Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Posl. broj: Pn-760/2021-44

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa Željka Pokupec, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB:55545787885, uz sudjelovanje Županijske ceste Zagrebačke županije društvo za održavanje i zaštitu cesta, građevinarstvo i projektiranje d.o.o., Zagrebačka cesta 44a, Goričica, Donja Zelina, OIB: 86962125052 kao umješača na strani tuženika, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika obiju parničnih stranaka i odsutnosti uredno pozvanog umješača, dana 28. ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici 4.672,24 eura sa zateznim kamatama od 22.3.2021. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 29.12.2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

    II. Odbija se preostali dio zahtjeva tužiteljice za isplatu 753,12 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 25.6.2020. do isplate, zahtjev za isplatu 79,63 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 9.7.2020. do isplate, zahtjev za isplatu 26,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom do 25.6.2020. do isplate i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na 4.672,24 eura za razdoblje od 25.6.2020. do 21.3.2021.

    III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak od 2.089,08 eura sa zateznom kamatom od 29. ožujka 2025. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

    Obrazloženje:

    1. Tužiteljica u tužbi od 21.3.2021. navodi da je 10.5.2020. u mjestu Grdanjci, Grad Samobor, na Državnoj cesti oznake DC 546 doživjela prometnu nezgodu na način da je, upravljajući svojim biciklom, pravilnose i propisno krećući svojom desnom prometnom trakom, naletjela na rupe i oštećenja na cesti koja je na tom dijelu djelomično i nedostajala, uslijed čega je pala i zadobila teške tjelesne ozljede, čime je povrijeđeno njezino pravo osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje. S obzirom da je za upravljanje i održavanje predmetne državne ceste nadležan i odgovoran tuženik, tužiteljica potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti. Nakon provedenog vještačenja, potražuje iznos od 5.425,36 eura, pri čemu kao kvalifikatorne okolnosti ističe fizičke bolove (1.500,00 eura), strah (1.200,00 eura), duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti (1.200,00 eura), naruženje (1.200,00 eura), tuđu pomoć i njegu (325,26 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 25.6.2020. Potražuje i troškove liječenja vezano za popravak zubi od ukupno 106,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog računa kao u izreci.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava zahtjev tužiteljice u cijelosti navodeći prije svega kako nema materijalnih dokaza da je uzrok predmetnog štetnog događaja oštećenje kolnika ceste, već su predloženi samo personalni dokazi. Tvrdi kako iz navoda tužiteljice proizlazi mogućnost da je do nezgode došlo na stacionaži javne ceste km 4+980m, da iz tuženikove evidencije proizlazi da je za tu stacionažu postavljena prometna signalizacija opasnosti uz ograničenje brzine od 40 km/h (na stacionaži km 5+080m i km 4+842m), odnosno znak opasnosti u vidu oštećenog kolnika (stacionaža km 4+980m), dakle neposredno prije mjesta na kojem se navodno dogodila nezgoda. Tuženik zato smatra da je tužiteljica bila adekvatno upozorena na opasnost od oštećenja kolnika i vlastitom voljom nije poštivala odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zbog toga ističe prigovor isključive odgovornosti tužiteljice. Tuženik osporava uzročnu vezu postupanja tuženika sa štetnom posljedicom. Iako ne osporava da je predmetnu cestu preuzeo na upravljanje od Grada Samobora, ističe kako je do preuzimanja došlo 20.3.2020., dakle nedugo prije ovog štetnog događaja, da je cestu preuzeo u lošem stanju čitavom dužinom od 30 km i da se ne može očekivati da bi je u tako kratkom vremenu sanirao u cijelosti. Smatra da je svoju zakonsku obvezu ispunio ugovarajući poslove održavanja cesta s trgovačkim društvom Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. koje predlaže obavijestiti o parnici. Osporava visinu zahtjeva, zahtjev za naknadu štete za popravak zubi, zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate za razdoblje prije podnošenja pisanog zahtjeva i predlaže ga u cijelosti odbiti.

    3. Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., Donja Zelina prijavile su interes za miješanje u ovoj parnici na srani tuženika, u cijelosti se pridružujući njegovim navodima iz odgovora na tužbu, predlažući zahtjev odbiti.

    4. Sud je tijekom postupka pročitao tužiteljičinu medicinsku dokumentaciju, prijavu KBC Sestre milosrdnice od 10.5.2020., službene zabilješke PU Zagrebačke PP Samobor od 2.8.2020., fotografiju u spisu, fotografski elaborat PP Samobor, račune Tridestdva zdrava d.o.o. od 9.7.2020. i 25.6.2020., zapisnike o primopredaji cesta od 20.3.2020., dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 19.1.2023., saslušao tužiteljicu, svjedoke ŠD, ED, KD i drugu dokumentaciju u spisu te proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću i ocjenom svih izvedenih dokaza po čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužiteljičin zahtjev djelomično osnovan.

    5. Od izvođenja dokaza izlaskom na očevid radi utvđivanja stanja prometnice sud je odustao jer je, prema dopisu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, mjesto štetnog događaja u međuvremenu sanirano (u lipnju 2020. – list 122 spisa).

    6. Radi utvrđivanja okolnosti i dinamike nastanka štetnog događaja sud je saslušao tužiteljicu i svjedoke RD, KD i ED, pregledao fotografije u spisu, prijavu KBC-a Policijskoj upravi od 10.5.2020., službene zabilješke PU Zagrebačke PP Samobor s izjavama tužiteljice, RD, KD i ED.

    7. Iskaze tužiteljice i svih saslušanih svjedoka sud je prihvatio kao istinite i logične. Iskazi su u svim bitnim elementima podudarni međusobno i s izjavama iz službenih bilješki Policijske postaje Samobor u spisu, s time da je svatko od saslušanih iznio svoje viđenje nastanka predmetne nezgode.

    8. Iz ovih je iskaza sud utvrdio:

    - da se tužiteljica sa svojim suprugom ŠD i prijateljima ED i KD kretala toga dana biciklima kroz mjesto Grdanjci u smjeru Samobora

    - da su se kretali u koloni uz desni rub kolnika ulice Grdanjci

    - da su se kretali brzinom od oko 10 km/h

    - da je svima cesta putem kojim su vozili, do mjesta štetnog događaja, djelovala relativno dobro

    - da je na početku kolone bio ŠD, nakon njega tužiteljica, pa KD i posljednja ED

    - da je nakon raskrižja s lokalnom cestom prema mjestu [adresa] ŠD uspio zaobići mjesto na kojem je, uz rub, bilo oštećenje kolnika

    - da je tužiteljica prednjim kotačem bicikla upala u neravninu – rupu, pala preko ruba upravljača na kolnik i ozlijedila se

    - da je KD bezuspješno pokušao izbjeći tužiteljicu i njezin bicikl na kolniku i pao preko njih

    - da u vrijeme nezgode nije bilo drugih vozila

    - da je neposredno nakon nezgode naišlo osobno vozilo, čiji je vozač prevezao tužiteljicu u pratnji supruga na hitnu pomoć u Samobor.

    9. Tužiteljica je u iskazu navela, kao i u izjavi policiji, kako se ne može sjetiti je li prije nezgode biciklom zakočila, niti su o tome svjedoci iskazivali. S obzirom da iz svih personalnih dokaza proizlazi da je na mjestu pada tužiteljice kolnik oštećen na način da nedostaje dio asfalta, da to potvrđuju i fotografije u spisu, a da zbog činjenice da na kolniku neposredno prije pada tužiteljice nije bilo drugih vozila, sud ne nalazi razloga za reakciju tužiteljice kočenjem, koja je navedena u prijavi KBC-a od 10.5.2020. na listu 5 spisa. Uzevši u obzir da je izjavu o tome dao njezin pratitelj, koji nije vidio nastanak nezgode, kao i mogućnost nepreciznog prenošenja informacija, sud je zaključio da je tužiteljica pala zbog toga što je prednjim kotačem bicikla naišla na oštećenje na kolniku. Sve i da je tužiteljica kočila zbog oštećenja i nije to uspjela pri brzini od oko 10 km/h, sud ne nalazi da bi njezina reakcija upućivala na njezinu odgovornost za pad i ozljeđivanje.

    10. Tuženik, koji je predmetnu prometnicu nesporno preuzeo na upravljanje, odgovoran je po čl. 82. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) za njeno održavanje, odnosno za štetu koja je nastala zbog njezinog lošeg stanja, i to neovisno o tome je li poslove održavanja prenio na treću osobu. Tuženik se ne može ekskulpirati niti postavljanjem prometnih znakova opasnosti na koje se poziva u odgovoru na tužbu, prije svega jer nije dostavio dokaze o tome da su ti znakovi i postavljeni. S obzirom da su svjedoci ŠD, ED, KD i tužiteljica osporili da su na dionici kojom su se kretali, u smjeru kojim su se kretali vidjeli znakove upozorenja, da iz fotoelaborata policije i fotografija koje je dostavila tužiteljica proizlazi da je u pravcu kretanja tužiteljice bio postavljen znak opasnosti – upozorenja na pješake, ali ne i znak na koji upućuje tuženik, a da tuženik nije dostavio dokaze za svoje tvrdnje, sud je utvrdio da tužiteljica nije na adekvatan način bila upozorena na opasnosti koje prijete zbog lošeg stanja prometnice.

    11. Sud je odbio izvesti dokaz prometnim vještačenjem na okolnost postavljene signalizacije jer tuženik svakako mora imati službenu evidenciju postavljenih znakova s njihovom točnom lokacijom i vremenom postavljanja (tuženik precizno u odgovoru na tužbu i navodi stacionažu znakova i na svoju se evidenciju poziva), no nije ih dostavio i na taj način argumentirano, u skladu s obvezom iz čl. 7. i 219. ZPP-a osporio dokaze koje je predložila tužiteljica. S obzirom na tvrdnje da znakova na koje se tuženik poziva nije bilo, tuženik je za svoje tvrdnje morao predložiti konkretne dokaze i ovu činjenicu nije bilo potrebno utvrđivati prometnim vještačenjem. Uostalom, podloga za provođenje vještačenja svakako bi morala biti upravo u službenoj evidenciji postavljenih znakova kojima tuženik mora raspolagati i nema nikakvog razloga da ih za njega pribavljaju vještak ili sud.

    12. S druge strane, očevid na licu mjesta radi utvrđenja postojanja prometnih znakova sud nije izveo jer se samim očevidom ne može utvrditi kakva je prometna signalizacija bila upravo u vrijeme štetnog događaja.

    13. Sud nije prihvatio niti prijedlog tuženika da se prometno vještačenje provede kako bi se utvrdilo je li razlog pada tužiteljice bila vožnja neprilagođena uvjetima na cesti i neprimjerena reakcija kočenjem: iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka proizlazi da su se svi kretali brzinom od oko 10 km/h, da se tužiteljica kretala iza svoga supruga, da je pala zbog nailaska na rupu uz rub kolnika koju nije bila primijetila. Valja naglasiti da je mjesto nezgode izletište, kojim se izletnici vrlo često kreću biciklima, a priroda takve aktivnosti uključuje boravak u prirodi s naglaskom na rekreaciju. Pogrešno tuženik smatra da bi zbog lošeg stanja prometnice za koje on odgovara fokus izletnika trebao biti na stanju prometnice i koncentraciji na prepreke koje se mogu očekivati (sve i da je na to upozorio prometnim znakom - što nije dokazao, a mogao je). Tuženik u odgovoru na tužbu vrlo konkretno prigovara tužiteljici ignoriranje postavljenih prometnih znakova, no nije dostavio i dokaze o tome da ih je postavio tamo gdje tvrdi da su oni postavljeni, kako bi sud mogao utvrditi da je riječ o adekvatnom upozorenju. Konačno, okolnost da tuženik nije mogao trenutno otkloniti sva (nesporna) oštećenja na cjelokupnoj mreži javnih cesta ni na koji način ne utječe na njegovu obvezu da naknadi tužiteljici štetu koja joj je nastala (čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima).

    14. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je proveo predloženo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću. Nalaz i mišljenje vještaka ocijenjen je objektivnim, jasnim, neproturječnim i temeljito izrađenim pa je sud na tome dokazu utemeljio ocjenu o spornoj visini tužbenog zahtjeva.

    15. Iz rezultata vještačenja sud je utvrdio da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelom glavice desne palčane kosti bez pomaka, udarno-derne rane nosa, čela i brade, ogrebotine obje šake, ogrebotine desnog lakta i ogrebotine oba koljena. Ozljede su utvrđene na dan štetnog događaja pregledom u KBC Sestre milosrdnice, rane na glavi su kirurški obrađene, a prijelom glavice desne palčane kosti liječen je konzervativno, imobilizacijom, a potom fizikalnom terapijom. Liječenje je završeno 24.6.2020.

    16. Po završenom liječenju zaostaju bolovi u desnom laktu pri promjeni vremena i fizičkom opterećenju te blago ograničenje kretnji desnog lakta. Ove posljedice umanjuju tužiteljičinu životnu aktivnost u omjeru od 5-6%. Vještak je evidentirao i zaostale ožiljke (blijed, nepravilan ožiljak između obrva, izbočenje – grba u gornjem dijelu hrpta nosa, koja je blago crvena, na bradi se pri zabacivanju glave vidi ožiljak poprečno položen, 1,5 cm dug, nešto tamniji od ostale kože, na obje šake između drugog i trećeg prsta mali ožiljci između glavica metakarpalnih kostiju do 1 cm, izraženiji na lijevoj strani), što predstavlja naruženje blažeg stupnja.

    17. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta 4-5 dana, srednje jakog 6-7 dana i manjeg intenziteta do 5 tjedana.

    18. Tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah jači kratkotrajni, sekundarni jači 3 dana, srednje jaki 4-5 dana i manje jaki do 4 tjedna.

    19. Nakon predmetnog štetnog događaja bila je tužiteljici potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 tjedna po 3 sata na dan zbog mirovanja, nemogućnosti služenja desnom rukom, imobilizacije i rane na šakama. Nakon toga trebala je pomoć u ukupnom trajanju od 2 tjedna po 2 sata zbog nemogućnosti korištenja desnom (dominantnom) rukom, imobilizacije, a kasnije i nemogućnosti da ruku optereti zbog ograničenih kretnji i bolova. Potom je trebala pomoć kroz dva tjedna tri puta tjedno po dva sata zbog nepodnošenja svakodnevnog opterećenja, ukupno 82 sata.

    20. Sve opisane povrede opravdavaju, prema ocjeni ovog suda, dosuđenje naknade štete tužiteljici koja je zbog povreda iz predmetnog štetnog događaja provodila liječenje, trpjela bolove i strah, a bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga ona osnovano postavlja zahtjev za naknadom te štete po čl. 1048. ZOO (NN 35/05). Pripada joj pravo na naknadu za pretrpljene bolove i strah po čl. 1100. st 1. ZOO, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100. st. 2. ZOO.

    21. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je podneskom od 28.8.2024. postavila zahtjev tražeći isplatu neimovinske štete od 1.500,00 eura po osnovi pretrpljenih bolova, 1.200,00 eura po kriteriju pretrpljenog straha, 1.200,00 po kriteriju trpljenja duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, 1.200,00 eura po kriteriju duševnih boli zbog naruženja, ukupno 5.100,00 eura. Na ime štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom tužiteljica traži 325,36 eura.

    22. S obzirom na ranije opisanu jačinu utvrđenog straha i njegovo trajanje, ovaj sud smatra pravičnom naknadu od 900,00 eura. Imajući u vidu trajanje i jačinu bolova, neugodnosti tijekom liječenja, sud je ocijenio pravičnom naknadu od 1.300,00 eura. Kako su ranije opisane posljedice ovog štetnog događaja ostavile trajni trag kod tužiteljice i umanjile joj trajno životnu sposobnost za 5-6%, što će tužiteljica trpjeti dugi niz godina, a posljedice s vremenom sve teže podnositi, prema ocjeni suda s obzirom na konkretne posljedice, pripada joj pravo na naknadu štete u iznosu od 1.100,00 eura. S obzirom na poziciju zaostalih ranije opisanih ožiljaka, od kojih je naruženje na hrptu nosa vidljivo trećim osobama uvijek, a ostali povremeno, imajući u vidu kako je riječ o ožiljcima koji, osim nelagode pred trećim osobama predstavljaju podsjetnik tužiteljici na preživljeni događaj, i u tom smislu izazivati duševne boli, sud je pravičnom ocijenio naknadu od 1.100,00 eura, odnosno ukupno 4.400,00 eura. Preostali dio zahtjeva za isplatu 700,00 eura neimovinske štete odbijen je kao neosnovan.

    23. Tuđa pomoć i njega bila je tužiteljici potrebna u ukupnom trajanju od 82 sata. Vodeći računa o kretanjima cijena ovakve nestručne pomoći na slobodnom tržištu i zahtjev tužiteljice za isplatu sata tuđe pomoći po 3,32 eura, sud je smatrao primjerenim po ovoj osnovi dosuditi joj 272,24 eura. Preostali zatraženi iznos od 53,12 eura odbijen je.

    24. Tužiteljica je zatražila i naknadu imovinske štete za popravak zuba prema dva računa Tridesetdva zdrava d.o.o., Samobor na 79,63 eura (600,00 kn) i na 26,54 eura (200,00 kn) s pripadajućim zakonskom zateznom kamatom po čl. 29. ZOO. Tuženik je ovaj zahtjev osporio u odgovoru na tužbu navodeći kako je tužiteljica odlaskom u privatnu ordinaciju dentalne medicine pridonijela povećanju štete. Polazeći od navoda prigovora i obveze iz čl. 1106. ZOO-a s jedne strane i okolnosti da tužiteljica nije iznijela činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da ovaj popravak nije mogla obaviti na teret HZZO-a s druge strane, odnosno druge razloge zbog kojih to nije učinila, ovaj je sud utvrdio da tužiteljica nije dokazala opravdanost tog troška od ukupno 106,17 eura pa je taj zahtjev odbio (čl. 221.a ZPP-a).

    25. Tužiteljici je, prema tome, dosuđen iznos neimovinske i imovinske štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom od 4.672,24 eura, a odbijen zahtjev za isplatu 859,29 eura. Zatezna kamata na dosuđeni iznos pripada tužiteljici po čl. 1103. i čl. 29. ZOO-a od dana obraćanja tuženiku sa zahtjevom – konkretno tužbe, 21.3.2021. Zbog toga je zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđenu štetu za razdoblje od 25.6.2020. do 21.3.2021. odbijen.

    26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. čl. 155. i 156. ZPP-a. Tužiteljica je u odnosu na visinu zahtjeva uspjela sa 84% svog zahtjeva, dok je u odnosu na osnovu zahtjeva njezin uspjeh 100%, što ukupno iznosi 92% uspjeha (podijeljeno s dvije pravne osnove). Uspjeh tuženika u odnosu na osnovu zahtjeva je 0%, a u odnosu na visinu zahtjeva je 16%, odnosno konačno 8%. Kada se od većeg (tužiteljičinog) postotka oduzme tuženikov postotak, to daje 84% u korist tužiteljice, kojoj su u tom omjeru dosuđeni parnični troškovi. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: za sastav tužbe od 200,00 eura (tbr. 7/1), za sastav podnesaka od 8.6.2021., 2.12.2022., 10.3.2023. i 28.8.2024. po 200,00 eura (tbr. 8/1), za zastupanje na ročištima 22.3.2022., 14.9.2022., 8.11.2023., 14.1.2025. po 200,00 eura (tbr. 9/1), dakle ukupno 1.800,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 450,00 eura, iznosi 2.250,00 eura, od čega joj je dosuđen iznos razmjeran uspjehu u sporu, konkretno 1.890,00 eura, čemu je pribrojen trošak vještačenja od 199,08 eura, ukupno 2.089,08 eura.

    27. Zatezna kamata na parnični trošak tužiteljici je dosuđena od presuđenja po čl. 151. st. 3. ZPP-a.

    Zagreb, 28. ožujka 2025.

    Sudac:

    Ivana Marangunić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisana ovom sudu, odlučuje županijski sud.

    DNA:

    -pun. tužiteljice

    -tuženiku

    -umješaču

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.