Poslovni broj P-2067/2024-5

qes

lME  REPUBLIKE  HRVATSKE

PRESUDA

I

R J E S E NJ E

Op6inski sud u Rijeci, po sutkinji Larisi Smiljan Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tuziteljice ZE, 6iji 018 glasi 09993744263, iz [adresa], zastupane po punomo6nicima iz Odvjetni6kog dru§tva Vai6 & Dvorni6i6 iz Rijeke, protiv tuzenika GE, 6iji 018 glasi 39177806301, iz [adresa], AE [adresa], radi utvrdenja prava na dom, nakon glavne i javne rasprave, odrzane i zaklju6ene 10. velja6e 2025. godine, u prisutnosti punomo6nika tuziteljice i tuzenika osobno, 28. ozujka 2025. godine, javno objaviv§i

presudio  je

Utvrduje se da tuziteljica ČE ima pravo na dom u odnosu na stan broj 35, koji se nalazi na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa], koji je u

i::'!:%ksnJ:::,°gou's°§nkeuo5:e9d9eK,£o3#e4r:&SEufA£-NBV3rfesf|§P#or:ET3T):rk°!:Te3,! podulo§ka 182 KPU K. O. [katastarska općina]-Su§ak prenesen temeljem zapisnika -rje§enja broj Z- 1/2009/5199 od 15. studenog 2016. godine, koji je opisan kao detverosobni stan koji se sastoji od 6etiri sobe, kuhinje, kupaonice, WC~a, izbe, hodnika, lode, degazmana i drvarnice, ukupne povr§ine 83,21 m2, suvlasni6ki dio koji je jednako velik kao ostali suvlasni6ki dijelovi s kojim je povezan posebni dio, a koji je uknjizen kao suvlasni§tvo tuziteljice ZE i tuzenika GE, svakog u 1/2 dijela.

rije§io  je

Utvrduje se da tuziteljica ČE ima pravni interes za podizanje tuzbe s tuzbenim zahtjevom o kojemu je ovaj sud odlu6io kroz izreku presude.

Obrazlozenje

1. U tu2bi, podnesenoj ovome sudu 01. prosinca 2023. godine, navodi se da su tuziteljica ČE (u daljnjem tekstu: tuziteljica) i njezin brat, tuzenik GE (u daljnjem tekstu tuzenik) u zemlji§nim knjigama Op6inskog suda u Rijeci uknjizeni kao suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa]. Isti6e se da su roditelji tuziteljice i tuzenika preminuli te da tuziteljica sama stanuje u tom stanu, i to po6ev§i od svog rodenja, to6nije od 08. srpnja 1985. godine, dok je, pod poslovnim brojem R1-101/2023, tuzenik pred Op6inskim sudom u Rijeci pokrenuo postupak razvrgnu6a suvlasni§tva u odnosu na taj stan i da u tom postupku trazi da se razvrgnu6e provede civilnim putem. Tvrdj se da u odnosu na opisani stan tuziteljica ima pravo na dom te da ona boluje od bipolarnog afektifnog poreme6aja pa da bi provodenjem civilnog razvrgnu6a u odnosu na predmetni stan ona ostala bez svog doma.

2. Bitno je istaknuti da je o sadr2aju postavljenog tuzbenog zahtjeva, kao i o pravu stranaka na naknadu tro§kova postupka, ovaj sud prvog stupnja ve6 odlu6io, i to, konkretno, presudom koju je 01. kolovoza 2024. godine donio pod poslovnim brojem P- 2603/2023-17, ali da je u t. I. svoje izreke ta presuda ukinuta rje§enjem koje je Zupanijski sud u Velikoj Gorici donio 21. studenog 2024. godine pod poslovnim brojem GZ-960/2024-2 te je predmet vra6en na ponovno sudenje s uputom da se u postupku u ponovnom sudenju ponovno ocijeni pravni interes tuziteljice za trazenu za§titu, imaju6i u vidu pravno stajali§te izrazeno u navedenom drugostupanjskom rje§enju, kao i okolnost da je o postojanju pravnog interesa sud ovla§ten odlu6ivati na pripremnom ro6i§tu.

3. U kontekstu netom citiranog drugostupanjskog rje§enja bjtno je apostrofirati nekoliko okolnosti koje ovaj sud prvog stupnja nalazi vaznima za odlu6ivanje u postupku u ponovnom sudenju.

4. Prije svega, za pojasniti je da je, prije dono§enja prvostupanjske presude poslovnog broja P-2603/2023-17 od 01. kolovoza 2024. godine, uz zahtjev kojim je tuziteljica trazila utvrdenje prava na dom, ona zahtijevala i da se utvrdi da tuzenik nije ovla§ten traziti da ona iz predmetnog stana iseli osobe i stvari te da mu stan preda u suposjed, kao i da je predlagala da sud obveze tuzenika da joj naknadi troskove postupka, s tim da je prvostupanjskom presudom poslovnog broja P-2603/2023-17 od 01. kolovoza 2024. godine sud odlu6io o tim zahtjevima, i to u t. 11. dispozitiva presude (odbijanjem zahtjeva koji se ticao utvrdenja da tuzenik njje ovla§ten traziti da tuziteljica iz stana iseli osobe i stvari) te u t. Ill. izreke presude (dono§enjem odluke o tome da svaka stranka snosi svoje tro§kove). Protiv t.11. i Ill. jzreke presude poslovnog broja P- 2603/2023-17 od 01. kolovoza 2024. godine niti jedna od stranaka nije podnijela Zalbu pa je u tim dijelovima ta presuda stekla svojstvo pravomo6nosti. Stoga u postupku u ponovnom sudenju sud o tome nije niti mogao odlu6ivati jer bi, u protivnom, povrijedio pravilo iz odredaba 61. 333. st.1. i 2. Zakona a parni6nom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08,123/08, 57/11,148/11 -pro6is6eni tekst, 25/13, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), a time bi, pak, po6inio bitnu povredu odredaba parni6nog postupka iz 61. 354. st.1. t. 9. ZPP-a. Ni§ta od navedenog ovom sudu prvog stupnja nije intencija.

5. Zbog upravo obja§njenog, u postupku u ponovnom sudenju sud prvog stupnja odlu6ivao je isklju6ivo o zahtjevu tuziteljice upravljenom na utvrdenje prava na dom u odnosu na stan broj 35, koji se nalazi na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa].

6. Takoder, bitno je naglasiti da je, po odredbi 61. 377. st.1. ZPP-a, u postupku u ponovnom sudenju prvostupanjski sud duzan provesti novu glavnu raspravu, a novi prethodnj postupak samo izuzetno, i to onda kada je do povrede zbog koje je presuda ukjnuta do§lo u tijeku prethodnog postupka.

7. Budu6i da iz rje§enja, koje je Zupanijski sud u Velikoj Gorici donio 21. studenog 2024. godine pod poslovnim brojem GZ-960/2024-2, nije bilo razvidno da sudu prvog stupnja nalozeno da provede novi prethodni postupak (niti iz izreke t drugostupanjskog rje§enja niti iz njegova obrazlozenja), a da na temelju regulacije ;d-r;dbe .61. 377.-st..1. ZF'P-a postc;ji -pravilo o odrzavanju nove glavne rasprave (a ne i novog prethodnog postupka), ovaj je sud prvog stupnja u postupku u ponovnom sudenju proveo "samo" novu glavnu raspravu (a ne i novi prethodni postupak).

8. Navedeno se isti6e jer to zna6i da je (i) u postupku u ponovnom sudenju prvostupanjski sud bio vezan rje§enjem o zaklju6enju prethodnog postupka koje je donio na (prvom) pripremnom ro6i§tu, odrzanom 13. Iipnja 2024. godine. To je, pak, zna6ilo da u postupku u ponovnom sudenju stranke nisu mogle iznositi niti nove 6injenice niti nove dokaze, izuzev onih koje su eventualno udovoljavale uvjetima iz odredbe 61. 299. st. 2. ZPP-a.

9. No, u postupku u ponovnom sudenju niti jedna od stranaka nije iznosila niti nove 6injenice niti je predlagala nove dokaze. 0 tome kazuje sadrzaj raspravnog zapisnika od 10. velja6e 2025. godine.

10. Nadalje, iako se u postupku u ponovnom sudenju, na ro6i§tu za glavnu raspravu koje je odrzano 10. velja6e 2025. godine, tuzenik pozvao na to da je prvostupanjski sud duzan prihvatiti stavove drugostupanjskog suda, odnosno postupiti po uputi drugostupanjskog suda, u takvoj je svojoj tvrdnji tuzenik samo djelomi6no u Pravu.

11. To6no je, naime, da je, zbog smisla i sadrzaja odredbe 61. 377. st. 2. ZPP-a, u postupku u ponovnom sudenju prvostupanjski sud duzan izvesti sve parni6ne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rje§enju, ali je ujedno potpuno pravno pogre§no da je prvostupanjski sud duzan prihvatiti pravne stavove drugostupanjskog suda. Pravna praksa koja je nastala u primjeni odredbe 61. 377. st. 2. ZPP-a, a koja je ustaljena, duboka i dosljedna, stoji na stajali§tu prema kojemu u postupku u ponovnom sudenju sud prvog stupnja nije vezan za pravno shva6anje vi§eg suda, izrazeno u rjesenju kojim ukida prvostupanjsku presudu (primjerice, VS,11 Rev 18/83 od 31. ozujka 1983. -PSP 23/267 te VS, Rev 2443/82 od 25. svibnja 1983. -PSP 23/268).

12. Ratio (smisao) upravo iznijete okolnosti o6ituje se u ustavnoj odredbi o samostalnosti i neovisnosti sudaca (61.118. st. 2., u vezi s 61.121. st.1. Ustava Republike Hrvatske, Narodne novine broj 56/90,135/97,113/00, 28/01, 76/10 i 5/14; u daljnjem tekstu: Ustav).

13. Ipak, kao §to je ve6 istaknuto, u postupku u ponovnom sudenju prvostupanjski sud duzan je izvesti sve parni6ne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud.

14. Iznimno cijene6i (svaki) sud drugog stupnja, ovaj je prvostupanjski sud u postupku u ponovnom sudenju dodatno i detaljnije no §to je to u6inio u t.18.,19„ 20., 21. i 22. presude poslovnog broja P-2603/2023-17 od 01. kolovoza 2024. godine raspravio pitanje pravnog interesa tuziteljice za trazenu sudsku za§titu. Upravo to je, naime, bilo pitanje glede kojega je prvostupanjski sud upozorio drugostupanjski sud u rje§enju GZ-960/2024-2 od 21. studenog 2024. godine (t. 10.1. obrazlozenja tog drugostupanjskog rje§enja).

15. Pritom je prvostupanjski sud to u6inio u okviru onih dokaza koji su u ovoj

8:i|:;i+#abz':bz#:un;'aLj:°kop:Sseubdnu°nz,aet°u{:±anoazpu°pt;enij:kprs°uvd°:e%a,,kno:k:hor:::gk'rhoz upozorenje da se izvedu neke parni6ne radnje (61. 377. st. 2. ZPP-a).

16. Dakle, sumarno, predmetnom odlu6jvanja u postupku u ponovnom sudenju bio je isklju6ivo zahtjev tuziteljice upravljen utvrdenju postojanja prava na dom u odnosu na stan broj 35, koji se nalazi na lx katu zgrade u - [adresa] u s tim da je u postupku u ponovnom sudeniu sud proveo no`vu glavnu raspravu novi prethodni postupak), pri 6emu je, u skladu sa svojom obve-zom iz odi-edb st. 2. ZPP-a, prvostupanjskj sud raspravio pitanje pravnog jnteresa tuziteljice za trazenu sudsku za§titu.

17. Da bi bilo potpuno jasno da je sud raspravio pitanje pravnog interesa tuziteljice za trazenu sudsku za§titu, prvostupanjski sud je o tome odlu6io (i) u formi posebnog rje§enja, kao sastavnog dijela presude u postupku u ponovnom sudenju. 0 razlozima zbog kojih je donio odluku o tome da tuziteljica ima pravni interes za podizanje tuzbe za utvrdenje (61.187. ZPP-a) sud 6e argumentaciju iznijeti u nastavku obrazlozenja ove presude.

18. U odgovoru na tuzbu, kojj je tuzenik sudu podnjo 30. ozujka 2024. godine, ukazano je na to da u hrvatskom i u europskom pravu ne postoji pravna osnova za trazenje onakve za§tite kakvu tuziteljica trazi u ovom sporu, uz napomenu da je tuzenik opravdano, u skladu s pravima koja mu, kao suvlasniku u omjeru od ./2 dijela pripadaju u odnosu na predmetni stan, a na osnovi Zakona o vlasni§tvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 81/15 -pro6is6eni tekst te 94/17 -ispravak pro6i§6enog teksta; u daljnjem tekstu: ZV), pokrenuo postupak razvrgnu6a suvlasni§tva glede tog stana.

19. Ujedno I.e u sadrzaju odgovora na tuzbu u6injeno nespornim da je tuziteljica suvlasnica predmetnog stana, da sama stanuje u tom stanu te da u istom stanu Zivi od svog rodenja, da boluje od bolesti koju je predo6ila sudu te da je tuzenik pred Op6inskim sudom u Rijecj, pod poslovnim brojem R1-101/2023, pokrenuo postupak razvrgnu6a suvlasni§tva u odnosu na stan broj 35 na IX. katu zgrade u [adresa] u [adresa].

20. U dokaznom postupku (i u postupku u ponovnom sudenju) sud je pro6itao isprave prilozene spisu, kao i uvjd u spis ovoga suda poslovnog broja R1-101/2023.

21. Iako je tijekom postupka koji je prethodio dono§enju presude poslovnog broja P-2603/2023-17 od 01. kolovoza 2024. godine tuziteljica predlagala i provodenje dokaza saslu§anjem parni6nih stranaka te iako se izvodenju tog dokaza tuzenik nije protivio, sud taj dokaz nije proveo jer ga je smatrao suvi§nim za presudivanje pored svih onih okolnosti koje su izmedu tuziteljice i tuzenika bile neprijeporne.

22. Po odredbi 61. 220. st. 1. ZPP-a dokazivanje obuhva6a sve 6injenice koje su vazne za dono§enje odluke, a po odredbl. 61. 220. st. 2. ZPP-a sud odlu6uje o tome koje 6e od predlozenih dokaza izvesti radi utvrdivanja odlu6njh 6injenica.

23. Iz odredbe 61. 221. st. 1. ZPP-a slijedi da ne treba dokazivati 6injenice koje je stranka priznala pred sudom u tijeku parnice (...). Takvim 6injenicama ovaj sud drzi i one 5injenice koje je tuzenik u6inio nespornima.

24. Kona6no, odredbom 61.10. st.1. ZPP-a utana6eno je da sud (...) mora nastojati da se postupak provede bez odugovla6enja, u razumnom roku i sa §to manje tro§kova (..,).

25. Kada se sve citirane procesne odredbe cijene u njihovoj ukupnosti, tada je jasno da je odluka o odbijanju dokaznog prijedloga koji se ticao saslu§anja parni6nih stranaka bila opravdana i utemeljena na zakonu.

26. Vazno je, pritom, naglasiti da je postupak u ovom sporu proveden u cijelosti uz primjenu odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parni6nom postupku od 11. srpnja 2022. godine (.Iz Narodnih novina broj 80/22; u daljnjem tekstu: ZID ZP/22). To je, pak, zna6ilo da je, nakon §to je na (prvom) pripremnom ro6i§tu, koje je odrzano 13. Iipnja 2024. godine, u smislu odredbe 61. 292.a st.1. Zakona o parni6nom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92,112/99, 88/01,117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08,123/08, 57/11,148/11 -pro6is6eni tekst, 25/13, 70/19, 80/22114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), sud rje§enjem zaklju6io prethodni postupak i ocijenio da, s obzirom na okolnosti slu6aja, na istom ro6i§tu nije bilo mogude odrzati i zaklju6iti i glavnu raspravu, sud bio duzan jzraditi plan upravljanja postupkom. Ovaj je prvostupanjski sud to u6inio u sadrzaju raspravnog rje§enja od 13. Iipnja 2024. godine (s lista 61./2. sudskog spisa), pri 6emu je prilikom izrade plana upravljanja postupkom respektirao one okolnosti za koje je u odredbi 61. lirano da ih plan upravljanja postupkom treba sadrzavati 292.a st. 4.

27. Uz izvedene dokaze i one koje iz upravo objasnjenih razloga sud nije proveo, niti jedna od stranaka nije predlagala provodenje daljnjih dokaza do onog stadija parnice do kojega je to bila u mogu6nosti u6initi na temelju pravila iz odredaba 61. 299. st. 1. i 2„ u svezi s 61. 292.a st. 1. ZPP-a.

28. Na temelju savjesne i brizljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom 61. 8. ZPP-a, ovaj sud tuzbeni zahtjev o kojemu je odlu6ivao u postupku u ponovnom sudenju smatra osnovanim.

29. No, da bi uop6e do§ao u poziciju odlu6ivanja o tom tuzbenom zahtjevu, bilo je nuzno ispitati pravni interes tuziteljice za trazenje za§tite koju je trazila kroz isticanje na potrebu takvog ispitivanja pravnog takvog tuzbenog zahtjeva. Ovo tim vise jer

rugostupanjski  sud,  Zupanijski  sud  u interesa ovom sudu prvog stupnja ukazao

Velikoj Gorici, u svom rje§enju GZ-960/2024-2 od 21. studenog 2024. godine.

30. Medu strankama su u postupku u ponovnom sudenju bile sporne sve 6injenice bitne za presudivanje, a posebno su bile dvojbene sljede6e okolnosti:

-pripada li tuziteljici u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa] pravo na dom te

- moze li tuziteljica takvo pravo ostvarivati na na6in na koji to u okolnostima konkretnog slu6aja 6ini, dakle isticanjem deklaratornog tuzbenog zahtjeva koji je upravljen na takvo pravo, kao zasebnog zahtjeva u (predmetnoj) parnici.

31. Pri razrjesenju navedenih spornih pitanja sud se rukovodio 6injenicama utvrdenima provedenim dokaznim postupkom. Pritom je prihvatio sve isprave u koje je obavio uvid jer njihovu vjerodostojnost stranke nisu dovele u sumnju i jer su te isprave u medusobnom skladu pa djeluju uvjerljivo.

32. Postavljaju6i tuzbeni zahtjev u ovoj parnici tuziteljica je, u bitnome, tvrdila da je tuzenik, koji je njezin brat, u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa] pred ovim sudom pokrenuo postupak razvrgnu6a suvlasni§tva, da je u tom postupku trazio da se razvrgnu6e provede civilnim putem te da to vrijeda njezino pravo na dom u odnosu na opisani stan.

33. S druge strane, suprotstavljaju6i se tuzbenom zahtjevu, tuzenik je upirao na to da je razvrgnu¢e suvlasni§tva u odnosu na predmetni stan zatrazio koriste6i se ovlastima koje kao suvlasnik u odnosu na taj stan ima na temelju ZV-a, smatraju6i. da za§titu svojih prava tuziteljica niti ne moze ostvarivati zahtjevom u posebnoj parnici, dakle tako da se utvrdj njezjno pravo na dom u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa], i to zato jer je takav zahtjev nepoznat kako u hrvatskom, tako i u europskom pravu. Ujedno nije osporio niti da tuziteljica od svog rodenja, to6nije od 08. srpnja 1985. godine, stanuje u konkretnom stanu, niti da je, zajedno s njim, suvlasnica tog stana u % dijela, niti da boluje od du§evne bolesti, niti da je pred ovim sudom on inicirao postupak razvrgnu6a suvlasni§tva predmetnog stana isticanjem zahtjeva za civilnim razvrgnu6em.

34. Na temelju takvih stajali§ta stranaka krucijalnim se ukazuje mogu6nost tuziteljice da pravo na dom isti6e u formi zasebnog zahtjeva u (ovom) sporu.

35. Iako je u praksi sudovanja (pred doma6im sudovima i pred europskim sudom/sudovima) uobi6ajeno da se pravo na dom §titi prigovorom koji se isti6e u nekom drugom postupku koji se vodi u odnosu na nekretninu, pravno je uvjerenje ovog prvostupanjskog suda da nema apsolutno nikakve zapreke da se pravo na dom §titi i samostalnim zahtjevom u okviru zasebne parnice.

36. Dapa6e, sud smatra da se upori§te za takvo postupanje nalazi u smislu i sadrzaju odredbe 61.187. st. 2. ZPP-a.

37. Tom je procesnom odredbom propisano da se tuzba za utvrdenje moze podi6i kad je to posebnim propisima predvideno, kad tuzitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje (...) kakva prava (...) prije dospjelosti zahtjeva za 6inidbu iz istog odnosa in kad tuzitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tuzbe.

38. Uvidom u predmet, koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem R1- 101/2023, sud je utvrdio da je u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa] tuzenik zatrazio civilnu diobu, s tim da se (i) u tom postupku tuziteljica takvom zahtjevu za razvrgnu6e suprotstavila isticanjem prigovora prava na dom o kojemu, medutim, izvanparni6ni sud 0.o§) nije odlu6io.

39. U smislu regulacije iz odredbe 61.187. st. 2. ZPP-a, pravni interes tuziteljice za zahtijevanje za§tite koju u ovoj parnici trazi kroz deklaratorni tuzbeni zahtjev koji se odnosi na utvrdenje postojanja prava na dom u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa], po ocjeni ovog suda prvog stupnja, nedvojben je.

40. Taj se pravni interes o6ituje u tome da de pravomo6na presuda kojom 6e biti utvrdeno takvo pravo na dom prije6m provodenje postupka razvrgnu6a civilnom diobom jer civilna dioba podrazumijeva prodaju nekretnine na javnoj drazbi ili na drugi prikladan na6in te dijeljenje dobivenog iznosa razmjerno suvlasni6kim dijelovima. To je posljedica pravila iz odredbe 61. 50. st. 4. ZV-a.

41. Kada neka stranka trazi da se utvrdi da u odnosu na nekretninu ima pravo na dom, tada je sud duzan provesti test razmjernosti kroz koji se mora utvrditi moze li se isti legitiman cilj posti6i primjenom blaze mjere, postoji li prijeka dru§tvena potreba za mjerom kojom se mije§a u pravo i je li mije§anje razmjerno toj potrebi, To je posljedica utana6enja iz odredbe 61. 8.1. st. 2. Konvencije za za§titu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Medunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99,14/02,13/03, 9/05, 1/06 i 2/10; u daljnjem tekstu: Konvencija).

42. Pravo na dom je, pritom, proklamirano kako u odredbi 61. 34. st.1. Ustava, tako i u odredbi 61. 8.1. st.1. Konvencije, s tim da test razmjernosti proizlazi iz odredbe

61. 8.1. st. 2. Konvencije.

43. Upravo potonju odredbu Konvencije, to6nije onu iz 61. 8.1. st.1. Konvencije, koja decidirano predvida pravo na po§tovanje doma, ovaj prvostupanjski sud nalazi "posebnim propisom" koji ima na umu odredba 61. 187. st. 2. ZPP-a kada predvida

podizanje tuzbe na utvrdenje.

44. Zato, po 6vrstom i nepokolebljivom uvjerenju ovog suda prvog stupnja, tuzenik nije u pravu kada tvrdi da tuzba kojom tuziteljica trazi utvrdenje prava na dom nije poznata u europskom pravu. Upravo suprotno, odredba 61. 8.1. st.1. Konvencije izri6ito predvida po§tovanje prava na dom.

45. Osim toga, ne postoji niti jedan valjani i opravdan razlog zbog kojega ono pravo koje je nekoj stranci priznato kroz podno§enje prigovora ne bi bilo priznato i u vidu trazenja za§tite istog prava isticanjem tuzbenog zahtjeva koji je upravljen na takvu za§titu.

46. Kada bi se nekoj stranci, u ovom predmetu tuziteljici, priznala mogu6nost da svoje pravo na dom Stiti isklju6ivo kroz prigovor u nekom postupku (u okolnostima konkretnog slu6aja isklju5ivo u postupku razvrgnu6a suvlasnistva koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem R1-101/2023), tada bi to, po ocjeni ovog prvostupanjskog suda, predstavljalo pretjerani formalizam, a time bi, posljedi6no, do§lo i do povrede prava tuziteljice na pristup sudu te do povrede prava na po§teno sudenje. Pravo na pristup sudu i pravo na po§teno sudenje zajam6eni su odredbom 61. 6.1. st.1. Konvencije.

47. Uz sve iznijeto nije nevazno primijetiti da se tuzenik u ovom sporu suprotstavljao postavljenom tuzbenom zahtjevu, pa i onom kojim je tuziteljica trazila utvrdenje prava na dom u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa]. To zna6i da bi, u kona6nici, o pravu na dom morao odlu6ivati sud, a ho6e li to u6initi ovaj parni6ni sud ill 6e odlu6ivanje o tome biti. predmetom razmatranja prigovora u izvanparni6nom postupku radi razvrgnu6a suvlasni§tva, koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem R1-101/2023, potpuno je irelevantno. Bitno je samo da se tuziteljica pozvala na pravo na dom, da je postojanje takvog prava dokazala na odgovaraju6i na6in (dokazima) te da ima pravni interes da takvo pravo §titi u posebnoj parnici (61.187. ZPP-a).

48. Sli6no motri§te koje ovaj sud prvog stupnja zastupa u obrazlozenju predmetne odluke izrazeno je, primjerice, u predmetu Mer6ep protiv Hrvatske, koju je Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) donio 21. sije6nja 2025. godine, a objavio 11. velja6e 2025. godine i u kojoj je ESLJP utvrdio povredu prava na pristup sudu, kao jednog od aspekata prava na po§teno sudenje.

49. Zbog navedenih razloga sud prvog stupnja nalazi da tuziteljica ima pravni interes za podizanje tuzbe za utvrdenje.

50. 0 tome je odlu6eno (i) u I.zreci rje§enja.

51. Ovaj sud prvog stupnja smatra da trazenjem civilnog razvrgnu6a u odnosu na predmetni stan tuzenik zadjre u pravo tuziteljice na dom u odnosu na stan glede kojega u izvanparni6nom postupku koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem R1- 101/2023 tra2j upravo takvo razvrgnu6e.

52. Isto tako, sud nalazi da se legitiman cilj, a on se ogleda u pravu tuzenika da, kao suvlasnik u ./2 dijela u odnosu na predmetnj stan, zahtijeva razvrgnu6e, moze posti6i prjmjenom blaze mjere. Ovo posebno ukoliko se krene od smisla i sadrzaja odredbe 61. 50. st. 1. ZV-a.

53. 6injenica je da tuzenik ima pravo traziti razvrgnu6e u odnosu na predmetni stan, ali, po dubokom pravnom uvj.erenju ovog prvostupanjskog suda, njemu ne pripada

pravo traziti civilno razvrgnu6e jer takav na6in razvrgnu6a remetj pravo na dom koje tuziteljica ima u odnosu na isti stan. Ponavlja se da tuzenik ne samo da nije osporio, ve6 da je izrijekom i priznao, da tuziteljica po6ev§i od svog rodenja, dakle od 08. srpnja 1985. godine, pa sve do danasnjeg dana neprekidno, §to zna6i gotovo punih 40 godina, Zivi u stanu broj 35 na IX. katu zgrade u [adresa] u [adresa], a time i da postoji njezina 6vrsta, trajna i neraskidiva veza s tim stanom koji, stoga, predstavlja njezjn dom.

54. Naime, u smislu odredbe 61. 8.1. st. 1. Konvencije, pod pojmom doma podrazumijevaju se upravo prostorije s kojima je pojedinac ostvario jaku, stvarnu i trajnu vezu, i to bez obzira na to stanuje li taj. pojedinac u njima temeljem pravne osnove ili bez pravne osnove. Pri tome se napominje da tuziteljica, koja je nedvojbena suvlasnica konkretnog stana, u njemu bespogovorno stanuje s pravnom osnovom koja se, pak, ogleda u pravu da kao suvlasnica taj stan posjeduje (61. 30. st. 2. ZV-a).

55. Osim toga, tuzeni.k nije osporio niti da tuziteljjca boluje od du§evne bolesti. Po mi§ljenju suda prvog stupnja, radi se o posebno osjetljivoj skupini osoba koje treba dodatno za§tititi i promicati njihova prava, pa tako i ona koja se ti6u njihova prava na dom.

56. Uz.imaju6i u obzir da tuziteljica boluje od du§evne bolesti, po ocjeni ovog suda prvog stupnja, njezino je pravo na dom u odnosu na predmetnu nekretninu jog vise potrebno za§tititi jer su interesi zastite zdravlja na njezinoj strani (61. 8.1. st. 2. Konvencije).

57. Utoliko i po toj osnovi postoji obveza suda da deklarira pravo tuziteljice na dom, koje ona trazi u ovom postupku. To posebno zato jer u tom postupku ni6im nije utvrdeno da ista okolnost postoji na strani tuzenika. Na to se nije pozvao 6ak niti on sam, a posebno to nije dokazao na odgovaraju6i na6in. Zato niti po toj osnovi tuziteljica •i tuzenik nisu u istovjetnoj poziciji. Upravo suprotno, interesi zastite zdravlja pretezu na stranu tuziteljice, s tim da u tom kontekstu nije nevazno uputiti na postojanje odredbe 61. 64. st.1. Ustava prema kojoj postoji duznost svih da §tite nemo6ne osobe. Sintagma "svih" iz te ustavne odredbe, svakako, tangira i sudove, dok pod pojmom "nemo6nih

osoba" bezrezervno treba imati u vidu i osobe koje boluju od du§evnih bolesti. Bipolarni afektifni poreme6aj (nekada znan pod dijagnozom mani6ne depresije) notorno, po Medunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema - MKB 10 za podru6je psihijatrijskih poreme6aja, potpada pod bolest (navedeno je ovom sudu prvog stupnja poznato iz vremena studija, kroz predmet Kazneno pravo, pa nalazi da takvo znanje smije iskoristiti za potrebe obrazlozenja odluke u predmetnoj parnici), a to onda zna6i da i tuziteljica, koja boluje od te bolesti (§to je medu strankama ove parnice nesporno), pripada skupini nemo6nih osoba, u smislu odredbe 61. 64. st.1. Ustava. Stoga ona pred ovim sudom uziva posebnu za§titu, i to posebno u odnosu na tuzenika kod kojega, prema svemu Sto je sud utvrdio kroz provedeni dokazni postupak, ne postoje one okolnosti koje su prisutne na strani tuziteljice.

58. Zato sud drzi da tuziteljici tim prije treba pruziti pravo na za§titu doma i da to treba u6initi upravo u postupku u kojemu ona isti6e takav zahtjev.

59. Pored toga, tuzenik ne Zivi na adresi predmetnog stana (o tome kazuje i naznaka njegove adrese prebivali§ta iz tuzbe te iz odgovora na tuzbu, s tim da je i samu tuzbu primio na adresi u [adresa], dakle na adresi potpuno razli6itoj od adrese predmetnog stana), a tuzenik je, k tome, i odvjetnik (§to ne bi smjelo biti sporno, ali §to je razvidno i iz naznake u samom uvodu podnesenog odgovora na tuzbu, s lista 51. sudskog spisa) pa sve to vise nego dovodi u sumnju da za mije§anjem u ostvarivanje vlasni6kog prava na razvrgnu6e civilnom diobom postoji prijeka dru§tvena potreba.

60. Tuzeniku, kao suvlasniku predmetnog stana, u kontekstu za§tite njegovih

prava i sloboda (61. 8.1 st. 2. Konvencije), zasigurno, pripada pravo da trazi razvrgnu6e u odnosu na taj stan, ali je isto tako sigurno da isti legitiman cilj on moze posti6i primjenom blaze mjere.

61. Zbog 6injenice da tuziteljica gotovo punih 40 god.ina Zivi u predmetnom stanu, ona je u pravu kada istaknutim tuzbenim zahtjevom trazi da se utvrdi da u odnosu na taj stan ima pravo na dom. Ponovno se isti6e da navedeno vrijeme unutar kojega ona Zivi u tom stanu upu6uje na postojanje 6vrste i neraskidive veze s tim stanom, §to, uostalom, ne spori 6ak niti sam tuzenik.

62. Ponavlja se da tuziteljici pripada pravo da tuzbenim zahtjevom u zasebnoj parnici trazi da se utvrdi postojanje njezina prava na dom u odnosu na predmetni stan jerje za nju takvo pravo utemeljeno na pravilu iz odredbe 61.187. st. 2. ZV-a. Njezin se pravni interes sastoji u tome da kroz deklaraciju da u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa] jma pravo na dom sprije6i na6in na koji tuzenik u izvanparni6nom postupku trazi razvrgnu6e, dakle da sprije6i da se razvrgnu6e provede civilno (prodajom stana na javnoj drazbi jli na drugi prikladan na6in te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasni6kim dijelovima).

63. Zbog svega iznijetoga valjalo je odlu6iti kao u izreci presude.

64. 0 dijelovima tuzbenog zahtjeva, koji je tuziteljica izvorno postavila u ovom sporu (u tuzbenom zahtjevu iz tuzbe), a koji su se ticali njezina trazenja da se utvrdi da tuzenik nije ovlasten traziti da ona iz predmetnog stana iseli osobe i stvari te da se utvrdi da tuzenik nema pravo traziti da mu ona taj stan preda u suposjed, pravomo6no je presudeno kroz t.11. izreke presude koju je sud prvog stupnja donio 01. kolovoza 2024. godine, pod poslovnim brojem P-2603/2023-17. Stoga taj dio tuzbenog zahtjeva nije niti mogao biti predmetom ispitivanja u postupku u ponovnom sudenju. 0 tome je prethodno ve6 pisano.

65. Isto tako, to6ka Ill. izreke presude P-2603/2023-17, od 01. kolovoza 2024. godine, kojom je prvostupanjski sud odlu6io o tro§kovima postupka, stekla je svojstvo pravomo6nosti pa u postupku u ponovnom sudenju nije bilo mjesta dono§enju nove odluke o tro§kovima postupka. U protivnom, sud bi povrijedio pravilo o presudenoj stvari.

66. Zaklju6no, posebno treba napomenuti da 6e odluka o deklaraciji prava tuziteljice na dom u odnosu na stan broj 35 na IX. katu zgrade u [adresa] u [adresa], o 6emu je odlu6eno u izreci ove presude, djelovati prema svima (erga omnes), i to zato jer je to posljedica regulacije iz odredbe 61. 6. st. 3. Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 21/22,16/23,155/23 i 36/24). Naravno, to 6e se dogoditi ako i kada takva odluka postane pravomo6na.

67. Dakle, sumarno, na ona pitanja koja su bila sporna medu strankama, a koja je sud taksativno naveo u sadrzaju predmetne odluke, treba odgovoriti da tuziteljici u odnosu na stan broj 35 na lx. katu zgrade u [adresa] u [adresa] pripada pravo na dom te da takvo pravo ona moze ostvarivati na na6in na koji to u okolnostima konkretnog slu5aja 6ini, dakle isticanjem tuzbenog zahtjeva koji je upravljen na takvo pravo, kao zasebnog zahtjeva u predmetnoj parnici.

U Rijeci 28. ozujka 2025.

S u t k i nj a

Smiljan Pervan

EIl

UPUTA 0 PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rje§enja, donesenih u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti Zalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude i rje§enja (61. 348. st.1. ZPP-a).

Zalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu i rje§enje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku (61. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena Zalba spre6ava da presuda i rje§enje postanu

pravomo6ni u dijelu koji se pobijaju Zalbom (61. 348. st. 2. ZPP-a).

0 Zalbi protiv presude i rje§enja odlu6uje drugostupanjski sud (61. 348. st. 3. ZPP-a).

DNA:

-pun. tuziteljjce

-tuzeniku

na na6in odreden u zapisniku o objavi presude i rje§enja

PRISTOJBE:

• za naplatu pristojbe nadlezan je ovla§teni sluzbenik u sudu, odreden godi§njim rasporedom poslova, u skladu s odredbom 61. 28. st. 6. Zakona o sudskjm pristojbama, od 27. prosinca 2018. godine (Narodne novine broj 118/18 i 51/23)

U Rijeci 28. ozujka 2025.

S u t k i nj a