REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl.br. Psp-32/2024-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja TZ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] protiv tuženika 1. ČZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. PZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. ĆZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Tiziana Paris, odvjetnik iz Pule, 4. MARIS d.o.o. Pula, Marijanijeva 11, OIB 27168467388, zastupan po punomoćniku Tomislav Kovačić, odvjetnik iz Pule, 5. VARKAŠ d.o.o., Pula, Varaždinska ulica 15, OIB 61992119804, zastupani po punomoćniku Tiziana Paris, odvjetnik iz Pule, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja osobno, punomoćnika tuženika i zz četvrto i peto tuženika, a objavljene dana 31. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu njegove nekretnine u zemljišnim knjigama označene kao kč. br. [katastarska čestica] vikendica, pašnjak, sa 420 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na dijelu nekretnine u širini od 50 cm cijelom dužinom granice sa nekretninom kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (alternativno: kako je to prikazano na skici mjerničnog vještaka koja skica čini sastavni dio ovog rješenja), na način da je treće tuženik po nalogu i uz suglasnost prvo i drugo tuženika dana 17.04.2020. ušao u posjed predmetnog dijela tužiteljeve nekretnine sasjekao i uklonio raslinje lovora, ružmarina, jorgovana, tulipana i čuvar kuće.

Nalaže se tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku zasade raslinje lovora, ružmarina, jorgovana, tulipana i čuvar kuće na predmetnom dijelu nekretnine tužitelja.

Zabranjuje se tuženicima takvo ili bilo kakvo slično daljnje smetanje tužitelja u posjedovanju njegove nekretnine u zemljišnim knjigama označene kao kč. br. [katastarska čestica] vikendica, pašnjak, sa 420 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da prvo, drugo, treće i peto tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjerene u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužitelju da četvrto tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjerene u ukupnom iznosu od 700,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u naravi vikendica i pašnjak površine 420 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prvo tuženik da je vlasnik i posjednik njemu susjedne parcele kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 426 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje ističe kako je četvrto tuženik pravna osoba koja se bavi prodajom nekretnina a peto tuženik da je pravna osoba koja se bavi održavanjem zelenih površina. Nadalje navodi kako je tužitelj duž cijele međe sa nekretninom prvo tuženika imao zasađeno ukrasno bilje lovor, jorgovan, ružmarin, tulipane i čuvar kuće te da je sve to činilo zelenu ogradu koja je imala dekorativnu ulogu ali i funkciju zaštite od pogleda na parcelu prvo tuženika. Dana 17.04.2020. ističe kako je sa svojim ocem ĐZ u popodnevnim satima došao na predmetnu nekretninu te da je vidio kako je njegovo ukrasno bilje posječeno, uklonjeno i spaljeno. Tom prilikom da je na nekretnini prvo tuženika zatekao djelatnike peto tuženika koji su završavali poslove čišćenja nekretnine prvo tuženika i pritom neovlašteno počistili i dio parcele tužitelja. Tužitelj navodi da je tom priliko pozvao policiju koja je obavila razgovor te da o tome postoji službena bilješka. Predstavnici peto tuženika da su tom prilikom izjavili kako su angažirani od strane četvrto tuženika da očiste nekretninu od raslinja u vlasništvu prvo tuženika jer da ista ide na prodaju. Tužitelj tvrdi da su tuženici siječem i uklanjanjem ukrasnog bilja počinili smetanje posjeda te predlaže da se njegov zahtjev usvoji uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

2.U odgovoru na tužbu prvo, četvrto i peto tuženika imenovani navodi kako u cijelosti osporavaju zahtjev tužitelja. Četvrto i peto tuženici ističu prigovor nedostatka pasivne legitimacije navodeći kako oni nisu vlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] već da je vlasnik prvo tuženik GZ. Ističu da nisu čišćenje parcele radi za vlastiti interes niti su poduzimali bilo kakve radnje na navedenoj nekretnini kao niti na nekretnini tužitelja za koju se tvrdi za koju je počinjeno smetanje posjeda. Ističu kako su čišćenje od raslinja i granja nekretnine prvo tuženika vršili po nalogu MZ dakle u njegovo ime i za njegov račun jer je predmetna nekretnina trebala ići na prodaju pa smatraju da u odnosu na četvrto i peto tuženika valja odbiti tužbeni zahtjev. Svi tuženici se protive navodima iz tužbe te ističu kako tužitelj iznosi potpune neistine glede počinjenog smetanja posjeda na njegovoj nekretnini te navode da na strani svih tuženika nedostaje animus turbandi odnosno svijest da bi opisanim radnjama bilo koga smetali u posjedu. Tuženici navode kako su sigurni da su radnje koje su opisane u tužbi vršili na nekretnini u vlasništvu i posjedu prvo tuženika dakle, na kč. br. [katastarska čestica] dok na parcelu tužitelja nisu kročili niti su na njoj izvodili bilo kakve radove pa smatraju da nije niti došlo do čina smetanja posjeda. Također navode da su u ime dobrosusjedskih odnosa sa tužiteljem htjeli spor riješiti odmah mirnim putem ali do toga da nije došlo. Smatraju da se u konkretnom slučaju radi o sporu oko međa jer je tužitelj svoju nekretninu kč. br. [katastarska čestica] imao ograđenu zidovima sa tri strane a samo prema nekretnini MZ parcela nije bila ograđena. Smatraju da se tu radi o sporu o međama i da je tužitelj to pitanje trebao riješiti sa GZ. Ističu kako nisu počinili smetanje posjeda na tužiteljevoj nekretnini kako to on opisuje i da su uvjereni da su čišćenje nekretnine izvodili na parceli prvo tuženika. Također ističu i prigovor prekluzije posjedovne zaštite navodeći kako je tužitelj podnio tužbu izvan roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja. Predlažu odbijanje tužbenog zahtjeva i naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije na strani 4 do 20 spisa, izvršen je uvid u skicu izmjere, pročitani su vlasnički listovi, pročitana je potvrda o intervenciji policije od 17.06.2020., izvršen je uvid u kopije katastarskog plana, izvršen je uvid u fotografije snimljene dronom na strani 46 do 50 spisa, pročitan je zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Veting d.o.o., pročitan je povijesni vlasnički list, pročitan je smrtni list na strani 89 spisa, pročitano je rješenje o nasljeđivanju na strani 110 spisa, pročitan je dopis PP Pula na strani 127 do 131 spisa, pročitan je iskaz tužitelja, zz četvrto i peto tuženika, pročitani su iskazi svjedoka JZ, ZZ.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Tijekom trajanja dokaznog postupka prvo tuženik GZ je preminuo dana **.**.2021. u [adresa]. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju na strani 110 spisa sud je utvrdio kako su njegovi zakonski nasljednici proglašeni supruga ĆZ, sin ČZ i kćerka PZ. Imenovani su preuzeli ovaj postupak iza pok. MZ u svojstvu tuženika.

6. Odredbom čl. 21. ZVDSP-a propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smeteni saznao za čin smetanja i počinitelja a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

7. Tuženici su u odgovoru na tužbu istaknuli prigovor prekluzije tvrdeći da je tužitelj tužbu za smetanje posjeda podnio izvan zakonskog roka te da tužbu valja odbaciti. Taj prigovor tuženika nije osnovan.

8. Naime, tužitelj u tužbi navodi da je dana 17.04.2020. zajedno sa svojim ocem ĐZ došao na svoju kč. br. [katastarska čestica] gdje mu se nalazila vikendica te je toga dana u popodnevnim satima zatekao djelatnike peto tuženika kako čiste susjednu nekretninu prvo tuženika, pale grane te da je tom prilikom vidio kako mu je uništeno sporno ukrasno bilje. To u svojem iskazu potvrđuje i saslušani svjedok JZ otac tužitelja. O svemu tome da su obavijestili i policiju koja je toga dana bila na licu mjesta i sačinila službenu bilješku.

9. Uvidom u dopis PP Pula od 14.06.2024. strana 127 spisa sud je utvrdio da je doista dana 17.04.2020. na spornoj nekretnini intervenirala policija a po dojavi tužitelja zabilježeno je da su radnici peto tuženika na parceli prvo tuženika porezali živicu na njegovoj nekretnini. O tome postoji izvješće policije i fotografije koje je policija sastavila toga dana. Dakle, tužitelj je prema mišljenju suda saznao za smetanje posjeda i za učinioca 17.04.2020. godine. Tužbu radi smetanja posjeda tužitelj je podnio 18.05.2020. koji dan je bila subota stoga mu je zadnji dan za podnošenje tužbe padao u ponedjeljak a to je 20.05.2020. što znači da je tužba podnijeta u zakonskom roku od 30 dana pa je prigovor tuženika o nepravodobnosti tužbe odbijen kao neosnovan.

10. Tuženici nadalje u svom odgovoru na tužbu navode da nedostaje animus turbandi odnosno svijest da bi opisanim radnjama bilo koga smetali u posjedu. Naime, to je jedan od prigovora na strani tuženika koji se mogu braniti u postupcima radi smetanja posjeda.

Prema mišljenju suda smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičkoj vlasti u smislu čl. 20. st. 2. ZVDSP-a bez obzira da li je kod onog koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za smetanjem posjeda (animus turbandi), a prema čl. 22. st. 2. ZVDSP-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Dakle, po ocijeni ovog suda kao jednu od bitnih odrednica ove odluke treba postaviti pitanje subjektivnog odnosa tuženika u odnosu na činjenicu (svjesnog) zadiranja u tuđi posjed, obzirom da tuženi ističu animus turbandi kao pretpostavku za otklanjanje odgovornosti u ovoj posjedovnoj parnici. ZVDSP određuje u čl. 10. st. 1. posjed kao faktičnu vlast glede neke stvari i ZVDSP prihvaća objektivni koncept sadržaja posjeda što ga prihvaća i pravna doktrina (prof. dr. VZ u knjizi stvarno pravo, Informator 1998. navodi ("postoji li faktična vlast kao sadržaj posjeda stvari ili ne, nije pitanje subjektivnog stava te osobe nego njezinog objektivnog postojanja kao činjenice u odnosnom društvu")).

Po ocijeni ovoga suda tako treba tumačiti i istaknuti prigovor pomanjkanja animusa turbandi. Dakle, za počinjenje smetanja posjeda prema stavu ovog suda nije odlučno da li je osoba koja je takvu radnju vrši namjeravala tom svojom radnjom zadrijeti u tuđi posjed ili nije; dostatno je znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed. Dakle, namjera smetanja kao pretpostavka za ostvarenje prava na posjedovnu zaštitu je potpuno pogrešna. Iz tih razloga istaknuti prigovor tuženika glede pomanjkanja animusa turbandi je odbijen kao neosnovan.

12. Valja sada obrazložiti i istaknuti prigovor četvrto i peto tuženika glede nedostatka pasivne legitimacije u ovom postupku. Tuženici navode da oni čišćenje parcele nisu čistili samoinicijativno i za svoj interes već peto tuženik navodi obzirom da pruža usluge održavanja zelenih površina da je primio nalog od četvrto tuženika koji se bavi posredovanjem u prodaji nekretnina, a on da je primio nalog od pok. MZ da se kč. br. [katastarska čestica] očisti jer je ista bila potpuno obrasla makijom i stablima obzirom da je predmetna nekretnina trebala ići na prodaju. Tako četvrto i peto tuženik smatraju da u odnosu na njih tužba ne može biti podnijeta jer da su radili po nalogu prvo tuženika.

Tuženi u posjedovnoj parnici može biti onaj koji je sam izvršio čin smetanja tj. oduzeo posjed ili bilo na koji drugi način smetao posjed ali tuženi može biti i onaj koji je dao nalog za smetanje kao i onaj u čijem je interesu počinjeno smetanje a on se od toga nije ogradio.

13. Iz provedenog dokaznog postupka nesporno je da je sada pok. UZ bio vlasnik kč. br. [katastarska čestica]. Nesporno je da je angažirao četvrto tuženika tvrtku Maris d.o.o. da mu proda predmetnu nekretninu. Kako je nekretnina bila zapuštena i neodržavana četvrto tuženik je uz dogovor pok. EZ angažirao peto tuženika tvrtku Varkaš d.o.o. koja se bavi održavanjem zelenih površinama i koja je nesporno čistila i uređivala nekretninu kč. br. [katastarska čestica]. Pasivno legitimirana, u parnicama zbog smetanja posjeda po mišljenju suda jeste svaka osoba koja je posjednika uznemiravala odnosno oduzela mu posjed pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećeg. Slijedom navedenog prigovor promašene pasivne legitimacije je odbijen jer su svi tuženici osobe koje mogu biti tužene u posjedovnoj parnici.

14. Odredbom čl. 21. ZVDSP propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Kao što je već navedeno pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smeteni znao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.

Odredbom čl. 22. ZVDSP propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku za smetanje posjeda, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

15. Uvidom u vlasnički list na strani 24 spisa sud je utvrdio da je tužitelj vlasnik a između stranaka je nesporno da je i posjednik kč. br. [katastarska čestica] u naravi vikendica, pašnjak površine 420 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Isto je tako utvrđeno uvidom u vlasnički list da je sada pok. GZ bio upisan kao vlasnik i nesporno posjednik kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 426 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a sada su kao suvlasnici upisani njegovi nasljednici prvo, drugo i treće tuženik.

16. Očevidom na licu mjesta te uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernične struke Veting d.o.o. sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne okolnosti.

Dana 17.03.2021. izvršen je očevid na licu mjesta te je sud identificirao kč. br. [katastarska čestica] u posjedu i vlasništvu tužitelja, a u naravi predstavlja zgradu – vikendicu i dvorište ukupne površine 436 m2. Također je identificirana i kč. br. [katastarska čestica] upisana kao pašnjak površine 426 m2 a tada je u naravi predstavljala započeto gradilište već je započeta gradnja obiteljske kuće jer je već u to vrijeme sada pok. GZ predmetnu nekretninu prodao trećoj osobi DZ koja je već u vrijeme očevida započela sa gradnjom kuće što je vidljivo i iz fotografija koje su snimljene tijekom očevida, a priložene su strani 67 spisa.

Iz skice lica mjesta koja prileži strani 66 spisa utvrđen je čin smetanja kojeg je na licu mjesta pokazao tužitelj pa je tako sud utvrdio da je sporni čin smetanja posjeda napravljen na granici između kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] gdje su po navodima tužitelja postojali nasadi hortikulture i ostatak žive ograde a na skici lica mjesta označene slovima A-B-C-D. Radi se naime o ukrasnom bilju raslinje lovora, jorgovana, ružmarina, tulipana i čuvar kuće.

17. Iz iskaza tužitelja, tuženika i saslušanog svjedoka JZ njegov otac (svjedok ZZ nema saznanja o predmetu spora pa je njegov iskaz irelevantan), sud je utvrdio da je tužitelj sa ocem 17.04.2020. u poslijepodnevnim satima došao na svoju parcelu kč. br. [katastarska čestica] gdje je u to vrijeme imao vikendicu i uređenu zelenu površinu. Tom prilikom su na licu mjesta zatekli zakonskog zastupnika peto tuženika AZ, njenog supruga KZ i njihovu djecu. Iz iskaza proizlazi da su oni na parceli prvo tuženika kč. br. [katastarska čestica] tada već palili grane koje je bilo posječeno. Tom prilikom je tužitelj zamijetio kako je i njegovo ukrasno bilje posječeno i to zasađen lovor, ružmarin, jorgovan, tulipan i čuvar kuća. Tužitelj niti njegov otac nisu vidjeli sam čin smetanja posjeda ali je na lice mjesta došao u trenutku kada se palilo granje na parceli pok. GZ pa je opravdano posumnjao da su upravo peto tuženici u čišćenju parcele pok. GZ posjekli i njegovo ukrasno bilje.

18. Da je iskaz tužitelja i imenovanog svjedoka istinit potvrđuje i službena bilješka PP Pula koja prileži strani 127 spisa. Naime iz izvješća PP Pula sud je utvrdio da su djelatnici policije upućeni na adresu tužitelja po njegovoj dojavi jer da su radnici na susjednoj parceli (parcela pok. GZ) porezali živicu koja se nalazi na njegovoj parceli.

Policija je na licu mjesta zatekla tužitelja i dva radnika peto tuženika te je policija utvrdila da su ta dva radnika čistili susjednu parcelu porezali živicu i manje drveće koje se nalazilo na parceli tužitelja a radnici peto tuženika navode da su čišćenje nekretnina radili po nalogu četvrto tuženika. Policija je sve to i fotografirala te fotografije prileže strani 129 do 131 spisa.

19. Iz fotografija policije kao i iz detaljnih fotografija koje je tužitelj dostavio uz tužbu poglavito na primjer strana 4 spisa vidljiv je korijen ružmarina koji je dijelom odsječen. Stoga sud smatra da su tuženici 17.04.2020. doista počinili smetanje posjeda na način da su posjekli zelenu ogradu koja se nalazila u posjedu tužitelja i to lovor, jorgovan, ružmarin, tulipani, čuvar kuće i drugo ukrasno bilje koje je bilo tamo zasađeno.

20. Ovdje valja odmah napomenuti da nije bitno gdje se fizički nalazio ukrasno bilje. Naime tuženici tijekom dokaznog postupka smatraju da je trebalo urediti među između tužitelja i pok. MZ i da bi se tada utvrdilo da se ukrasno bilje nalazilo na parceli pok. MZ GZ. Međutim u postupku radi smetanja posjeda se takve stvari ne utvrđuju. Sud je utvrdio da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik ukrasnog bilja i utvrđeno je da je peto tuženik po nalogu prvo do četvrto tuženika čistio nekretninu pok. GZ a u tom čišćenju je očišćeno i ukrasno bilje tužitelja. Drugim riječima pitanje uređenje međa između pok. GZ i tužitelja nije prethodno pitanje za odluku o zahtjevu radi smetanja posjeda.

21. Naime, na tužitelju leži teret dokaza i on mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik i mora dokazati čin smetanja. Sud je utvrdio da tužitelj bio posljednji mirni posjednik ukrasnog bilja što u konačnici tuženici nisu niti osporili a sam čin smetanja posjeda tužitelj je dokazao u postupku te je sud utvrdio da su upravo tuženici točnije peto tuženik po nalogu četvrto tuženika i pok. GZ porezali ukrasno bilje tužitelja. To su jedine dvije stvari koje se mogu i smiju raspravljati u postupku o smetanju posjeda.

22. Međutim, tužbeni zahtjev u parnicama radi smetanja posjeda treba glasiti da se utvrdi da je tuženik počinio smetanje tužiteljeva posjeda, da se uspostavi prijašnje posjedovno stanje i da se zabrani ponovno takvo ili slično smetanje.

23. U konkretnom slučaju počinjeno je uznemiravanje posjeda tužitelja pa u slučaju kada bi sud usvojio tužbeni zahtjev mora se odrediti zabrana daljnjeg uznemiravanja i vraćanje u prvobitno stanje posjeda, ali sud ne može odrediti da tuženici izvrše radnje koje nije moguće fizički izvršiti kao na primjer vraćanje posjećenih stabala u njihovo prvobitno stanje.

24. Tužba za smetanje posjeda je kondemnatorna tužba, pa se takvom tužbom treba tražiti a sud odlukom odrediti svakako uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranu budućeg smetanja. Međutim kada ne postoje pretpostavke da sud u parnici za smetanje posjeda dopusti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja tada će zahtjev za utvrđivanje da je počinjeno smetanje posjeda odbiti.

25. Naime ne može se usvojiti tužbeni zahtjev na utvrđenje da je počinjeno smetanje posjeda bez izricanje zabrane daljnjeg smetanja, vraćanje posjeda odnosno uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja pa stoga takav tužbenu zahtjev treba odbiti, što je sud u ovom slučaju i učinio jer sud ne može naložiti tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku zasade lovor, ružmarin, jorgovan, tulipan, čuvar kuću na dijelu nekretnine gdje je počinjeno smetanje posjeda. Naime, vraćanje posjećenih stabala u njihovo prvobitno stanje nije moguće fizički izvršiti. Osim toga već u trenutku očevida sud je utvrdio da je stanje na terenu u bitnome izmijenjeno što je nesporno potvrdio i tužitelj u ovom postupku.

26. Tijekom očevida na parceli pok. GZ već je tada započela gradnja obiteljske kuće treće osobe DZ koja je kč. br. [katastarska čestica] kupila od pok. GZ i započela gradnju (fotografije strana 67 spisa). Osim toga tužitelj i njegov otac u svojem iskazu navode kako je danas na terenu situacija potpuno drugačija. Nakon što je posječena živa ograda prema nekretnini pok. GZ i nakon što je nekretninu kupila treća osoba, tužitelj i treća osoba su na tom mjestu izgradili zid u visini od 2 metra i zajednički su snosili troškove gradnje zida. Tužitelj nema problema sa novim susjedima ali je nesporno i stanje na terenu takvo da se na mjestu gdje se nekada nalazila živa ograda sada nalazi zid stoga se tuženicima ne može naložiti vraćanje posjeda u prvobitno stanje. Slijedom navedenog valjalo je zahtjev tužitelja temeljem čl. 22. ZVDSP odbiti kao neosnovan.

27. Prvo, drugo, treće i peto tuženiku pripada pravo na naknadu parničnog troška sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a. Međutim sud svakom od tuženika neće dosuditi zaseban trošak jer radnje koje su poduzimane su poduzete u korist svih tuženika, a neke posebne radnje koje je poduzimao neki od tuženika nije bilo pa stoga nema niti razloga za dosudu pojedinačnog troška svakom od tuženika obzirom da su svi zastupani po jednom punomoćniku. Tuženicima je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife i to u visini jednokratne nagrade u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za cijeli prvostupanjski postupak. Za svaku daljnju radnju u navedenom postupku tuženicima pripada nagrada u visini od 50 bodova.

Kada se izuzmu četiri radnje tuženika i to sastav odgovora na tužbu, pripremno ročište, očevid na licu mjesta te sastav podneska od 04.10.2021. tuženicima pripada daljnji trošak za sastav pisanog podneska od 07.03.2023., pristup na ročište za glavnu raspravu 10.04.2024. i ročište za glavnu raspravu 04.03.2025. dakle, tuženicima pripada sveukupno 400 bodova.

Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25 % tuženicima na ime odvjetničkog troška pripada sveukupan iznos od 1.000,00 EUR.

28. Prema istom principu četvrto tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i to u vidu jednokratne nagrade u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za cijeli prvostupanjski postupak dok za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.

Kada se izuzmu četiri radnje tuženika i to sastav odgovora na tužbu, pripremno ročište, očevid na licu mjesta te pristup na ročište 13.06.2024. četvrto tuženiku pripada daljnji trošak za pristup na ročište 10.10.2024. i 04.03.2025., dakle četvrto tuženiku pripada sveukupno 350 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 EUR četvrto tuženiku na ime odvjetničkog troška pripada sveukupan iznos od 700,00 EUR.

U Puli, 31. ožujka 2025.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri pisana primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. tužitelju osobno

2. prvo, drugo, treće i peto tuženiku po punomoćniku Tiziana Paris, odvjetnik iz Pule

3. četvrto tuženiku po punomoćniku Tomislav Kovačić, odvjetnik iz Pule