Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Zk-147/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici CI, GI, JBČ i ŽB, odvjetnici iz [trgovačko društvo], [adresa], radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-14311/2022 od 14. studenog 2023., 31. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice SI, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-14311/2022 od 14. studenog 2023.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe izjavljene žalbe upisane rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-32732/2023 od 21. ožujka 2024., na nekretnini upisanoj u u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke, odbijen je prijedlog predlagateljice radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravka vlasništva u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 1121 m2, budući je temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi od 8. ožujka 2022. i zaključka od 11. studenog 2022. pod poslovnim brojem Ovr-1512/2022 i Ovr-3627/2012, predmetna nekretnina predana kupcu uz upis prava vlasništva u korist [trgovačko društvo] [adresa], uz nalog o brisanju upisanih prava i tereta. Pod točkom II. izreke, naložena je provedba navedenog rješenja uz brisanje aktivne plombe pod poslovnim brojem Z-14311/2022.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljIca iz žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), u svezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje ZZK). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba predlagateljice nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Isto tako, pobijano rješenje nije rezultat pogrešne primjene materijalnog (zemljišnoknjižnog) prava na što se ukazuje u žalbi.

6. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 1121 m2, kojim predlagateljica prijedlogom od 29. travnja 2022. predlaže ispravak pogrešno upisanog prava vlasništva HI u 863/1000 dijela opisane nekretnine te upis svoga prava vlasništva na istoj nekretnini u 163/1000 dijela.

7. Odluku kojom odbija prijedlog predlagateljice sud prvog stupnja donosi pozivom na odredbe čl. 203. st. 1. i čl. 213. st. 3. ZZK-a, uz obrazloženje da je temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi od 8. ožujka 2022. i zaključka od 11. studenog 2022. pod poslovnim brojem Ovr-1512/2022 i Ovr-3627/2012, opisani suvlasnički dio nekretnine predan kupcu uz upis prava vlasništva u korist [trgovačko društvo] [adresa], i brisanja upisanih prava i tereta, a sve navedeno u izvatku iz zemljišne knjige u vlastovnici lista B, pod rednim brojem 1.12 gdje je razvidno da je pod poslovnim brojem Z-7769/2022. od 8. ožujka 2022, zabilježena dosuda, s time da je, pored navedenog, sud izvršio uvid u podnesak navedenog vlasnika nekretnine od 8. rujna 2023. kojim izvještava sud da je pod gore citiranim poslovnim brojem, u okviru provedenog ovršnog postupka, rješenjem o dosudi postao vlasnik predmetne nekretnine.

8. Ovakvu pravni stav prihvaća i ovaj sud.

9. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK-a, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

10. U konkretnom slučaju predlagateljica prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu, odnosno suvlasnički dio iste od 163/1000 dijela, temelji na tvrdnji da upis prava vlasništva HI u 863/1000 dijela opisane nekretnine, ne odgovara stvarnom stanju, jer da je predlagateljica stvarni vlasnik u 163/1000 dijela, da se u naravi radi o izgrađenoj zgradi s više stanova u kojoj je njezina pravna prednica, majka, sada pok. ČI, od zemljišnoknjižnog vlasnika, HI, Kupoprodajnim ugovorom od 5. srpnja 1991., kupila stan na prvom katu predmetne zgrade, nakon čega je s preostalim suvlasnicima i HI, 6. travnja 2000. sklopila Diobeni ugovor kojim je, između ostalog, utvrđen i njezin suvlasnički dio od 163/1000 dijela predmetne nekretnine, pozivajući se na činjenicu da kao zakonska nasljednica svoje majke ima opravdan interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer je dostavljenom dokumentacijom učinila vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva koje nije upisano u zemljišnu knjigu.

11. Predlagateljica je uz prijedlog priložila Kupoprodajni ugovor od 5. srpnja 1991. te Diobeni ugovor od 6. travnja 2000., kao i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČI od 8. svibnja 2018., koja dokumentacija potvrđuje navode predlagateljice da je njezina majka koju je (kao njezina jedina zakonska nasljednica) naslijedila predlagateljica, kupila stan na prvom katu predmetne zgrade od zemljišnoknjižnog vlasnika HI, nakon čega je s preostalim suvlasnicima i HI, sklopila Diobeni ugovor kojim je, između ostalog, utvrđen i njezin suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini od 163/1000 dijela.

12. Pored navedenog, uz prijedlog je dostavljen i izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište ukupne površine 1121 m2 (od 27. travnja 2022.), iz kojeg proizlazi da je na istoj u vlastovnici kao suvlasnik u 863/1000 suvlasničkog dijela upisan HI, a u 137/1000, UI, s time da je na suvlasničkom dijelu HI još od 5. prosinca 2012. zabilježeno pokretanje ovršnog postupka, a pod brojem Z- 7769/2022 je 8. ožujka 2022. izvršen upis zabilježbe dosude za korist [trgovačko društvo] (temeljem rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-3627/2012 od 8. ožujka 2022.).

13. Iz sadržaja spisa slijedi da spisu prileži podnesak [trgovačko društvo] od 8. rujna 2023. kojim obavještava sud da je putem javne dražbe, u okviru ovršnog postupka koji se vodio pod brojem Ovr-3627/2012, kupio predmetnu nekretninu, slijedom čega je rješenjem o dosudi postao njezin vlasnik, s time da spisu prileži i rješenje o dosudi poslovni broj Ovr-3627/2012 od 8. ožujka 2022. s klauzulom pravomoćnosti od 18. ožujka 2022. (kojim se utvrđuje da su se stekli uvjeti za dosudu nekretnine u suvlasništvu ovršenika HI, u suvlasničkom dijelu od 863/1000, za iznos od 2.485.440,00 kuna, kupcu [trgovačko društvo]).

14. Žaliteljica u žalbi prigovara zaključku suda da nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na predmetnim nekretninama, pozivajući se na to da je na predmetnoj nekretnini, odnosno njezinom idealnom dijelu, stekla vlasništvo, u prilog čemu je dostavila presudu Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-5490/2003 od 30. ožujka 2007. kojom se (po tužbi njezine pravne prednice, majke ČI), proglašava djelomično nedopuštenom ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-978/1999 od 30. lipnja 2000., na stanu br. 5 na prvom katu zgrade, koji ovršni postupak je u konačnome obustavljen, s time da se isti vodio radi ovrhe na istoj nekretnini kao i ovršni postupak u predmetu Ovr-1512/2022 (Ovr-3627/2012), u kojem je doneseno rješenje o dosudi, a u kojem postupku je predlagateljica temeljem rješenja, poslovni broj Ovr-3627/2012 od 16. srpnja 2018. pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom pod poslovnim brojem P-1948/2023 (ranije P-1975/2018), koja je još uvijek u tijeku (na koju je upućena povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-1776/2016 od 31. kolovoza 2016., koji je kasnije dobio novi broj Ovr- 3627/2012 te potom Ovr-1512/2022), navodeći da je nekretnina koja je predmetom ovrhe u naravi zgrada s više stanova, u kojoj je ovršenik vlasnik samo jednog dijela nekretnine (samo nekoliko stambenih i poslovnih prostora), dok su treće osobe vlasnici ostalih stanova u zgradi, u kojem postupku je predložila i odgodu ovrhe, koji prijedlog je odbijen nakon što je doneseno rješenje o dosudi, rješenjem poslovni broj Ovr-1512/2022-33 od 16. svibnja 2023. (koje nije pravomoćno), smatrajući da je svim navedenim ispravama dokazala postojanje opravdanog razloga za otvaranje i vođenje predloženog pojedinačnog ispravnog postupka.

15. Iz naprijed navedenog činjeničnog supstrata (prijedloga predlagateljice i priloženih isprava), po stavu ovoga suda, proizlazi da predlagateljica nije dokazala opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno odredbi čl. 208. st. 3. ZZK-a.

16. Naime, iz priloženih isprava ne proizlazi vjerojatnim pravo vlasništva predlagateljice na suvlasničkom dijelu nekretnine (163/1000 dijela koji je predmetom pobijanog rješenja), zbog kojeg prava bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis HI, kao upisanog suvlasnika nekretnine u 863/1000 dijela, čime predlagateljica u skladu s odredbom čl. 209. st. 4. ZZK-a, nije dokazala osnovanost svoga prijedloga za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka.

17. To stoga što je predlagateljica u ovoj početnoj fazi postupka bila dužna učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što dostavljanjim ispravama nije uspjela dokazati (Kupoprodajnim ugovorom od 5. srpnja 1991., Diobenim ugovorom od 6. travnja 2000., kao i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. ČI od 8. svibnja 2018.), imajući u vidu pravomoćno rješenje o dosudi poslovni broj Ovr- 3627/2012 od 8. ožujka 2022. (koje je postalo pravomoćno s danom 18. ožujka 2022., kojim danom je treća osoba, kupac [trgovačko društvo], postao vlasnikom nekretnine, odnosno njezinog suvlasničkog dijela), tako da u ovakvim činjeničnim i pravnim okolnostima, navedene isprave koje se odnose na ranijeg vlasnika sporne nekretnine, HI, s kojim je pravna prednica predlagateljice sklopila Kupoprodajni ugovor o kupnji jednog stana u zgradi koja, kao stambena zgrada s više posebnih stambenih jedinica (kako to u prijedlogu opisuje predlagateljica), nije niti upisana u zemljišnu knjigu (kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka u kojem je u posjedovnici upisana samo kuća i dvorište ukupne površine od 1121 m2), ne mogu predstavljati privatne isprave koje bi bile pravni temelj upisa prava vlasništva predlagateljice. Kako predlagateljica nije dokazala postojanje evidentne neusklađenosti između zk stanja i stvarnog stanja (kako ga predlagateljica opisuje), time nije učinila vjerojatnim niti da joj pripada pravo vlasništva koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti sadašnji zemljišnoknjižni upis HI, pri tome imajući u vidu i to da se u pojedinačnom ispravnom postupku (izvođenjem dokaza), ne mogu ispitivati preostali uvjeti za stjecanje vlasništva (koje predlagateljica navodi u svome prijedlogu).

18. Iz navedenog razloga, pravilno sud prvog stupnja odbija prijedlog predlagateljice za pokretanje postupka, mada pri tome imjući u vidu drugu odredbu ZZK-a. (čl. 203. st. 1. ZZK-a), što nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

19. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim i stvarnim stanjem, tako da bi navedeni postupak trebao predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem stvarnog, faktičnog stanja i zemljišnoknjižnog stanja (u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka), dok u konkretnom slučaju ne postoji nesuglasje koje predlagateljica opisuje kao ispravno.

20. U konkretnom slučaju, s obzirom na činjenicu da je kao vlasnik nekretnine u trenutku zaprimanja rješenja o dosudi bio upisan HI, koji je bio ovršenik u postupku u kojem je sporna nekretnina dosuđena trećoj osobi, imajući pri tome u vidu i odredbu čl. 89. st. 1. ZZK-a (kojom je propisano da će sud koji u ovršnom postupku donese odluku o tome tko je kupac na javnoj dražbi - rješenje o dosudi, narediti po službenoj dužnosti da se dosuda prodane nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi, a da će se nakon zabilježbe dosude moći prava steći daljnjim upisima protiv dosadašnjega vlasnika samo uz uvjet da dosuda izgubi učinak), neovisno o svim ispravama koje je predlagateljica priložila svome prijedlogu, a koje datiraju prije donošenja rješenja o dosudi (postojanje kojih isprava nije bilo evidentirano u zemljišnoj knjizi), navedene isprave ne mogu predstavljati isprave na temelju kojh bi predlagateljica mogla osnovano, nakon pravomoćne dosude nekretnine trećoj osobi, zahtijevati ispravak zemljišnoknjižnog stanja, već iste mogu samo ukazati na postojanje pretpostavki temeljem kojih bi predlagateljica mogla steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini pod određenim uvjetima, a koje pravo se eventualno može suprotstaviti pravu treće osobe stečenom na temelju rješenja o dosudi, što se ne ispituje u ovom pojedinačnom ispravnom postupku koji predlaže predlagateljica, imajući u vidu da HI više nije stvarni vlasnik nekretnine, pa nekretninom ne može niti raspolagati, slijedom čega predlagateljica svoja prava na spornoj nekretnini više ne može temeljiti na pravima koja za nju proizlaze vezano za pravne poslove s HI, tako da u odnosu na njega ne može tražiti niti ispravljanje njegovog upisa. Predlagateljica će navedenim ispravama ( koje je dostavila u ovom postupku), svoja prava na predmetnoj nekretnini moći dokazivati u za to zakonom predviđenom parničnom postupku.

21. Slijedom navedenog, po stavu ovoga suda, neovisno o tome što je predlagateljica, odnosno njezina pravna prednica, ishodila pravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-5490/2003 od 30. ožujka 2007., kojom se proglašava djelomično nedopuštenom ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovr-978/1999 od 30. lipnja 2000., na stanu br. 5 na prvom katu zgrade, predmet koje ovrhe je bila ista nekretnina koja je bila i predmetom ovrhe u postupku u kojem je nekretnina dosuđena [trgovačko društvo], te neovisno o tome što je predlagateljica u tom postupku (u kojem je doneseno rješenje o dosudi), također za stan br. 5 na prvom katu zgrade, pokrenula istovjetni postupak (za proglašenje ovrhe nedopuštenom) koji je još uvijek u tijeku, isto nije od odlučnog značaja za prihvaćanje njezinog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka (s obzirom na suprotstavljeni pravni interes [trgovačko društvo], koji je na istoj nekretnini stekao pravo vlasništva), tako da u ovom postupku ne postoji obveza preispitivanja postojanja adekvatnih isprava i obveza utvrđivanja pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na toj istoj nekretnini od strane predlagateljice.

22. Utoliko su bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, žalbeni prigovori žaliteljice kojima upire na pogrešnu primjenu odredbe čl. 208. ZZK-a.

23. Slijedom navedenog, kako nisu osnovani razlozi radi kojih je podnesena žalba, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a, odbiti kao neosnovanu predmetnu žalbu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točke I. i II. izreke drugostupanjskog rješenja).

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Roberta Pandža