REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1657/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Samaržija, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Marko Samaržija & Iva Hrkać Samaržija u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Ester, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. veljače 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Ive Hrkać, odvjetnice i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, 31. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da "Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu" od 02.07.2022., a kojom tuženik otkazuje tužiteljici ugovor o radu od 04.12.2017., nije dopuštena, pa stoga radni odnos tužiteljici nije prestao.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljicu vrati na radno mjesto "Viši samostalni referent 2, Odjel za usklađivanje poslovanja" na kojem je radila prije nezakonitog otkaza ili drugo odgovarajuće radno mjesto za koje je sukladno aktima tuženika, utvrđen koeficijent složenosti poslova od najmanje 5,50, u roku 8 dana.

3. Tuženik je dužan tužiteljici nadoknaditi troškove ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.“

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnične troškove od 500,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je radila kod tuženika i njegovih pravnih prednika 6 godina, zadnje je radila na radnom mjestu Viši samostalni referent 2, Odjel za usklađivanje poslovanja, a 14.7.2022. zaprimila je od poslodavca Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 2.7.2022. protiv koje je 15.7.2022. preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom tuženiku uputila zahtjev za zaštitu prava, a koji zahtjev je tuženik zaprimio 19.7.2022. Ističe da je Odluka o otkazu nezakonita jer ne sadrži opravdane razloge niti obrazloženje istih, razlozi navedeni u obrazloženju odluke su neosnovani, netočni, nedostatni, paušalni, posve neprecizni pa ne postoje razlozi iz čl. 115. st. 1. ZOR-a, te tuženik prije donošenja pobijane Odluke nije na zakonit način proveo postupak prethodnog savjetovanja iz čl. 150. st. 1. ZOR-a, niti je na zakonit način provo postupak kolektivnog viška radnika iz čl. 127. – 128. ZOR-a. Navodi o ukidanju organizacijske jedinice nemaju podlogu u bilo kakvoj objektivnoj analizi, nalazu ili stvarnom stanju, te su u potpunosti netočni i izmišljeni za potrebe opravdanja pobijane Odluke. Potvrda o stvarnom nepostojanju razloga navedenih u pobijanoj odluci, te o "politički motiviranim" razlozima pobijane Odluke i mnogih drugih sličnih odluka koje tuženik donosi za druge svoje zaposlenike vidljiva je i u činjenici da je upravo za organizacijsku jedinicu u kojoj je zaposlena tužiteljica (Sektor za strategiju, razvoj i usklađenost poslovanja), a za koju tuženik pobijanom Odlukom tvrdi da je ukinuta, 18.7.2022. raspisan javni natječaj za popunjavanje radnog mjesta Direktora/ice, pa je jasno da se poslovi koje je obavljala tužiteljica i dalje obavljaju kod tuženika. Tuženik je i za druga slična radna mjesta u organizacijskim jedinicama za koje tvrdi da ih je ukinuo, tijekom srpnja 2022. oglasio javne natječaje na svojim mrežnim stranicama, a da pri tome niti jedno od očito potrebnih radnih mjesta nije ponuđeno tužiteljici. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 5.9.2023. donijeti presudu kojom će utvrditi nedopuštenost Odluke o otkazu i naložiti tuženiku vratiti tužiteljicu na rad, uz naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava sve navode tužbe, izuzev da je tužiteljici dan otkaz ugovora o radu. Otkazivanje je posljedica provedenog viška radnika koji je bio zakonit i proveden sukladno najvišim standardima. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30.12.2021. započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška koji je trajao od 30.12.2021. pa do 6.4.2022. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153. st. 4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu). Tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje uključio sve socijalne partnere, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Postupak savjetovanja trajao je od 30.12.2021. pa do 6.4.2022. Nadalje, tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta). Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20.1.2022., 25.3.2022. i 6.4.2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika. Po provedenom savjetovanju, o istome je 8.4.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: 1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, 2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 2.), tj. ukinuto joj je radno mjesto i organizacijska jedinica, te su se prestali obavljati poslovi koje je ista radila. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, tuženik ističe kako je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju. Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini. Uslijed opisane centralizacije došlo je do viška radnika. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu iz razloga što je njeno radno mjesto posve ukinuto i za istim nema potrebe. Naime, tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta, što se odnosi i na tužiteljicu, budući je ukinuo i Odjel za usklađivanje poslovanja u kojem je ista radila te je ukinuo njeno radno mjesto „Višeg samostalnog referenta 2“, jer je isto nepotrebno i nema potrebe za obavljanjem tih poslova. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog – ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju tužiteljice nema niti potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu a kojem ne. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad u tzv. Operacijama tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Tužiteljica nije iskazala interes za navedeno, te je štoviše takvu mogućnost odbila s indignacijom. Po provedenom postupku Kolektivnog viška radnika, stupile su na snagu organizacijske promjerne, pa tako i ukidanje radnog mjesta tužiteljice, te je potom savjetovana namjeravana odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici, sukladno ZOR- u, budući ista ne spada u zaštićenu kategoriju radnika, pa nije potrebno suodlučivanje. Po izvršenom savjetovanju, donesena je odluka o otkazu ugovora o radu tužiteljici. U odnosu na navod tužiteljice da se njeni poslovi i dalje obavljaju kod tuženika, budući su raspisani natječaji za popunjavanje radnih mjesta, navedeno je posve promašeno. Naime, riječ je o natječajima za rukovodna radna mjesta, i to za ona u novim centraliziranim organizacijskim jedinicama, koje nisu postojale do sada i čiji opseg i djelokrug rada do sada nije postojao. Notorna je činjenica da ukinuto radno mjesto tužiteljice „Viši samostalni referent 2“, nije rukovodno radno mjesto, i stoga rukovodno radno mjesto nije ni u kakvoj korelaciji s poslovima radnog mjesta „Viši samostalni referent 2“. Također, autonomno pravo poslodavca je za nova radna mjesta (koja nisu u svezi s radnim mjestom tužiteljice) ponuditi sklapanje ugovora onim radnicima koju udovoljavaju uvjetima za ista, a razvidno je da tužiteljica ne udovoljava tim uvjetima. No, tužiteljica se mogla prijaviti na navedene natječaje, ukoliko smatra da bi mogla raditi na tim novim poslovima, no ista to nije učinila. Navodi tužiteljice o „političkom“ otkazivanju „odmazdi“ i slično, također su apsolutno promašeni. Sve suvišne organizacijske jedinice na nivou cijelog društva su ukinute, kao i pripadajuća radna mjesta, i to bez iznimke, pa nije jasno kako bi se to samo „tužiteljicu kažnjavalo“. Također, tužbeni zahtjev u točki 2. nije objektivno moguć, budući da tuženik ne može vratiti tužiteljicu na poslove radnog mjesta „Višeg samostalnog referenta 2“ jer isto ne postoji. Uslijed navedenog, tužba i tužbeni zahtjev su neosnovani, te ih se predlaže odbiti.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušao svjedoke SSC (list 335-337 spisa), ČSC (list 337 spisa) i ČS (list 493-494, te tužiteljicu (list 496-497 spisa). Odbijeni su prijedlozi stranaka za saslušanjem ostalih predloženih svjedoka jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je tuženikova Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 26.5.2022. nedopuštena i nezakonita, te da temeljem iste radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao, kao i zahtjev za vraćanje na rad.

6. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužiteljica radila kod tuženika osnovom Ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu Viši samostalni referent 2 vrednovane koeficijentom složenosti poslova izvan grupa složenosti u organizacijskoj jedinici Odjel za praćenje usklađenosti poslovanja, da je tuženik donio Odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga 2.7.2022., da je tužiteljica u prekluzivnom roku podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio, te da je tužba podnesena u zakonskom roku. Nije sporno da je tuženik proveo savjetovanje sa sindikatima glede kolektivnog viška radnika i u vezi otkaza tužiteljici.

7. Sporna je zakonitost postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika, postojanje gospodarskih i organizacijskih razloga za otkaz, odnosno zakonitost i dopuštenost Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

8. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 2.7.2022. utvrđeno je da je tužiteljici otkazan ugovor o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga, određen joj je otkazni rok i pravo na otpremninu. U obrazloženju Odluke navodi se kako je 30.12.2021. započet postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima vezano uz utvrđeni Kolektivni višak radnika, postupak savjetovanja da je trajao do 8.4.2022., a nakon tog postupka i dalje postoji potreba za otkazivanjem radnicima, među kojima i tužitelju. Razlozi prestanka potrebe za radom tužitelja leže u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija" odnosno "korporativnih servisa" te ukidanju nepotrebnih (suvišnih) organizacijskih jedinica i hijerarhijskih razina, odnosno radnih mjesta izvan grupe složenosti poslova koja se u cijelosti ukidaju jer za njima i takvi poslovima nema potrebe. Navodi se da je 13.5.2022. tuženik donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu i to Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Navodi se da je tužiteljica obavljala poslove radnog mjesta Viši samostalni referent 2 vrednovane koeficijentom složenosti poslova izvan grupa složenosti u organizacijskoj jedinici Služba za operacije, Odjel za praćenje usklađenosti poslovanja. Citiranim aktima poslodavca u cijelosti je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila tužiteljica te je u cijelosti radno mjesto za koje je sklopila ugovor o radu. Kako se ne radi o smanjivanju broja izvršitelja, nema primjene kriterija odabira viška i usporednih radnika. Navodi se da je poslodavac svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovor o radu ponudio zapošljavanje u tzv. "operacijama" (ukupno 113 mjesta za 280 izvršitelja), njih 135 je prihvatilo ponudu, a tužiteljica nije iskazala interes. Navodi se da je prije otkazivanja proveden postupak savjetovanja sa sindikatima koji je okončan 12.5.2022.

9. Člankom 115. st. 1. podstavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga. Odredbom čl. 115. st. 2. ZR propisano je da poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Nadalje, čl. 135. st. 3. ZR propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

10. Člankom 127. st. 1. ZR propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.). Sukladno čl. 153. st. 3. ZR ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća.

11. Svjedokinja SSC je iskazala da je zaposlena kod tuženika od 2009. i od srpnja 2023. radi kao direktor Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, a prije toga je obavljala iste poslove samo je bio različit naziv radnog mjesta kao i organizacijske jedinice. Tužiteljica je radila kod tuženika kao viši samostalni referent u Odjelu za usklađenost poslovanja unutar Sektora za razvoj i u toj organizacijskoj jedinici tj. Odjelu bila je jedina zaposlena, taj odjel nije imao rukovoditelja. Tuženik je krajem 2021. pokrenuo postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika, a u svibnju 2022. su doneseni novi pravilnici kojima je utvrđena nova organizacijska struktura. Tuženik je proveo savjetovanje s sindikalnim partnerima glede odluke o kolektivnom višku radnika, proveo je i savjetovanje oko reorganizacije i oko pojedinačnih odluka o otkazu. Tužiteljičino radno mjesto je ukinuto, odnosno ukinut je cijeli odjel za usklađenost poslovanja, a tužiteljica je bila jedina zaposlena u tom odjelu pa nije vršeno uspoređivanje s drugim radnicima. Opis poslova radnog mjesta viši samostalni referent na kojem je radila tužiteljica bio je vezan uz djelokrug poslova organizacijske jedinice odnosno Sektora za razvoj u kojem je radila tužiteljica. Radno mjesto tog naziva postojalo je i u drugim sektorima, a poslovi su bili vezano za djelokrug rada svakog pojedinog sektora. Iz tog razloga tužiteljica nije imala usporednog radnika jer se poslovi razlikuju ovisno o sektoru. Rađena je analiza u cijelom Zagrebačkom holdingu svih administrativnih poslova po kojoj je utvrđeno koja su radna mjesta višak. Provedena je centralizacija poslova na način da više ne postoji 14 službi za nabavu nego samo jedna a tako i za druge službe. Novom organizacijom je ustrojen Sektor za strategiju razvoja i usklađenosti poslovanja, taj sektor nema službi niti odjela, ima samo jednog zaposlenika i to direktoricu sektora koja je zaposlena 28.08.2023. Poslove usklađenosti poslovanja trenutno kod tuženika i dalje obavlja Sektor za pravne poslove u dijelu koji se tiče pravnih poslova, odnosno Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima u dijelu upravljanja radnim odnosima, a to iz razloga jer sadašnja direktorica Sektora za strategiju razvoja i usklađenosti poslovanja KS nije diplomirana pravnica. Tako je bilo i u vrijeme kada je tužiteljica radila kod tuženika jer ona također nije diplomirana pravnica. Nakon otkaza tužiteljici nije bilo natječaja kod tuženika za obavljanje poslova koje je radila tužiteljica. Tužiteljica je bila jedina zaposlena u svom odjelu, a njezin sektor nije imao direktora, praktički tužiteljica nije niti dobivala radne zadatke, i koliko joj je poznato nije niti obavljala nikakve poslove, odnosno nema saznanja je li uopće obavljala ikakve poslove i je li joj itko davao kakve radne zadatke. Upravo zato je ukinuto tužiteljičino radno mjesto. Navodi da je tuženik provodio savjetovanje glede kolektivnog viška u periodu od 30.12.2021. do 08.04.2022., tuženik se savjetovao s svim sindikatima koji su djelovali kod Zagrebačkog holdinga i to 19 reprezentativnih i još dva koja nisu reprezentativna. Radničko vijeće u Zagrebačkom holdingu nije bilo ustrojeno, a sindikalni povjerenici nisu sklopili između sebe sporazum tko ima prava i obveze radničkog vijeća stoga je bila obveza poslodavca savjetovati se s svim sindikatima. I glede individualnih otkaza savjetovali su se sa svim sindikatima koji djeluju kod Zagrebačkog holdinga a tako je bilo i po pitanju svih akata vezanih za reorganizaciju radnih mjesta. Svim radnicima koji su bili potencijalni kolektivni višak je dana mogućnost da se zaposle kod tuženika na poslovima iz osnovne djelatnosti poslodavca, tzv. Operacije, radi se o poslovima koji nisu administrativne prirode i bilo je 280 takvih pozicija.

12. Svjedok ČSC je iskazala da je zaposlena kod tuženika od 2009. kao voditelj Službe za analitiku ljudskih potencijala, a to je unutar Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima. Ona je radila analitiku i pripremala podlogu odnosno izradila je tablicu bodovanja radnika po prikupljenim podacima od službi i podacima s kojima su raspolagali vezano uz odabir kolektivnog viška radnika. Tužiteljičino radno mjesto je ukinuto u 2020. dolaskom nove uprave ili 2021. To je učinjeno dodatkom Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. Koliko joj je poznato tužiteljica nije niti nikada obavljala poslove usklađenosti poslovanja, to nikada nije zaživjelo u tom odjelu već su se ti poslovi obavljali unutar sektora za pravne poslove, a usklađenost poslovanja tzv. Compliance nikada u organizaciji nije zaživio. Poznato joj je da je tužiteljica jednom sudjelovala za podjelu bonova za uskrs a nema saznanja koje je radne zadatke tužiteljica obavljala i je li uopće ikakve zadatke obavljala. Taj odjel niti sektor nije imao rukovoditelja i tužiteljici je jedino uprava mogla davati radne zadatke. Radnicima koji su bili potencijalni višak te kasnije na listi za višak nuđeni su poslovi radnih mjesta u operativnom dijelu svih podružnica Zagrebačkog holdinga.

13. Svjedok ČS je iskazala da je zaposlena kod tuženika i to kao predsjednica sindikata Čistoće Zagreb čime se profesionalno bavi već 10 godina. Navodi da je poslodavac 2022. godine uredno proveo postupak kolektivnog viška radnika, uredno se savjetovao sa sindikatom vezano uz akte i vezano za pojedinačne odluke o otkazu, bili su održani radni sastanci sa poslodavcem i predstavnicima sindikata i sve je provedeno sukladno propisima. U vrijeme utvrđivanja kolektivnog viška na snazi je bio Kolektivni ugovor kojim je u čl. 167. bilo određeno da poslodavac mora sa sindikatima donijeti prilog koji bi sadržavao popis radnih mjesta, opis radnih mjesta, koeficijente složenosti radnih mjesta i dodatke na otežane uvjete rada, a što nije napravljeno. To se odnosilo na radna mjesta do koeficijenta složenosti 4,2. Iznad tog koeficijenta poslodavac je donosio odluku kojoj je sam određivao koeficijente složenosti poslova, to su tzv. radna mjesta izvan grupa složenosti. Poslodavac je radnicima koji su utvrđeni kolektivnim viškom nudio radna mjesta u tzv. operacijama. U postupku savjetovanja poslodavac se savjetovao sa svim reprezentativnim sindikatima, u tom trenutku bilo je 19 reprezentativnih sindikata. Poslodavac nije sindikatu dostavio podatke o kriterijima na temelju kojih je utvrdio da su radna mjesta izvan grupe složenosti poslova nepotrebna, a niti nekakvu analizu za isto, svoju ili vanjsku. U to vrijeme kod tuženika je postojala sistematizacija radnih mjesta iz 2011. i to za Podružnicu Čistoća, a za ostale podružnice nema saznanja. Poznato joj je da su i druge podružnice imale sistematizacije, ali ne zna iz kojih godina. Poslovi u tzv. operacijama bili su navedeni na papiru A4 gdje je bio naziv radnog mjesta i potreban broj izvršitelja pa su se radnici koji su utvrđeni viškom mogli javiti za određena radna mjesta.

14. Tužiteljica je iskazala da se zaposlila kod tuženika krajem 2017. i najprije je radila u Odjelu za EU fondove na radnom mjestu voditelj projekta 3 zajedno sa PS, a ona je bila voditeljica tog Odjela. Po struci je magistar ekonomije. U 2018. je sklopila novi ugovor o radu za radno mjesto viši samostalni referent 2 u Odjelu za usklađivanje poslovanja. U sklopu tog radnog mjesta radila je na poslovima ažuriranja podataka i izradi digitalne knjige procesa za sve podružnice. Nadređena joj je tada bila članica Uprave LS koja joj je davala radne zadatke. Kada je došlo do promjene vlasti 2021. smijenjena je članica Uprave LS i tužiteljicu su prebacili iz ureda u podrumske urede te joj više nisu davali radne zadatke. Razgovarala je sa novim predsjednikom Uprave IS koji je rekao da će taj Odjel nastaviti s radom, međutim dobila je otkaz. Rečeno joj je da se njeno radno mjesto ukida, a djelatnica iz ljudskih resursa joj je predala papir na kojem su bila navedena slobodna radna mjesta, a koja su ispod njezinih kvalifikacija, primjerice radno mjesto grobar, vrtlar, kondukter i sl. Koliko joj je poznato, poslovi koje je obavljala vezano uz Odjel usklađenosti poslovanja se i dalje obavljaju, možda pod drugim nazivom ili sličnim. Nakon otkaza je na Linkedinu vidjela oglas za natječaj za poslove u odjelu gdje je radila. Odjel usklađenosti poslovanja se tek osnovao i trebalo ga je zaživjeti, a prvi korak je bio da se izradi knjiga procesa koju su i napravili. Morali su svaku podružnicu obići, snimiti postojeće stanje i sukladno tome izraditi knjigu procesa, a sljedeći korak je bila digitalizacija toga. Koliko joj je poznato, pored tužiteljice još je jedan djelatnik obavljao iste poslove, ali u drugoj podružnici, dok je tužiteljica bila u Direkciji. Taj Odjel za usklađenost poslovanja nije bio unutar druge organizacijske jedinice, već samostalan. Moguće da je taj Odjel bio unutar Službe za potporu Upravi.

15. Sud je prihvatio iskaze svih svjedoka i tužiteljice jer su činjenično identični, a razlika postoji tek u subjektivnom dojmu pojedinog događaja, pa se može zaključiti da su u bitnome suglasni, jer jednako iskazuju o relevantnim okolnostima.

16. Da je tuženik proveo zakonit postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika te da se savjetovao sa sindikatima vezano uz donošenje internih akata reorganizacije i pojedinačnih odluka o otkazu utvrđeno je iz iskaza ČS, predsjednice Sindikata Čistoće Zagreb i iskaza SSC, direktorice Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima.

17. Iz iskaza svjedokinje SSC utvrđeno je da je tuženik krajem 2021. pokrenuo postupak utvrđivanja kolektivnog viška radnika, u svibnju 2022. su doneseni novi pravilnici kojima je utvrđena nova organizacijska struktura. Tim organizacijskim promjenama promijenjeni su Pravilnici o organizaciji i Odluka o koeficijentima složenosti poslova za radna mjesta izvan grupe složenosti poslova, a tužiteljica je radila na radnom mjestu Viši samostalni referent 2 u organizacijskoj jedinici Odjel za praćenje usklađenosti poslovanja, koje radno mjesto je izvan grupe složenosti poslova.

18. Da je tuženik proveo centralizaciju poslova na način da je ukinuo suvišne organizacijske jedinice po podružnicama pa tako i organizacijsku jedinicu Odjel za praćenje usklađenosti poslovanja u kojoj je radila tužiteljica, te da je ukinuo radno mjesto tužiteljice, a tužiteljica je bila jedina zaposlena u tom odjelu pa nije vršeno uspoređivanje s drugim radnicima, utvrđeno je iz iskaza FS, a to je utvrđeno i uvidom u Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.

19. Da je radno mjesto sa istim nazivom kao i tužiteljičino postojalo i u drugim sektorima, a poslovi su bili vezano za djelokrug rada svakog pojedinog sektora, proizlazi iz iskaza SSC.

20. Da tužiteljica nije ni obavljala poslove usklađenosti poslovanja te da taj odjel niti sektor nije imao rukovoditelja i tužiteljici je jedino uprava mogla davati radne zadatke utvrđeno je iz iskaza SSC i ČSC. To proizlazi i iz iskaza tužiteljice kada je navela da joj je radne zadatke davala članica Uprave LS te da se Odjel usklađenosti poslovanja tek osnovao i trebalo ga je zaživjeti stoga je radila na izradi knjige procesa za podružnice, dakle nije radila poslove vezano uz usklađenost poslovanja.

21. Stoga su neosnovani navodi tužiteljice da "ukidanje organizacijske jedinice nema podlogu u bilo kakvoj objektivnoj analizi, nalazu ili stvarnom stanju, te su u potpunosti netočni i izmišljeni za potrebe opravdanja pobijane Odluke", pored činjenice da i sama tužiteljica navodi kako nije ni počela obavljati poslove vezano uz usklađenost poslovanja.

22. Da su postojali gospodarski i organizacijski razlozi za kolektivni višak radnika te otkaz tužiteljici utvrđeno je i uvidom u Pravilnik o organizaciji Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. iz kojeg je vidljivo da je cilj organizacijskih promjena optimizacija poslovnih procesa na način da se vrši potpuna centralizacija aktivnosti/poslova podrške/ potpore odnosno svih funkcionalnih grupa poslova koje spadaju u Korporativne servise (Korporativne funkcije) i to na način da se unutar samo jedne funkcionalne organizacijske jedinice podrške/potpore obavlja jedna funkcionalna grupa poslova na razini cijelog Društva.

23. Imajući na umu da je tužiteljica bila jedina zaposlena u Odjelu za usklađenost poslovanja, tuženik nije imao obvezu vršiti uspoređivanje radnika po kriterijima iz čl. 115. st. 2. ZR.

24. Nije razvidan prigovor tužiteljice da tuženik kao poslodavac nije proveo analizu poslovanja i organizacijske strukture, i na što bi se trebao odnositi. Naime, tuženik je navedeno detaljno pojasnio tijekom savjetovanja Kolektivnog viška.

25. Nije osnovan ni navod tužiteljice da se njeni poslovi i dalje obavljaju kod tuženika, jer da su raspisani natječaji za popunjavanje radnih mjesta i to natječaj za radno mjesto Direktora/ice. Ovo stoga što je riječ o natječajima za rukovodna radna mjesta, a nije sporno da je tužiteljica radila na radnom mjestu „Viši samostalni referent 2“, a ne na radnom mjestu Direktorice. Prema tome, ta dva radna mjesta nisu u nikakvoj korelaciji.

26. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnikom o organizaciji Korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnikom o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom o Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 13.5.2022. ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica radila i poslovi koje je obavljala, a također je ukinuto i radno mjesto viši samostalni referent 2, na kojem je bila zaposlena tužiteljica.

27. Autonomno je pravo poslodavca proces rada organizirati na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih i organizacijskih razloga ima pravo i ukinuti postojeće organizacijske jedinice i postojeća radna mjesta te poslove tog radnog mjesta prerasporediti na druga radna mjesta, a što je tuženik učinio donošenjem citiranih Pravilnika.

28. Ukidanje radnog mjesta koje se u organizaciji procesa poslovanja pokaže suvišnim opravdani je organizacijski razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

29. Poslodavac je samostalan i autonoman u organizaciji rada i u ustroju radnih mjesta te ZR daje samo okvirne granice u kojima se poslodavac i radnik trebaju kretati u uređivanju radnog odnosa. Ovlaštenje je poslodavca da ustroji radna mjesta, a što je tuženik učinio donošenjem citiranih Pravilnika, a sud u radnom sporu nije ovlašten ocjenjivati zakonitost pravilnika koji je donio poslodavac, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik nisu, kao ovlaštena tijela, zahtijevali oglašavanje pravilnika nevažećim (VSRH, Revr-721/05 od 25.07.2007. i Revr-195/07 od 04.04.2007.).

30. Slijedom svega navedenog, u provedenom dokaznom postupku je nedvojbeno utvrđeno kako je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici u cijelosti zakonita i dopuštena, stoga je tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje nedopuštenosti iste trebalo u cijelosti odbiti. S obzirom da je odluka o otkazu dopuštena, nije osnovan zahtjev tužiteljice za vraćanjem na rad.

31. Preostali navodi stranaka koji nisu bili od utjecaja na zakonitost odluke o otkazu nisu posebno cijenjeni.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tužitelj izgubio parnicu, dužan je, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP, tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka. Tuženiku je, u smislu odredbe čl. 155. ZPP, a prema Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) priznat trošak jednokratne nagrade za zastupanje u iznosu od 400,00 eura (Tbr. 7.2 i Tbr. 52.4) uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) pa trošak tuženika sveukupno iznosi 500,00 eura.

33. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 31. ožujka 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku