REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4171/2023-26

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja BI pok. HI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Živković, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika pod 1) FI OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženika pod 2) JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženice pod 3 PI rođ. JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], B, [adresa], tužene pod 4) KI rođ. JI, OIB: [osobni identifikacijski broj], KI, [adresa] (tuženici pod 1 do 4 kao nasljednici pok. II) svi zastupani po punomoćnici Vesni Marušić, odvjetnici u Splitu, tužene pod 5) SI. ZI, iz [adresa], tužene pod 6) Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 27. veljače 2025.g., u odsutnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i prisutnosti zz tuženika, dana 28. ožujka 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

Utvrđuje se da je tužitelj BI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) nasljedstvom iza svog oca LI stekao vlasništvo dijelova kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji su na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj po sudskom vještaku Dariu Blaževiću, dipl.ing.geod. od lipnja 2024. označeni kao:

-dio kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđen slovima A-B-G-A, površine 7 m2,

-dio kč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] omeđen slovima B-C-D-E-F-G-B, površine 3793 m2.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi koja je podnesena dana 24. svibnja 2021. godine navodi da je na čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisan tuženik ad 1/ za 5565/11130 dijela (za 1/2 dijela) te su upisani tužitelj i tuženik ad 3/ svaki za po 5565/22260 dijela (svaki za po 1/4 dijela).

1.1. Nadalje, na čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisan je tuženik ad 1/ za 781/1563 dijela (za 1/2 dijela) te su upisani tužitelj i tuženik ad 3/ svaki za po 391/1563 dijela (svaki za po 1/4 dijela). Tuženik ad 1/ da se upisao na temelju presude Općinskog suda u Trogiru br.P-671/85 od 12.lipnja 1986.

1.2. Nadalje, tužitelj da je za svoj suvlasnički dio upisan temeljem rješenja o nasljeđivanju iza svog oca LI koje je doneseno po Općinskom sudu u Šibeniku pod br.O-271/03 od 7.travnja 2003., a tužiteljev otac LI da se za svoj dio upisao temeljem presude Općinskog suda u Trogiru br.P-447/86 od 8.prosinca 1986., kojom je utvrđeno da je tužiteljev otac EI vlasnik predmetnih čestica za 7/14 dijela te da su ostali tužitelji iz te parnice vlasnici za preostalih 7/14 dijela.

1.3. Navedena presuda da je provedena samo u odnosu na HI (Zvonka) Mišu koji je tražio provedbu iste kroz zemljišne knjige, dok ostali tužitelji nisu tražili provedbu presude, pa je za njihov dio još uvijek upisana Republika Hrvatska (tuženik ad 3/).

1.4. Nadalje, tužiteljev pok.otac LI pok.KI je vlasništvo navedene nekretnine stekao nasljedstvom iza smrti svoje majke ŠI (rješenjem Općinskog suda Trogir br.O-8/64 od 19.10.1964. je utvrđenim njenim nasljednikom za 8/30 dijela) te temeljem ugovora o podjeli njene ostavštine zaključenog sa sunasljednicima 2.studenog 1975., kojim je njemu na ime njegovog nasljednog dijela pripala istočna polovica ograde zv."Pasja draga" (z.k .oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), dok je zapadna polovica iste nekretnine pripala H AI - predniku tuženice ad 2/.

1.5. Nadalje u tužbi se navodi da je tužitelj vodio parnicu pred Općinskim sudom u Trogiru pod br.P-422/03 parnicu protiv tuženika ad 1/ i prednika tuženice ad 2/ VI u kojoj je tražio da ovi tuženici odstupe sa istočne polovice čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U ovom predmetu tužitelj je presudom br.P-422/03 od 24.siječnja 2005. odbijen sa tužbenim zahtjevom, jer je utvrđeno da je tuženik ad 1/ vlasnik sjeverne polovice predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da je tužitelj vlasnik istočne polovice od južne polovice navedenih čestica. U parnici br.P- 422/03 da je izrađeno vještvo sudskog vještaka Joška Rogulja u kojem su prikazane predmetne nekretnine, i u kojem vještvu je u grafičkom prilogu C prikazano koji dio se nalazi u vlasničkom posjedu tuženika ad 1/ te koji dio pripada tužitelju, a koji dio predniku tuženice ad 2/. Na tom grafičkom prilogu C je razvidno da tužitelju pripada dio predmetnih čestica koji je označen slovima G1-F1-B1-C1-G1, površine 3800 m2.

1.6. Prije pokretanja ove parnice, tužitelj da se obratio tuženiku ad 3/ radi mirnog rješenja spora, a koji prijedlog je ovaj tuženik odbio dopisom br.N-DO-575/2020 od 12.siječnja 2021. Tužitelj da ima pravni interes da se utvrdi njegovo vlasništvo nad opisanim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stoga da podnosi ovu tužbu.

2. Tužena pod 6 (ranije tužena pod 3) Republika Hrvatska je dana 28. lipnja 2021. godine, podnijela odgovor na tužbu u kojem predlaže odbaciti tužbi, a podredno se protivi tužbenom zahtjevu te predlaže odbiti isti u cijelosti i naložiti plaćanje troška parničnog postupka tuženoj.

2.1. Navodi kako je tužbu potrebno odbaciti jer da tužitelj nema pravnog interesa za podnošenje tužbe s obzirom na to da je tužitelj već uknjižen kao suvlasnik 5565/22260 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] i kao suvlasnik za 391/1563 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]). Naime, tužitelj u situaciji kada je uknjižen kao suvlasnik nekretnine ima mogućnost pokretanja postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne može se dva puta upisivati kao vlasnik, odnosno suvlasnik predmetne nekretnine. Svakako je neodrživa pravna situacija u kojoj bi se podnositelj utvrdio vlasnikom realnog dijela nekretnine te istovremeno ostao upisan kao suvlasnik osnovne čestice, a do čega bi došlo kada bi se prihvatio predmetni tužbeni zahtjev.

2 .2. Podredno, iz dokumentacije kojom raspolaže zastupnik po zakonu Republike ne proizlazi da je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine u odnosu na Republiku Hrvatsku. Iz sudskih postupaka koji su vođeni razvidno da je postojao spor glede posjeda realno određenog dijela nekretnine i granica na terenu te da je podnositelj zahtjeva smatrao da ima pravo na posjed drugog dijela nekretnine čime se dokazuje da se nije ostvario uvjet neprekidnog posjeda određene kvalitete iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73700, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12) pa da je jasno da nije mogao steći pravo vlasništva realnog dijela dosjelošću.

3. Tužitelj se podneskom od dana 03. ožujka 2022.g. očitovao na navode iz odgovora na tužbu tužene Republike Hrvatske. Navodi da iz spisa br.P-447/86 i dokumentacije koja prileži tom spisu da je nedvojbeno utvrđen neprekinut slijed vlasništva direktnih prednika tužitelja od 1898. do donošenja presude P-447/86 odnosno do danas, u kojem postupku je utvrđeno da je vlasnički posjed prednika tužitelja započeo kupnjom od Biskupske menze, koja je predmetne čestice kupoprodajnim ugovorom br.366 od 5.12.1898. prodala predniku tužitelja ĆI pok.F zv.Lude. Tužiteljev pok.otac LI pok.KI je vlasništvo navedene nekretnine stekao nasljedstvom iza smrti svoje majke ŠI (rješenjem Općinskog suda Trogir br.O-8/64 od 19.10.1964. je utvrđenim njenim nasljednikom za 8/30 dijela) te temeljem ugovora o podjeli njene ostavštine zaključenog sa sunasljednicima 2.studenog 1975., kojim je njemu na ime njegovog nasljednog dijela pripala istočna polovica ograde zv."Pasja draga" (z.k.oznale čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), dok je zapadna polovica iste nekretnine pripala H AI - predniku tuženice ad 2/.

3.1. Tužitelj da je vodio parnicu pred Općinskim sudom u Trogiru pod br.P-422/03 parnicu protiv tuženika ad 1/ i prednika tuženice ad 2/ VI u kojoj je tražio da ovi tuženici odstupe sa istočne polovice čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U tom predmetu tužitelj je presudom br.P-422/03 od 24.siječnja 2005. odbijen sa tužbenim zahtjevom, jer da je utvrđeno da je tuženik ad 1/ vlasnik sjeverne polovice predmetnih čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da je tužitelj vlasnik istočne polovice od južne polovice navedenih čestica. U parnici br.P-422/03 da je izrađeno vještvo sudskog vještaka Joška Rogulja u kojem su prikazane predmetne nekretnine, i u kojem vještvu je u grafičkom prilogu C prikazano:

a) koji dio se nalazi u vlasničkom posjedu tuženika ad 1/,

b) koji dio pripada tužitelju,

c) koji dio pripada predniku tuženice ad 2/.

Na tom grafičkom prilogu C je razvidno da tužitelju pripada dio predmetnih čestica koji je označen slovima G1-F1-B1-C1-G1, površine 3800 m2.

4. Tužitelj je podneskom od 20. veljače 2023. godine obavijestio sud kako je nakon podnošenja tužbe, dana **.**.2021. preminuo tuženik ad 1/ II p. J, te da su ga temeljem rješenja o nasljeđivanju br.O-3832/2021 od 14.veljače donesenom po javnom bilježniku Željeni Biuk kao povjereniku Općinskog suda u Trogiru, nasljedili :

- FI ud. II (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], označena u postupku kao tuženica pod 1

- JI p. II (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], označena kao tuženica pod 2

- PI r. JI p. II (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju tužitelj označena kao tuženica pod 3,

- KI r. JI p. II (OIB: [osobni identifikacijski broj]), KI, [adresa], označena kao tuženica pod 4.

5. Podneskom od 28. rujna 2023.g. nasljednici ranijeg tuženika pod 1 II, sada tuženi od 1-4 nakon nastavka postupka po punomoćnici su se očitovali, da su sačinili geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica], u K. O. [katastarska općina] broj elaborata iz Zbirke GE: 64/2022 sačinjenog od Reljef d.o.o. Split, Put Plokita 87, potvrđenog od RH DGU Područni ured za katastar Split Odjel za katastar nekretnina Split Ispostava za katastar nekretnina Trogir klasa: 932-06/2022-02/494 Ur. broj: 541-28-02-07/6-22-3 Trogir, 09.05.2022. kojim su izvršili parcelaciju: - čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pašnjak Lovrečina na na novo formirane čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 6850 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 829 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 3451 m2. - čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] vrt Lovrečine na na novo formirane čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga voćnjak 274 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga voćnjak 1289 m2. U vlasništvo i posjedu OI a sada njegovih nasljednika da su novonastale nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 3451 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 829 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga voćnjak 1289 m2, sve za cijelo. U prilog podneska je dostavljen Geodetski elaborat potvrđen od RH DGU Područni ured za katastar Split Odjel za katastar nekretnina Split Ispostava za katastar nekretnina Trogir klasa: 932-06/2022- 02/494 Ur. broj: 541-28-02-07/6-22-3 Trogir, 09.05.2022. Nasljednici II, odnosno novo označeni tuženici u ovom postupku, opreza radi osporavaju postavljeni tužbeni zahtjev i navode da se o njemu se ne mogu detaljno očitovati dok se ne provede geodetsko vještačenje u ovom postupku i točno utvrdi realni dio koji pripada tužitelju i da li taj realni dio tužitelja zadire u njihova vlasnička prava na novonastalim nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 3451 m2, čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga pašnjak 829 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] Pasja Draga voćnjak 1289 m2, sukladno ovjerenom geodetskom elaboratu.

6. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za ZU 2973 k. o. [katastarska općina], zk izvadak za ZU 2972 k. o. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], presuda Općinskog suda u Trogiru posl.br. P-671/85 od dana 12. lipnja 1986.g., presud i rješenje Općinskog suda u Trogiru pod posl.br. P-447/86 od dana 18.12.1986.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. LI pod posl.br. O-271/03 od dana 07. travnja 2003.g., Dogovor o podjeli ostavštine vlasnice ŠI nakon njene smrti, a između zainteresiranih stranaka sinova i kćeri UI, ČI, P i K od dana 14. travnja 1976.g., presuda Općinskog suda u Trogiru pod posl.br. P-422/03 od dana 24. siječnja 2005.g., vještvo sudskog vještaka Joška Rogulja za potrebe spisa P-422/03 od dana 31. ožujka 2004.g., dopis odvjetnika Željka Živkovića upućen Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu pod brojem N-DO- 575/2020 od 12. siječnja 2021.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. II pod posl.br. O-3832/2021 od dana 14. veljače 2022.g., Geodetski elaborat potvrđen od DGU, Područni ured Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir KLASA: 932-06/2022-02/494, Ur. broj: 541- 28-02-07/6-22-3 dana 09. svibnja 2022.g., izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 23. veljače 2024.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od 21. lipnja 2024.g. broj VJ-49/2024, pregledan je snimak posjeda iz veljače 2024. godine izrađen od Reljef d.o.o. Split, pregledan je pročitan spis posl.br. P- 660/2025 i P- 422/03 (P-59/08).

7. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

8. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo dosjelost, nasljeđivanje i diobu, kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva realnih dijelova predmetnih nekretnina.

10. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da je pravo vlasništva stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

11. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj dosjelošću preko svojih pravnih prednika, a potom i nasljeđivanjem i diobom, ispunio prepostavke stjecanja prava vlasništva.

12. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na koje je navedeno tijelo odgovorilo dopisom od dana 12. siječnja 2021. godine pod brojem N-DO-575/2020, te nakon što među istima u predviđenim rokovima nije postignut dogovor oko mirnog rješenja spora, ovaj sud smatra da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa je valjalo o zahtjevu meritorno odlučiti.

13. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora u tom pogledu zatražena je stručna pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

14. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića od dana 21. lipnja 2024.g., proizlazi identifikacija predmetne nekretnine, te je prikazan posjed tužitelja. Pokazani predmetni posjed u postupku očevida opisan u zapisniku s lica mjesta, te je prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom A-B-C-D-E-FG-A, ukupne površine 3800 m², koji se po katastarskom i zemljižnoknjižnom stanju sastoji od:

- dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 7 m², (lik omeđen slovima A-B-G-A)

- dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 3793 m², (lik omeđen slovima B-C-D-E-F- G-B).

14.1. Neposrednim opažanjem suda na licu mjesta utvrđeno je da se radi o nekretnini koja je sa istočne i južne strane omeđena starim kamenim suhozidovima, a sa sjeverne i zapadne strane materijalizirana pravcem između pravih drvenih kolaca kojima su obilježene granice predmetne nekretnine. Radi se dakle o dvije katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da se južna međa nije fotografirala zbog nepristupačnosti na terenu, ali uvidom u DOF nedvojbeno je definirana suhozidom,a što je vidljivo i na skici izrađenoj od Reljef d.o.o. Splita iz veljače 2024. godine.

15. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, koju sud ocjenjuje kao vjerodostojnu i na koju stranke nisu imale prigovora, valjalo je ocijeniti sve isprave koje je tužitelj priložio u tužbi, te raspraviti prigovor tužene pod 6 Republike Hrvatske da tužitelj nema interes da se utvrdi vlasnikom realnog dijela, jer da je upisan kao suvlasnik.

16. Pregledom z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na čest. zem. [katastarska čestica] upisan je BIP za 781/1563 dijela, tužitelj RI. HI za 391/1563 dijela i Republika Hrvatska za 391/1563 dijela.

17. Pregledom z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] upisan je NI, I za 5565/11130 dijela, tužitelj RI pok. HI za 5565/22260 dijela i Republika Hrvatska za 5565/22260 dijela.

18. Pregledom presude Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P- 671/85, koja je provedena u zemljišnim knjigama pod brojem Z- 672/87 proizlazi da je tužitelj BIP utvrđen kao vlasnik za 5565/11130 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te za 781/1563 dijela na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].

19. Pregledom presude i rješenja Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P- 447/86 koji postupak se vodio protiv Općine Trogir, proizlazi da su tužitelji u tom postupku bili: pod 1) DI ud. UI, pod 2) MI. UI, pod 3) ZI pok. UI, pod 4) GI ud. S, pod 5) ĐI. Z, pod 6) CI pod 7) MI. KI (otac tužitelja). U točki I. izreke presude utvrđeno je da je Općina Trogir dužna dozvoliti uknjižbu prava vlasništva, na ime tužitelja, uz istovremeno brisanje sa imena općenarodna imovina, te je tužiteljev otac koji je u navedenoj presudi označen kao tužitelj pod 7 MI. KI između ostalih tužitelja utvrđen kao vlasnik za 7/14 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ("Pasja Draga"), a tužiteljica pod 1 DI ud. UI za 4/14 dijela, tužitelj MI pok. UI, ZI pok. UI i CI rođ. ŠI za 1/14 dijela.

20. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. HI pok. KI (otac tužitelja) Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O- 271/03 proizlazi da između ostalih nekretnina ostavinu pokojnika sačinjavaju i nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a da se njegovim nasljednikom proglašava sin BI pok. HI iz [adresa] (tužitelj).

21. Pregledom pismena "Dogovor " o podjeli ostavštine vlasnice TI, koji je sklopljen između njenih nasljednika sinova i kćeri, BI, UI, ČI, GI i ĐI, u [adresa] **.**.1976. godine, u točki 8. citiranog dogovora navodi se: "Ograda Pasja Draga dijeli se napola između Tone i Zvone i to uzduž do mora prema vrhu, a strana gdje ima više maslina treba da pripade H, a to bi bila zapadna strana. Pasja Draga je podijeljenja ovako zato što se ČI odriče dijela u kući i u gornjem vrtu a na ime toga dobija nešto više dijela u ovoj ogradi."

22. Pregledom presude ovog suda poslovni broj P- 422/03 u pravnoj stvari tužitelja BI protiv tuženika pod 1) VI i HIP iz [adresa], radi ustupa i nepačanja, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, a čitanjem navedene presude i pregledom skice tadašnjeg sudskog vještaka Joška Rogulja koja je sastavni dio navedene presude, proizlazi da je navedeni sudski postupak definirao jasno što je na predmetnim nekretninama pripalo pok. II (pravni prednik tuženika pod 1 do 4), što je pripalo tužiteljevom ocu ŽI, odnosno tužitelju, a što je pripalo BU (pravni prednik tužene pod 5 SI), sve vidljivo u grafičkom prikazu navedenog vještva u prilogu C.

23. Kada se poveže nalaz i mišljenje vještaka Daria Blaževića od dana 21.lipnja 2024. godine, iz ovog postupka sa skicom Joška Rogulja iz sudskog predmeta P- 422/03, te kad se uzme u obzir i da su tuženici pod 1 do 4 kao nasljednici pok. II, sačinili geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sačinjen od Reljef d.o.o., Split, a potvrđen od Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Split (zbirka GE: 64/2022) kojim su izvršili parcelaciju na novoformirane čestice, te da je u ovom postupku utvrđeno nakon provedbe vještačenja i dostave skice Daria Blaževića da realni dio za koji tužitelj traži da se utvrdi kao njegovo vlasništvo, ne zadire u vlasnička prava tuženika pod 1 do 4 na novoformiranim nekretninama, a da tužena pod 5 SI, također nije iskazala da bi tužitelj zadirao u njena vlasnička prava koja su definirana još u postupku P- 422/03, jasno proizlazi da među samim parničnim strankama, odnosno među tužiteljem, tuženicima pod 1 do 4 i tuženom pod 5 nema nikakvih prijepora u pogledu vršenja vlasničkih prava na realnom dijelu označenih nekretnina kako je to precizirano u nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića od 21. lipnja 2024. godine.

24. Pregledom predmeta poslovnog broja P- 6660/2015, a kojim je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja (glavni i podredni), razvidno je da su i tim postupkom razriješeni svi prijepori između tužitelja i pravnog prednika tuženika od 1 do 4 (II pok. J) koji se tiču predmetnih nekretnina.

25. U ovom postupku obzirom na sve priložene sudske presude, koje je sud pregledao i pročitao, kao i temeljem činjeničnih navoda u tužbi proizlazi da se tužitelj poziva na dosjelost kao način stjecanja predmetnog realnog dijela nekretnine, a na te okolnosti sud je pregledom navedenih odluka utvrdio sljedeće činjenice:

- da je prednik tužitelja ĆI pok. F stekao pravo vlasništva nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kupoprodajom od bivše biskupske menze u Trogiru 1898. godine, te da se ta kupoprodaja vodi u spisku kupoprodajnih ugovora pod brojem 366 (sve utvrđeno u postupku P- 447/86);

- da je ĆI pok. F umro 1906. godine (nije imao djece), te da ga je naslijedila majka koja je umrla 1909. godine i koju su naslijedili HU pok. L i TI žena FU oboje za 1/2 dijela, koja je bila jedina kćerka JU (sve utvrđeno u postupku P- 447/86);

- da su TI ud. KI (baka tužitelja) temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O- 8/84 naslijedili MI pok. KI (otac tužitelja), ĐI žena Z, KI GI ud. S i UI. KI (umro i temeljem rješenja o nasljeđivanju O-169/76 naslijedili su ga DI. UI, MI pok. UI, ZI pok. UI i CI. E, sve utvrđeno u postupku P- 447/86);

- da su svi nasljednici pok. TI ud. KI, odnosno UI, ČI, GI i ĐI postigli zajedničku diobu nekretnina sve sukladno pismenu "Dogovor", od 14. IV. 1976., (sve utvrđeno u predmetu P- 447/86, P- 6660/2015, i priloženoj ispravi), čime je nekretnina zvana "Pasja Draga" podijeljena između H (UI) i ČI (otac tužitelja);

- da su pravomćnom presudom ovog suda P- 422/03 razriješeni svi međusobni prijepori u pogledu označenih nekretnina nastali nepreciznošću sačinjene diobe iz 1976. godine, između tužitelja BI kao nasljednika pok ČI pok.KI i VI kao nasljednika pok. AI (Tone) pok. Marina, kao i svi prijeporni između tužitelja i II (Branka) Radića Ivanova;

- da su pravomoćnom presudom ovog suda P-6660/2015 ujedno razriješeni svi prijepori u pogledu označenih nekretnina između tužitelja i II (NI) PU, čiji su nasljednici tuženici u ovom postupku pod 1 do 4.

26. Ocjenjujući sve naprijed navedene isprave koje je sud pregledao i pročitao može se zaključiti da je potvrđen kontinuitet posjeda predmeta spora još od pretprošlog stoljeća do danas, odnosno da je realni dio označene nekretnine u posjedu prednika tužitelja preko 100 godina i to počevši od prednika ĆI, koji je umro 1906., a čiji posjed se prenio na baku tužitelja TI ud. KI, a potom zajedničkom podjelom između njenih nasljednika na pok. LI pok. KI (oca tužitelja), a čiji posjed se dalje prenio na tužitelja kao njegovog nasljednika. Po stavu suda su se svakako ispunili zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću obzirom da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je daljnji tužiteljev prednik ĆI koji je bio težak, otkupio zemlju od bivše biskupske menze u Trogiru 1898. godine (sve utvrđeno u sudskom postupku P- 447/86), i time stupio u zakoniti, istinit i pošten posjed (kvalificirani posjed), te na taj način kontinuirano posjedovao nekretnine sve do svoje smrti, a koji posjed se nastavio na njegove sljednike, sve kako to proizlazi iz rezultata dokaznog postupka.

27. Što se tiče stjecanja prava vlasništva tužitelja i njegovih pravnih prednika temeljem instituta dosjelosti, valja kazati da je u odnosu na navedeno trebalo utvrditi ispunjenje prepostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a).

28. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, 30 godina prema OGZ-u. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa 30 na 20 godina.

29. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

30. Nadalje prema st. 4. čl. 159. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

31. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev- 1628/15).

32. Kod činjenice da su predmetne nekretnine tužiteljevi prednici držali u vlasničkom posjedu svakako više od 100 godina, da su nekretninu obrađivali i na istoj ubirali plodove, da je posjed tužitelja i njegovih prednika vidljivo omeđen sa svih strana (dijelom suhozidovi, dijelom drveni kolci), a što je vidljivo i neposrednim opažanjem i nalazom sudskog vještaka geodeta, kao dokaza koji je prihvatio i ovaj sud, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući povjerenje svim dokazima koji su se već izvodili u citiranim sudskim predmetima, sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se kod prednika tužitelja ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

33. U konkretnom slučaju ispunjenja je prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužitelj kao jedini posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, jednako kao što su to ranije smatrali i prednici tužitelja. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

34. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da je tužitelj i njegovi prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina svakako dulje od 100 godina, da su prednici tužitelja posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine na način kako je utvrđeno u postupku, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

35. Dodatno se napominje da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97,6/99,14/02,13/03, 9/05,1/06 i 2/10, dalja u tekstu Konvencija) i njezinih protokola kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog vijeća suda za ljudska prava.

36. Odlučne činjenice u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 8. studenog 1991. godine (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava: da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe čl. 388.st.4. ZV-a, ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999., kao i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i sl.) obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

37. Što se tiče prigovora tužene Republike Hrvatske da je tužbu potrebno odbaciti jer da tužitelj nema pravnog interesa za njeno podnošenje budući da je isti već uknjižen kao suvlasnik 5565/22260 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa da može pokrenuti postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, valja kazati da je takav prigovor neosnovan, jer pravni prednici tužitelja, kao i prednici upisanog BIP (kao i prednik tužene pod 5 koji nije upisan u zemljišnu knjigu) su već ranije izvršili diobu predmetnih nekretnina, pa u situaciji kad je već izvršena predmetna dioba, nije moguće pokretati novi postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, jer takva suvlasnička zajednica faktično ne postoji na terenu obzirom da su svi ovlaštenici prava na označenim nekretninama stupili u posjed realnih dijelova koja su im pripala prema diobama utvrđenim u sudskim postupcima, pa tužitelj svakako ima pravni interes da pokrene i vodi parnicu kojim bi se njegovo faktično stanje uskladilo sa stanjem u zemljišnoj knjizi. Osim toga tužena pod 5 KU nije niti upisana u zemljišnu knjigu niti njen pravni prednik ZI pok. UI, iako je isti utvrđen kao suvlasnik za 1/14 dijela prema presudi ovog suda pod brojem P- 447/86, pa samim tim navedena ne bi bila ni ovlaštena pokrenuti postupak razvrgnuća.

38. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, zaključio da je tužitelj dosjelošću osobno i putem pravnih prednika stekao pravo vlasništva za cijelo realnog dijela označenih nekretnina.

39. Budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

40. Odluka o trošku je izostala, jer tužitelj nije popisao parnični trošak.

U Trogiru, 28. ožujka 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku

- tuženicima pod 1 do 4 po punomoćnici Vesni Marušić, odvjetnici u Splitu

- tuženoj pod 5 SI. ZI, iz [adresa],

- tuženiku pod 6 Republici Hrvatskoj po zz ODO Split

- u spis