tužena ad 3. da ne zna je li plaćala podstanarstvo. Tužiteljica da je spavala u jednoj spavaćoj sobi, a HŠ u drugoj, a on da bi povremeno došao prespavati kod tužene ad 3. kada bi se posvađao s tužiteljicom. Tužena ad 3. da je HŠ kuhala, prala i peglala, a on da bi u stan u [adresa] došao samo prespavati. Tužena ad 3. da je odlazila u stan u [adresa] u posjet jednom mjesečno, a tužiteljica da joj je samo u dva navrata skuhala obrok. Stan u [adresa] da je kupljen 2015. ili 2016., te da je ona za kupovinu tog stana dala svojih 30.000,00 eur, a pritom da je taj stan zamijenjen za stan u [adresa] koji da je također kupljen dijelom od njenog novca i to ostavštine njezinog oca u iznosu od 10.000,00 eur i njezine otpremnine od 100.000,00 kn. Tužiteljica da je živjela u stanu u [adresa] sama, a HŠ da je tada živio kod tužene ad 3, te da mu je tužiteljica plaćala podstanarstvo. HŠ da je kod tužene ad 3. dolazio i vikendom na ručak, a da je bio kod nje na Uskrs 2019. kada je rekao da će tužiteljicu otpustiti prvog dana idućeg mjeseca. Tužiteljica da je bila kod nje u dva navrata, dvije godine prije Igorove smrti, da je došla u posjet da se upoznaju, a njenu majku tužena ad 3. da je vidjela jednom. HŠ da joj je govorio da on i tužiteljica nisu u nikakvoj vezi, da mu ona nije niti cura niti žena i da mu ne treba luda osoba. Tužena ad 3. da ne zna tko je sastavljao tekst osmrtnice, ona da je bila u apsolutnom šoku. Pogreb da je organizirala tužena ad 2. i njen suprug R, koji da su platili troškove pogreba, a tužena ad 3. da ih je potom refundirala R. Tužena ad 3. da je potom kupila grobnicu u kojoj da je preneseno Igorovo tijelo. Tužiteljica da je prisustvovala i pogrebu i ekshumaciji, a tužena ad 2. da je tužiteljicu obavijestila o terminu ekshumacije. Karmine nakon pogreba da su održane u kući tužene ad 3. Tužena ad 3. da ne komunicira s ZŠ. HŠ da je pozlilo u stanu u [adresa], a o tome da je odveden u bolnicu da ju je obavijestila tužiteljica. Priložene fotografije da su prevara, tužiteljica da joj prijeti da će ju ubiti i da će joj uzeti stan, a ista da se veselila kada je HŠ pozlilo. HŠ da je davao izjave kako on i tužiteljica žive u izvanbračnoj zajednici, sve kako tužiteljica ne bi dobila izgon iz RH. HŠ da je cijeli svoj život živio u stanu u [adresa], a samo posljednje dvije godine da je živio u stanu u [adresa], dok da nikada nije živio u stanu na adresi [adresa]. Stan u [adresa] da ima ulazni hodnik, zatim spavaću sobu, zatim dnevni boravak u kojem se nalazi kauč, tv i stol, a koji se upotrebljavao kao spavaća soba, te u toj sobi da ne postoji krevet već dvosjed.

23. Navode tužiteljice glede zajedničkog života iste sa sada pok. HŠ potvrdili su u svojim iskazima saslušani svjedoci DŠ, PŠ, UŠ, RŠJ, ĆŠ, FŠ, CŠ, AŠ, EŠ, LŠ, ĐŠ, VŠ, IŠ, ČŠJ, MŠ, HŠJ i NŠ. Pri tom su svjedoci PŠ, UŠ, RŠJ, ĆŠ, FŠ, CŠ, EŠ, LŠ, IŠ, FŠ potvrdili u svojim iskazima da su tužiteljica i sada pok. HŠ stanovali zajedno u stanu u [adresa]-GK Mertojak, s tim da je svjedokinjama PŠ i UŠ poznato da su tužiteljica i sada pok. HŠ tu stanovali od 2010., štoviše navedene svjedokinje, ali i svjedokinje RŠJ i IŠ su u tom stanu i posjećivale tužiteljicu i sada pok. HŠ, pa su bile u prilici vidjeti primjerice da se u stanu nalazi i muška i ženska odjeća i obuća, da su ih na večere pozivali i tužiteljica i HŠ, da je obroke u navedenom stanu ponekad pripremao sada pok. HŠ i sl., dakle da je stanje u navedenom stanu odavalo dojam zajedničkog života tužiteljice i sada pok. HŠ. Nadalje, svjedoci DŠ, PŠ, UŠ, RŠJ, ĆŠ, FŠ, CŠ, AŠ, EŠ, LŠ, ĐŠ, VŠ, IŠ, ČŠJ, MŠ, HŠJ, NŠ potvrdili su u svojim iskazima da su tužiteljica i sada pok. HŠ od 2015. pa sve do smrti sada pok. HŠ stanovali zajedno u stanu na adresi [adresa]-GK Spinut (VŠ i HŠJ su upoznali tužiteljicu i sada pok. Igora Prkića 2016. kada su se doselili u [adresa]), a upravo su i svjedoci DŠ, PŠ, UŠ, ĆŠ, CŠ, AŠ, EŠ, VŠ, IŠ, ČŠJ, MŠ, HŠJ i NŠ posjećivali iste na navedenoj adresi odakle i crpe saznanja o njihovom zajedničkom životu. Svi naprijed navedeni svjedoci su u svojim iskazima potvrdili da je između tužiteljice i sada pok. HŠ, a tijekom njihovog zajedničkog života postojala duboka emocionalna povezanost, međusobna briga i skrb jedan o drugom, zajednička briga o domaćinstvu, nadalje, potvrdili su da su tužiteljica i sada pok. HŠ putovali zajedno, da su planirali vjenčanje, da su pokušavali proširiti obitelj u koju svrhu su čak prolazili kroz postupak umjetne oplodnje, te svojim ponašanjem u ukupnosti ostavljali dojam para koji se ni po čemu nije razlikovao od onog što se očekuje u odnosu dvoje supružnika. Tako je primjerice svjedok DŠ u svom iskazu naveo da je iz razgovora s tužiteljicom i sada pok. HŠ, a i iz ponašanja istih stekao dojam da su oni supružnici, svjedokinja PŠ je iskazala da su oni po svemu funkcionirali kao bračni drugovi, po ničemu da se nisu razlikovali od osoba koje su u braku, međusobno da su se nadopunjavali kao partneri, među njima da je ljubav bila bezuvjetna, a jedan drugom da su bili u cijelosti posvećeni i tako da je bilo sve do Igorove smrti. Svjedokinja ZŠJ u svom iskazu je potvrdila postojanje ljubavne partnerske veze između tužiteljice i sada pok. HŠ pri tom iskazujući kako su se isti zajedno brinuli o iznajmljivanju apartmana u vlasništvu Igorovog oca, svjedokinja UŠ u svom iskazu je potvrdila da su tužiteljica i sada pok. HŠ bili zaljubljeni, da su sve zajedno radili, odlazili na putovanja zajedno, planirali zajedničku budućnost, planirali proširiti obitelj, te da je čak HŠ predstavljao tužiteljicu kao svoju suprugu. Također, svjedokinja RŠJ je na prednje okolnosti iskazala da su tužiteljica i sada pok. HŠ ostavljali dojam supružnika, da su pokušavali imati djecu, da je tužiteljica pomagala Igorovom ocu oko iznajmljivanja apartmana, svjedokinja ĆŠ je iskazala da su tužiteljica i sada pok. HŠ bili u partnerskom odnosu i da su bili emotivno povezani, a svjedokinja GŠ je navela da je HŠ dolazio kao pratnja tužiteljici koja je u svojstvu pacijenta dolazila kod ove svjedokinje, a i inače kada bi ova svjedokinja susretala tužiteljicu i sada pok. HŠ, isti da su joj po svom ponašanju i držanju ostavljali dojam bračnog para. Svjedok FŠ je u svom iskazu potvrdio da su tužiteljica i sada pok. HŠ ostavljali dojam prisnog para, a jednako tako posvjedočio je i svjedok CŠ iskazujući da su isti ostavljali dojam supružnika, da je među njima postojala emocionalna povezanost te da su se skrbili jedan o drugome. I svjedokinja AŠ u svom iskazu je potvrdila da su se tužiteljica i sada pok. HŠ ponašali kao supružnici, međutim navedena svjedokinja je potvrdila i da je HŠ najčešće dolazio u njezin ured plaćati dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje za tužiteljicu, štoviše da je on za nju i ugovorio dodatno zdravstveno osiguranje (ponekad da bi i zajedno navedeno plaćali), a što bi i upućivalo na postojanje ekonomske zajednice između istih. Svjedokinja EŠ navela je u svom iskazu da je tužiteljicu upoznala 2009. kada joj ju je HŠ predstavio kao svoju suprugu, a ista da je tužiteljicu i sada pok. HŠ znala viđati zajedno po gradu, da su isti zajedno odlazili na putovanja, na plažu, u restorane, u wellnes centre, da su se voljeli te se brinuli jedan o drugom, a tako da je ostalo sve do njegove smrti. Također, svjedoci LŠ, ĐŠ, VŠ, ČŠJ i MŠ naveli su u svojim iskazima da su tužiteljica i sada pok. HŠ po svom odnosu ostavljali dojam da su supružnici, njihov odnos da je bio skladan i prisan i tako da je ostalo sve do Igorove smrti, a svjedokinja IŠ je glede njihovog odnosa navela da je isti odgovarao bračnom odnosu koji bi svatko poželio. Konačno, svjedokinja HŠJ navela je u svom iskazu da su tužiteljica i sada pok. HŠ bili emocionalno povezani, da su se zajedno brinuli o kućanstvu, skrbili jedan o drugom, štoviše, navedenoj svjedokinji da su 2018. iskazali o svojoj namjeri sklapanja braka, dok je svjedokinja NŠ navela da je iz prirode njihovog odnosa te emocionalne povezanosti i činjenice da su sve radili zajedno stekla dojam da su isti u braku. Navedena svjedokinja je jednako tako iskazala da su je tužiteljica i sada pok. HŠ zajedno isplaćivali za posao koji im je ista obavljala, odnosno čišćenje apartmana i čišćenje njihovog stana u [adresa] pa i takav iskaz svjedokinje upućuje na postojanje ekonomske zajednice između tužiteljice i sada pok. HŠ.

24. Cijeneći naprijed navedene iskaze svjedoka koji su bili redom prijatelji, poznanici i susjedi tužiteljice i sada pok. HŠ, a koji istovremeno nisu zainteresirani za ishod ovog postupka, te ujedno cijeneći i sadržaj naprijed navedenih pisanih dokaza, razvidnim proizlazi utvrđenje da je između tužiteljice i sada pok. HŠ postojala trajnija životna zajednica koja je uključivala uzajamnu brigu i pomaganje, zajedničko stanovanje, emocionalnu povezanost i ekonomsku zajednicu. S tim u vezi, sud nije uvjerljivim ocijenio navode tužene ad 3. kako bi odnos između tužiteljice i sada pok. HŠ bio isključivo poslovne naravi, te da bi tužiteljica bila najmoprimac u stanu HŠ. Štoviše, cijeneći iskaze svjedokinja PŠ, UŠ, AŠ, NŠ i EŠ koje su u svojim iskazima potvrdile da su stanovi i u [adresa] i u [adresa] bili stanovi s jednom spavaćom sobom, onda nije za očekivati postojanje takvog odnosa najmodavac- najmoprimac posebice kod činjenice da su svi naprijed navedeni svjedoci potvrdili kako je HŠ kroz cijelo to razdoblje i stanovao u navedenim stanovima, štoviše i sama tužena ad 3. je u svom iskazu potvrdila da je HŠ dvije posljednje godine svog života stanovao u stanu u [adresa]. Tvrdnje tužene ad 3. ne čini uvjerljivim niti činjenica što je HŠ sukladno priloženom Zahtjevu za fiksnim uslugama Hrvatskog telekoma podnio taj zahtjev za stan tužene ad 3., a ovo posebice u situaciji da je isti zasigurno bio upućeniji u postupak podnošenja tog Zahtjeva od same tužene ad 3., a koja je poodmakle životne dobi, međutim pritom valja navesti da se na samom Zahtjevu nalazi potpis tužene ad 3. kao novog pretplatnika. Konačno, unatoč osporavanju tužene ad 3. da bi u konkretnom slučaju postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice i sada pok. HŠ, iz priloženih fotografija te sukladno iskazima ĆŠ, GŠ, CŠ, EŠ, LŠ, HŠJ, SŠ te ŠŠ proizlazi da je tužiteljica na pogrebu sada pok. HŠ stajala među ožalošćenom obitelji te su sudionici pogreba njoj iskazivali sućut, a što upućuje na zaključak da je između tužiteljice i sada pok. HŠ postojala duboka emocionalna veza, te trajnija životna zajednica. Nadalje, sukladno iskazu svjedokinje ĆŠ i CŠ proizlazi da su se isti nakon pogreba otišli žalovati tužiteljici u stan u [adresa], a gdje je bila i tužena ad 3., a što također upućuje na zaključak postojanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i HŠ te osporava navode tužene ad 3. kako bi između istih postojao samo poslovni odnos te odnos najmodavca i najmoprimca. Konačno, sam sadržaj dviju osmrtnica objavljenih iza smrti HŠ, a za koje je po svom sadržaju za očekivati da su objavljene pojedinačno od strane svakog od roditelja istog (navedeno je potvrdila i saslušana svjedokinja RŠJ), dovode do zaključka da su i članovi obitelji HŠ prihvaćali tužiteljicu kao njegovu izvanbračnu partnericu, a da su tek u ovom postupku počeli osporavati navedeni status tužiteljice. Iz naprijed navedenih razloga sud nije uvjerljivim ni argumentiranim prihvatio iskaze svjedoka OŠ, SŠ, ŠŠ, te TŠJ. Naime, isti su u svojim iskazima tvrdili da je HŠ sve do svoje smrti isključivo stanovao kod tužene ad 3. u njezinom stanu u [adresa] iako je i sama tužena ad 3. u svom iskazu potvrdila da HŠ posljednje dvije godine tu nije stanovao, već da bi isti tek povremeno tu znao prespavati. Nadalje, okolnost što su svjedoci OŠ, ŠŠ te SŠ kod tužene ad 3. znali zateći Igorovu odjeću, vidjeti tuženu ad 3. kako pere i stavlja sušiti njegovu odjeću, te zateći HŠ kod tužene ad 3. upravo u vrijeme ručka, nije ni u suprotnosti s navodima same tužiteljice koja je iskazala da je HŠ tijekom tjedna odlazio kod majke na ručak te da je u tom stanu imao rezervnu odjeću u slučaju potrebe presvlačenja ili odjeću koja mu je bila mala, pa takvi navodi zasigurno ne upućuju na zaključak da bi HŠ uistinu stanovao kod tužene ad 3. Nadalje, iako je svjedok SŠ, inače rođak pok. HŠ, u svom iskazu naveo da je sada pok. HŠ viđao svakodnevno i isti da mu je govorio kako će kupiti stan u [adresa] za sebe i majku jer da im je stan u [adresa] premalen pa će se tamo preseliti, takve navode ovaj sud nije ocijenio uvjerljivim i argumentiranim posebice kod činjenice da tijekom postupka nije utvrđeno da bi tužena ad 3. stanovala u [adresa], štoviše i sam svjedok potvrđuje da je tuženu ad 3. uvijek posjećivao u njezinom stanu u [adresa]. Međutim, uzimajući u obzir da navedeni svjedok nije ni znao da je sada pok. HŠ imao stan na Mertojaku, da je iskazao kako mu HŠ nikada nije spominjao ljubavni status iako se viđao s njim svakodnevno, upućuje na zaključak da su isti imali površni odnos pa nije ni za očekivati da bi taj svjedok imao relevantna saznanja o predmetu ovog postupka. Jednaki zaključak proizlazi i glede svjedokinje TŠJ koja je unatoč tvrdnji da je sa sada pok. HŠ i tuženom ad 3. imala bliski odnos, te da se u njihovom susjedstvu (susjeda je tužene ad 3.) sve o svakome zna, za činjenicu smrti HŠ saznala tek dva dana nakon njegovog sprovoda, te glede svjedokinje ŠŠ, a koja je i sama u svom iskazu potvrdila da kada bi se srela sa sada pok. HŠ, da bi znali samo porazgovarati površno.

25. Slijedom naprijed izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je između tužiteljice i sada pok. HŠ postojala životna zajednica i to tužiteljice kao neudane žene i sada pok. HŠ kao neoženjenog muškarca prožeta partnerstvom te vezama osjećajne, moralno – etičke, ekonomske, kulturne naravi, a koja je trajala u razdoblju od 2010. sve do njegove smrti 24. travnja 2019., dakle da je ispunjavala sve zakonske uvjete predviđene za postojanje izvanbračne zajednice. Iako je tužiteljica svojim tužbenim zahtjevom zatražila utvrđenje da je izvanbračna zajednica između nje i sada pok. HŠ postojala i u razdoblju od svibnja 2005., u navedenom dijelu sud nije ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev. Naime, tužiteljica je u svom stranačkom iskazu potvrdila da je s HŠ počela zajedno stanovati tek 2010., a do tada u Splitu da bi boravila 1 – 2 mjeseca te da bi potom bila u Sarajevu 1 – 2 mjeseca i tako naizmjence dok je svjedokinja PŠ navela da je do tada njihova veza funkcionirala na način da bi tužiteljica posjećivala sada pok. HŠ, pa cijeneći takve iskaze kao i sadržaj Odobrenja boravka za tužiteljicu (list 29. spisa) u kojem se navodi da je takvo odobrenje izdano 2010. na temelju izvanbračne zajednice s državljaninom RH, po ocjeni ovog suda tužiteljica za razdoblje od svibnja 2005. do 2010. nije pružila dostatne dokaze da bi u tom razdoblju uistinu postojala životna zajednica tužiteljice i sada pok. HŠ koja bi ispunjavala zakonske uvjete predviđene za postojanje izvanbračne zajednice. Sukladno naprijed navedenom, a pozivom na odredbu članka 11. ObZ-a, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i sada pok. HŠ u razdoblju od 2010. do 24. travnja 2019. kada je HŠ preminuo, dok je odbio tužbeni zahtjev u dijelu kojim je zatraženo utvrđenje izvanbračne zajednice između istih u razdoblju od svibnja 2005. do zaključno s 2009.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a, a vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka, pa pri tom uzimajući u obzir i činjenicu da iako je ranije označeni tuženik ad 1. u početku osporavao tužbeni zahtjev, njegovi slijednici sada označeni kao tuženi ad 1. i ad 2. su priznali tužbeni zahtjev, sud je osnovanim ocijenio zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka od strane tužene ad 3., a pri tom su tužiteljici priznati troškovi zastupanja prema važećoj OT i to sukladno Tbr. 7. toč. 3. i Tbr. 52. st. 4. jednokratna naknada u iznosu od 200 bodova, a što pomnoženo s 2,00 eur koliko iznosi vrijednost boda daje iznos od 400,00 eur, a što uvećano za trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 eur, te trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 13,27 eur sveukupno daje iznos od 426,54 eur, a na koji iznos su tužiteljici priznate zatezne kamate od presuđenja pa do isplate. Pri tom valja navesti da tužiteljici nisu priznati troškovi prijevoza punomoćnika, a sve s obzirom da je ista mogla opunomoćiti odvjetnika s područja sjedišta ovog suda.

U Splitu 31. ožujka 2025.

SUDAC

DUNJA RUMORA

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

– pun. tužiteljice,

– pun. tuženika ad 1. i ad 2.,

– pun. tužene ad 3.,

– Matičnom uredu Split, po pravomoćnosti

– u spis.