Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-458/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. PID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi PI, LI i PIDĐ protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-8213/2024-2 od 13. prosinca 2024., dana 28. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba PI, LI i PIDĐ kao neosnovana i potvrđuje rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-8213/2024-2 od 13. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem o nasljeđivanju suda prvog stupnja utvrđeno je da ostavinsku imovinu ostavitelja pok. PID sačinjavaju nekretnine i pokretnine (točka I. izreke), te je njegovim nasljednikom temeljem oporuke proglašen LID (točka II. izreke). Određeno je i da će zemljišnoknjižni odjel po pravomoćnosti rješenja izvršiti upis prava nasljednika u zemljišnim knjigama (točka III. izreke), te da će Zagrebačka banka d.d., HZZO i HZMO izvršiti nasljedniku isplatu novčanih sredstava (točka IV. izreke).
2. Protiv rješenja žalbu su podnijeli ŽI (sestra ostavitelja), LI (sestra ostavitelja) i LIDĐ (brat ostavitelja) (dalje u tekstu rješenja: žalitelji) iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) i čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN), te predlažu pobijano rješenje preinačiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sud prvog stupnja utvrdio je da ostavinsku imovinu ostavitelja sačinjavaju nekretnine, novčana sredstva na računima u Zagrebačkoj banci d.d., te novčane tražbine prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnove neisplaćene mirovine i neisplaćene premija dopunskog osiguranja. Također, utvrdio je da je ostavitelj ostavio oporuku kojom je svu svoju imovinu ostavio LID koja oporuka je povodom tužbe oporučnog nasljednika pravomoćnom presudom suda prvog stupnja posl. broj P-1119/2021 od 20. prosinca 2023. utvrđena kao istinita i valjana.
5. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je temeljem čl. 226. ZN nasljednikom ostavitelja temeljem oporuke proglasio ŽID.
6. Žalitelji žalbenim navodima osporavaju rješenje suda prvog stupnja osporavajući vjerodostojnost i istinitost oporuke temeljem koje je raspoređena ostavinska imovina. Također, žalitelji ukazuju da oporučni nasljednik nije predočio izvornik oporuke, te da su tijekom ostavinskog i parničnog postupka ustrajali na predočenju izvornika navodne oporuke i provođenju grafološkog vještačenja radi utvrđenja autentičnosti potpisa na oporuci.
7. Dakle, žalitelji predmetnim žalbenim navodima u bitnome osporavaju istinitost i valjanost oporuke na osnovi koje je raspoređena ostavinska imovina. Međutim, kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, u sporu koji se vodio između oporučnog nasljednika i žalitelja pravomoćnom presudom posl. broj P-119/2021-20 od 20. prosinca 2023. utvrđeno je da je pisana oporuka ostavitelja koja je predana u ovjerovljenoj preslici na ročištu održanom dana 28. lipnja 2017. vjerodostojna, istinita i valjana, te da proizvodi sve pravne učinke. Navedena pravomoćna presuda ne veže samo stranke u parničnom postupku (oporučnog nasljednika i žalitelje kao zakonske nasljednike), već i ostavinski sud tako da žalitelji ne mogu s uspjehom u ostavinskom postupku, a i sada u žalbi, isticati tvrdnje o neistinitosti, nevjerodostojnosti i nevaljanosti oporuke koje navode su, kako iz presude donijete u parničnom postupku proizlazi, isticali i u parničnom postupku.
8. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku utvrdio sve činjenice potrebne za donošenje pravilne i zakonite odluke. Sud prvog stupnja je tako, imajući u vidu da je vezan presudom donijetom u parničnom postupku u kojem je utvrđeno da je sporna oporuka ostavitelja vjerodostojna istinita i valjana, pravilno utvrdio opseg ostavinske imovine ostavitelja, te je istu pravilno rasporedio oporučnom nasljedniku. Stoga žalbeni navodi kojima žalitelji osporavaju vjerodostojnost, istinitost i valjanost predmetne oporuke su neosnovani i ne mogu utjecati na pravilnost pobijanog rješenja o nasljeđivanju, a s obzirom na činjenicu da su isti bili predmetom raspravljanja u parničnom postupku koji je rezultirao pravomoćnom presudom kojom je sud vezan. U tom smislu neosnovano žalitelji u žalbi predlažu saslušanje svjedoka i grafološko vještačenje jer za izvođenje tih dokaza s obzirom na donijetu pravomoćnu presudu kojom je riješeno pitanje valjanosti i autentičnosti sporne oporuke nije bilo potrebe. Također, bez utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja su i žalbeni navodi žalitelja kojima sadržajno osporavaju presudu donijetu u parničnom postupku jer se ista ne može preispitivati u ostavinskom postupku.
9. Žalitelji u žalbi ističu i da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Međutim, suprotno žalbenim navodima žalitelja, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama koje su pravno relevantne za donošenje rješenja o nasljeđivanju sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati tako da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Također, sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
10. Neosnovano žalitelji ukazuju i da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, te da nije primijenio odnosno da je pogrešno primijenio odredbe čl. 225. st. 4., čl. 41., čl. 207 i čl. 209. ZN. Naime, u konkretnom slučaju o spornom pitanju valjanosti i istinitosti oporuke odlučeno je u parničnom postupku. U takvim okolnostima, kada je sporno pitanje riješeno u parničnom postupku, sud prvog stupnja nije trebao primjenjivati odredbe na koje žalitelji ukazuju u žalbi, već je, sukladno čl. 174. ZN, bio dužan utvrditi što čini ostaviteljevu imovinu i tko su njegovi nasljednici, što je sud prvog stupnja i učinio, te nakon toga sukladno odredbi čl. 226. ZN, donijeti rješenje o nasljeđivanju. Dakle, sud prvog stupnja je u konkretnom slučaju pravilno primijenio materijalno pravo tako da nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.
11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje o nasljeđivanju.
U Zagrebu, 28. ožujka 2025.
Sudac:
Robert Jambor
