REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-116/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Ksenija Dobranić Letinčić, odvjetnica u Svetoj Nedelji protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, koga zastupa punomoćnik Goran Mikuličić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 17. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja te punomoćnika tuženika, odvjetnika Gorana Samaržije, 31. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 3.219,52 eura sa zateznim kamatama koje teku od 17. siječnja 2023. po stopi koja se određuje do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope, a koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 3.132,73 eura sa zateznim kamatama na taj iznos.

III Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.252,18 eura sa zateznim kamatama koje teku od 31. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope, a koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je 8. kolovoza 2020. stradao kao vozač motocikla marke Kawasaki reg. oznake [registarska oznaka] u prometnoj nesreći na autocesti Zagreb- Split kod mjesta Škabrnja kad je na njega naletio osobni automobil marke Mercedes njemačke reg. oznake [registarska oznaka] je upravljala osiguranica tuženika i kojom prilikom je tuženik zadobio teške tjelesne ozljede. Ističe kako je po zanimanju programer, koje radno mjesto podrazumijeva svakodnevno dugotrajno sjedenje pri radu na računalu te je upravo iz tog razloga tužitelj do nastanka štetnog događaja uobičajeno prakticirao i duge šetnje, kao i često odlazio na izlete svojim motociklom, kojim je proputovao gotovo cijelu državu, a povremeno putovao i u inozemstvo. Vožnja motociklom mu je predstavljala posebno zadovoljstvo i dugogodišnji hobi te kako je teško stradao upravo kao vozač motocikla, kod njega je - posebno nakon primarnog i intenzivnog straha za vlastiti život i zdravlje, danas zaostao i trajan strah od prometa. Odgovornost za štetu preuzelo je društvo Croatia osiguranje d.d., Zagreb, koje je u postupku povodom zahtjeva radi naknade štete izvansudskim putem isplatilo nesporni iznos naknade materijalne štete u što nije uključena naknada za tuđu pomoć i njegu te paušalni iznos naknade neimovinske štete od 53.800,00 kn, u koji iznos je tuženik paušalno uključio naknadu za tuđu pomoć i njegu - u neutvrđenom iznosu. Tužitelj smatra da mu na ime ukupne neimovinske štete iz osnove povrede prava osobnosti pripada naknada štete u iznosu od ukupno iznos od ukupno 13.492,73 eura, koji iznos i potražuje jer je Croatia osiguranje d.d. na ime nespornog dijela neimovinske štete za zadobivene ozljede i zaostale trajne posljedice izvansudskim putem isplatilo naknadu od 7.140,48 eura pri čemu nije posebno specificiralo pojedine osnove i iznose ove naknade te tužitelj ovom tužbom potražuje razliku neisplaćene neimovinske štete od 6.352,25 eura. Kao dokaze je predložio presudu o kaznenom nalogu Općinskog suda u Zadru, medicinsku dokumentaciju, medicinsko vještačenje, saslušanje tužitelja i svjedokinje ZP.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao nastanak štetnog događaja i aktivnu te pasivnu legitimaciju. Osporio je visinu i predložio odbiti tužbeni zahtjev jer da je tužitelju novčana naknada šteta u potpunosti isplaćena.

3. Tijekom postupka sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (stranice 7-23 spisa), priklopljeni predmet ovog suda Pn-1441/22, proveo medicinsko vještačenje (44 i 60) te je saslušan tužitelj (65).

4. Sud nije saslušavao svjedokinju ZP zbog načela ekonomičnosti jer je stanje spisa bilo dovoljno razjašnjeno.

5. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03/, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj 8. kolovoza 2020. stradao kao vozač motocikla marke Kawasaki reg. oznake [registarska oznaka] u prometnoj nesreći na autocesti Zagreb-Split kod mjesta Škabrnja kad je na njega naletio osobni automobil marke Mercedes njemačke reg. oznake [registarska oznaka] je upravljala osiguranica tuženika i kojom prilikom je tuženik zadobio teške tjelesne ozljede. Nije sporna pasivna legitimacija niti da su njegu i pomoć tužitelju nakon ozljeđivanja pružali ukućani niti je sporan tijek kamata. Nesporno je i da je tužitelju već isplaćeno 7.140,48 eura na ime naknade predmetne štete.

7. Među strankama je sporna visina štete pored već isplaćenog iznosa.

8. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne, a dokumentaciju na kojoj se temeljilo vještačenje, sud je ocjenjivao u odnosu procjene je li vještačenje provedeno stručno i pravilno.

9. U svom je iskazu tužitelj naveo da su mu nakon prometne nesreće i zaostali bolovi u desnom ramenu i desnoj nozi, a kako radi kao programer ne može dugo sjediti. Onda mora ustati, prošetati se i vratiti. Zaposlen je u privatnoj firmi, radi od kuće ali ne cijelo vrijeme jer ide i na radno mjesto. Inače ima kod vikendice 3.500,00 kvadrata zemljišta koje je prije obrađivao i gdje je imao vrt, ali ga više nema jer ga više ne može obrađivati niti može kositi oko kuće, već za to treba plaćati. Ne vozi više motor jer ga je strah, a i boli ga noga. Volio je motore, i dalje ih voli, to mu je bio odušak od posla i svega. Koristiti tipkovnicu može s desnom rukom. Bolove osjećam i dalje, konstantno bez obzira miruje li ili ne. Kad hoda, jedno vrijeme je dobro pa se bol pojača i kad sjedi duže se bol pojačava. Ne može stajati na mjestu mirno duže od minute bez boli. Majka mu je pomagala nakon nesreće, nije mogao ni na wc sam, vozili su ga na terapije, živi na brijegu, nema blizu dućana. Po procjeni, bio je nepokretan oko mjesec dana nakon nesreće, možda bi ustao ali ga je bolilo. Nakon terapije se popravilo stanje, ali bolovi su ostali i ima ograničenje koliko može dići desnu ruku, može ju dići iznad ramena, ali ne i okomito uz glavu, inače je dešnjak, ali sad nema snage u desnoj ruci i za neke stvari sad koristi lijevu ruku npr. nošenje terete, otvaranje predmeta i sl. Vještak je pregledao dokumentaciju, pogledao je ruku i nogu i odgovarao je na njegova pitanja, ali sve skupa je trajalo kratko, 10-ak minuta.

10. Sud vjeruje iskazu tužitelja jer je sukladan provedenom vještačenju i životno je logično da s obzirom na zaostale posljedice štetnog događaja, tužitelj ima probleme kako ih je i opisao.

11. U pisanom nalazu i mišljenju vještak je naveo da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio tešku tjelesnu ozljedu, provedeno je liječenje, preporuka liječnika se u cijelosti pridržavao, međutim usprkos toga je tužitelju trajno narušen zdravstveni integritet. Trajne posljedice se manifestiraju kroz umanjenu pokretljivost desnog kuka u lakom stupnju nakon prijeloma desne preponske kosti te desne strane križne kosti koje su zarasle, a liječene su neoperacijskim načinom te kroz umanjenje kretnji u desnom ramenu obruču do 1/4 opsega pokretljivosti u usporedbi sa drugom, zdravom stranom, uzrokovanim zadobivenim lomom desne ključnjače zaraslim provedenim neoperacijskim postupkom. Na temelju navedenog tužitelj nakon predmetnog štetnog događaja ne može više dulje hodati, sjediti, niti nositi i dizati teže terete, a pogotovo se baviti sportskim aktivnostima kojima se bavio prije ove nesreće. Postoji pozitivna korelacija između zadobivenih ozljeda i naprijed navedenog invaliditeta. Uvidom u kopiju zdr. kartona tužitelja prije i nakon predmetnog štetnog događaja je razvidno da nije prije niti nakon štetnog događaja imao sličnu ozljedu. Liječenje je kod tužitelja završeno 26. veljače 2021. od kada datira zadnji nalaz koji je priložen u sudski spis. Trajne posljedice navedenih ozljeda smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja za 20%, u kojem omjeru su potrebiti pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima. Strah, tzv. primarni strah koji se javio u trenutku ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao dva dana, srednjeg intenziteta daljnjih pet dana, a nakon toga se javio period kasnog straha koji je trajao daljnjih dvadeset dana te je bio vezan za ishod liječenja i zaostale tjelesne posljedice. Bol jačeg intenziteta je trpio pet dana, srednjeg intenziteta slijedećih dvadeset dana, da bi još slijedećih šezdeset dana trpio boli slabijeg intenziteta. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna za vrijeme od trideset dana po tri sata dnevno za poslove osobne njege i pomoć pri oblačenju i prilikom odlaska liječniku te na terapije, kao i za najnužnije kućanske poslove. Naruženja nema.

12. U usmenom izlaganju nalaza i mišljenja vještak je naveo da nakon analize priložene dokumentacije, uvida u RTG snimke na CD-u priloženom u spisu pregleda tužitelja proizlazi da se radilo o više prijeloma rebara koji nisu ostavili trajne posljedice te nema dokaza u spisu u smislu ispada respiratorne funkcije, prijeloma križne kosti ili sakruma te križne kosti koji je također bio bez pomaka, zarastao bez pomaka, prijeloma pubične ili preponske kosti desne strane, zarastao s manjim pomakom, prijeloma ključne kosti desne strane u vanjskom dijelu ili ankromijalnom kraju koji je također zarastao bez pomaka. Na temelju pregleda tužitelja i analize ove dokumentacije zaključio je da je tužitelju narušeno zdravlje, integritet te su zaostale trajne posljedice temeljem funkcije desnog kuka te desnog ramenog obruča kako je u vještačkom nalazu i mišljenju detaljno obrazložio. Proces liječenja kod tužitelja je trajao oko 6 mjeseci. Ocjene bolnih dana, straha te tuđe pomoći i njege su dane u kumulativnom opsegu, to znači da tužitelj tijekom jednog dana odnosno 24h nije permanentno trpio bolove, niti strah niti mu je 24 h bila potrebna svakodnevno tuđa pomoć i njega. Tužitelj tvrdi da su bolni dani trajali preko 6 mjeseci. Imajući u vidu težinu ozljeda, vrste ozljeda provedeni period u liječenju smatra ovu ocjenu nerealnom. Naime, već 21.8.2020. traumatolog je naveo u nalazu da tužitelj hoda šepajući iz desnog kuka uz pomoć jedne podlaktne štake. Ovo nije moguće ako tužitelj trpi stalno jake bolove. Ne može se, u tvrdnji da su bolovi smanjeni i da je intenzitet bolova smanjen tek 27.11.2020. a što navodi fizijatar u svojem nalazu, voditi da je do tada tužitelj trpio nesnosno jake bolove. Imajući u vidu karakter ozljeda koje je tužitelj pretrpio ovo bi bilo nerealno ako se uzme u obzir provedeno liječenje. Dakle, kao što je u uvodu istaknuo, kumulativna ocjena bolnih dana je obuhvatila cijeli period u liječenju. Pri tome i dalje ostaje u cijelosti. Što se tiče ocjene straha mora istaknuti da nije psihijatar. Postupio je po rješenju suda u skladu sa zadatkom i uobičajenom praksom i donio ocjenu straha na temelju priložene dokumentacije. Tužitelj se nije liječio kod psihijatra, pretrpljene ozljede nisu ostavile psihičkih posljedica, a ako tužitelj i dalje ustraje na prigovorima predložio bih sudu vještačenje po psihijatru. Također ocjena tuđe pomoći i njege je donesena analizom provedenog liječenja, imajući u vidu korištenje ortopedskog pomagala štaka te s time u vezi nemogućnošću tužitelja da samostalno obavlja radnje koje je naveo u obrazloženju. Također za vrijeme provođenja fizikalne rehabilitacije, i obavljanja nužnih kućanskih poslova. Glede upita u smislu da li je prijelom križne kosti kod tužitelja poremetio biomehaniku desnog kuka i tetivno ligamentarnog aparata zdjelice odgovara da se radilo o prijelomu križne kosti bez pomaka, koji je također zarastao bez pomaka te time nisu poremećeni biomehanički odnosi u zdjelici niti odnosi u tetivno ligamentarnom aparatu zdjelicu odnosno donjih ekstremiteta. Što se tiče ubrzane degeneracije desnog kuka odgovara da je u ocjeni od 20% anticipirao možebitnu kasniju degenerativnu bolest uzrokovanu tupom ozljedom hrskavice zglobnih tijela desnog kuka. Naime, čest je slučaj a što mu je poznato iz dugogodišnje prakse da prilikom prijeloma zdjeličnog obruča a kada nije direktno zahvaćen prijelomom zglob kuka kasnije tijekom života dolazi do razvoja neki puta progresivno agresivnog a neki puta blaže agresivnog tipa poslije traumatske artroze ili degenerativne bolesti zgloba kuka. Na pitanje je li nalaz donio samo na temelju dokumentacije ili i pregleda tužitelja odgovara da je tužitelja pregledao osobno. Na pitanje je li ispitao tužitelja za njegov subjektivni osjećaj bolova kroz period liječenja i kasnije odgovara potvrdno, naveo je u odjeljku subjektivne smetnje tegobe koje mu je tužitelj iskazao. Nije ga pitao koliko je tužitelj osjećao bolove jer se to ne pita, već procjenjuje. Na postavljeno pitanje je li tužitelj osjećao bolove prilikom šepanja, kod tužitelja se radilo o tzv. antalgičnom šepanju, a to je šepanje praćeno bolovima. Nadalje, vezano uz strah odgovara da se primarni strah jakog intenziteta odnosi na bojazan za život i utvrdio ga je na temelju dokumentacije. U prva dva dana u bolnici tužitelj je bio okupiran jakim strahom za život odnosno za ishod liječenja. Što se tiče sportskih aktivnosti koje je naveo u nalazu, mislio je na motociklizam ali taj dio može i povući jer ne utječe na ocjenu iz nalaza i mišljenja.

13. Sud vjeruje nalazu i mišljenju vještaka jer je proveden detaljno, stručno i u skladu s medicinskom dokumentacijom. K tome je vještak detaljno obrazložio svoj nalaz i usmeno i osvrnuo se na prigovore tužitelja te obrazložio zašto nisu utemeljeni.

14. Tužitelj je nakon provedenog vještačenja predložio novo vještačenje i to po vještaku ortopedu traumatologu te ostao kod svih prigovora iz podneska. Navedeni je prijedlog neosnovan jer je vještak sve prigovore otklonio stručno i obrazloženo. Vještak je imao jedino zadršku kod okolnosti da pretrpljene ozljede nisu ostavile psihičkih posljedica te ocjeni straha i naveo da ako tužitelj i dalje ustraje na prigovorima predložio je sudu vještačenje po psihijatru. No tužitelj je nakon toga i dalje ustrajao na vještačenju po ortopedu traumotologu, a ne po psihijatru i to zbog svih okolnosti, a ne straha. Vještak je vještačio pretrpljeni strah po uobičajenim kriterijima te kako tužitelj nije predložio novo vještačenje psihičkih posljedica štetnog događaja po vještaku psihijatru, sud je odbio prijedlog novog vještačenja jer se prijedlog odnosio na sve posljedice štetnog događaja, a novi predloženi vještak ionako nema više stručnih znanja za vještačiti psihičke posljedice od vještaka koji je i vještačio. Stoga je taj prijedlog odbijen.

15. Iz provedenog postupka sud je utvrdio da je tužitelj 8. kolovoza 2020. stradao kao vozač motocikla marke Kawasaki reg. oznake [registarska oznaka] u prometnoj nesreći na autocesti Zagreb-Split kod mjesta Škabrnja kad je na njega naletio osobni automobil marke Mercedes njemačke reg. oznake [registarska oznaka] je upravljala osiguranica tuženika i kojom prilikom je tuženik zadobio teške tjelesne ozljede. Utvrđeno je i da su njegu i pomoć tužitelju nakon ozljeđivanja pružali ukućani te da je tužitelju već isplaćeno 7.140,48 eura na ime naknade predmetne štete. Nadalje, utvrđeno je da je tužitelj pretrpio strah, bol i zaostale posljedice kako je navedeno u točkama 11. i 12. obrazloženja, odnosno da mu je trebala tuđa njega i pomoć, odnosno da su navednee posljedice utjecale na život tužitelja kako je to navedeno u točki 9. obrazloženja.

16. Članak 1045. stavak 1. (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Članak 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti. Članak 19. Stavak 1. ZOO-a propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka određuje da se pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

17. Sud je visinu štete ocjenjivao u odnosu ukupnost ozljeda koje je tužitelj pretrpio i koja su navedena u točkama 11. i 12. obrazloženja, zajedno s problemima koje tužitelj trpi u svom svakodnevnom životu zbog njih. Naime, sud nije uzimao prilikom iznosa samo smanjenu životnu sposobnost kao matematički izračun već je vodio računa koliko navedeno utječe na kvalitetu njegova života. Tužitelj je do štetnog događaja bio aktivna osoba koja ima vrt kod vikendice i koji je prije obrađivao, ali ga više nema jer ga više ne može obrađivati niti može kositi oko kuće, već za to treba plaćati. Ne vozi više motor jer ga je strah, a i boli ga noga. Volio je motore, i dalje ih voli, to mu je bio odušak od posla i svega. Opće je poznato da je hobi važan svakom čovjeku koji ih ima, a tužitelj se svojima ne može više baviti. Vožnja motorom mu je bio odušak od posla, a tog oduška više nema, a ne može ni obrađivati vrt što mu je kao programeru koji posao obavlja pred ekranom zasigurno bilo važno, odnosno, nemogućnost obrađivanja vrta mu teško pada. Osim gubitka hobija, otežano mu je i obavljanje svog posla jer radi kao programer te ne može dugo sjediti, mora ustati, prošetati se i vratiti se za računalo. Stoga proizlazi da mu je posao teže obavljati nego ranije, a više ne može obavljati aktivnosti koje su ga prije u slobodno vrijeme opuštale od posla. K tome, tužitelj je nastradao u dobi od 42 godine iz čega proizlazi da je još dug niz godina mogao biti fizički aktivan sa svojim hobijima, odnosno, da će još dugo vremena trpjeti u svom radu. Uz sve navedeno, sud je uzeo u obzir i inflatorna kretnja koja su općepoznata u RH i zbog kojih je od nastanka štetnog događaja 2020. do presuđenja u ovom postupku došlo do rasta životnih troškova. Zbog navedenog je utvrđeno je da tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada iznos od 10.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete.

18. Tome treba pridodati štetu koju je tužitelj imao zbog pružanja tuđe njege i pomoći. Za tuđu njegu i pomoć je utvrđeno da je tužitelju bila potrebna u opsegu od tri sata dnevno kroz tri mjeseca. Cijenu sata pružanja tuđe njege i pomoći sud je procijenio na 4,00 eura po slobodnoj ocjeni u skladu s čl. 223. st. 1. ZPP-a. Ukupno je riječ o 90 sati pomoći što pomnoženo s 4,00 eura po satu iznosi 360,00 eura.

19. Ukupno je riječ, dakle, o 10.360,00 eura koliko pripada tužitelju. S obzirom na to da je tužitelju već plaćeno 7.140,48 eura, proizlazi da razlika koju je tuženik dužan isplatiti tužitelju iznosi 3.219,52 eura koliko je i naloženo tuženiku platiti tužitelju točkom I izreke.

20. Stoga je trebalo odbiti tužbeni zahtjev za ostatak od 3.132,73 eura na koje tužitelj nema pravo, zajedno s kamatama na taj iznos.

21. Članak 154. stavak 2. ZPP-a propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva

22. Tužitelj je uspio s osnovom što nosi 50% uspjeha u parnici, dok se visina koja se odnosi na preostalih 50% uspjeha dijeli. Tužitelj je tražio 6.352,25 eura, a uspio s 3.219,52 eura što znači da je s visinom uspio s 50 posto. Odnosno, ukupno je uspio sa 75% u kojem omjeru mu pripadaju troškovi postupka.

22. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23, u daljnjem tekstu: Tarife), i to na temelju br. 52/3 Tarife koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

23. Tužitelju je priznat trošak sastavljanja tužbe u iznosu od 200,00 eura prema br. 7. t. 1 Tarife. Nadalje, pripada mu za sastavljanje podnesaka od 23. veljače 2023. iznos od 200,00 eura prema br. 8.1. Tarife, te pristup na ročišta 25. rujna 2023., 13. rujna 2024 i 17. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura prema br. 9.1. Tarife za svako. Ukupno je riječ o 1.000,00 eura što s PDV-om iznosi 1.250,00 eura. Tome treba pridodati trošak pristojbe na tužbu i presude u iznosu od 54,99 eura za svako. Ukupno je riječ o 1.359,98 eura, a tužitelju pripada 75% od navedenog, odnosno, riječ je o 1.020,00 eura. Tome treba pridodati trošak vještačenja od 232,18 eura u cijelosti jer je tj trošak bio nužan za uspjeh u sporu. Sveukupno je riječ o 1.252,18 eura koliko je točkom III izreke naloženo tuženiku platiti tužitelju.

24. Tužitelju nije priznat trošak sastavljanja podnesaka od 19. veljače 2024. i 23. veljače 2024. jer je njima neosnovano prigovarao nalazu i mišljenju vještaka,

25. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sudac:

Ivan Borković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun., uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku po pun.