REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-935/2021-20

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. BL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 587 i 2. KL, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 27, koje zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, protiv tuženih 1. Općina Blato, OIB [osobni identifikacijski broj], Blato, Trg F. Tuđmana 4, 2. Općina Vela Luka, OIB 00935002462, Obala 3 br. 19, koju zastupaju punomoćnici Aldo Mirošević i Rade Jurković, odvjetnici u Veloj Luci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave održane dana 20. veljače 2025. u nazočnosti tužitelja i njihovog punomoćnika te punomoćnika tužene ad 2, a odsustvu prvotužene, dana 27. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 587 i KL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 27, na jednake dijelove suvlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to površine 114 m[2] , označenog na geodetskoj skici brojevima 10, 9, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 15, 14, 13 i pravcem na detalj 10., dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to površine 61 m[2] , označenog na geodetskoj skici brojevima 13, 14, 15, 16, 33, 24, 23 i pravcem detalja 13 i dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to površine 36 m[2] , označen na geodetskoj skici brojevima 27, 28, 29, 30 i 28 i pravcem na detalj 27, a sve prikazano na geodetskoj skici broj 122/2024 koju je izradio u lipnju 2024. dipl. ing. geod. Toni Farac, GAUSS d.o.o. iz Splita, a koja skica čini sastavni dio ove presude, pa se tužitelji ovlašćuju temeljem presude i prijavnog lista potvrđenog od nadležnog Odjela za katastar nekretnina ishoditi upis prava vlasništva u zemljišne knjige na novoformiranoj čestici nastaloj od navedenih osnovnih čestica, uz brisanje tog prava sa imena prednika tuženih Općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Blato.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji naslijedivši oca pok. SL i majku pok. ŠL nastavili posjed nekretnine u uvali [adresa], u naravi ruševne kuće i pomoćnih objekata s okućnicom i vrtom. U toj kući, tvrde dalje tužitelji, rodio se 1924. njihov otac a kuću je izgradio njihov djed pok. GL koji je ubrzo nakon rođenja djeteta odselio u Australiju gdje je mlad umro. U predmetnoj su kući jedno vrijeme stanovali, kako se dalje navodi u tužbi, baka tužitelja pok. LL i otac tužitelja pok. ML, a i nakon što su preselili na drugu adresu redovito su vodili brigu o tom malom imanju, sadili povrće u vrtu, kosili raslinje i sl. Opisano zemljište, ističu dalje tužitelji, ukupne je površine cca 500 m[2] no sastavljeno je od dijelova više katastarskih čestica. Stoga su, a pozivajući se na dosjelošću stečeno vlasništvo, tužbom od 12. studenog 2021. zatražili da se utvrdi njihovo vlasništvo točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 262 m[2] , zatim označenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 226 m te dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 67 m[2] te da ih sud ovlasti na upis vlasničkog prava nakon provedene parcelacija uz brisanje dosadašnjeg upisa općenarodne imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Blato. Uz tužbu su priložili geodetsku skicu sačinjenu u travnju 2015. na kojoj su utuženi dijelovi opisanih katastarskih čestica označeni slovima uz naznaku površine.

1. 1. Tijekom postupka i to podneskom od 6. kolovoza 2025. (list spisa br. 38) tužitelji su, a obzirom na promjenu katastarskog plana i numeričke oznake nekretnina te sukladno nalazu mjernika, precizirali svoj prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev. Ovim podneskom oni izvješćuju sud da se predmetna tužba odnosi isključivo na one nekretnine na kojima je u zemljišnoj knjizi upisana općenarodna imovina dok će preostali dio zemljišta na kojemu je izgrađena danas ruševna kuća i košara obuhvatiti zasebnom tužbom, a sve sukladno zemljišnoknjižnom stanju. Tako uređenim tužbenim zahtjevom tužitelji zahtijevaju da se utvrdi njihovo vlasništvo dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 114 m[2] , zatim dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 61 m[2] te dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 36 m[2] , sve prikazano na geodetskoj skici sudskog vještaka koja je izgrađena u lipnju 2024.

2. Tužena Općina Blato je podneskom od 22. ožujka 2022. (list spisa br. 18) istakla prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je zemljište koje je predmetom raspravljanja po Odluci komisije Vlade RH od 20. siječnja 1997. propalo Općini Vela Luka kao sljednici bivše Općine Korčula, a obzirom da se to zemljište i nalazi na teritoriju Općine vela Luka.

2. 2. Tužena Općina Vela Luka osporava osnovanost vlasničkopravnog zahtjeva, kako prvobitnog tako i naknadno preciziranog s tvrdnjom da tužitelji ničim nisu dokazali pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću jer nisu upisani posjednici a niti je ova nepokretna imovina uvrštena u ostavinu njihovih prednika. Jednako tako drugotužena ističe da tužitelji ne posjeduju bilo kakvu ispravu temeljem koje bi sporno zemljište bilo dodijeljeno njihovim prednicima.

3. Proveden je dokaz pregledom spisu priloženih isprava, očevidom na licu mjesta uz nazočnost mjerničkog vještaka dipl.ing. Tonija Farac, saslušanjem svjedoka AL, ML i PL te saslušanjem tužitelja u svojstvu parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmetom raspravljanja u ovoj su pravnoj stvari točno određeni dijelovi nekretnina i to:

- kat. čest. [katastarska čestica], upisane kao šuma Tri porti u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s površinom od 727 m[2] (list spisa br. 42-46)

- kat čest. [katastarska čestica], upisane kao šuma Tri porti u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s površinom od 68 m[2] (list spisa br. 42-46)

- kat. čest. [katastarska čestica], upisane kao neplodno [adresa] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s površinom od 1252 m[2] (list spisa br. 40-41)

Sve ove su katastarske čestice u zemljišnoj knjizi upisane s pravom vlasništva općenarodna imovina s organom upravljanja u korist Mjesni narodni odbor Blato, a prema podacima iz katastra (list spisa br. 24) upisane su u posjedovnom listu 1668 k. o. [katastarska općina] u korist zk vlasnika

6. Stvarni izgled zemljišta koje je predmetom raspravljanja utvrđen je neposrednim opažanjem suda uz nazočnost vještaka mjernika dipling. Tonija Farac. Tom su prilikom (list spisa br. 30 i 31) tužitelji pokazali u naravi utuženo zemljište u predjelu [adresa] do kojega se pristupa asfaltiranom cestom koja vodi iz Blata do ove uvale. Riječ je o pojasu zemljišta u neposrednoj blizini ceste gdje je očevidom zatečena jedna ruševna kuća bez krova, na terenu su ostali zidovi rađeni u suhozidu, pored kuće je ruševni pomoćni objekt (štala) a iza ovih objekata je kameni suhozid koji odvaja ovo zemljište od susjedne nekretnine. Uz samu ruševnu kuću je stablo rogača, ispred kuće pa do ceste se proteže neobrađeno zemljište gdje je zatečeno jedno staro stablo smokve.

6. 1. Nakon što su tužitelji na terenu jasno pokazali na koje zemljište oni polažu pravo vlasništva sud je pozvao nazočnog mjernika da tako pokazano zemljište identificira te posebice te posebice da se izjasni da li sadašnje stanje lica mjesta odgovara skici koja je priložena uz tužbu (list spisa br. 9).

6. 2. Mjernički vještak dipl.ing. Toni Farac je prilikom očevida utvrdio da je potrebno sačiniti novu geodetsku skicu obzirom da se u međuvremenu, a od 2015. pa nadalje, izmijenilo katastarsko stanje pored čega su provedene i neke izmjene u zemljišnoj knjizi (promjene broja ZK uložaka). Iz tog razloga sud je naložio mjerniku dostaviti sudu novu skicu izmjere na kojoj će biti jasno prikazan predmet tužbenog zahtjeva.

6. 3. Postupajući po nalogu suda mjernički je vještak dana 10. srpnja 2024. (list spisa br. 35 i 36) dostavio sudu pisani nalaz te geodetsku skicu utvrdivši da zemljište koje je obuhvaćeno prvobitno podnesenom tužbom i koje su tužitelji na terenu pokazali predstavlja točno određene dijelove više katastarskih čestica i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na sačinjenoj geodetskoj skici vještak je jasno prikazao sve ogradne suhozide te položaj ruševne kuće i košare te označio brojevima i krajnjim točkama dijelove katastarskih čestica na kojima se nalaze. Tako je iz ove skice razvidno da se ruševna kuća nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] te dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Tužitelji, dakle, tvrde da je na zemljištu u opisanom predjelu njihov djed pok. GL izgradi kuću i pomoćne objekte, uredio vrt i posjed ogradio kamenim suhozidom te da je riječ upravo o zemljištu koje su pokazali prilikom očevida i koje je na skici prikazao imenovani vještak. Iako polažu pravo na čitavu površinu pokazanog zemljišta, predmetom ove tužbe i preciziranog tužbenog zahtjeva je samo jedan dio zemljišta i to dijelovi onih katastarskih čestica na kojima je u zemljišnoj knjizi upis na ime općenarodne imovine, a riječ je upravo o zemljištu obuhvaćenom gradnjom. Pri tome tužitelji tvrde da je njihov prednik pok. GL za života građenjem stekao vlasništvo a da je tako stečeno pravo prešlo na njih odnosno da su ga putem svojih prednika stekli dosjelošću.

7. 1. Upitani na iste okolnosti tužitelji u svojim iskazima potvrđuju da su u ovaj predjel dolazili sa ocem SL, da je u vrijeme dok su oni bili djeca kuća bila u relativno dobrom stanju, pokrivena kamenim pločama a pored kuće su bile voćke tj. smokve i jedan rogač. Posjećivali su redovito svoju baku LL koja se poslije djedove smrti udala u obitelj AL i stanovala u obližnjem naselju Potirna, a baka je i dalje redovito dolazila na ovo imanje u uvali [adresa] o kojemu je vodila brigu, brala smokve i na zemljištu sadila povrće. Po pričanju u obitelji saznali su im da im je djed pok. GL bio lugar i da mu je upravo u tu svrhu dato zemljište u ovaj uvali gdje je izgradio kuću i košaru za stoku, u toj mu se kući rodio sin tj. otac tužitelja no ubrzo potom djed je odselio u inozemstvo odakle se više nije vratio. U toj je kući, tvrde tužitelji, ostala njihova baka sa sinom, svojim radom je uzdržavala sebe i dijete, odlazila je na ribe, radila je na nadnicu, pomagali su je i mještani, nakon ponovne udaje je preselila u Potirnu, svoj dio vlasništva ovog imanja prepustila je sinu, a povremeno su nakon što baka to više fizički nije mogla u ovaj predjel dolazili i članovi obitelji AL, okopavali zemljište ispod voćki i sadili povrće. Njihov je otac, tvrde tužitelji, ovo imanje smatrao svojim vlasništvom no živio je i radio u Korčuli te za života nije uspio uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem zbog čega ta imovina nije niti bila uvrštena u njegovu ostavinsku imovinu. U opisani predjel, tvrde tužitelji, oni sami su znali dolaziti kako bi raščistili raslinje oko kuće a negdje koncem 1980-tih godina utvrdili su da je netko skinuo i prisvojio kamene ploče sa krova kuće nakon čega se u toj kući više nije moglo niti privremeno boraviti.

7. 2. U dokaz svojih navoda tužitelji su u spis priložili rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli pod posl.br. O-291/02 od 21. srpnja 2003. (list spisa br. 5) iza smrti oca BLZ pok. GL. Iz istog je rješenja razvidno da je njegovom jedinom nasljednicom proglašena supruga ŠL a u ostavinsku imovinu uvrštene su nekretnine u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina]. Jednako su tako tužitelji priložili i rješenje o nasljeđivanju ovoga suda pod posl.br. O-68/12 od 10. svibnja 2012. (list spisa br. 7) iza smrti majke ŠL. Po tom su rješenju nasljednicima pok. ŠL proglašeni na jednake dijelove njezini sinovi BL i KL a raspoređena je nepokretna imovina u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina].

7. 3. Spisu je priložena i pismena izjava CL (list spisa br. 4) koja je snaha pok. IL ranije KL tj. bake tužitelja. Ovom izjavom ona potvrđuje kako je od svoje svekrve saznala da je njen prvi suprug GL bio zaposlenik tadašnje šumarije i da je upravo od svog poslodavca dobio zemljište u [adresa] gdje je izgradio kuću i štalu te koristio manji vrt, da je u toj kući živio sa ženom i sinom SL koji je rođen 2024., da je pok. GL ubrzo potom odselio u Australiju gdje je i umro, da je u kući [adresa] ostala živjeti njegova supruga sa djetetom, da je u toj kući bila još najmanje desetak godina sve do ponovne udaje kada je odselila u Potirnu no i dalje je nastavila koristiti ovu kuću u kojoj je spremala hranu za radnike šumarije.

7. 4. Osim priloženih isprava tužitelji nemaju niti jedan drugi pisani trag o tome po kojem je osnovu njihov djed ušao u posjed utuženog zemljišta pored čega ova imovina nije niti bila spomenuta u rješenjima o nasljeđivanju. No po mišljenju ovoga suda ta okolnost nije presudna u nazočnom slučaju niti je rijetkost da u ostavinskim postupcima ne bude uvrštena u imovinu ostavitelja neuknjižena nepokretna imovina. Ovo tim više jer je provedenim dokazima neprijeporno utvrđeno da je upravo djed tužitelja na utuženom zemljištu izgradio kuću u kojoj je živio, uredio okućnicu, koristio vrt i štalu za stoku.

7. 5. O posjedovnom stanju u postupku su iskazivali svjedoci AL, ML i PL. Tako svjedok AL potvrđuje da je još kao dijete u opisani predjel dolazio s bakom IL, da su tu dolazili i njegovi rođaci tj. tužitelji, da je po pričanju u obitelji čuo kako je upravo u kuću u predjelu [adresa] stanovala njegova baka sa svojim prvim suprugom s time što je zemljište ispred kuće privela kulturi i tu sadila povrće. Imenovani svjedok dalje navodi da je također po pričanju u obitelji doznao da je pok. GL tj. djed tužitelja odmah iza Prvog svjetskog rata odselio u inozemstvo odakle se nikad nije vratio no njegova je supruga IL s malodobnim sinom ostala u kući, držala stoku, sadila povrće, a u krušnoj peći čiji se ostaci još uvijek vide u kući je prekla kruh i prodavala ga ribarima koji su dolazili u uvale Tri porta. Svjedok AL tvrdi da mu je ovaj predjel jako dobro poznat jer je on sam radio kao lugar više od 30 godina, a baka mu je znala kazati da je ovo imanje u predjelu [adresa] bilo djedovo, da je kasnije pripalo ocu tužitelja, a ona sama je sve dok je to fizički mogla dolazila u ovaj predjel. Svjedok dalje navodi da je pok. LL umrla 1981., da je vremenom kuća propala, koncem 1980-tih netko je skinuo kamene ploče kojima je bila pokrivena, a jednako tako se urušila vremenom i košara za stoku.

7. 6. Svjedok ML u uvali [adresa] ima kuću i često dolazi u taj predjel a po kazivanju u svojoj obitelji još je kao dijete čuo da nekretnine koje su predmetom ove parnice su nekada pripadale djedu tužitelja pok. GL. On je, tvrdi ovaj svjedok, obavljao službu šumara pa su tu obitelj nazivali B, upravo u toj kući u predjelu [adresa] su stanovali djed i baka tužitelja te je zemljište uz kuću bilo ograđeno. Danas je, tvrdi svjedok, sve to uglavnom zapušteno, on je tu znao viđati baku tužitelja kada je brala smokve, sjeća se i jednog stabla šljive, tužitelji su rijetko dolazili no nikada nitko treći nije polagao neko pravo na tu nekretninu.

7. 7. Svjedok PL je kao dijete odlazio u predjel [adresa] sa ocem jer tamo ima kuću i garažu, tamo su držali barku, u istom predjelu znao je vidjeti tužitelje i njihova oca kada su kosili zemljište oko ruševne kuće te je po očevom kazivanju doznao da su tu živjeli djed i baka tužitelja, da se u toj kući pekao kruh i za ribare koji su dolazili u ovu luku.

8. Ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da su tužitelji u ovoj parnici dokazali svoju aktivnu legitimaciju te pretpostavke za stjecanje vlasništva.

8. 1. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

8. 2. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila Općeg građanskog zakonika (OGZ).

8. 3. Iz iskaza tužitelja te saslušanih svjedoka, a uvažavajući činjenicu da je otac tužitelja rođen 1924. godine i da je rođen upravo u kući u predjelu [adresa], opravdano je zaključiti da je djed tužitelja izgradio stambeni objekt oko 1930. godine. Stoga se na konkretni slučaj ima primijeniti odredba paragrafa 418. OGZ-a kojom je propisano: "Ako je tko gradio od svoje građe u tuđem zemljištu bez znanja i protiv volje vlasnika, zgrada pripada vlasniku zemljišta. Pošteni gradilac može iskati naknadu troškova potrebitih i korisnih, a s gradiocem nepoštenim postupa se kao s onim koji bez naloga obavlja tuđe poslove. Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje pa ga nije odmah zabranio gradiocu poštenomu on ne može iskati za zemljište nego općenu cijenu."

8.  4.  Pravila  OGZ-a  o  stjecanju  vlasništva  građenjem  polaze  od pretpostavke da se uspostava stanja prije građenja obzirom na javne interese ne može tražiti te da se sudbina trajne građevine ne može dijeliti od sudbine tla na kojemu je podignuta. Pri tome pravno pravilo iz par. 418. cijeni poštenje i savjesnost graditelja kao i držanje vlasnika tijekom gradnje.

8. 5. Prema pravnom pravilu iz par. 326. OGZ-a pošten je onaj posjednik koji drži, odnosno ima razloga vjerovati da je stvar koju posjeduje njegova.

8. 6. Ocjenom iskaza stranaka i svjedoka ovaj je sud utvrdio da su prednici tužitelja bili pošteni posjednici, djed tužitelja je građenjem stambenog objekta te košare za stoku stekao vlasništvo zemljišta na kojemu je gradnja izvršena te zemljišta koje je nužno za redovitu uporabu, poslije djedove smrti u istoj je kći stanovala baka tužitelja i njihov otac, točno je da su poslije određenog vremena odselili no i dalje su to imanje smatrali svojim, povremeno dolazili, brali plodove voćaka, sadili povrće, kosili raslinje i sl.

8. 7. Kako su baka i djed tužitelja u posjed opisanih nekretnina ušli početkom prošlog stoljeća, potrebno je naglasiti da su u to vrijeme vrijedile odredbe Općeg građanskog zakonika kojim je u paragrafu 1460 kao temeljna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću propisan pošteni, zakoniti i istiniti posjed. U paragrafu 1468 OGZ-a bilo je određeno da je za stjecanje dosjelošću potreban protek roka od 30 godina, a prema paragrafu 1472 za stjecanje vlasništva na općinskim dobrima bilo je potrebno vrijeme trajanja posjeda od 40 godina.

8. 8. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i odredbom čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91), a danas je propisano odredbom čl. 159. ZV-a pri čemu je temeljna pretpostavka za stjecanje vlasništva na ovakav način pošteni posjed.

8. 9. Iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka te obzirom na izgled lica mjesta opravdano je zaključiti da je posjed prednika tužitelja bio pošten, da su predmetnu kuću u kojoj su stanovali i okućnicu koju su koristili smatrali svojim vlasništvom, da ih nitko u takvom posjedu nije ometao te su na takav način tužitelji ostvarili potrebne pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću i to na onim dijelu utuženih nekretnina na kojima je još njihov djed vršio gradnju.

9. Prvobitno podnesenom tužbom tužitelji su zatražili da se utvrdi njihovo vlasništvo na točno određenom dijelu zemljišta koje je prikazano na skici priloženoj uz tužbu (list spisa br. 9). Tijekom postupka ovakav su zahtjev tužitelji smanjili te sukladno novoizrađenoj skici sudskog vještaka precizirali svoje traženje na točno određene dijelove kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao Općenarodna imovina s pravom upravljanja u korist Mjesnog narodnog odbora Blato.

9. 1. Pregledom skice mjerničkog vještaka (list spisa br. 36) jasno je da se utuženi dijelovi označenih katastarskih čestica odnose upravo na zemljište ispod i pored ruševne kuće tj. na onaj dio zemljišta gdje je djed tužitelja izgradio stambenu kuću. Stoga je sud prihvatio ovako postavljeni tužbeni zahtjev utvrdivši da su tužitelji na jednake dijelove i to kao nasljednici oca pok. ML i majke pok. ŠL stekli pravo vlasništva na točno određenom dijelu navedenih katastarskih čestica, a to pravo njihovi su prednici stekli dosjelošću.

9. 2. Prihvativši tužbeni zahtjev sud je traženje tužitelja usvojio u odnosu na oba tužena tj. i Općinu Blato i Općinu Vela Luka, a kao pravne sljednike bivše Općine Korčula. Uvažavajući sadržaj odluke Komisije Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija od 20. siječnja 1997. na koju se poziva Općina Blato, ovaj je sud ocijenio da je obzirom na zemljišnoknjižni upis utuženih nekretnina i Općina Blato pasivno legitimirana u ovoj parnici. Ovo iz razloga jer je u zemljišnoj knjizi još uvijek kao organ upravljanja upisan Mjesni narodni odbor Blato, a pored toga utužene nekretnine pripadaju katastarskoj Općini [katastarska općina].

9. 3. Slijedom toga uvažavajući činjenice utvrđene u provedenom postupku, a osobito da su tužitelji putem svojih prednika u posjedu točno određenih dijelova utuženih nekretnina već više od sto godina, da je riječ o poštenom posjedu, da je riječ o nekretninama upisanim kao općenarodna imovina i da nisu postojale neke treće osobe koje bi polagale bilo kakvo pravo, sud je utvrdio da su prednici tužitelja tj. njihovi otac i majka stekli pravo vlasništva dosjelošću a nakon njihove smrti to su pravo nasljeđivanjem stekli sami tužitelji.

9. 4. Predmetom tužbenog zahtjev su točno određeni dijelovi utuženih nekretnina na kojima je svakako moguće dosjelošću stjecati vlasništvo primjenom načela da opseg posjeda određuje i opseg dosjelosti. Stoga je sud ovlastio tužitelje da, a nakon provedenog postupka parcelacije ishode upis stečenog prava na opisanim geometrijskim dijelovima katastarskih čestica pobliže opisanih na skici koja predstavlja sastavni dio ove presude. Pri tome sud ima u vidu da u tom pravcu postoji i odluka Vrhovnog suda RH pod posl.br. Revx-311/2010 od 30. listopada 2018. u kojoj je Vrhovni sud utvrdio da je onaj tko je stekao pravo vlasništva na geometrijski odijeljenom dijelu nekretnine, ovlašten sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama ishoditi upis tako stečenog prava u zemljišnoj knjizi u skladu sa čl. 130. st. 1. ZV-a.

10. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Korčuli, 28. ožujka 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).