Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9582/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Mladena Budiše kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene KAU, zbog prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, broj: Pp-1784/2024-7 od 12. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici, broj: Pp-1784/2024-7 od 12. rujna 2024. okrivljena KAU na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.) oslobođena je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinila prekršaj iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj u kojoj navodi kako iz, u spisu, priloženih dokaza, kao i iz same obrane okrivljenice nedvojbeno proizlazi kako je ista počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret. Također, ističe kako je prvostupanjski sud trebao uzeti u obzir da je presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljenica proglašena krivom za isti prekršaj, bez obzira što predmetna odluka nije stekla svojstvo pravomoćnosti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Po ocjeni ovog suda, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, nakon provedenog postupka, oslobodio okrivljenicu od optužbe za prekršaj koji joj je optužnim aktom ovlaštenog tužitelja stavljen na teret.
6. Naime, članak 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisuje da će se kazniti tko se odaje skitnji ili prosjačenju.
1. Za postojanje prekršaja bitan je čimbenik odavanja prosjačenju, a o odavanju će se raditi ako je time izraženo učestalo ponavljanje, pa jednokratnim prosjačenjem na javnom mjestu okrivljenik ne čini prekršaj iz ove zakonske odredbe. Ova odlučna činjenica mora biti jasno naznačena u činjeničnom opisu optužbe za prekršaj iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Međutim, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Virovitica, klasa: 211-07/24-5/24223, ur.broj: 511-16-05-24-1 od 5. rujna 2024. okrivljenici je stavljeno na teret: '' da bi dana 4. rujna 2024. godine oko 16,45 sati, u Virovitici, ulica Ote Horvata kbr. 4, grad Virovitica, u trgovačkom centru „Pevex“, narušavala javni red i mir na način da se odavala prosjačenju tako što je prilazila posjetiteljima i kupcima gore navedenog trgovačkog centra sa papirom formata A4, na kojem su se nalazile zastave Republike Hrvatske, Republike Mađarske i Europske unije (papir naknadnim postupanjem policijskih službenika nije pronađen), pri čemu je od posjetitelja trgovačkog centra „Pevex“ tražila novac za gluhonijeme osobe, prikazujući tako svoje loše imovno stanje i status invalidne osobe, a potom je na gore navedeni papir, od osoba koje su joj dale novac tražila i njihove vlastoručne potpise. Slijedom toga okrivljenica KAU je prišla i načelniku Policijske postaje Virovitica, KA, (u civilnoj odjeći izvan službe), od kojega je tražila novac, te njegov potpis na gore spomenuti papir prikazujući tako svoje loše imovno stanje i status invalidne osobe, nakon čega je sama izašla iz trgovačkog centra „Pevex“, čime je prestalo daljnje činjenje prekršaja'' čime bi počinila prekršaj iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
3. Iz ovako koncipiranog optužnog prijedloga ne proizlazi odavanje, odnosno učestalo ponavljanje, kao zakonsko obilježje prekršaja, a koje je tužitelj trebao naznačiti u činjeničnom opisu ukoliko je imao saznanje o tome da je okrivljenica već zatečena u počinjenju prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
4. S obzirom da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5. Kako iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ispravna je odluka prvostupanjskog suda koji je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenicu za predmetno djelo oslobodio od optužbe, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.
7. Zbog svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 31. ožujka 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Mladen Budiša, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 3 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja
