Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
Poslovni broj: Ovr-474/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Ivanu Katičiću, kao sucu pojedinci, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Borne Mišića, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ĆE, Handschuhsaeimer Landstr. 42, Heidelberg, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetniku Darku Mundweil iz Odvjetničkog društva Schmidt & Mundweil j.t.d. iz Osijeka, protiv protivnika osiguranja ŽE, Handschuhsheimer Landstr. 42, Heidelberg, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi privremene mjere, 31. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine radi osiguranja novčane tražbine.
II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da odmah izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine radi osiguranja novčane tražbine na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] Martin Gaj oranica sa 35124 m2.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je ovom sudu 27. ožujka 2025. podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine. S obzirom na to da u zahtjevu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja nije točno označio tražbinu čije osiguranje traži, ovaj sud ga je zaključkom poslovni broj Ovr-474/2025-2 od 28. ožujka 2025. pozvao da ispravni odnosno dopuni podneseni prijedlog.
2. Predlagatelj osiguranja je 28. ožujka 2025. podnio novi, ispravljeni prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem je označio novčanu tražbinu čije osiguranje traži i to u iznosu od 660.589,61 EUR.
2.1. U prijedlogu u bitnom navodi da se pred ovim sudom vodio ostavinski postupak iza pok. FE, koji postupak je povjeren u rad javnom bilježniku Alenu Vajclu (poslovni broj O-819/2013). U navedenom ostavinskom postupku događale su se razne nepravilnosti i nezakonite radnje čime su povrijeđena prava predlagatelja osiguranja. Naime, iako su u navedenom ostavinskom postupku već donesena meritorna rješenja, u vidu rješenja o nasljeđivanju i rješenja o naknadno pronađenoj imovini, predlagatelj osiguranja je poziv za odnosni postupak primio tek za ročište kod javnog bilježnika za 6. travnja 2018. Podneskom od 29. prosinca 2021. predlagatelj osiguranja je u predmetnom ostavinskom postupku prvi puta izrekao svoju volju i to na način da je u cijelosti prihvatio naknadno pronađenu imovinu.
2.1.1. Javni bilježnik prilikom provedbe ostavinskog postupka na ročište 14. siječnja 2014. nije pozvao niti jednog zakonskog nasljednika osim protivnicu osiguranja. Osim toga, način na koji se punomoćnik ĆEAI i punomoćnik druge sestre i zakonske nasljednice ĆEA odrekao nasljedstva u njihovo ime i potom u ime predlagatelja osiguranja također je učinjen suprotno zakonskim odredbama jer isti nije mogao u postupku zastupati protivnicu osiguranja u čije ime se prihvatio nasljedstva, a onda zastupati ostale nasljednike u čije ime se odrekao nasljedstva jer to to protivno njihovim interesima. Javni bilježnik je tek nakon četvrtog utvrđenja postojanja naknadno pronađene imovine pozvao predlagatelja osiguranja na ročište.
2.1.2. Općinski sud u Vinkovcima je donio rješenje poslovni broj O-1839/2021- 40 od 24. siječnja 2025. kojim je nasljednicima iza ostavitelja na naknadno pronađenoj imovini proglasio suprugu ŽE, kćerku ĆEAIĐS, kćerku ZE ŽEA i sina KE.
2.1.3. Predlagatelj osiguranja je podneskom od 29. prosinca 2021. javnog bilježnika Alena Vajcla obavijestio da nema namjeru niti je ikada imao namjeru odreći se nasljedstva u bilo kojoj fazi ostavinskog postupka te da je punomoć dana njegovoj sestri zloupotrijebljena jer nije postojao njegov nalog za odricanje. Iza ostavitelja su ostale dvije oporuke – od 14. svibnja 2012. i od 7. srpnja 2013., a izjava o prihvaćanju oporuke kod javnog bilježnika Dr. Firgau iz Heidelberga dana je gotov mjesec dana ranije – 8. kolovoza 2013., kada predlagatelj osiguranja nije ni mogao znati sadržaj ovih oporuka. No čak i da je oporuka od 7. srpnja 2013. valjana, predlagatelj osiguranja ima sva prava u ostavinskom postupku prihvatiti nasljedstvo i mimo sadržaja oporuke potraživati svoj nužni dio u odnosu na nekretnine koje su bile predmet ostavine dok u odnosu na pokretnine koje nisu obuhvaćene oporukom, predlagatelj osiguranja ima pravo potraživati svoj zakonski dio. Osim toga, sukladno oporuci od 7. srpnja 2013., ostavitelj je imenovao izvršitelja oporuke – odvjetnicu Brigitte Bacht iz Njemačke, koja je morala biti obaviještena o ostavinskom postupku što je propušteno. Dakle, predlagatelj osiguranja nikada nije bio pozvan na sud odnosno kod javnog bilježnika da bi osobno dao nasljedničku izjavu niti je dao pisanu nasljedničku izjavu niti valjanu ovjereno punomoć sa nespornim sadržajem nasljedničke izjave, a činjenica nedolaska predlagatelja osiguranja na ostavinsko ročište ne može se tumačiti kao odricanje od nasljedstva. Također, eventualna izjava o odricanju od nasljedstva ne može se odnositi na naknadno pronađenu imovinu. Zbog opisanih nepravilnosti i propusta u postupanju javnog bilježnika Alena Vajcla, sve njegova rješenja su nezakonita i ništetna.
2.1.4. Konačno, zbog utvrđenih nezakonitih radnji u ostavinskom postupku pred javnim bilježnikom Alenom Vajclom Općinski sud u Vinkovcima je donio rješenje poslovni broj O-1839/2021-41 od 12. veljače 2025. kojim priznaje pravo zakonskim nasljednicima ŽEAIĐS, Ć Ide ŽEA i predlagatelju osiguranja da ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Alena Vajcla iz Vinkovaca poslovni broj O-819/13 od 15. siječnja 2014., o naknadno pronađenoj imovini O- 819/13 od 24. lipnja 2014. i naknadno pronađenoj imovini O-819/19 od 12. studenog 2015. mogu pobijati putem parnice protiv osoba koje su navedenim rješenjima proglašene nasljednicima.
2.1.5. S obzirom na to da je protivnica osiguranja nakon stjecanja imovina iza ostavitelja odmah prodala sve nekretnine stečene kroz ostavinski postupak kao i sve nekretnine stečene u upravnim postupcima u kojima je temeljem navedenih rješenja stekla pravo jedinog ovlaštenika naknade za imovinu koja se nalazila u postupku povrata, time je predlagatelju osiguranja prouzročila imovinsku štetu u nesrazmjernom novčanim iznosu. Na temelju djelomičnog rješenja Ureda državne uprave, Vukovarsko
– srijemske županije Klasa: 945-01/25-01/05 na protivnicu osiguranja uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica].
2.1.6. Predlagatelj osiguranja će u skladu s uputom Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj O-1839/2021-41 od 12. veljače 2025. pokrenuti parnični postupak protiv protivnika osiguranja. U odnosu na imovinsku štetu, iz do sada dostupnih materijalnih dokaza proizlazi da je zbog prodaje nekretnina stečenih u ostavinskom postupku od strane protivnice osiguranja, a u kojima predlagatelj osiguranja ima najmanji udio od ¼ ostavinske imovine, istom pričinjena imovinska šteta od najmanje 590.500,00 EUR te u odnosu na poznata prava koje je protivnica osiguranja kao jedina ovlaštenica naknade stekla kroz naknadu Fonda za naknadu oduzete imovine, a u kojima predlagatelj osiguranja ima najmanji udio od ½ ostavinske imovine, istom iz ove osnove pričinjena imovinska šteta od najmanje 70.089,61 EUR. Dakle, ukupna za sada poznata imovinska šteta koju je predlagatelj osiguranja pretrpio iznosi ukupno 660.589,61 EUR.
2.1.7. Budući da je protivnica osiguranja tek stekla vlasništvo nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] ista je do sada nije stigla prodajom otuđiti, ali očigledno je da postoji opasnost da će protivnica osiguranja spriječiti ili znatno otežati predstojeći parnični postupak radnjama kojima može doći do neželjenog raspolaganja predmetnom nekretninom, a na kojoj postoji realna mogućnost provođenja ovrhe i naplate u postupku sudske prodaje nekretnine. Osim toga, predlagatelj osiguranja nije ni dužan dokazivati opasnost da bi protivnica osiguranja mogla spriječiti ili otežati naplatu tražbine jer uvidom u cjelokupnu priloženu dokumentaciju razvidno je da je protivnica osiguranja prodala sve ostale visoko vrijedne nekretnine, da se radi o izrazito visokim kupoprodajnim cijenama pa je više nego vjerojatno da traženom privremenom mjerom protivnica osiguranja neće trpjeti nikakvu štetu.
2.1.8. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja predlaže da se radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 660.589,61 EUR odredi privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] uz zabilježbu u zemljišnim knjigama i naknadu troškova ovog postupka.
3. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine je neosnovan.
4. Institut privremene mjere uređen je Glavom 33. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ). Hrvatsko ovršnopravno zakonodavno uređenje razlikuje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine i privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, a koje se razliku u svojim pretpostavkama. Temeljna pretpostavka za određivanje privremene mjere, neovisno o tome je li riječ o novčanoj ili nenovčanoj tražbini, jest da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (članak 344. stavak 1. i članak 346. stavak 1. OZ-a).
5. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja predlaže određivanje privremene mjere radi osiguranje novčane tražbine u iznosu od 660.589,61 EUR. S tim vezi, potrebno je istaknuti da se u ovršnom postupku odnosno postupku osiguranja na temelju članka 21. stavka 1. OZ-a mutatis mutandis primjenjuje Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) koji u članku 2. stavku 1. propisuje da je sud vezan postavljenim zahtjevom stranke.
6. Zahtjev predlagatelja osiguranja u ovom postupku odnosi se na osiguranje novčane tražbine i stoga je na temelju iznesenih navoda i priloženih dokaza trebalo utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine čije osiguranje predlaže.
7. Uvidom u priloženu dokumentaciju predlagatelja osiguranja i analizom iznesenih činjeničnih navoda, ovaj sud zaključuje da navodna tražbina koju predlagatelj osiguranja ima prema protivnici osiguranja ima primarno nenovčani, a tek podredno novčani karakter. Naime, zahtjevi predlagatelja osiguranja i njegova navodna tražbina svode se na pobijanje nezakonitih radnji i odluka u ostavinskom postupku. Učinak takvih pobijanja dakako ima novčani karakter, ali za određivanje pravne prirode pojedine tražbine nisu odlučne posljedice koje će nastupiti kada se ta tražbina ostvari, već pravna bit same tražbine, neovisno o potencijalnim posljedicama. Drugim riječima, pravnu narav tražbine potrebno je prosuđivati ovisno o njezinom sadržaju, a svaka tražbina, bila ona novčana ili nenovčana, može imati novčane reperkusije. Kada bi takve novčane reperkusije bile relevantne za klasifikaciju tražbina, tada ne bi bilo ni potrebe za diferencijacijom novčanih i nenovčanih tražbina.
8. Da navodna tražbina predlagatelja osiguranja ima nenovčani predznak potvrđuje i sam predlagatelj osiguranja koji se u prijedlogu za osiguranje poziva na rješenje ovog suda poslovni broj O-1839/2021-41 od 12. veljače 2025. kojim se priznaje pravo, između ostalog, i predlagatelju osiguranja da pobija putem parnice ono što je utvrđeno u spornim rješenjima javnog bilježnika Alena Vajcla. Predlagatelj osiguranja na 9. stranici prijedloga za osiguranje (točka XII – list 105 spisa) navodi da će pokrenuti parnični postupak u skladu s uputom Općinskog suda u Vinkovcima iz rješenja O-1839/2021-41 od 12. veljače 2025. Prema tome, navedeni parnični postupak odnosio bi se na pobijanje onoga što je utvrđeno spornim rješenjima javnog bilježnika, a što nedvojbeno ima nenovčani karakter.
9. Slijedom navedenog, a s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine u iznosu 660.589,61 EUR, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine kao što to traži predlagatelj osiguranja u svom zahtjevu za privremenu mjeru.
10. Odluka iz točke II izreke temelji se na članku 120. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024).
Vinkovci, 31. ožujka 2025.
Sudac:
Ivan Katičić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. OE iz Odvjetničkog društva Schmidt & Mundweil j.t.d. iz Osijeka
2. ŽE – Belasi, Handschuhsheimer Landstr. 42, Heidelberg
3. Zemljišnoknjižni odjel Vinkovci - odmah