Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: P-668/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Garankić i partneri d.o.o. Poreč, protiv tužene-protutužiteljice VP, iz [adresa], zastupane po punomoćnici Petri Ambrozić Babić, odvjetnici u Puli, radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti i radi ukidanja prava stvarne služnosti, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 20. veljače 2025., u prisutnosti tužitelja-protutuženika i zamjenika njegovih punomoćnika SP, vježbenika u Odvjetničkom društvu Garankić i partneri d.o.o. Poreč, tužene-protutužiteljice i njene punomoćnice, dana 28. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da u korist nekretnine koja se vodi pri Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo kao k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, postoji pravo stvarne služnosti puta, prolaza i provoza, preko i na teret nekretnina koje se vode pri Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo kao k. č. br. ZGR. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. ZGR. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] te k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina], kao poslužnih nekretnina, u širini od 2 metra, sukladno skici koja predstavlja sastavni dio ove presude.

II Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika koji glasi: "Tužitelj je ovlašten u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Poreč – Parenzo temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti, ishoditi uknjižbu prava stvarne služnosti puta, prolaza i provoza iz t. 1. ove Presude, a što je tuženica dužan trpjeti.

Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."

III Ukida se pravo stvarne služnosti puta, prolaza i provoza preko nekretnina označenih kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, u širini 2 metra, sukladno skici koja predstavlja sastavni dio presude, u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne.

IV Nalaže se tuženoj-protutužiteljici da tužitelju-protutuženiku naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 240,74 eura (dvijesto četrdeset eura i sedamdeset četiri centa) u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj-protutuženik (u nastavku tužitelj) u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], a tužena-protutužiteljica (u nastavku tužena) vlasnica nekretnina oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], zgr. 73/1 i 2365/3, sve k. o. [katastarska općina]. Tvrdi da u korist njegove nekretnine postoji neupisano pravo stvarne služnosti puta, pravo staze i pravo kolnika, a preko nekretnina u vlasništvu tužene kao poslužnih, koja služnost da se koristi već više od 100 godina. Navodi da se on, a prije njega njegovi pravni prednici (djed FP rođen 1882. te otac TP rođen 1926.) nalaze u posjedu opisanog prava stvarne služnosti na način da su taj put gotovo svakodnevno koristili, pješke, traktorom, kosilicom i sličnim poljoprivrednim strojevima. Nadalje navodi da je na njegovoj nekretnini postojao dvor, a od 1953. da je na njoj sagrađen objekt za stanovanje. Da se to potkrjepljuje činjenicom da se na međi između nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] nalazi stari otvor koji je izgrađen oko 1895. na kojem se nalaze dvorišna vrata koja povezuju te nekretnine, a što da je dokaz da on i njegovi pravni prednici zaista prolaze nekretninama u vlasništvu tužene. Stoga predlaže da sud donese presudu kojom bi se utvrdilo postojanje prava opisane stvarne služnosti.

2.Tužena u svom odgovoru na tužbu navodi da je netočno da bi tužitelj i njegovi pravni prednici prolazili njenim nekretninama. Odnosno ako je tužitelj i prošao nekada preko njenih nekretnina, da je prošao kao što to čine svi mještani u selu iz razloga što njene nekretnine nisu ograđene. Zatim da su tužitelj i njegovi pravni prednici dobro znali da im ne pripada pravo prolaska preko njenih nekretnina jer su o tome više puta razgovarali. Nadalje navodi da ukoliko je tužitelj i izvršavao pravo stvarne služnosti preko njenih nekretnina, da takvo pravo nije izvršavao kao pošteni posjednik već zloupotrebom povjerenja i potajno, uzimajući u obzir činjenicu da ona ne prebiva u selu [adresa]. Nadalje da tužitelj nema nikakvog razloga za koristiti njene nekretnine jer do svoje može doći preko svoje druge nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te preko nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], javno dobro u općoj upotrebi. Pojašnjava da je tužitelj vlasnik nekretnina oznaka k. č. br. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te da do predmetne nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može pristupiti preko svoje nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a do te da može pristupiti preko nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opće dobro u javnoj upotrebi. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a ukoliko ga prihvati da tada donese presudu kojom bi ukinuo to pravo stvarne služnosti.

3.Tužitelj u svom odgovoru na protutužbu istu osporava u cijelosti. Ističe kako put koji predlaže tužena nije i prikladniji.

4.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk izvadak (4 i 6-8, 28, 30- 34), kopiju katastarskog plana (5, 29, 35, 36), dopis tužene tužitelju od 08. svibnja 2023. (52-53), očitovanje na taj dopis (54-55), obavio uviđaj (57-58) na kojem je saslušao mjerničnog vještaka Eduarda Klimana (58-59), svjedoke DP (59- 60), BP (60), NP (61), UP (61-62), izvršio je uvid u posjedovne listove (63-66), ortofoto snimak (67), skicu lica mjesta s fotografijama mjerničnog vještaka (71-74), ispravak skice lica mjesta mjerničnog vještaka (91-92), te je saslušao svjedoka ČP (109-110), tužitelja (110-111) i tuženu (112).

5.U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

6.U ovom postupku nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] dvorište sa 396 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužena je vlasnica nekretnina oznaka k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća i dvorište sa 82 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća sa 50 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] dvorište sa 139 m2 upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (4, 6-8). Nije ni sporno da su navedene nekretnine susjedne te da je moguće od javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa preko navedenih nekretnina tužene pristupiti pješice i vozilom na nekretninu tužitelja, a kako je to vidljivo na izvodu iz katastarskog plana (5).

7.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li u korist nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne postoji pravo stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnina tužene oznaka k. č. br. zgr. [katastarska čestica], zgr. 73/1 i 2365/3 sve k. o. [katastarska općina], kao poslužnih. Zatim, ukoliko takva služnost postoji da li je ona izgubila razumnu svrhu.

8.Odredba članka 229. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – u nastavku ZV) propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

9.Na uviđaju lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod. 29. travnja 2024. (57-62) sud je utvrdio da nekretnina tužitelja čini ograđeno dvorno mjesto iza kuće s portunom (kapijom) s istočne strane, dok se sa sjeverne strane nalazi žičano pletena ograda koja razdvaja to dvorno mjesto od drugog dvornog mjesta sa vratima koja su pričvršćena uz pomoćni objekt na susjednoj nekretnini. Nekretnine tužene nalaze se odmah uz prometnicu, a predstavljaju dvorno mjesto na kojem postoji trasa u širini od cca dva metra, dužine cca 25 metara koja vodi od prometnice do portuna (kapije) tužitelja. Nadalje je utvrđeno da je moguće do predmetne nekretnine tužitelja pristupiti i s druge strane. Naime, iza predmetnog dvorišta se nalazi drugo dvorište na kojem se nalazi kuća tužitelja (druga) između kojih se nalazi ranije spomenuta žičano pletena ograda dužine cca 3 metra sa vratima, a koje dvorište ima dva izlaza do javne prometnice. Konstatirano je da su ta dva izlaza na javnu prometnicu duža za cca 10 metara od puta (trase) koju je pokazao tužitelj i za koju tvrdi da je trasa puta prolaza i provoza preko nekretnina tužene do njegove nekretnine kroz spomenuti portun (kapiju). Nadalje je konstatirano da se u garaži koja se nalazi na predmetnom dvorištu nalazi traktor, kosilice i ispiljena drva. Što se tiče traktora radi se o traktoru uobičajene veličine jer bi sud u protivnom konstatirao da se radi o manjem traktoru.

10.Mjernični vještak Eduard Kliman, dipl. ing. geod. utvrdio je da predmetna nekretnina pokazana po tužitelju ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom prema službenom katastarskom stanju od 396 m2 koja u naravi čini dvorište s gospodarskom zgradom koja je vezana na kuću s južne strane . Dvorište je s istočne strane betonirano, dok sa zapadne je održavano kao park. To dvorište ima portun (kapiju) u jugoistočnom kutu predmetne k.č. te je ona ujedno i granica između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. U sjevernom dijelu dvorišta postoje i željezna vrata u produžetku žičane ograde koja dijeli odnosno predstavlja među između k. č. br. [katastarska čestica] i kuće i dvorišta na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Pokazana vrata su širine 1,25 m, a cijela ograda s tim vratima je širine cca 3,00 m. Put koji vodi do naprijed pokazane nekretnine, a koji je pokazan po tužitelju nalazi se počevši od južne strane od asfaltirane ulice prema sjeveru preo k. č. br. zgr. [katastarska čestica] nastavno prema sjeveru preko k. č. br. zgr. [katastarska čestica], nastavno prema sjeveru preko k. č. br. [katastarska čestica], sve do međe odnosno do ranije spomenute kapije koja je granice između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Ta kapija je širine 2,90 m. Pokazan put je u naravi zaravnata zemljana i kamena površina na kojem se vide tragovi prolaza vozila i koja ima blagi nagib sa sjeverne strane više pa prema jugu do asfaltirane ulice.

Nekretnina preko kojeg dvorišta vode dva puta do javne ceste nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] i u naravi je samostojeća obiteljska kuća, gospodarska zgrada i dvorište od kojih je jedan dio popločen kamenim škrilama, šljunkom, a treći dio je park. Dio koji je popločen kamenim škrilama i šljunkom je ujedno prolaz od kapije širine 4,20 m na zapadnoj strani k. č. br. [katastarska čestica] i to od javnog asfaltiranog puta prema istoku te jugoistoku sve do vrata koja su ujedno i međa između k. č. br. [katastarska čestica]. Drugi pokazani prolaz preko k. č. br. [katastarska čestica] kreće s javne asfaltirane ulice u sjeveroistočnom dijelu i to od kapije širine 3,85 m prema jugozapadu sve do ranije spomenutih vrata. Isti prolaz cijelom dužinom je popločen kamenim škrilama. Udaljenost od spomenutih kapija pa do vrata je cca 35 m.

Nekretnina tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] odvojena je s predmetnom nekretninom na k. č. br. [katastarska čestica] žičanom ogradom s vratima i pročeljem gospodarske zgrade prema dijelu dvorišta s betonskom podlogom odnosno škrilama, dok zapadni dio dvorišta k. č. br [katastarska čestica] koji je u naravi park nije odvojen fizičkom međom sa sjeverne strane prema .č.br. 2365/1,a na njoj se ne nalazi ni jedan stambeni objekt već samo gospodarska zgrada koja je vezana za stambeni objekt južno od spomenute nekretnine. Što se funkcionalnosti pojedinih cjelina tiče nije se mogao izjasniti, ali na terenu da je vidljivo da te nekretnine koristi jedan korisnik.

11.Mjernični vještak je izradio i skicu lica mjesta (71) s fotografijama (72-74) koju je ispravio (91) i dopunio (92).

Na dopunjenoj skici lica mjesta (92) prikazana je sporna služnost zelenim točkicama s oznakom "put A" dužine cca 25 m koji vodi od asfaltirane ulice na k. č. br. [katastarska čestica] preko nekretnina tužene oznaka k. č. br. zgr. [katastarska čestica], zgr. 73/1 i 2365/3 pa do nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, prikazana su i druga dva puta, jedan označen plavom isprekidanom linijom s oznakom "put B" dužine cca 35 m koji vodi preko nekretnina tužitelja oznaka k. č. br. [katastarska čestica] pa do njegove predmetne (povlasne) nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Drugi put označen je sa crvenom linijom s oznakom "put C" dužine cca 35 m koji vodi od asfaltirane ulice preko nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] do njegove predmetne (povlasne) nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Prikazan je i prolaz uz kuću tužitelja žutom isprekidanom linijom s oznakom "prolaz kroz kuću D" dužine cca 20 m koji vodi od asfaltirane ulice pa kroz dvorište tužitelja na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] pa do njegove predmetne (povlasne) nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

Na fotografijama na strani 72 vidljiv je "put A", na strani 73 "put B" i na strani 74 "put C".

12.Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao i njegove skice lica mjesta kao stručne i objektivne a koje su prihvatile i parnične stranke.

13.Iz iskaza svjedoka BP (59-60) koja nije u srodstvu s parničnim strankama, proizlazi da se do predmetnog dvorišta tužitelja (povlasne nekretnine) uvijek dolazilo putem koji vodi od javne ceste pa do portuna u to dvorište koji je nekada bio drveni. Izjavila je da je viđala tužitelja kao i njegovog oca da koriste taj put, ali isto tako i druge mještane zato što on nikada nije bio ograđen. Koliko je njoj poznato nitko tužitelju ni njegovom ocu to nije branio kao ni njoj kada je prolazila tim putem. Nadalje je izjavila da je u [adresa] živjela od 1942. do 1945., a da je i kasnije često dolazila s time da je zadnji puta bila pred 10 ili 15 godina. Što se tiče ograde koja dijeli sporno dvorište od gornjeg nje se ne sječa.

Iz iskaza svjedoka DP (60) sestrične tužitelja proizlazi da živi u [adresa] od svoga rođenja, a rođena je 1950. te da se do dvorišta tužitelja uvijek dolazilo preko susjednih nekretnina što da su činili ne samo tužitelj i njegova obitelj već i drugi mještani. Tuženu ne poznaje, ali je poznavala njenog oca koji je bio vlasnik zemljišta preko kojeg se prolazi do nekretnine tužitelja i koji koliko zna nikom nije branio prolazak. Nadalje je izjavila da je predmetno dvorište od kuće tužitelja koju on iznajmljuje te da tužitelj sporni put koristi samo pješice koliko ona zna. Što se tiče ograde koja dijeli sporno dvorište od gornjeg izjavila je da ne zna kada je ona postavljena.

Iz iskaza svjedoka NP (61) koja nije u srodstvu s parničnim strankama proizlazi da je rođena u [adresa] u kojima je živjela do 1962. kada se je odselila u Italiju gdje i danas živi s time da često dolazi jer tu ima kuću. Poznaje tužitelja, zna da on ovdje ima dvije kuće, jednu staru u kojoj je živio s roditeljima, a kasnije je iza te kuće napravio još jednu u kojoj danas živi, a ovu staru danas iznajmljuje. Od kad zna tužitelj i njegova obitelj su do sporne nekretnine uvijek dolazili preko susjedne nekretnine kroz postojeći portun. Tuženu ne poznaje, ali je poznavala izvjesnog ĐP kojeg je držala gospodarem susjednih nekretnina preko kojih prolazi sporni put i koji nikada nikome nije branio da prolazi tim putem. Još je izjavila da tužitelj na sporno dvorište dolazi pješice, ali i kolima i to samo spornim putem. Što se tiče ograde koja dijeli sporno dvorište od gornjeg izjavila je da je ona napravljena prošle sezone, prošlo ljeto.

Iz iskaza svjedoka UP (61-62), koji nije u srodstvu s parničnim strankama proizlazi da je bio zaposlen kod tužitelja koji je imao bravarsko kovački obrt, a čija radnja da se je nalazi u sklopu kuće u kojoj živi i to od 2009. -2023. Što se tiče spornog dvorišta do njega da se je uvijek dolazilo kroz postojeći portun preko sporne nekretnine i to tužitelj, njegova obitelj i svi koji su ovdje dolazili, te koliko je njemu poznato nitko nikada to nije branio. Tuženu zna iz viđenja, poznavao je i njenog oca sada pok. ĐP s kojim nikada nije razgovarao o njegovim nekretninama preko kojih se je prolazilo do spornog dvorišta. Još je izjavio da sporno dvorište najviše koriste gosti (turisti) koje je viđao s njihovim psima na tom dijelu. Što se tiče ograde koja dijeli sporno dvorište od gornjeg izjavio je da je ona napravljena nakon što je on prestao raditi za tužitelja, a prije da je tamo postojao prolaz u istoj širini koji se je koristio od strane tužitelja i njegove familije.

Iz iskaza svjedoka ČP (109-110), majke tužene proizlazi da živi u [adresa], u [adresa] od 1971., ali dolazi ovdje u [adresa] često kako bi obišla svoje nekretnine s time da je ljeti to češće. Izjavila je da nikada nije vidjela tužitelja ili nekog njegovog da prolazi ili provozi spornim nekretninama (nekretninama njene kćeri), ali pred godinu i pol da ih je tužitelj pitao da mu prodaju dva metra širine na što nisu pristali jer bi im ostalo dva metra i to nikome ne bi koristilo. Nadalje je izjavila da je prošlog ljeta uzela čekić i ispred kapije kroz koju se dolazi na nekretninu tužitelja, a na nekretnini svoje kćeri pokušala postaviti par stupaca s malo mreže kao neku vrstu ograde visine oko 1,5 m. kada joj je prišao tužitelj i pitao ju što radi, a ona mu je rekla nakon čega joj je to zabranio da to čini radi čega je odustala od tog posla.

14.Iz iskaza tužitelja (110-111) proizlazi da sporni prolaz postoji puno godina. Da je još njegov pradjed napravio kameni stup na kojemu je danas postavljena željezna ograda kroz koju ogradu se dolazi na njegovu nekretninu. Zatim da je pradjed tada uz stup postavio drveni portun (kapiju) koji je istrunuo i tek kasnije da je postavljena željezna ograda, a postavio ju je njegov otac od opruga starog kreveta i okvira. Pojasnio je da je to portun u stražnje dvorište stare kuće u kojoj su svi nekada živjeli. On je 1983. napravio gornju kuću u koju se je tada i uselio, a roditelji su ostali u staroj kući, do smrti, zadnji je umro otac 1999. Do njegove smrti da su koristili sporni put kako bi došli na to stražnje dvorište i nikakvih problema nije bilo. Pojasnio je da je deset godina od smrti oca počeo renovirati staru kuću kako bi ju sredio za iznajmljivanje turistima koje renoviranje da je trajalo nekih godinu dana, a potom da ju je počeo iznajmljivati. Od smrti oca pa do iznajmljivanja sporni put da se je slabo koristio, ali od kada su počeli dolaziti turisti oni da su počeli koristiti taj put kao i on kako bi prošao onuda kosilicom, ali kako bi činio i druge stvari kada bi uređivao to stražnje dvorište, kada bi dovezao drva traktorom i spremio u garažu koja se nalazi u produžetku od ograde i koja da postoji od uvijek. Nadalje je izjavio da otac tužene koji je živio u [adresa] i povremeno dolazio nije nikada prigovarao da to ne smiju činiti, a umro je pred cca 20 godina. Nakon njegove smrti odnosno zadnjih sedam ili osam godina da se je njegova supruga počela buniti jer kada bi ga vidjela da mu je rekla da ne želi da više prolazi spornim putem na što da joj je odgovorio da ga koristi od uvijek i da će to tako i ostati. Potvrdio je da je majka tužene prošlo ljeto ispred kapije postavljala mrežu čemu da se je usprotivio kao i da je htio kupiti 2 metra nekretnina tužene, a kasnije da je pitao da kupi sve njene nekretnine te da su postigli i dogovor i dogovorili cijenu od 118.000,00 eura. Kada je pozvao geodeta na lice mjesta da su se one predomislile te su tražile 250.000,00 eura što je njemu previše te do kupoprodaje nije došlo. Što se tiče ograde koja postoji između stražnjeg dvorišta stare kuće i dvorišta u kuće u kojoj živi (gornje kuće) izjavio je da je ona postojala i prije odnosno da ju je postavio radi gostiju – turista koji su imali pse, a prvi puta da ju je postavio kada je počeo iznajmljivati staru kuću. Odlučio je da ta ograda ne bude privremena te je jedno 2-3 mjeseca prije dolaska suda na lice mjesta ona postavljena onako kako je tada i izgledala i kako izgleda danas zajedno sa vratima. Ta vrata da koristi kao i njegovi gosti. Da te ograde i vrata nema da bi se moglo doći i traktorom na predmetno dvorište što se je i činilo, ali davno. Kada mu je predočena skica lica mjesta – dopuna na strani 92 odgovorio je da mu nisu prihvatljivi pravci koji su na toj skici označeni B i C jer da mu je pravac oznake B predugačak, a osim toga nije ispravno prikazan i nije dugačak 35 m nego više jer između javnog puta i njegovog dvorišta postoji još jedna parcela, dok pravac oznake C da mu isto nije prihvatljiv jer na tom dijelu njegova kćerka sa svojom obitelji parkira automobile.

15.Tužena je u svom iskazu (112) izjavila da potvrđuje iskaz svoje majke kojeg je slušala. Dodala je da je rođena i da živi u [adresa] te na predmetne nekretnine dolazi 3-4 puta godišnje, češće ljeti i to samo kako bih ih obišla. Nije nikada vidjela tužitelja, njegovu obitelj ni njegove goste da prolaze njenim nekretninama kako bi došli na nekretninu tužitelja kao ni da joj je to netko rekao.

16.Iskaze svih navedenih svjedoka sud ocjenjuje kao jasne i logične i neproturječne.

17.Iz naprijed navedenog sud zaključuje da je spornim putem moguće doći na nekretninu tužitelja i pješice i vozilom koje nekretnine povezuju dvorišna vrata – kapija ili portun, kako je to vidljivo na fotografijama na strani 72 mjerničnog vještaka Eduarda Klimana. Nadalje iz iskaza svih saslušanih svjedoka osim majke tužene ČP proizlazi da su tužitelj, njegova obitelj, ali i svi drugi mještani koristili sporni put što im nitko nije branio. Da je tome tako potvrđuju i sama dvorišna vrata (kapija, portun) koja su vidljivo dosta stara i koja su dokaz da se je sporni put koristio kako bi se došlo na nekretninu tužitelja preko nekretnina tužene i to ne samo pješice već i vozilima s obzirom da na nekretnini tužitelja u produžetku od spomenutih vrata postoji garaža koja je vidljiva na najdonjoj fotografiji na strani 72 spisa. Tužitelj je sam u svom iskazu izjavio da sporni prolaz postoji puno godina, te da je još njegov pradjed napravio kameni stup na koji je postavljen portun, kapija, čemu tužena nije prigovorila kao ni ponudila druge dokaze koji bi to osporili iz čega sud zaključuje da se je predmetna služnost izvršavala od prije dosta godina. Ako se uzme u obzir da je tužitelj rođen 1961. a još je njegov pradjed koristio sporni put to znači da su tri generacije prije njega koristile taj put, odnosno da se on koristi više od 100 godina za koje vrijeme mu nitko to nije branio. Na taj način je tužitelj putem svojih prednika stekao posjed prava stvarne služnosti puta, prolaza i provoza preko nekretnina tužene, a za korist svoje nekretnine temeljem članka 229. stavak 1. ZV-a. Radi toga sud je prihvatio tužbeni zahtjev u tom dijelu.

18.Međutim, tužena tvrdi da je takva služnost izgubila razumnu svrhu jer da tužitelj ima mogućnost pristupa na svoju nekretninu i to preko svojih drugih nekretnina, te je s tim u vezi postavila i protutužbeni zahtjev.

19.Odredba članka 242. stavak 1. ZV-a propisuje izgubili pravo služnosti, razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtjevati da se on ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijeti će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Stavak 2. istog članka propisuje da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete ili pak jednako prikladan javni prolaz.

20.Sud se je na uviđaju lica mjesta uvjerio da tužitelj ima mogućnosti pristupiti na predmetno dvorište preko svojeg drugog dvorišta. Na dopunjenoj skici lica mjesta (92) mjerničnog vještaka prikazane su te druge mogućnosti kao put B, dužine cca 35 m, kao put C, dužine cca 35 m, te kao prolaz kroz kuću dužine cca 20 m.

21.Tužitelj se tome protivi jer da su mu te druge mogućnosti predugačke, a posebice ne put označen kao put C jer da na tom dijelu njegova kći sa svojom obitelji parkira automobile. Nadalje je izjavio da od kada staru kuću iza koje se nalazi predmetno dvorište (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) iznajmljuje turistima od 2000. da su oni počeli koristiti sporni put, ali i on kako bi njime prošao kosilicom kako bi na taj način uređivao to stražnje dvorište i kako bi dovezao traktorom drva i spremio ih u garažu. Što se tiče ograde koja odvaja predmetno dvorište od dvorišta na kojem se nalazi kuća u kojoj on sada živi (gornja kuća) da ju je postavio radi gostiju – turista koji su imali pse koja je bila privremena, ali da je pred jedno dva ili tri mjeseca prije dolaska suda na uviđaj odlučio da ona bude trajna, fiksna pa ju je kao takvu postavio. Još je izjavio da te ograde nema da je mogao s traktorom doći na predmetno dvorište što da je i činio ali davno.

Iz ovakvog iskaza tužitelja sud zaključuje da predmetno dvorište koriste turisti koji iznajmljuju kuću koja se nalazi ispred toga dvorišta kako bi na tom dvorištu držali svoje pse, te tužitelj kako bi ga držao urednim. Sve te radnje moguće je obaviti s nekretnina tužitelja što znači da gosti mogu svoje pse provesti kroz kuću koju su iznajmili kako bi ih doveli na predmetno dvorište, a kako je to prikazano na dopunjenoj skici lica mjesta na strani 92 a označeno žurom isprekidanom linijom. Isto tako, što se tiče održavanja toga dvorišta koje održavanje moguće uključuje čišćenje, pospremanje i slično tužitelj kao i članovi njegove obitelji mogu vršiti na način da na predmetno dvorište pristupe sa svoga gornjeg dvorišta. Što se tiče dovoza drva traktorom i spremanja istih u garažu koja se nalazi na predmetnom dvorištu sud smatra da se radi o povremenim radnjama koje se čine sezonski jednom godišnje, odnosno iz iskaza samog tužitelja proizlazi da u tu garažu posprema drva koja koristi za grijanje te stare kuće koju iznajmljuje turistima koja drva da koriste ti turisti koji znaju doći i zimi što znači da se drva u tu garažu spremaju i rjeđe od jednom godišnje. Znači za dovoz drva u tu garažu tužitelj može koristiti svoje gornje dvorište i preko njega pristupiti na predmetno kako je to vidljivo na dopunjenoj skici lica mjesta na strani 92 spisa, a označeno kao put B i put C. Sud smatra da ti pravci označeni kao put B i put C nisu neprikladni s obzirom da prelaze preko dvorišta koje je u vlasništvu samog tužitelja i što je potreba za provozom minimalna s obzirom da se radi o dovozu drva i spremanje istih u garažu na predmetnom dvorištu. Što se tiče postojeće ograde koja postoji između predmetnog dvorišta i gornjeg dvorišta ista je bila postavljena neposredno pred dolazak suda na lice mjesta što znači da je bila postavljena za potrebe ovog postupka, te s obzirom na to sud smatra da nije odlučna za odlučivanje o protutužbenom zahtjevu tužene. Osim toga, u spomenutoj garaži je za vrijeme uviđaja lica mjesta bio traktor, kosilice i ispiljena drva. Tužitelj je tražio utvrđenje prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnina tužene u širini od dva metra koja širina nije dovoljna da bi njome prošao traktor te s obzirom na to sud zaključuje da je tužitelj taj traktor dovezao ili preko svog gornjeg dvorišta ili preko nekretnina tužene, ali je tada prekoračio granice točnije širinu te služnosti.

Znači tužitelj ima mogućnost pristupiti na predmetno dvorište i pješice i motornim vozilom preko svoga drugog dvorišta što znači da ima drugi jednako prikladan prolaz dok mu je prolaz preko nekretnina tužene posebice kao provoz neprikladan jer širina od dva metra za to nije dovoljna posebice kad se radi o traktoru, iz kojeg razloga je valjalo u potpunosti prihvatiti protutužbeni zahtjev tužene.

22.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23) s obzirom da su stranke uspjele u približno jednakim dijelovima, sud je odlučio da je tužena dužna tužitelju naknaditi samo trošak uviđaja i mjerničnog vještačenja od 481,48 eura u polovici dijela što iznosi 240,74 eura

23.Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 28. ožujka 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.

U Poreču-Parenzo 28. ožujka 2025.

S u d a c: