Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž-2217/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Mirjani Rubić kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu u ostavinskom postupku iza pok. CE UE, sina ĆE, rođenog **.**.1925. u mjestu [adresa], državljanina Republike Hrvatske, dana 6. lipnja 2024., odlučujući o žalbi CE, [adresa], USA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina ostavitelja, kojeg zastupa punomoćnica Patricia Milas, odvjetnica u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-3823/2023-6 od 6. lipnja 2024., dana 31. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba CE te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-3823/2023-6 od 6. lipnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim je rješenjem odbijen kao neosnovan prijedlog za provođenjem ostavinskog postupka iza pok. CE UE.
2.Protiv citirane odluke žali se predlagatelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da žalbeni sud žalbu prihvati, pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu, sukladno članku 177. Zakona o nasljeđivanju, da nastavi upravljanje postupkom u ostavinskom predmetu br. O-3823/2023 i ostavinu LE, [adresa] (s prijavljenim prebivalištem: u [adresa], prije preimenovanja ulice i promjene kućnog broja: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1925. u [adresa], općina [adresa], Bosna i Hercegovina, od oca ĆE i majke ME djevojačko prezime ME, umrlog **.**.2007., u mjestu [adresa], uruči predlagatelju kao nasljedniku.
3.Žalba je osnovana.
4.Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.,80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) u svezi sa člankom 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine, broj 48/03., 163/03., 35/05., 33/15., 127/13., 14/19., 114/22. i 155/23. - u nastavku teksta: ZN) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5.Iz stanja spisa proizlazi kako je prijedlogom od 22. svibnja 2023. predlagatelj CE zatražio provođenje ostavinskog postupka iza smrti svojega oca LE navodeći da je isti kao dvojni-hrvatski i bosanskohercegovački državljanin preminuo u SAD dana **.**.2007. je i živio, a da iza njega postoji ostavinska imovina na području nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kojemu je prijedlog i podnesen.
6.Prvostupanjski je sud u bitnom utvrdio da je LE hrvatski državljanin, ali da uz prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka nije dostavljen valjani dokaz o činjenici smrti ostavitelja upisan u matične knjige RH u smislu odredbe čl. 210. ZN-a niti je predlagatelj dostavio dokaz da je uopće nadležnom upravnom tijelu RH predložio upis smrti LE u matične knjige ili da je pred sudom u izvanparničnom postupku pokrenuo postupak dokazivanja smrti LE radi upisa činjenice smrti istoga u matične knjige RH, radi čega je prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka odbijen kao neosnovan. Također sud prvog stupnja smatra da se državljanin RH ne može u predmetnom ostavinskom postupku pozivati na upis smrti učinjen po nadležnom upravnom tijelu druge države, "jer bi takvim postupanjem ovaj sud provodio ostavinski postupak iza hrvatskog državljanina čija činjenica smrti nije ni upisana u nadležnu maticu RH" te je, a obzirom je prijedlog u konkretnom slučaju podnesen preuranjeno (prije nego što je predlagatelj pribavio valjane isprave kojima dokazuje smrt LE odnosno prije nego je pokrenut i pravomoćno okončan postupak dokazivanja smrti istoga) odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja.
7.Odredbom čl. 210. ZN-a propisano je da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti kada sud zaprimi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih odnosno s njima izjednačenu ispravu. Od kada je postupak pokrenut pa nadalje u postupku je potrebno težiti cilju zbog kojega se taj postupak vodi, pazeći pri tome da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana.
8.Sud je saznao za smrt neke osobe kada mu je predočen dokaz o njenoj smrti ili proglašenju nestale osobe umrlom. Dokaz o ostaviteljevoj smrti može podnijeti sudu nadležnom za provođenje ostavinskog postupka bilo koja osoba i sud će pokrenuti postupak neovisno o tome je li to po službenoj dužnosti dostavio nadležni matični ured ili treći ukoliko je o tome dostavljena valjana javna isprava.
9.Iz sadržaja spisa nadalje proizlazi kako je:
-LE (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) rođen **.**.1925. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, upisan u knjigu državljana matičnog ureda Grada Zagreba na str. [broj] pod red br. [broj] (Domovnica RH/[adresa], Klasa 224-01/92-02/01 od **.**.1992.),
-LE rođen **.**.1925., sin ĆE i majke ME rođene ME, dana **.**.1948. u [adresa] zaključio brak s ĐE kćeri C i majke U rođene Ć (izvadak iz matice vjenčanih Općine [adresa] broj 06-1-13-2-445/23 od **.**.2023.),
-LE (Stojan), OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1925. u [adresa], Bosna i Hercegovina, imao je prebivalište u [adresa]. od 6. svibnja 1994. (Uvjerenje o prebivalištu PU Zagrebačka, Klasa:220- 01/23-02/19 od 11. rujna 2023.),
-UE rođen **.**.1925., s prebivalištem u [adresa]., preminuo **.**.2007., u KAISER FOUNDATION HOSPITAL, LOS ANGELES, 25825 S VERMONT AVE, [adresa], sin L i majke ME rođ. ME, da mu je supruga KE rođena ĐE (smrtni list- potvrda iz matičnih knjiga okrug Los Angeles, Odjel javnog zdravstva, broj lokalnog upisa [broj] od **.**.2007. u presliku na engleskom jeziku s pečatom Apostille od 6. travnja 2023. potpisanim po direktoru javnog zdravstva, a ovjerenim od strane Državnog tajnika Države Kalifornije pod br. [broj] i s velikim pečatom Države Kalifornije, s prijevodom na hrvatski jezik obavljenim po sudskom tumaču za engleski jezik Marijom Sabol),
-LE rođen **.**.1925. u [adresa], preminuo **.**.2007. u [adresa], oženjen, suprug M, a sin IE i IE rođene ME, upisan u matičnoj knjizi umrlih za mjesto [adresa] pod br. [broj] za 2023. (Izvadak iz matične knjige umrlih Općine [adresa] [broj] od **.**.2023.),
-LE iz [adresa], (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) i CE iz [adresa] (JMBG [jedinstveni matični broj građana], kao kupci, kupili od ABC iz [adresa] (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) i VE iz [adresa] (JMBG [jedinstveni matični broj građana]) jednosoban komforni stan u [adresa], 4 kat, s pripadajućom šupom i dijelom zajedničkih dijelova stambene zgrade u objektu K3-1 [adresa], Zagreb, sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 44,21m2, stan br.11; a [adresa] sada nosi naziv [adresa] (prema kupoprodajnom ugovoru ovjerenom u potpisu prodavatelja pred javnim bilježnikom Mladenom Matošem iz Zagreba 23. kolovoza 1996 pod br. Ov-5365/96 i Povijesti promjena kućnog broja zgrade [adresa] klasa 014-08/23-05/315 od 25. rujna 2023.).
10.Prema odredbi čl. 11. st. 1. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Narodne novine“ 53/91 i 88/01) koji je bio na snazi u vrijeme smrti LE, ako osoba koja je državljanin RH ima i državljanstvo neke druge države za primjenu toga zakona smatra se da ima samo državljanstvo Republike Hrvatske; što odgovara sadržaju odredbe čl. 3. sada važećeg Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“101/17 i 67/23), radi čega je smatrati da je pok. LE bio samo hrvatski državljanin.
11.S obzirom na važnost isprava, interes je država da se pitanje uporabe domaćih isprava u inozemstvu, kao i inozemnih isprava u vlastitoj državi regulira ne samo na unutarnjem već i na međunarodnom planu.
12.Postupak legalizacije isprava uređen je Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine broj 53/91.), ako međunarodnim ugovorom koji obvezuje RH nije drugačije određeno (čl. 1.). Sukladno čl. 2 tog zakona, ovjerovljenjem potvrđuje se vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala i vjerodostojnost pečata otisnutog na ispravi.
13.Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u RH na način propisan u čl. 3. Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine broj 53/91.).
14.Ukoliko između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati, odnosno ovjeriti u postupku pune legalizacije sukladno Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu.
15.Puna legalizacija nije potrebna u odnosu na isprave koje potječu iz zemalja članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. godine, obzirom je Konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava („Konvencija o Apostillu“ „Narodne novine“, Međunarodni ugovori, br. 11/11.) pojednostavljen postupak legalizacije na način da se potpis na privatnoj ispravi koji je ovjeren od strane nadležnog tijela države u kojoj je isprava sačinjena mora ovjeriti potvrdom „Apostille“. To proizlazi iz čl. 3. st. 1. Konvencije koja propisuje da je jedina formalnost koja se može zahtijevati za potvrdu vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik pristupio i po potrebi, vjerodostojnosti pečata ili žiga koja ta isprava sadrži, jest sastavljanje apostilla iz čl. 4. koju izdaju nadležna tijela države u kojoj je isprava izdana. Međutim, čl. 3. st. 2. Konvencije propisuje da se navedena formalnost (iz st. 1.) ne može zahtijevati ako je ona zakonima, propisima ili običajima koji su na snazi u državi u kojoj se isprava predočuje ili sporazumom između dvije ili više država ugovornica ukinuta, pojednostavljena ili ako je takva isprava oslobođena legalizacije.
16.Legalizacija odnosno nadovjera nije potrebna za države s kojima RH ima potpisane ugovore o međunarodnoj pravnoj pomoći.
17.Na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (https://mpu.gov.hr) naveden je popis država za koje nije potrebna nadovjera isprava jer s tim državama Republika Hrvatska ima potpisane bilateralne ugovore o međunarodnoj pravnoj pomoći (toč. V.), među kojima je Bosna i Hercegovina, kao i popis država za koje je potrebna nadovjera isprava potvrdom „Apostille“ (toč. VI.), među kojima je i [adresa].
18.U situaciji kada je ostavinskom sudu u dokaz smrti ostavitelja dostavljen izvadak iz matične knjige umrlih nadležne državne matice Federacije Bosne i Hercegovine kao javna isprava za čiju uporabu u RH nije potrebna nadovjera, kako iz naprijed navedenog proizlazi (a također i uredno nadovjeren pečatom Apostilla smrtni list iz [adresa]), a prema u istoj upisanim osobnim podacima, radi se upravo o osobi za koju se dostavlja dokaz o izvanknjižnom vlasništvu nekretnine na području Grada Zagreba i predlaže provođenje ostavinskog postupka, po mišljenju ovog suda bio bi pretjerani formalizam kod tako nedvojbeno utvrđene činjenice smrti LE smatrati kako nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje ostavinskog postupka iz čl. 210. ZN-a samo zbog toga što činjenica smrti nije upisana u državne matice RH.
19.S obzirom da zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije u skladu s naprijed navedenim postupio, valjalo je ukinuti prvostupanjsko rješenje i primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a vratiti spis sudu prvog stupnja koji će postupiti uzimajući u obzir navedeno.
20.Zbog svega izloženog riješeno je kao u izreci.
U Splitu, 31. ožujka 2025.
Sutkinja
Mirjana Rubić
