Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-2284/2023-17

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku LV protiv tuženika RTL Hrvatska d.o.o. za usluge, OIB 07330149920, Krapinska ulica 45, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 17. veljače 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 31. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku RTL Hrvatska d.o.o. za usluge, Zagreb, Krapinska 45, OIB: 07330149920, da isplati tužitelju CV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskom zastupniku VV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade nematerijalne štete iznos od 3.000,00 EUR (tritisuće eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenoj po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, a koja na iznos naknade štete teče od podnošenja tužbe pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku RTL Hrvatska d.o.o. za usluge, Zagreb, Krapinska 45, OIB: 07330149920, da naknadi tužitelju CV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskom zastupniku VV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.638,98 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2025. g. određenoj po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena, a koja na iznos parničnog troška teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tuženik je kao nakladnik u rubrici elektroničke publikacije net.hr, na internet adresi https://net.hr/ dana 27.06.2023. god. u 07:43 sati, u 09:49 sati, objavio članak od strane neimenovanog autora iz odjela HOT.HR pod naslovom ''FEŠTALO SE UZ LIKERE I C / FV pokrenuo novi biznis: ZV zabavljao mlade dame, a MV zbog haljine ostavila sve u sjeni, čak i L', a u kojem je članku objavljena fotografija maloljetnog tužitelja odnosno tužitelju je počinjena znatna neimovinska šteta povredom prava osobnosti, a kako je to navedeno u nastavku.

    2. Dana 26.06.2023.god. u Galeriji Food, u Splitu, održavao se poseban događaj na kojem je bila predstavljena linija mediteranskih rakija i likera glazbenika gosp. FV – Madre Badessa. Taj događaj bio je organiziran na otvorenom prostoru, trgu, a među prisutnima su bili gosp. VV (u daljnjem tekstu: „gosp. VV“) zajedno sa svojom suprugom i maloljetnim sinom (u daljnjem tekstu: „maloljetni sin“ ili „tužitelj“), a sve obzirom da su gosp. VV i gosp. KV dugogodišnji prijatelji s bliskim obiteljskim odnosima. Tijekom predmetnog događaja, fotografi su željeli fotografirati gosp. VV, kojom prilikom ih je gosp. VV kao i obično zamolio da pričekaju kako bi maknuo svog maloljetnog sina iz kadra, a nakon čega je dozvolio da se njega fotografira.

    3. Važno je napomenuti da gosp. VV izričito nije pristao na fotografiranje svoga maloljetnog sina, što je većini fotografa koji prate gosp. VV, već i poznato. Nedugo nakon opisanog fotografiranja, gosp. VV je zajedno sa svojom obitelji napustio sam centar događanja te otišao u sporednu uličicu kako bi nastavio komunicirati i družiti se sa svojim prijateljima i kolegama. Međutim, unatoč jasnom zahtjevu gosp. ĆV da se ne fotografira njegov maloljetni sin, prilikom ponovnog fotografiranja gosp. ĆV, njegov maloljetni sin našao se u kadru iako su se u tom trenutku supruga i maloljetni sin gosp. ĆV nalazili sa strane te nisu sudjelovali u komunikaciji s gosp. ĆV te njegovim prijateljima, koji su bili fotografirani.

    4. Dakle, unatoč što je gosp. VV prethodno decidirano zamolio fotografe da ne fotografiraju njegovog maloljetnog sina, tuženik je sljedeći dan od predmetnog događanja objavio spornu fotografiju i to bez ikakve zaštite identiteta maloljetnog djeteta, ovdje tužitelja.

    5. Nesporno je da otac tužitelja, pjevač gosp. VV, predstavlja javnu osobu. Međutim, njegova pjevačka karijera je nešto zbog čega je biti dijelom medijskog prostora sastavni dio njegovog medijskog života i karijere, no isto se ni na koji način ne odnosi na druge članove njegove obitelji, a osobito ne na njegovog maloljetnog sina. Štoviše, gosp. VV svoj obiteljski život drži strogo privatnim te se o njemu ne izjašnjava u medijima, a na svim svojim društvenim kanalima, uključujući i profile na društvenim mrežama, nikada ne objavljuje fotografije iz kojeg bi bio vidljiv identitet njegovog djeteta. Naime, gosp. VV je itekako svjestan da medijska pozornost nikako nema pozitivan učinak za rast i razvoj djeteta, a niti je na njegovu dobrobit, obzirom da isti nije sudionik javnog života.

    6. Prethodno opisana zaštita dječje privatnosti o kojoj gosp. VV uvelike brine, široko je poznata svim medijima. U tom smislu, gosp. ĆV je dana 07. veljače 2023.god., povodom Dana sigurnijeg interneta, dodijeljena prestižna nagrada „Like za privatnost djeteta“ od strane Centra za sigurniji internet, koji je pripadnik međunarodnih organizacija INHOPE i INSAFE koje svake godine ujedinjuju Centre za sigurniji internet diljem svijeta kako bi podigli svijest o važnosti sigurnosti na internetu. Iz prethodno navedenog, razvidno je kako gosp. VV aktivno proklamira zaštitu dječje privatnosti i obiteljskog života, a što je medijima u Republici Hrvatskoj svakako i općepoznato.

    7. S obzirom da je u navedenom članku objavljena fotografija maloljetnog tužitelja bez zamućivanja objavom koje je tužitelju počinjena šteta, tužitelj je neposredno nakon saznanja za objavu informacija iz članka iz toč. II ove Tužbe, dana 04.07.2023.god. podnio tuženiku kao nakladniku Zahtjev za objavu isprike, sve sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o medijima (NN br. 59/2004, 84/2011, 81/2013, 114/2022, dalje u tekstu „Zakon o medijima“).

    8. Navedenim je ispunjena osnovna procesna pretpostavka za podnošenje tužbe radi naknade štete u predmetnoj pravnoj stvari, sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o medijima te tužitelj u zakonski propisanom prekluzivnom roku podnosi ovu tužbu za naknadu štete, a sve sukladno članku 23. Zakona o medijima.

    9. Tuženik je nakon zaprimanja zahtjeva uklonio spornu fotografiju te je voditelj odjela pravnih poslova tuženika, tužitelju odgovorio na zaprimljeni zahtjev tvrdeći da se maloljetno dijete ne nalazi u prvom planu te kako prosječni posjetitelj elektroničke publikacije dijete nije ni primijetilo, a kamoli identificirao dijete. S obzirom da tuženik nije objavio ispriku do dana podnošenja ove tužbe, tužitelju nije ni na koji način nadoknađena šteta.

    10. Uklanjanjem fotografije nije u cijelosti nadoknađena šteta tužitelju, uzrokovana objavom fotografije djeteta bez zamućivanja identiteta, posebice obzirom na djelatnost i povećanu razinu profesionalnosti koja se od tuženika kao novinara i medija očekuje. Naime, fotografija koja je bila objavljena bez zamućivanja identiteta djeteta, neosporno je otkrila njegov identitet. Isto tako, osobe koje su vidjele predmetnu fotografiju, istu su već i komentirali, što je tuženik mogao i primijetiti prije uklanjanja sporne fotografije. Time je šteta već bila učinjena, a djelomično uklanjanje fotografije nije dovoljno kako bi se šteta u potpunosti nadoknadila. Posebice obzirom da gosp. VV već godinama pokušava zaštiti privatnost i identitet svoga maloljetnog sina, a što je tuženik jednom objavom onemogućio uz nepoštivanje niže opisanih zakonskih odredaba te samog Kodeksa časti hrvatskih novinara.

    11. Naprijed navedenom objavom fotografije na kojoj se jasno može prepoznati i identificirati tužitelj, tužitelju je počinjena nemjerljiva neimovinska šteta i to povredom prava osobnosti, poglavito temeljna ljudska prava na osobni i obiteljski život, sve u smislu odredbi čl. 35. Ustava Republike Hrvatske (NN br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10,

    05/14), čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) i čl. 7. i 16. Zakona o medijima.

    12. Naime, sukladno čl. 16. Zakona o medijima, mediji su dužni poštivati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje te se izričito zabranjuje objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta. Kao što je prethodno napomenuto, prilikom objave fotografije nije zaštićen identitet tužitelja kao maloljetnog djeteta obzirom da predmetna fotografija nije zamagljena, zbog čega je tuženik postupio suprotno odredbi čl. 16. važećeg Zakona o medijima.

    13. Konvencija o pravima djeteta kao najvažniji međunarodni pravni akt kojim se štite dječja prava u čl. 16. jamči svakom djetetu pravo na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled.

    14. Odnos medija prema djeci uređuje i Kodeks časti Hrvatskog novinarskog društva koji je stup profesionalnih etičkih načela, a obveza novinara je da se tih načela i pridržavaju. Tako je točkom 19. i 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara propisano cit.:

    15. ''Novinar ne smije intervjuirati niti fotografirati dijete (do 14 godina) bez njegovog pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete. Ako takav pristanak i postoji, nedopustivo je intervjuiranje ili fotografiranje djeteta kojim bi mogla biti ugrožena njegova dobrobit. Isto vrijedi i za bilo koji drugi postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu''.

    16. ''Novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Medijski prilozi o takvim slučajevima ne smiju omogućiti identifikaciju djeteta ili maloljetnika. Identitet djeteta ili maloljetnika dopušteno je otkriti samo iznimno, kada je to u javnom interesu i ne ugrožava dobrobit djeteta ili maloljetnika, te uz pristanak roditelja ili skrbnika djeteta ili maloljetnika, ili kada to radi dobrobiti djeteta traže državna tijela.''

    17. Da je opisano postupanje tuženika protupravno nesumnjivo proizlazi i iz odredbe čl. 59. st. 1. točka 13. Zakona o medijima kojom je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba (nakladnik) koja objavom programskog sadržaja povrijedi prava djece i mladeži iz čl. 16. st. 1. Zakona o medijima (točnije objavi informaciju kojom otkriva identitet djeteta i ugrozi njegovu dobrobit). Nadalje, Kaznenim zakonom u članku 178. određeno je kažnjavanje jednom godinom zatvora onoga tko iznese podatak iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, objavi fotografiju ili otkrije identitet djeteta te time na bilo koji način ugrozi njegovu dobrobit. Kazna je dvostruko uvećana ako se to djelo učini javno, putem medija a trostruko uvećana ako to isto djelo počini netko kao službena osoba ili u obavljanju profesionalne djelatnosti.

    18. Neprimjereno izlaganje u medijima kao i izlaganje bez pristanka može dodatno traumatizirati djecu i negativno utjecati na njihov razvoj, potaknuti neželjene reakcije okoline, učiniti njihovu intimu dostupnom svima, izložiti ih traumatizirajućem vrednovanju, neugodnim komentarima, pa čak i ugroziti njihovu sigurnost. Danas, više nego ikad, problematične su objave upravo u elektroničkim publikacijama, kao što je to slučaj s tuženikom, jer nažalost cyberbulling je nemoguće kontrolirati, spriječiti i otkloniti od djece, što na njih ostavlja trajne posljedice. Upravo to je gosp. VV to želio spriječiti za tužitelja, što mu je sve do objave tužitelja polazilo za rukom, jer tužitelj nikada prije nije objavljen u medijima, pa je upravo tuženik taj koji je otkrio identitet djeteta javnosti. Kada je to dijete javne osobe interes javnosti je tim veći, pa su i posljedice i šteta teži.

    19. Sukladno naprijed navedenom, objava sporne fotografije u predmetnom članku uvelike ugrožava dobrobit tužitelja odnosno maloljetnog djeteta, pri čemu je istome nanesena nemjerljiva neimovinska šteta.

    20. Slijedom svega navedenog, tužitelj u ovom postupku od tuženika potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u visini 3.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate.

    21. Tuženik u odgovoru na tužbu, prvenstveno, ne osporava da je dana 27. lipnja 2023. godine na internet portalu www.net.hr objavljen članak pod naslovom „FEŠTALO SE UZ LIKERE I RAKIJU! KV pokrenuo novi biznis: ZV zabavljao mlade dame, a MV zbog haljine ostavila sve u sjeni, čak i

    L“ pod sljedećim linkom: https://net.hr/hot/zvijezde/tonci-huljic-pokrenuo- novi-biznis-graso-zabavljao-mlade-dame-a-mia-dimsic-zbog-outfita-ostavila- sve-u-sjeni-cak-i-rozgu-e106cea8-14b0-11ee-a48c-0ee8f36581c7/a2f12b12- 14b1-11ee-98ee-0ee8f36581c7, te da se na jednoj od fotografija objavljenih ispod navedenog članka, u djeliću kadra navodno nalazio i maloljetni tužitelj (navodno jer tuženik nema saznanja je li to doista maloljetni tužitelj ili nije).

    22. Tuženik pojašnjava kako se na prvotno objavljenoj fotografiji, a radi koje je tužitelj pokrenuo ovaj postupak, nalaze u krupnom kadru organizator „eventa“ KV i pjevač ZV, te je razvidno da isti poziraju fotografu, dok se u lijevom donjem uglu u jednom manjem dijelu očito slučajno našlo i dijete

    – očito maloljetni tužitelj.

    23. Tuženik ističe kako su sve fotografije snimljene na javnom događaju koji se spominje u navedenom članku, pa tako i sporna fotografija, preuzete od PIXSELLA - jedne od vodećih hrvatskih video i foto agencija s kojom tuženik ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji. Obzirom na navedeno, tuženik nije imao razloga posumnjati da u vezi sporne fotografije nisu riješena sva prava nužna za objavljivanje, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je fotografija snimljena na javnom mjestu u sklopu događaja otvorenog za javnost.

    24. Nadalje, iz same fotografije razvidno je da se maloljetni tužitelj evidentno slučajno zatekao u kadru, obzirom da se nalazi u pozadini fotografije, slijedom čega tuženik predlaže da sud na navedene okolnosti provede dokaz saslušanjem autorice sporne fotografije NV na adresi agencije PIXSELL – društva Pixel Media d.o.o., Oreškovićeva ulica 3D, Zagreb.

    25. Međutim, tuženik je odmah po saznanju za činjenicu da ista prava očito nisu regulirana, a to je bilo po primitku tužiteljevog zahtjeva za objavom isprike, uklanjanjem fotografije i isplatom iznosa od 6.000,00 EUR, predmetnu fotografiju i uklonio. O tome je i obavijestio punomoćnicu tužitelja dopisom od dana 10. srpnja 2023. godine u kojem je naveo i da bi bilo kontraproduktivno objavljivanje isprike, s obzirom na činjenicu da je fotografija već bila uklonjena, a kako je maloljetni tužitelj bio u pozadini fotografije, logično je bilo za pretpostaviti da prosječni posjetitelj elektroničke publikacije dijete nije ni primijetio, a kamoli povezao da se radi o djetetu ĆV ili na bilo koji način identificirao dijete. Na navedene okolnosti tuženik predlaže saslušanje glavnog urednika elektroničke publikacije www.net.hr SV na adresi tuženika.

    26. Slijedom navedenog, a obzirom na činjenicu da je člankom 21., stavkom 4. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13, 114/22) propisano da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu, razvidno je da ne postoji odgovornost tuženika.

    27. Nadalje, tuženik izričito osporava navode da bi objavom sporne fotografije tužitelju nastala ikakva šteta odnosno da bi na bilo koji način bila ugrožena dobrobit djeteta. Štoviše, ove navode tužitelj uopće ne potkrepljuje nikakvim dokazima, već samo paušalno ponavlja da je objavom fotografije ugrožena dobrobit djeteta te navodi sve zakonske propise koji bi bili relevantni i primjenjivi u drugim slučajevima u kojima doista i je ugrožena dobrobit djeteta. Što ovdje nije slučaj, a niti je sam tužitelj naveo na koji način i kako mu je to točno objavom sporne fotografije bila ugrožena dobrobit.

    28. Naime, kao što je gore navedeno, prosječni posjetitelj elektroničke publikacije dijete vjerojatno nije ni primijetio, a kamoli da bi imao saznanja da je to sin zakonskog zastupnika maloljetnog tužitelja ĆV. Nitko ga vjerojatno nije ni uočio, obzirom da je isti bio vidljiv u jednom djeliću fotografije i to skroz u pozadini, a fokus odnosno krupni kadar je bio usmjeren na organizatora predmetnog događaja FV te pjevača ZV.

    29. Ujedno, tuženik u potpunosti osporava navode zakonskog zastupnika maloljetnog tužitelja u kojima posebno ističe „kako već godinama pokušava zaštititi privatnost i identitet svog maloljetnog sina, a što je tuženik objavom onemogućio.“ , te da do objave fotografije od strane tuženika, „tužitelj nikada prije nije objavljen u medijima“, obzirom da se upravo na javno otvorenom Instagram profilu ĆV, koji ima preko 30 000 pratitelja, nalaze i fotografije njegovog sina - maloljetnog tužitelja, a na kojima nije zaštićen njegov identitet i koje objavljuje upravo sam VV

    30. Pa je tako primjerice VV dana 12. svibnja 2023. godine objavio fotografiju iz Londona na kojem se vrlo jasno vidi tužitelj i to u prvom planu!

    Navedeno je razvidno iz sljedećih linkova:

    https://www.instagram.com/p/CsJr49TNVgH/?img_index=1

    https://www.instagram.com/p/Cs0qzSQt_8n/?img_index=1

    31. Nadalje, VV na svom službenom Facebook i Instagram profilu objavljuje i fotografije druge djece sa svojih koncerata, i to bez zamućivanja, pa bi se po toj logici dalo zaključiti da je svoj toj djeci čiji je identitet na taj način otkriven ugrožena i njihova dobrobit. Upravo slijedom navedenog svi argumenti i navodi zakonskog zastupnika maloljetnog tužitelja istaknuti u tužbi su u potpuno neosnovani i na zakonu neutemeljeni.

    32. Tuženik nadalje tvrdi da je predmetna fotografija imala iznimno malu posjećenost odnosno istu su vidjele svega 64 osobe, što je značajno manje od prosjeka. Naime, sam je članak vidjelo 7 769 osoba (bez pregledavanja fotografija), a najčitaniji članak tog tjedna imao je preko 150 000 posjetitelja! 33. Također, primjera radi, tuženik navodi da u jednoj pravnoj stvari, u kojoj je tužitelj N.V. tužio tuženika radi naknade štete nastale objavom članka na internetskom portalu www.vijesti.rtl.hr, čija je posjećenost također bila izrazito mala, točnije sporni je članak vidjelo svega 659 ljudi (što je opet puno više od 64 osobe), sud je dosudio tuženiku na ime naknade neimovinske štete iznos od svega 5.000,00 kn, time da je u predmetnom postupku dokazan nastanak štete, kao i sve ostale pretpostavke koje se trebaju dokazati u takvim postupcima, dok u ovoj pravnoj stvari niti je dokazan osnov, a kamoli visina tužbenog zahtjeva. Stoga tuženik dostavlja presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1792/2016 od dana 31. svibnja 2017. godine te presudu Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-1079/2017 od dana 25. travnja 2019. godine, koje su presude donijete u predmetnom postupku.

    34. Tuženik dostavlja i sudsku praksu u djelomice sličnoj pravnoj stvari pa je tako Općinski građanski sud u presudi poslovni broj Pn-2061/2021 od dana 31. ožujka 2023. godine u postupku radi naknade štete u kojem je tužitelj tužio radi objave fotografije ispod članka u kojem se on (tužitelj) nalazi s osobom koja je spomenuta u članku i na koju se članak odnosio, dok sam tužitelj nigdje nije spomenut u ni u kojem kontekstu, ukazao na sljedeće bitne stvari:

    -

    „…članak se, pa tako niti naslov niti na koji način ne povezuje s osobom tužitelja, a niti se isto niti posrednim putem može dovesti u vezu s tužiteljem“

    -

    „naime, sud će dosuditi naknadu tužitelju samo ako nađe da isto opravdavaju težina povrede i okolnosti slučaja“

    -

    „u objavi utuženog članka, a koji se smatra štetnom radnjom nema protupravnosti, odnosno namjere za uzrokovanje štete tužitelju“

    -

    „U građanskom pravu namjera se određuje prema subjektivnom odnosu počinitelja prema djelu. Namjera postoji kada je štetnik (novinar) postupao znajući i hotimice; htio je i radnju i njezinu posljedicu (štetu). Namjera se nikad ne predmnijeva; nego je oštećenik mora dokazati.“

    35. Upravo su sve ove relevantne činjenice primjenjive na ovaj predmet.

    36. Također, i da se utvrdi da je zaista i došlo do povrede prava osobnosti, a što ovdje tuženik izričito osporava, svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične naknade neimovinske štete, a što je i stav postojeće sudske prakse. Pa tako primjerice Općinski građanski sud u Zagrebu u presudi poslovni broj Pn-1982/2019 pod od dana 23. listopada 2023. godine navodi i da „Svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične naknade neimovinske štete. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete kao oblik popravljanja samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda osobe.“

    37. U konačnici, tužitelj apsolutno ni na koji način nije dokazao da mu je samom objavom sporne fotografije nastala ikakva šteta, time da je za utvrđenje štete potrebno dokazati postojanje svih pretpostavki za istu, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, jer sama činjenica da je tuženik i objavio spornu fotografiju na kojoj je prikazan maloljetni tužitelj, ne čini notornim nanošenje bilo kakve štete, a osobito povredu prava osobnosti, časti, ugleda i dostojanstva, kako to tvrdi zakonski zastupnik maloljetnog tužitelja.

    38. Također, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva koji je postavljen u nesporno previsokom iznosu koji nije ničime opravdan, a niti je ikakva šteta dokazana. U ovom dijelu tuženik mora ponovno istaknuti nekoliko činjenica relevantnih za ovaj postupak, a to su:

    •

    činjenica da se maloljetni tužitelj očito posve slučajno našao u kadru jer je autorica fotografije fotografirala FV i ZV •

    ime maloljetnog tužitelja se nigdje nije spomenulo, niti ga je prosječni čitatelj elektroničke publikacije mogao identificirati niti povezati s

    ĆV

    •

    tuženik je odmah po primitku zahtjeva tužitelja (a time i saznanja da prava za objavom očito nisu regulirana) spornu fotografiju i uklonio, čime je razvidno da je tuženik postupao u dobroj vjeri odnosno da •

    u objavi spornog priloga nema protupravnosti odnosno namjere za uzrokovanje štete tužitelju.

    39. Stoga, tužitelj nije dokazao uzročnu-posljedičnu vezu i protupravnost radnji tuženika koje su uzrokovale tobožnju štetu, a koje se sve pretpostavke moraju kumulativno ispuniti kako bi se o ikakvoj osnovi za naknadu štete moglo uopće raspravljati. Prema tome, povreda prava osobnosti i naknada na ime neimovinske štete apsolutno je bespredmetna jer tužitelj ni na koji način nije dokazao da mu je šteta nastala objavom spornog fotografije.

    40. Slijedom svega gore navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te ga obvezati na naknadu troška tuženiku.

    41. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u fotografiju iz članka "Feštalo se uz likere i rakiju / FV pokrenuo novi biznis: ZV zabavljao mlade dame, a MV zbog haljine ostavile sve u sjeni, čak i L" od 27.6.2023., nagrada "Lajk za privatnost djeteta" VV, zahtjev za objavu isprike od 4.7.2023., odgovor od 10.7.2023., Google analitiku, saslušani su VV i DV, zz. tužitelja, saslušani su svjedoci BV i NV.

    42. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

    43. Među strankama sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

    44. Među strankama nije sporno da je tuženik kao nakladnik u rubrici elektroničke publikacije Net.hr dana 27.6.2023. objavio članak pod naslovom "Feštalo se uz likere i rakiju / FV pokrenuo novi biznis: ZV zabavljao mlade dame, a MV zbog haljine ostavile sve u sjeni, čak i L", u kojem članku je objavljena fotografija maloljetnog tužitelja.

    45. Radi navedenog ovom sudu podnesena je tužba iz razloga jer je uz članak objavljena fotografija maloljetnog tužitelja, čime je tužitelju počinjena znatna neimovinska šteta povredom prava osobnosti.

    46. Tuženik svoju odgovornost osporava ističući sljedeće činjenice:

    -

    da je maloljetni tužitelj očito posve slučajno se našao u kadru jer je autorica fotografije fotografirala FV i ZV,

    -

    ime maloljetnog tužitelja nigdje nije spomenuto niti ga je prosječni čitatelj elektroničke publikacije mogao identificirati, niti povezati s

    ĆV,

    -

    tuženik je odmah po primitku zahtjeva tužitelja (a time i saznanja da prava za objavom očito nisu regulirana) spornu fotografiju i uklonio, čime je razvidno da je tuženik postupao u dobroj vjeri,

    -

    u objavi spornog priloga nema protupravnosti odnosno namjere za uzrokovanje štete tužitelju,

    -

    tužitelj ničim nije dokazao uzročno-posljedičnu vezu i protupravnost radnji  tuženika  koje  su  uzrokovale  neimovinsku  štetu,  a  koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

    47. Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je saslušavao zz tužitelja VV i suprugu UV, te NV i BV.

    48. ZZ tužitelja VV u svom iskazu naveo da je dana 27.6.2023. bio u Splitu sa suprugom i djetetom, obzirom je nastupao na Melodijama Jadrana, a nakon nastupa uslijedilo je druženje kod zajedničkog prijatelja FV na kojem je on prezentirao neke svoje proizvode i na koje u bili pozvani. To se sve događalo u staroj jezgri Splita, sama prezentacija odvijala se na terasi jednog kafića ispred kojeg se nalazila mala uličica za prolaženje. Bilo je novinara na prezentaciji, međutim zamolio ih je da ga ne slikaju sa djetetom, što je tada bilo poštivano. Odradio je svoj dio fotografiranja, izjava i time zapravo je ta prezentacija završila. Točnije, time je završio njegov službeni dio. Njegova supruga s djetetom izašla je u uličicu ispred kafića, međutim tamo su nastavili razgovor sa ŽV, kojeg je poželio pozdraviti i sin, bio je još i ZV i nastavili su druženje, posve neformalno. Međutim, sljedećeg dana dobivao je pozive od prijatelja i poznanika da je na portalu čiji je nakladnik tuženik osvanula slika njegovog djeteta. Njegova privatnost i privatnost njegove obitelji, a posebno malodobnog djeteta, tada je imao 4 godine, izuzetno je važna i nastoji svoju obitelj što više zaštititi od javnog posla kojim se bavi. Odmah je otišao na portal Net.hr, i doista je na portalu bila slika njegovog djeteta sa jasno vidljivim licem. Supruga i on bili su s tom činjenicom uznemireni, posebno jer je objavljena slika njegovog djeteta, čiju privatnost posebno nastoji zaštititi, kao i privatnost supruge koja ne želi biti izložena u javnosti, što je u konačnici pravo svakog građanina, bez obzira na posao kojim se on bavi. Odmah je kontaktirao neke od poznanika iz medija, koji su mu savjetovali da uzme odvjetnika i traži uklanjanje slike djeteta sa portala, također su tražili i ispriku radi te objave. Slika jest uklonjena sa portala, misli da je prošlo nekoliko dana do uklanjanja, ali ispriku nikada nisu dobili. Neko posebno opravdanje za neobjavljivanje isprike nisu dobili, što je kod njega uzrokovalo sumnju da bi se to moglo eventualno i ponoviti, što mu je bilo bitno, tim više što sada već ima i drugo dijete i, kao što je naveo, privatnost obitelji mu je na prvom mjestu. Čak je dobio i nagradu za najodgovornijeg roditelja od Centra za sigurnost na internetu jer ne objavljuje nigdje slike svojeg djeteta, svoje djece, možda ponekad objavi sliku, ali bez da je vidljivo lice djeteta. Samom činjenicom da se to dogodilo smatra da je čitav trud kojeg su on i supruga uložili da zaštite svoj privatni život upropašten je tom objavom i takvim postupanjem portala. Inače je poznat u medijima da izuzetno štiti privatnost svoje obitelji. Njima je bilo doista najteže palo i bili su uzrujani činjenicom da je netko bez ikakvog pitanja objavio sliku njihovog djeteta, a da pritom nije zamaglio primjerice njegovo lice, što se u takvim situacijama čini. Iskazao je da se radilo o događaju koji nije bio otvoren za javnost, već samo za pozvane uzvanike. Dodao je da se iz objavljene fotografije može znati da se radi baš o njegovom djetetu, jer je dijete bilo s njegovom suprugom, a postojale su situacije kada su supruga i on bili slikani, primjerice na Cvjetnom trgu od nekih novinara koji su bili zainteresirani za objavu fotografije, tako da je lik njegove supruge poznat u javnosti, bez obzira na njezinu želju za privatnošću. Na njegovom Instagram profilu su objavljene slike djece iz publike sa koncerata, ali u svojoj komunikaciji sa publikom znade i reći da će biti slikana publika, znači i djeca ukoliko se nalaze u publici, i posebno pojasni roditeljima da ukoliko ne žele da im djeca budu objavljena na fotografiji, neka iz uklone sa mjesta na kojem je slikano.

    Pun. tuženika predočio je fotografiju na kojoj se nalazi sa suprugom i djetetom, koju je objavio na svom Instagram profilu,te je iskazao da je to bilo za vrijeme njihova putovanja u London, ali e dijete je tada imalo sunčane naočale, šiltericu i njegovo lice nije bilo toliko prepoznatljivo na fotografiji, to je bila jedina fotografija na kojoj se vidi lice njegovog djeteta.

    49. Svjedok DV u cijelosti se ponovila iskazu supruga koji je vrlo detaljno opisao što se zbivalo i koje su bile posljedice objavljivanja fotografija njihovog djeteta, a imaju o tome zajedničko mišljenje. Istakla je da se sa djetetom kretala i udaljavala od događaja tako da nije uočila niti je bila u prilici primijetiti da ih bilo tko fotografira.

    Fotografija je nastala na ulici ispred te terase na kojoj je bilo događanje.

    50. Svjedok BV iskazao je da je zaposlen sam na mjestu voditelja digitalnih proizvoda. Glede članka koji je predmet ovog spora i sporne slike koja je objavljena uz članak istakao je da se radi o članku tipa galerija fotografija. I svaka fotografija ima svoju stranicu. Pregledom svake stranice može se mjeriti gledanost svake fotografije. Obično to bude najgledanija prva stranica, da bi tijekom daljnjeg listanja gledanost opadala. To je tako uobičajeno i u načelu je to tako. Naime, što se sporne slike radi, nakon što se utvrdilo da se radi o spornoj slici, ista je odmah uklonjena od strane redakcije, međutim ja ne zna točnu informaciju kada je to bilo. Onog trenutka kada se slika ukloni, nemoguće je više utvrditi točnu poziciju na kojoj se fotografija nalazila. Međutim, pregledom galerije fotografija mi su utvrdili gdje se otprilike fotografija mogla nalaziti, i na taj način mogli su utvrditi otprilike i broj pregleda te fotografije. Ono što su uspjeli utvrditi jest da je bilo otprilike 64 pregleda korisnika koji su vidjeli tu fotografiju. Što se tiče posjećenosti svake od galerija fotografija, može se reći da zavisi koliko je korisnicima odnosno čitateljima interesantna, međutim obzirom se pregledi uglavnom mogu mjeriti po tome koliko je članak interesantan korisnicima, pregledi variraju između 30000 ukoliko se radi o interesantnim člancima, a posjećenost ove konkretno galerije odnosno članka bilo je negdje oko ukupno 7000 pregleda. To bi spadalo ispod prosjeka čitanosti i pregleda. Točnije, govorimo o korisnicima odnosno uzorku kojeg uzimamo u obzir prilikom mjerenja pregleda i čitanosti.

    Uz članak se nalazi i galerija fotografija, i svatko tko čita članak ne može vidjeti cijelu galeriju, kad pročita članak korisnik vidi prvu fotografiju, a onda listajući može pregledati 2., 3. Po njihovom zaključku sporna fotografija nije bila ni prva, ni druga, ni treća nego dalje, a maksimalni broj korisnika bio je 64.

    51. Svjedok NV je iskazala da je autorica fotografije koja je sporna u ovom postupku i zapravo u središtu fotografije su KV i ZV. Radilo se i o članku koji se odnosio na faktično Huljićeve likere i rakije, a fotografija je nastala u uličici koja se nalazila pored kafića u kojem se zapravo odvijao cjelokupni događaj, i ostali ljudi prolaze tom uličicom, a dijete ĆV na fotografiji našlo se slučajno, nikakva namjera nije bila, dok je slikala nije ni primijetila da se i dijete nalazilo u kadru, a iskreno ne biti niti prepoznala da se radi o djetetu ĆV. Nema saznanja koliko dugo je ta fotografija je ostala u otpremi članka uz koji je fotografija i išla. U firmi fotografija više niti ne postoji u sustavu, vjerojatno na intervenciju ĆV. Ulica u kojoj je fotografija nastala ni na koji način nije bila zatvorena za javnost.

    52. Nakon provedenih saslušanja nedvojbeno je utvrđeno da je VV zajedno sa suprugom i djetetom prisustvovao kao uzvanik na zajedničkom druženju kod prijatelja FV na kojem je FV prezentirao svoje proizvode. Iako je na prezentaciji bilo novinara zz tužitelja je istakao da je zamolio novinare da ga ne slikaju s djetetom, što je u tom trenutku poštivano, međutim naposljetku malodobni tužitelj, sin ĆV, slikan je zajedno s majkom u uličici ispred terase u kojoj se zbivao događaj.

    53. Prema iskazu zz tužitelja već sljedećeg dana počeo je dobivati pozive prijatelja i poznanika da je na portalu čiji je nakladnik tuženik osvanula slika njegovog malodobnog djeteta, što mu je osobito teško palo jer je njegova privatnost i privatnost njegove obitelji, a posebno maloljetnog djeteta koje je tada imalo 4 godine njemu apsolutno važna i nastoji zaštiti svoju obitelj od javnog posla kojim se bavi. Činjenica objave fotografije djeteta posebno ga je uznemirila jer svoju obitelj i njihovu privatnost nastoji zaštititi, čak i suprugu koja ne želi biti izložena javnosti. Stoga se odmah obratio tuženiku i tražio uklanjanje slike djeteta sa portala, nakon čega slika doista jest uklonjena, međutim tražio je također i ispriku nakladnika koju nikada nije dobio. Posebno je napomenuo da iako ponekad objavi fotografiju svoga djeteta na svojim društvenim profilima, nastoji sakriti njegov identitet kao što je to na fotografiji iz Londona gdje je vidljivo da dijete nosi crne naočale i šiltericu kako bi bio neprepoznatljiv. Također je dodao da taj događaj nije bio otvoren za javnost, a on osobno dobio je i nagradu najodgovornijeg roditelja od Centra za sigurnost na internetu, stoga smatra da je objavljivanjem fotografije djeteta bez ikakve njegove suglasnosti čak i uz molbu da ga se ne slika s djetetom, uništeno sve što su on i supruga ulagali da bi zaštitili svoj privatni život.

    54. Supruga ĆV i majka djeteta u cijelosti je iskazivala suglasno iskazu svog supruga i potvrdila je činjenicu da VV kao javna osoba nastoji što više zaštititi privatnost svoje obitelji, što je i po njezinom mišljenju bilo narušeno činjenicom da je usprkos svim njihovim nastojanjima fotografija djeteta ipak izašla u javnost.

    55. Svjedok BV koji je zaposlen na mjestu voditelja digitalnih proizvoda istaknuo je da je sporna fotografija odmah po intervenciji oca tužitelja uklonjena i da više ne postoji u redakciji, a što se tiče samog pregleda sporne fotografije i članka istaknuo je da su u redakciji zaključili da je mogla imati oko 7000 pregleda, dok članci i fotografije koji su od većeg interesa čitateljima imaju i po 30000 pregleda.

    56. Autorica članka NV istakla je da je autorica fotografije, ali da su u središtu fotografije KV i ZV, da se članak ne povezuje ni na koji način sa djetetom ĆV, niti je njezina namjera bila da se dijete nađe u toj fotografiji, te čak da nije niti prepoznala da se radi o djetetu ĆV.

    57. Temeljem saslušanja ĆV i ČV proizlazi činjenica da je odmah sljedeći dan po objavi fotografije VV dobio pozive od prijatelja i poznanika koji su ga obavijestili da je objavljena fotografija njegovog djeteta, što ukazuje na činjenicu da je netočna tvrdnja tuženika da mali broj čitatelja elektroničke publikacije je mogao identificirati dijete i povezati ga s ĆV, radilo se očito o znatnom broju čitatelja.

    58. Kao što u tužbi navedeno, zz tužitelja podnio je tužbu iz razloga što je fotografija njegovog djeteta objavljena uz članak koji je tuženik kao nakladnik objavio u elektroničkoj publikaciji Net.hr.

    59. Takvo postupanje roditelja sukladno je i odredbama Obiteljskog zakona.

    60. Prema odredbi članka 127. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ), roditelji su dužni i odgovorni štititi prava i dobrobit djeteta. Dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu. Tako i Opća deklaracija o ljudskim pravima – članak 12., ukazuje na pravo svakog, pa i djeteta na poštivanje privatnosti.

    61. Članak 16. stavak 1. ZM-a propisuje da su mediji dužni poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a osobito djece, mladeži i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava dobrobit djeteta.

    62. Objavljujući fotografiju malodobnog djeteta starog 4 g. a bez da je prethodno zatražena nije suglasnost roditelja, čak su novinari i zamoljeni od strane roditelja djeteta da se dijete ne fotografira, ukazuje na činjenicu da je tuženik apsolutno protivno zakonu. Prije objavljivanja fotografije uz članak nakladnik nije izvršio baš nikakvu provjeru tko se nalazi na fotografiji, činjenica da nije postojala namjera da dijete bude u fotografiji, ne umanjuje odgovornost tuženika u ovom postupku, kao niti činjenica da je fotografija objavljena na javnom mjestu, jer nije bilo suglasnosti roditelja niti upozorenja da će dijete biti slikano ili da postoji mogućnost da se dijete nađe na fotografiji.

    63. Uklanjanje fotografije tek nakon intervencije oca djeteta upravo ukazuje na činjenicu da nakladnik nije izvršio apsolutno nikakvu provjeru što će biti objavljeno uz sam članak.

    64. Članak 21. stavak 1. ZM-a propisuje da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

    65. Članak 21. stavak 4. točka 4. ZM-a propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela.

    66. Članak 35. Ustava Republike Hrvatske propisuje da se svakomu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

    67. Članak 16. Konvencije o pravima djeteta propisuje da niti jedno dijete ne smije biti izloženo proizvoljnom ili nezakonitom miješanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled.

    68. Prema Kodeksu časti hrvatskog novinarstva (članak 19. i 20.) novinar ne smije fotografirati dijete (do 14 godina), bez njegovog pristanka, odnosno pristanka roditelja, jer ako i postoji pristanak nedopustiva je fotografija kojom se može ugroziti dobrobit djeteta kojom se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta.

    69. Fotografiranje na javnom mjestu u svezi javnog događaja, za koje se smatra da je od javnog interesa, prema Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ("Narodne novine" broj 42/18) je dopušteno, ako je javnost informirana o snimanju i fotografiranju. Prema stanju u spisu i navodima tužitelja proizlazi suprotno, jer proizlazi da roditelj, zakonski zastupnik mlt. tužitelja nije dao suglasnost. Navodi svjedoka TV – bivše djelatnice tuženika i svjedokinje CVJ – fotografkinje – djelatnice Pixella da nisu bile upoznate o zabrani roditelja glede snimanja, te da nisu znale čije je dijete s obzirom da je isključiva namjera bila promocija pića kojeg je organizirao KV te fotografiranje istoga sa ZV – zetom, dovodi u sumnju zaključak suda prvog stupnja s obzirom na naprijed navedeno.

    70. Prema stavu Ustavnog suda RH mediji prilikom objave informacije bez obzira na važnost informacije za javnost dužni su paziti na privatnost i duševni mir djeteta (U-III-2845/2011).

    71. Iako nije navedeno ime mlt. tužitelja, može se u okolnostima slučaja i posredno otkriti identitet djeteta, jer prema stanju u spisu ipak je određeni broj ljudi znao da se radi o mlt. djetetu VV. Upravo mediji kod objavljivanja fotografije mlt. djece moraju zatamniti lice djeteta kako se ne bi moglo ni posredno ni neposredno utvrditi identitet djeteta. Treba se štititi dobrobit djeteta, kako je naprijed navedeno, jer je ista nadređena javnom interesu.

    72. Slijedom navedenog sud smatra da su ispunjene pretpostavke odgovornosti za naknadu štete.

    73. Štetna radnja počinjena je objavom fotografije malodobnog djeteta, šteta se sastoji u činjenici da je time narušena ne samo privatnost nego je ugrožena i sigurnost djeteta, što može u negativno utjecati na njegovu psihu i ostaviti traje posljedice, a to upućuje na ukazuje na uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i štete, a protupravnost proizlazi iz odredbe čl. 59. st. 1. točka 13. Zakona o medijima kojom je propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba (nakladnik) koja objavom programskog sadržaja povrijedi prava djece i mladeži iz čl. 16. st. 1. Zakona o medijima (točnije objavi informaciju kojom otkriva identitet djeteta i ugrozi njegovu dobrobit).

    74. Nadalje, Kaznenim zakonom u članku 178. određeno je kažnjavanje jednom godinom zatvora onoga tko iznese podatak iz osobnog ili obiteljskog života djeteta, objavi fotografiju ili otkrije identitet djeteta te time na bilo koji način ugrozi njegovu dobrobit. Kazna je dvostruko uvećana ako se to djelo učini javno, putem medija a trostruko uvećana ako to isto djelo počini netko kao službena osoba ili u obavljanju profesionalne djelatnosti.

    75. Slijedom navedenog, nesporno je da su ispunjene sve pretpostavke za naknadu štete, i to kumulativno, te sud zaključuje da malodobnom tužitelju pripada naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed objave fotografije, za čije objavljivanje nije bilo suglasnosti roditelja, naprotiv novinari su postupali suprotno kodeksu časti Hrvatskog novinarstva , suprotno, Konvenciji o pravima djeteta, i Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i suprotno Ustavu Republike Hrvatske, kao i u Konačnici suprotno Zakonu o mediji kada se radi o maloljetnom djetetu Objavljena je fotografija maloljetnog djeteta bez suglasnosti roditelja, bez jasne najave da će događaj biti fotografiran te končamo i bez provjere opreme članka fotografijama , prije objave. lice djeteta trebalo je biti zamagljeno kako se ne bi otkrio identitet djeteta , a time i o sve posljedice koje su iz takvog postupanja proizašle.

    76. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu, i nadalje odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu.

    77. Radi navedenog, imajući u vidu jačinu povrede prava osobnosti, izazvanih duševnih boli te okolnosti slučaja da je objava spornih informacija uslijedila nakon što su iznesene informacije privukla pažnju javnosti, što svjedoči otac tužitelja koji je odmah po objavi fotografije dobio pozive prijatelja i poznanika koji su ga upozorili na činjenicu da je objavljena fotografija njegovog djeteta, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete temeljem odredbe čl 21 i 22 Zakona o medijima visini 3.000,00 EUR.

    78. Pri odmjeravanju visine naknade sud se vodio i činjenicom da tuženik nije objavio traženu ispriku, opravdavajući to činjenicom da je fotografija odmah uklonjena. Međutim, sud smatra da je tuženik trebao objaviti traženi ispravak, međutim u ovom slučaju prije ove tužbe tužitelj faktično nije dobio nikakvu satisfakciju zbog postupanja nakladnika, radi čega je sud i usvojio tužbeni zahtjev u visini kako je to postavljeno.

    79. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. i u svezi sa čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, a teče od dana podnošenja tužbe do isplate.

    80. Radi navedenog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

    81. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 3.000,00 EUR i u trošak ulazi: trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T.R.H./ u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa punomoćnika tužitelja na ročišta dana 11.3.2024., 1.7.2024., 14.11.2024., 17.2.2025. g. /Tbr. 9. toč. l. O.T.R.H./ u iznosu od 800,00 EUR, trošak sastava podnesaka od 18.9.2023., 23.1.2024. /Tbr. 8. toč. l. O.T.R.H./ u iznosu od 250,00 EUR, što ukupno iznosi 1.250,00 EUR, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 312,50 EUR, čemu je sud pristojbe na tužbu u iznosu od 38,23 EUR i na presudu u iznosu od 38,23 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 1.638,98 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po čl. 27. st. 3.Ovršnog zakona

    82. S obzirom na to da se trošak odnosi na zastupanje dvoje tužitelja svakome je za zastupanje po punomoćniku odvjetniku dosuđena polovica navedenog iznosa, odnosno iznos od 5.250,12 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

    U Zagrebu 31. ožujka 2025.

    Sudac

    Sanja Krovinović

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

    DNA:

    - punomoćniku tužitelja uz rješenje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 38,23

    EUR

    - tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.