REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ
Kralja Petra Krešimira IV br. 2
P-903/2021-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Lariju Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Nikola Pervan, odvjetnik u Vrgorcu, protiv tuženika DK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić, odvjetnik u Makarskoj, radi utvrđenja, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave, zaključene 27. veljače 2025., uz sudjelovanje punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 28. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
Dužan je tuženik DK (oib: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] predati tužiteljici BK (85813011829) iz [adresa] u isključivi posjed, slobodan od osoba i svojih stvari nekretninu, i to natkrivenu terasu na adresi [adresa] u [adresa] označenu kao dio č. zem. [katastarska čestica] površine 20 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar, a sve prikazano u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke dip.ing.geod. Perice Puljića iz Imotskog od 07. svibnja 2024.god., te skicom izmjere navedenog vještačenja u kojoj je navedena nekretnina označena slovima A-B-C-D-A, a koji se nalaz i mišljenje i skica imaju smatrati sastavnim dijelom ove presude, te je dužan tuženik suzdržati se od svakog ovakvog i sličnog uznemiravanja vlasništva tužiteljice na naprijed označenoj nekretnini i bilo kojem njenom dijelu, te se nalaže tuženiku da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana.
II. Dužna je tužiteljica naknaditi tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 1.500 EUR.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj 30. rujna 2021. godine, navodi se da su stranke zajedno sa svojim bratom MK suvlasnici obiteljske stambene zgrade na adresi u [adresa], a koja nekretnina je položena na k.č.z.3208 k. o. [katastarska općina], a zemljišnoknjižne oznake č. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to tužiteljica prizemlja navedene zgrade, a tuženik i njihov brat MK prvog i drugog kata navedene zgrade, a za koju zgradu je ishođeno Rješenje o izvedenom stanju. Uz navedenu stambenu zgradu, i to uz prizemlje navedene zgrade nalazi se stambeni objekt površine oko 20,00 m2 koji pripada tužiteljici, a koji je pokriven ravnom betonskom pločom i predstavlja natkrivenu terasu površine od 19,92 m2. Prilaže kao dokaz Rješenje o izvedenom stanju (list. 4.-7. spisa).
2. Obzirom da je tužiteljica vlasnica navedenog objekta u prizemlju površine od oko 20,00 m2, a što joj nitko niti ne spori, tužiteljica smatra kako je vlasnica i navedene natkrivene terase koja je sastavni dio navedenog objekta u prizemlju, međutim, tuženik potpuno neosnovano i neutemeljeno svojata pravo vlasništva navedene terase i osporava to pravo vlasništva tužiteljici, te joj ne dopušta i priječi joj posjedovanje navedene terase. Slijedom navedenog kako je očito da je tužiteljica vlasnik sporne natkrivene terase, radi zaštite svog vlasništva predlaže da sud donese presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev.
3. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi te predlaže odbiti tuženi zahtjev. Tuženik ne poriče da su stranke i njihova braća vlasnici stanova u zgradi izgrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar kako je to opisano u točki I. činjeničnog dijela tužbe. Međutim, tuženik osporava tužbeni navod da se “uz prizemlje zgrade nalazi stambeni objekt” koji pripada tužiteljici i koji je natkriven jer u stvarnosti taj “stambeni objekt” ne predstavlja zasebnu građevinu već je sastavni dio zgrade izgrađene na toj čestici s kojom čini konstruktivnu, funkcionalnu i pravnu cjelinu. Opisani dio tužiteljičinog stana nije ničim natkriven već njegov pokrov predstavlja ravna armirano-betonska terasa na koju je tuženik odavno postavio hidro izolaciju, popločao ju je i ogradio metalnom ogradom te ju zakonito drži u posjedu kao sastavni dio svog stana na prvom katu.
4.
Nadalje, da se neistinito u tužbi navodi da je tužiteljica vlasnica predmetne terase ali je istina da joj tuženik ne dopušta njeno posjedovanje jer tužiteljici ne pripada pravo na posjedovanje te terase. Pošto tužiteljica nije vlasnik predmetne terase to onda nije ovlaštena zahtijevati od tuženika da joj preda svoj posjed te terase. A pošto tužiteljica sama u tužbi navodi da ne drži u svom posjedu ovu terasu onda nije ovlaštena ni postavljati zahtjev za zabranu od uznemiravanja vlasništva. Kao dokaz prilaže se kopija katastarskog plana od 30. 5. 1988., sporazum o nasljedstvu O-23/97, od 4. kolovoza 1997. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljici da tuženiku naknadi trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu 100 bodova uvećano za 25% PDV-a. tuženice od 8. listopada 2021. godine, 5. U podnesku od 10. rujna 2022. godine, tužiteljica ističe da se protivi navodima iz navedenog odgovora na tužbu u dijelu u kojem su ti navodi u suprotnosti s navodima iz tužbe tužiteljice. Posebno su neosnovani navodi tuženika iz odgovora na tužbu u dijelu u kojem tuženik navodi kako sporna terasa predstavlja sastavni dio stana na prvom katu, a što je najbolje vidljivo iz fotografije koju je tuženik dostavio uz svoj odgovor na tužbu, a iz koje je jasno vidljivo da sporna terasa predstavlja zasebnu cjelinu i pripada objektu u prizemlju kojeg je vlasnica tužiteljica. Pored toga, iz Sporazuma o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj posl.br.O-23/97 od 04. kolovoza 1997.god. koji je sklopljen između stranka i njihove braće i sestara, a iza smrti njihovog oca pok. OK decidirano stoji, i to u na prvoj stranici, zadnji odlomak, citira se "Ovo se sve nasljednici slažu pod uvjetom da EK (tužiteljica) nema nikakvo pravo nadogradnje nad onim što je dobila, a što nije obuhvaćeno plodouživanjem i to nad sobom površine 13 m, kuhinjom površine 11 m, kupatilom površine 3 m, ni drugi nasljednici nemaju pravo nadogradnje nad postojećim objektom izuzev što B i MK imaju pravo nadogradnje nad svojim dijelovima". Iz navedenog se nedvojbeno može zaključiti da tužiteljici pripada objekt u prizemlju, a time i sporna terasa koja je sastavni dio objekta u prizemlju. Naime, kako proizlazi iz navedenog sporazuma stranaka tužiteljici nije dopuštena nadogradnja nad onim što je dobila u prizemlju, dakle, nije joj osporeno posjedovanje sporne terase već isključivo nadogradnja na spornoj terasi koje je vlasnik, a kako tužiteljica u ovom predmetu niti ne traži predaju u posjed sporne terase radi nadogradnje na spornoj terasi, postupanje tuženika u konkretnom slučaju protivno je navedenom sporazumu stranaka, te je stoga i nezakonito.
6. Tužiteljica uz podnesak od 19. rujna 2023. godine dostavlja izvadak iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu te posjedovni list (list. 35.-37. spisa), dok je tuženik uz podnesak od 17. listopada 2023. godine dostavio rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/I-361-02/16-01/16 od 6. studenog 2017., kojim je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar (k.č.z. 3208) kojoj su stranke suvlasnici zajedno sa svojim bratom MK te nećacima D i M. Tuženik navodi da iz točke 1. izreke navedenog rješenja proizlazi da se u toj zgradi nalazi 10 (deset) stambenih jednica dok se ne spominje nikakva zasebna građevina na toj nekretnini (čest. zem. [katastarska čestica]) koja je u tužbi neistinito prikazana kao tužiteljičino isključivo vlasništvo.
7. Na pripremnom ročištu održanom 17. listopada 2023. godine, sud je prihvatio dokazne prijedloge stranaka s napomenom kako može i odustati od izvođenja pojedinih dokaza ako je to suvišno za predmetni postupak. Odlučeno je izvesti dokaz po vještacima odgovarajuće struke i to po vještaku mjerniku te vještaku građevinske struke kako je to i predloženo od tužiteljice.
8. Sud je najprije uz vještaka mjernika Pericu Puljića iz Imotskog, izvršio uviđaj na licu mjesta u [adresa], radi identifikacije predmetne nekretnine a sudski vještak je 7. svibnja 2024. godine dostavio sudu pisani nalaz i mišljenje (list. 58. -63. predmetnog spisa). Nadalje, 10. srpnja 2024. godine, sud je ponovno uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Inoslava Nikolića iz Omiša izvršio uviđaj na licu mjesta u [adresa], te je sudski vještak po nalogu ovog suda dostavio pisani nalaz i mišljenje (list. 75. -100. spisa). Po primljenim vještvima sudskih vještaka, tužiteljica je dostavila sudu podnesak 8. studenoga 2024. godine u kojem uređuje svoj tužbeni zahtjev (list. 103. -104. spisa), a do zaključenja raspravljanja u predmetnoj pravnoj stvari na ročištu održanom kod ovog suda 27. veljače 2025. godine, stranke su ostale kod svojih navoda i tvrdnji.
9. Sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava koje su stranke priložile u predmetni spis te je izveden dokaz po vještacima odgovarajuće struke Perici Puljiću, vještaku mjerniku i vještaku građevinske struke Inoslavu Nikoliću po prijedlogu tužiteljice. Tužbeni zahtjev nije utemeljen.
10. Stranke su popisale troškove postupka.
11. Sporna je u predmetnom postupku među strankama traženje tužiteljice prema kojem bi tuženik bio dužan predati tužiteljici u isključivi posjed slobodan o stvari i osoba nekretninu koja je označena kao natkrivena terasa na adresi [adresa] u [adresa], označeno kao dio č. zem. [katastarska čestica], površine 20 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-makar kako je to prikazano u vještvu vještaka Perice Puljića od 7. svibnja 2024. godine te prema kojem traženju bi se tuženik imao suzdržati od svakog uznemiravanja tužiteljice na označenoj nekretnini. Ovo iz razloga što tuženik spori da bi tužiteljica uopće mogla isticati ovakav zahtjev jer terasa koju spominje tužiteljica predstavlja zajednički dio jedinstvene građevine koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar a ne pokrov nekog zasebnog objekta te je to vidljivo i prema zaključku vještaka ali i po rješenju o izvedenom stanju na zemljištu čest. zem. [katastarska čestica] gdje postoji samo jedna građevina čiji je sastavni dio i dogradnja na kojoj se nalazi prijeporna terasa pa se prema tome imovinskopravni odnosi imaju sagledavati isključivo kroz institut suvlasništva jer su u zemljišnim knjigama stranke upisane kao suvlasnici te cijele nekretnine a posjed su regulirale još 1997. godine otkada tuženik drži u posjedu tu terasu koja je integralni dio njegovog stana u posjedu koji mu je pripao nasljedstvom iza pok. OK.
12. Odredbama članka 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96-152/14, dalje: ZV), propisano je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti. Tuženik koji taji pred sudom da posjeduje stvar, a dokaže da je posjeduje, mora već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u posjed, ali zadržava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasničkom tužbom; a tko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time vara tužitelja, odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazi. Tuženik koji je stvar posjedovao pa je posjed napustio pošto mu je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati tužitelju koji se ne bi htio držati pravoga posjednika, odnosno treba mu nadoknaditi punu vrijednost stvari.
13. Pregledom i čitanjem priloženog izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Makar, razvidno je kako su na stambenoj zgradi, adrese [adresa], dvorište, upisane kao suvlasnici MK. OK, HK. OK, za 2/8 dijela, HK D za 1/8 dijela, HK M za 1/8 te BK za ¼ dijela, dok iz prijepisa posjedovnog lista 3504, za k. o. [katastarska općina]- Makar proizlazi da su kao posjednici upisani HK MK, DK, D, M kao i BK. s odgovarajućim dijelovima.
14. Iz priloženog Sporazuma o nasljeđivanju od 4. kolovoza 1997. godine, na koji se poziva tuženik (list. 12.-13. spisa), proizlazi da su se iza smrti pok. OK, nasljednici iza preminulog sporazumjeli na način da su odredili kako kuća izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] u [adresa], treba pripasti 1/3 prizemlja nasljednici EK a sve preostalo na tri jedna dijela sinovima: O, MK i HK, uz pravo plodouživanja supruge preminulog. Nadalje, da se prizemlje dijeli da kuhinja, spavaća soba i veliki podrum i sprema pod stubištem, ali da ona dio ili sve ovo ima pravo prodati ili založiti ako bi u pitanje došlo njeno uzdržavanje, pa su se nasljednici suglasili da prizemlje pripadne EK s teretom plodouživanja na ime supruge ostavitelja, nasljednicima O, HK i MK idealni dio od po ¼ s tim da prvi kat pripadne HK, ½ drugog kata istočno O a zapadni dio drugog kata u dijelu od ½ MK s pravom nadogradnje svaki nad svojim dijelom. Vrt ispred kuće pripada EK a na vrtlu ima supruga ostavitelja pravo plodouživanja. Ovo sve je usuglašeno pod uvjetom da EK nema nikakvo pravo nadogradnje nad onim što je dobila a što nije obuhvaćeno pravom plodouživanja i to nad sobom površine 13 m2, kuhinjom površine 11 m2, te kupatilom od 3 m2 površine a taji niti drugi nasljednici nad postojećim objektom osim što nasljednici B i MK imaju pravo nadogradnje nad svojim dijelovima. Posebno je usuglašeno i da svaki nasljednik u svoj dio nekretnine dolazi sadašnjim putem koji vodi sa javne prometnice Ul. Slikara Gojaka.
15. Tuženik je priložio u prilog svojim tvrdnjama i odgovarajuće fotografije s lica mjesta (list. 14.-16. spisa), iz kojih bi proizlazilo i bilo vidljivo da predmetna nekretnina predstavlja ravno armiranu-betonsku terasu koja je popločana i ograđena metalnom ogradom te je u zakonitom posjedu tuženika kao sastavni dio stana na prvom katu. Pored toga, opisani dio tužiteljičinog stana nije ničim natkriven već je njegov pokrov baš ta ravno armirana-betonska terasa. Pored toga, da bi bilo vidljivo i da taj stambeni objekt koji tužiteljica ističe ne predstavlja zasebnu građevinu već je sastavni dio zgrade izgrađene na toj čestici s kojom čini konstruktivnu, funkcionalnu i pravnu cjelinu.
16. Konačno, pregledom i čitanjem rješenja o izvedenom stanju klasa: UP/I-361- 02/16-01/16 od 6. studenog 2017., kojim je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar (k.č.z. 3208), jasno se ukazuje da se radi o 10 stambenih jedinica (točka 1. rješenja o izvedenom stanju), te je vidljivo i da ne proizlazi podatak o zasebnoj građevini na toj istoj nekretnini na što se ukazuje od tužiteljice u smislu isključivog vlasništva.
17. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Perice Puljića iz Imotskog, proizlazi da je predmet nalaza i mišljenja dio kuće i to u naravi terasa na adresi [adresa] u [adresa], pa se predmetna terasa nalazi u sjeverozapadnom dijelu kuće uz sjevernu i zapadnu među nekretnine na kojoj se nalazi kuća a na etaži prizemlja je popločana keramičkim pločicama, s izraženom površinom (podaci prema katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju od 20 m2 površine). Na vještvo sudskog vještaka nije bilo primjedbi niti prigovora od stranaka a sud je prihvatio ovakav nalaz kao stručno i profesionalno sačinjen u skladu s nalogom suda radi potrebne identifikacije predmeta spora. Uostalom, isto vještvo je u korelaciji s drugim izvedenim dokazima i priloženim ispravama pa se u tom pravcu i nije činilo spornim od stranaka u smislu izražene identifikacije od sudskog vještaka.
18. Prema pisanom nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke Inoslava Nikolića iz Omiša od 26. rujna 2024. (list. 75.-100. spisa), vidljivo je da vještak u točki 2. Nalaz (list. 81. spisa), te u točki 3. Stručno mišljenje i zaključak (list. 82. spisa), navodi kako je za predmetnu zgradu izdano Rješenje o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje rekonstrukcija – dogradnja i nadogradnja predmetne zgrade, koja se sastoji od 10 stambenih jedinica a kako je tijekom očevida priložena i arhitektonska snimka izvedenog stanja od lipnja 2016. godine, od strane arhitekta NK, te je izvidom utvrđeno da prikazano stanje na snimci odgovara stanju na terenu. Vještak zaključuje kako prema stanju na terenu prostorije ispod sporne terase ne predstavljaju zaseban objekt već sastavni dio stana S1. Sporna terasa prema odredbama Zakona o vlasništvu može predstavljati zajednički dio nekretnine ili pripadak određene samostalne uporabne cjeline u skladu s člankom 67. stavak 4. Zakona o vlasništvu a što vlasnici nekretnine uređuju prilikom uspostave etažnog vlasništva. Niti na ovakav nalaz i mišljenje vještaka Inoslava Nikolića nije bilo primjedbi i prigovora od stranaka a sud ga je prihvatio kao stručan i profesionalno sačinjen u skladu s uputom i rješenjem ovog suda.
19. Člankom 66. ZV-a, propisano je da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi. Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. Kad je uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasničkom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine uređuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opća pravila o suvlasništvu.
20. Prema članku 67. ZV-a, propisano je da vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija. Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. Glede sporednih dijelova na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.
21. Uvažavajući priložene dokaze od tuženika već kod podnošenja odgovora na tužbu (fotografije, kopija situacijskog plana, zapisnik ovog suda broj: O-23/97, od 4. kolovoza 1997. godine), te pregledanog i pročitanog rješenja o izvedenom stanju klasa:
UP/I-361-02/16-01/16 od 6. studenog 2017., kojim je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar (k.č.z. 3208), uz nalaz i mišljenje sudskog vještaka Inoslava Nikolića iz Omiša, razvidno je kako se u konkretnom slučaju ne radi o zasebnoj građevini na predmetnoj nekretnini (čest. zem. [katastarska čestica]), te je u tom pravcu osnovano prigovarao tuženik već kod odgovora na tužbu. Neprijeporno je da se radi o objektu koji ne predstavlja zasebnu građevinu već se radi o sastavnom dijelu zgrade koja je izgrađena na toj čestici i s kojom čini konstruktivnu, funkcionalnu i pravnu cjelinu kako je na to ispravno ukazao tuženik. Već je pregledom priloženih fotografija (list. 14.-16. spisa), jasno razvidno da se radi o betonskoj terasi koja je popločana i ograđena metalnom ogradom a ista nesumnjivo predstavlja sastavni dio stana na prvom katu. U tom kontekstu, za naglasiti je kako se radi o stanu ovdje tuženika što je jasno vidljivo prema priloženim fotografijama a u što se sud uvjerio i prilikom uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje sudskih vještaka.
22. Nadalje, točno tvrdi tuženik kada ističe da prema stanju upisa u zemljišnim knjigama postoji samo jedna građevina a radi se o zgradi koja je ozakonjena rješenje o izvedenom stanju od 6. studenoga 2017. godine (takvo što nije osporeno tijekom postupka od tužitelja), pa izuzev te ozakonjene zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar ne postoji druga nekretnina a evidentno je da tužiteljica može tražiti zaštitu u okviru zakonskih odredbi koje reguliraju pitanje suvlasništva.
23. Člankom 43. stavak 5. ZV-a, propisano je da suglasno očitovanje volje svih suvlasnika da će uspostaviti vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasničkoga dijela, smatra se do uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvršavanju suvlasničkih ovlasti. Nadalje, člankom 68. stavak 3. ZV-a, propisano je da ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. Konačno, člankom 73. stavak 1. ZV-a, propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine.
24. Uvažavajući da je člankom 67. stavak 6. ZV-a, propisano da vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela, to nije osnovano traženje tužiteljice. Nije tužiteljica u posjedu ove nekretnine odnosno sporne terase već je to tuženik a evidentno je u posjedu iste od sačinjenog sporazuma o nasljedstvu O-23/97, od 4. kolovoza 1997. godine. Ničim to tužiteljica nije pobijala (članak 219. ZPP-a), niti dovela u pitanje ovakve tvrdnje i navode tuženika. Uostalom, prema priloženom zapisniku ovog suda, broj: O-23/97, od 4. kolovoza 1997. godine, proizlazi da su nasljednici suglasni da svaki nasljednik u svoj dio nekretnine dolazi sadašnjim putem koji vodi sa javne prometnice ulice Slikara Gojaka a takvo što sud je utvrdio ne samo po priloženim fotografijama već je to nedvojbeno uvidio i prilikom očevida na licu mjesta. Dakle, nedvojbeno je da bi udovoljavanje zahtjevu tužiteljice bilo u suprotnosti s propisanim obzirom da je terasa koju tuženik drži u posjedu integralni dio stana koji mu je i pripao u diobi nasljednika iza pok. OK. Za naglasiti je kako tužiteljica u podnesku od 8. studenoga 2024. godine traži donošenje presude kojom je tuženik dužan predati tužiteljici u isključivi posjed, slobodan o osoba i stvari nekretninu i to natkrivenu terasu na adresi [adresa] u [adresa], označenu kao dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 20 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar a kako je to prikazano po nalazu i mišljenju vještaka Perice Puljića te da se suzdrži od bilo kakvog i sličnog uznemiravanja.
25. Međutim, ako se uzmu u obzir sve priložene isprave, aktualno
zemljišnoknjižno stane s upisanim suvlasnicima cijele nekretnine, rješenje o izvedenom stanju kao i činjenicu da su stranke regulirale međusobno pitanje posjeda još 1997. godine, tada je razvidno da tužiteljica ne može osnovano tražiti u ovom postupku predaju u isključivi posjed kako je to precizirano zahtjevom. Stoga je u pravu tuženik kada to osporava a ne stoji niti traženje tužiteljice u vidu zaštite od uznemiravanja jer ona nije posjednik nekretnine niti je uopće precizirano kod podnošenja tužbe a tako niti tijekom postupka u čemu bi se uopće sastojalo uznemiravanje. To je bila obveza i dužnost tužiteljice već kod podnošenja tužbe ali je isto izostalo i to tužiteljica baš ničim nije dokazala a svako traženje tužiteljice se ima promatrati jedino kroz institut suvlasništva obzirom i na upise koji vrijede i razvidni su iz zemljišne knjige za navedenu nekretninu.
26. Sud je uzimajući u obzir prethodno navedeno odlučio zaključiti raspravljanje s napomenom kako je bilo kakvo daljnje izvođenje dokaza pored nesporno utvrđenog činjeničnog stanja suvišno i predstavljalo bi nepotrebno odugovlačenje predmetnog postupka, radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
27. Odluka o parničnom trošku utemeljena je na odredbi članka 154. stavak 1. članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – pročišćeni tekst, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), te važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, dalje: OT), pa je s obzirom na uspjeh tuženice u sporu i vrijednost predmeta spora (1.327,00 EUR), tuženiku prihvaćen zatraženi trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu od 20. listopada 2021. godine, zatim troškovi zastupanja na ročištima održanim 15. rujna 2023., 17. listopada 2023., 12. veljače 2024., 10. srpnja 2024. i 27. veljače 2025., svaka radnja po 100 bodova (200,00 EUR), što daje ukupan iznos od 1.200,00 EUR, uvećano za 25 % PDV-a, 300,00 EUR, sveukupno 1.500,00 EUR, koji iznos je tužitelj dužan naknaditi tuženiku te kako je to i zatraženo od tužene po popisu troška predanog sudu prije zaključenja raspravljanja, radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Makarskoj, 28. ožujka 2025.
S U D A C
Lari Glavaš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pozivom na poslovni broj predmeta, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).
Dostaviti:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
3. u spis.
