Psp-56/2022-38

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice SŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici NŠ i JŠ, iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u Visu, protiv tuženika pod 1 NŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3 ŠŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], Republika Češka, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 4 IŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] i pod 5 RŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Jure Ugrina, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave dana 28. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tuženici pod 1 NŠ pok. S, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 2 EŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3 ŠŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4 IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5 RŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu SŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine puta oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi put te posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], u naravi okućnica tužiteljice, nalazeće u [adresa], na način što su nepoznatog dana u svibnju 2022., a što je tužiteljica uočila dana 4. svibnja 2022., i to prvotuženik kao nalogodavac i prednik i to putem drugo i treće tuženika, kao njegovih slijednika, uz angažman četvrto i peto tuženika kao izvođača, izvršili upad na označene nekretnine u posjedu tužiteljice te izvršili poravnavanje i planiranje terena, puta u posjedu tužiteljice kao i dvora, u isključivom posjedu tužiteljice, na način da su sebi prisvojili zemljišni dio ranije u posjedu tužiteljice, u skici mjesta očevida, nalaza vještaka mjernika Dražena Bušića „Dne, 20. veljače 2023. g.“, označen žutom bojom i slovima „A-B-C-D-E-F-A“, odnosno zauzeli dio čest. zem. [katastarska čestica] označen na skici mjesta očevida točkama „A-B-C-D-A“ i žutom bojom površine 13 m2, te zauzeli dio čest. zem. [katastarska čestica] označen na skici mjesta očevida točkama „F-A-D-E-F“ i žutom bojom površine 106m2, te da su i izgradili zid po trasi u nalazu vještaka kao gore označen slovima od „D-C“, u dužini od 4,70 metara, prosječne visini od 0,70 m, a širine 0,40 m, na kome su postavili željezne stupove s farmerskom žicom, koji nalaz, mišljenje i skica lica mjesta očevida se proglašava sastavnim dijelom ove odluke, čime su smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu gore označenih nekretnina, pa se tuženicima solidarno nalaže, uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, na način da vrate tužiteljici oduzeti posjed prijepora tako da ih uvedu u nesmetani posjed gore označenih nekretnina i dijelova nekretnina u cijelosti, te da sa gore označenih dijelova istih nekretnina udalje sve svoje osobe, strojeve, stvari i opremu, te da uklone zid izgrađen po trasi u skici lica mjesta nalaza vještaka kao gore označen linijom spojnica točaka „D-C“, u dužini od 4,70 m, prosječne visine od 0,70 m, a širine 0,40 m, uz uklanjanje postavljenih željeznih stupova s farmerskom žicom, kao i da se ubuduće klone bilo kakvog takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja ili zadiranja na gore označene nekretnine, kao i da tužiteljici naknade ovom parnicom prouzrokovane parbene troškove uvećane za zakonsku zateznu kamatu, tekuću od dana odluke pa do isplate, a sve u roku od 8 dana."

II Odbija se prijedlog radi određivanja privremene mjere koji glasi: "Nalaže se tuženicima da odmah po primitku ove privremene mjere zaustave sve radove na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pod prijetnjom zakonskih posljedica.

Zabranjuje se drugo i treće tuženicima bilo kakvo daljnje raspolaganje sa prijeporom. Ova zabrana će biti upisana u zemljišnim knjigama K. O. [katastarska općina] u ZU broj 7953 i 4593.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog dovršetka ovog postupka."

III Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana, naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 1.938,27 eur.

Obrazloženje

1. Dana 2. svibnja 2022. tužiteljica je ustala protiv tuženika tužbom radi smetanja posjeda nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi okućnice njezine štale položene u [adresa] u [adresa]. U bitnom navodi kako je vlasnica i posjednica označenih nekretnina duže od 100 godina, računajući i posjed njezinih prednika, kako su predmetne parcele od puta sa istočne strane bile ograđene zapuštenim zidom dužine oko 20 m, a širine oko 1 m, kako su nekretnine u susjedstvu bile u posjedu tuženika pod 1 i njegove obitelji, a od posjeda tužiteljice oduvijek ograđene zidom i bodljikavom žicom. Dodaje kako su tuženici po njezinom saznanju 18. travnja 2022. na predmetnoj parceli terasaste konfiguracije započeli s radovima ravnanja terena, tako da su srušili sve osim njezine štale, uključujući i ogradni zid između zemljišta tužiteljice i puta, kako je za identitet počinitelja saznala 26. travnja 2022. i nakon svega pregledom u zemljišnim knjigama utvrdila kako su tuženici pod 2 i 3 upisani kao vlasnici, sve bez znanja tužiteljice ili kakve obavijesti. Pored posjedovne zaštite, tužiteljica je zatražila i određivanje privremene mjere kojom se nalaže tuženicima zaustaviti sve radove, odnosno bilo kakvo daljnje raspolaganje predmetnim nekretninama. Podneskom od 26. lipnja 2024. konačno je postavila tužbeni zahtjev na način koji je praktički istovjetan izreci ove odluke.

2. U svom odgovoru od 3. lipnja 2022. tuženici su se usprotivili tužbi, tužbenom zahtjevu i prijedlogu radi određivanja privremene mjere kao neosnovanim u cijelosti uz obrazloženje kako su tuženici pod 2 i 3 isključivi vlasnici i posjednici čest. zem. [katastarska čestica], kako su posjed stekli 29. srpnja 2020. nakon kupnje nekretnina od tuženika pod 1, kao dotadašnjeg vlasnika i posjednika. Dodaju kako su tuženici pod 4 i 5 izveli radove uređenja zemljišta po nalogu tuženika pod 2 i 3 isključivo na čest. zem. [katastarska čestica] i osporavaju kako je tom prilikom srušen ogradni zid dužine oko 20 m, širine oko 1 m i visine oko 1,5 m te navode kako je čest. zem. [katastarska čestica] korištena prilikom izvođenja radova, ali i ranije kao prolaz. Nadalje navode kako spomenuta štala nije bila predmet radova i dalje je položena na čest. zgr. [katastarska čestica], a prigovaraju pasivnoj legitimaciji tuženika pod 1 uz objašnjenje kako nakon sklapanja ugovora 2020. i uvođenja kupaca u posjed ne stoji ni u kakvoj vezi s ovdje spornim radovima uređenja zemljišta niti ima kakve daljnje veze s tim nekretninama.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 2024 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 2. svibnja 2022., vlasničkih listova od 25. travnja i 29. svibnja 2022., izvatka iz sudskog registra od 6. lipnja 2022., rješenje o nasljeđivanju broj O-1958/84 od 1. travnja 1985., rješenja Uprave za katastar i geodetske poslove od 7. travnja 1987., rješenja Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Ispostave Vis od 26. srpnja 1995., Ugovora o diobi od 21. ožujka 1986., fotografija lica mjesta priloženih uz podnesak od 21. listopada 2022., pregledom spisa ovog suda broj Z-30767/20, očevidom održanim na licu mjesta 28. studenog 2022. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića i pregledom njegovog vještva od 20. veljače 2023. i očitovanja od 19. travnja 2024. i 28. listopada 2024., obavijesti PP Vis od 3. lipnja 2024., saslušanjem svjedoka MŠ, VŠ, FŠ, AŠ, UŠ, ĆŠ, N i HŠ te tužiteljice, tuženika pod 1, pod 3 i 4 kao parničnih stranaka.

4. Punomoćnici stranaka zatražili su naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev i prijedlog radi određivanja privremene mjere su neosnovani.

6. Među strankama nije bilo sporno da su predmetne radove izveli tuženici pod 4 i 5 po nalogu i u interesu tuženika pod 2 i 3, stoga je kao sporno valjalo raspraviti pitanje pasivne legitimacije tuženika pod 1 i posljednjeg mirnog posjeda predmetnih nekretnina. .

7. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

8. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Ovome valja dodati kako je samovlasno smetanje posjeda uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanju posjeda mimo njegove volje. Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktične vlasti dosadašnjeg posjednika i uspostavu faktičke vlasti oduzimatelja, a uznemiravanje posjednika obuhvaća radnje i ponašanja kojima se njegova faktična vlast ograničava, ometa i osporava. U parnici radi smetanja posjeda pasivno legitimirani može biti počinitelj smetanja posjeda, ali i onaj koji je dao nalog za smetanje, odnosno onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, a on se od toga nije ogradio.

9. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

10. Pregledom izvoda iz posjedovnog lista broj 2024 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 2. svibnja 2022. razvidno je kako je ŽŠ upisana posjednica nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], dvorišta i čest. zem. [katastarska čestica], puta, K. O. [katastarska općina], a prema njezinom OIB [osobni identifikacijski broj] jasno je kako se radi o tužiteljici SŠ.

11. Pregledom obavijesti PP Vis od 7. lipnja 2024. razvidno je kako nije evidentirana prijava SŠ.

12. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 28. studenog 2022. tužiteljica je kao predmet spora pokazala zemljište položeno u gradu [adresa], u [adresa], a zapadno i sjeverno od njega položena je ovdje nesporna kuća tuženika pod 2 i 3, anagrafske oznake Zrinsko-frankopanska 25. Sporno zemljište terasaste je konfiguracije, radi se o više fizički odvojenih terasa koje su položene u smjeru sjever-jug. Južna granica jasno je omeđena fasadom nesporne štale, a sjeverna i zapadna granica u potpunosti su omeđene novim betonskim potpornim zidovima okućnice tuženika pod 2 i 3. Preostala, istočna granica također je omeđena novim ogradnim zidom, kojeg su nesporno izgradili tuženici pod 4 i 5 po nalogu tuženika pod 2 i 3.

13. Sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić u svom je nalazu od 20. veljače 2023. identificirao i na skici lica mjesta prikazao nekretnine koje su pokazane prilikom očevida. Dakle, čest. zem. [katastarska čestica] označio je točkama A-D-E-F-A i žutom bojom, a slovima A-B-C-D-A i žutom bojom označio je dio čest. zem. [katastarska čestica]. Također je prikazao posjed tuženika pod 2 i 3, odnosno njihovu ovdje nespornu kuću s bazenom i okućnicom položenim na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U svojim očitovanjima od 19. travnja i 28. listopada 2024. na primjedbe tuženika, navodi kako je tužiteljica prilikom očevida pokazala granice puta položenog na čest. zem. [katastarska čestica], koje se u potpunosti slažu s katastarskim planom i kako je prikazano na njegovoj skici mjesta očevida. Nije mu jasno na temelju čega bi mogao zaključiti da se put "u stvarnosti oduvijek nalazio" istočno od spornog zida kojeg je na skici označio točkama C-D-E. Također je dodao kako je sud prilikom pregleda predmeta spora pristupio na sporne čestice prolazeći istočno od betonskog zida označenog točkama C-D-E, jer drugačije nije bilo moguće, a ne može tvrditi kako je tom prilikom evidentirano zemljište koje bi se moglo nazvati putem. Ponavlja kako su čest. zem. [katastarska čestica] točno prikazane na njegovoj skici, ali iz postojeće arhivske građe nije moguće utvrditi kuda se prolazilo prije izgradnje spornog zida. Tuženici su nakon svega predložili izvođenje dokaza novim očevidom i geodetskim vještačenjem po novom sudskom vještaku za geodeziju, što je sud odbio držeći kako je taj prijedlog suvišan. Naime, prije svega je valjalo uzeti u obzir kako su na zapisniku od 28. studenog 2022. detaljno opisane predmetne nekretnine, odnosno površine koje je prethodno tužiteljica pokazala sudcu i sudskom vještaku kao predmet spora, a iz geodetskog vještva ne proizlazi da je vještak propustio nešto od toga identificirati ili prikazati. Tome je dodati kako su se prilikom pregleda sudac i vještak kretali u smjeru sjever-jug zemljištem položenim neposredno uz istočni ogradni predmetne nekretnine, ali nisu uočili da bi ono imalo obilježja puta, već se radilo o zemljanoj površini poravnatoj nakon izvedenih radova tuženika, bez vidljivih međašnih oznaka. Kod takvog stanja stvari nije bio utemeljen iskaz svjedokinje VŠ kada govori kako je zemljani put još uvijek na licu mjesta. Osim toga, kod donošenja odluke o prijedlogu tuženika valjalo je uzeti u obzir kako sud, ali ni stranke i njihovi punomoćnici, nemaju stručna geodetska znanja, niti su tuženici primjedbama osporili stručnost i objektivnost vještakovog nalaza, odnosno doveli u sumnju njegovi vjerodostojnost, stoga ga se prihvaća u cijelosti.

14. Na okolnost ovdje odlučnih činjenica posljednjeg mirnog posjeda govorili su svjedoci VŠ, FŠ, AŠ, UŠ te N HŠ. Svjedoci VŠ, UŠ i J navode kako su posjednici zemljišta na širem prostoru (gledano od zapada prema istoku) bili obitelji ĆŠ, SŠ i HŠ, kako je posjed Bulića u odnosu na zapadne susjede Borčiće bio odvojen starim visokim suhozidom sa žicom, dok ga je u odnosu na istočne susjede Rastoviće razdvajao zemljani put položen u smjeru sjever-jug. Suglasni su kako su radovi tuženika u najvećoj mjeri izvedeni na površini u posjedu obitelji SŠ, a na njoj nisu viđali D, koji su bili faktički vlasnici zemljišta položenog iza visokog ogradnog zida u smjeru zapada. Svjedok UŠ dodaje kako zemljani put položen u smjeru sjever-jug nije bio javna površina, već nekretnina kojom su se služili isključivo posjednici međašnih parcela Rastovići i Bulići, koji su na spornoj zemlji sadili razno povrće. Navodi kako je slijedom ranijih saznanja pogrešno držao kako predmetne radove izvodi tužiteljica, a zemljište je prije toga bilo zapušteno, jer tužiteljica živi u [adresa]. Istovjetni su navodi svjedoka N i HŠ kada govore o predmetnom zemljištu kao zapuštenoj površini uz dodatak kako se tužiteljica ne bavi zemljom i znatno ranije je prodala kuću u [adresa]. Svjedok FŠ također se sjeća kako je sporna parcela bila zapuštena, kako je svojedobno obitelj SŠ koristila nespornu štalu izgrađenu južno od danas ograđenog prostora tuženika pod 2 i 3, a ni on nema saznanja o Š kao korisnicima površine koja je predmet tužbe. Iskaze ovih svjedoka sud prihvaća jer se radi o dugogodišnjim susjedima, stoga je očekivano da su imali praktički svakodnevna neposredna saznanja o nekretninama o kojima su govorili, kako o ovdje spornim površinama, tako i njima susjednim, uz napomenu kako su iskazi u međusobnom činjeničnom i logičnom skladu. Osim toga, njihove tvrdnje imaju uporište i u službenoj katastarskoj evidenciji za nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] (dvorište) i čest. zem. [katastarska čestica] (put) K. O. [katastarska općina] u kojoj je tužiteljica upisana kao posjednica, kako proizlazi iz izvoda iz posjedovnog lista broj 2024 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 2. svibnja 2022. Zbog svega iznesenog iskazi svjedoka VŠ, FŠ, UŠ i HŠ u osnovi se drže uvjerljivim i sud im poklanja vjeru.

15. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno je kako je predmetno zemljište položeno na čest. zem. [katastarska čestica] bilo desetljećima u samostalnom posjedu tužiteljičinih prednika, kako su ga neometano koristili u poljoprivredne svrhe sadeći povrće i održavajući stabla voćaka čije su plodove brali, a na njega pristupali putem položenim na čest. zem. [katastarska čestica], kojeg su koristili kao suposjednici uz susjede I. Dakle, radi se o aktivnom korištenju koje je kontinuirano trajalo do smrti roditelja tužiteljice unatrag pedesetak godina, kako proizlazi iz iskaza svjedoka i tužiteljice. Međutim, ta činjenica nije od presudnog značaja u ovoj pravnoj stvari, jer je kod donošenja odluke valjalo isključivo cijeniti tko je prije radova bio posljednji mirni posjednik predmetnih nekretnina, a iz stanja u spisu ne proizlazi da bi to bila tužiteljica. Naime, prema iskazima svjedoka proizlazi da je zemljište čest. zem. [katastarska čestica] bilo godinama zapušteno, a tužiteljica u iskazu potvrđuje kako se zemljište prestalo aktivno koristiti nakon smrti njezinih roditelja prije pedesetak godina, kako je prije petnaestak godina prodala nespornu obiteljsku kuću u [adresa] nakon čega je dolazila na otok rijetko, tako da je licu mjesta pristupala tek u par navrata godišnje i to uglavnom za blagdan Svi Svetih. Doduše, spominje kako su susjedi J znali čistiti njezinu zemlju prilikom radova na svojoj nekretnini, ali o tome ne govori nitko od svjedoka pa ni N i HŠ ili njihova majka AŠ. Kod takvog stanja stvari jasno je kako predmetno zemljište znatno prije radova tuženika 2022. nije bilo u posjedu tužiteljice, jer godinama na tom prostoru nije makar po trećim osobama obavljala radnje kojima bi prema svima na jasan i nedvojben način manifestirala posjedovne ovlasti, a rijetki posjeti tužiteljice ili nekog od njezine obitelji licu mjesta sigurno nemaju obilježja faktične vlasti na stvari.

16. Nasuprot tome, tuženik pod 1 tvrdi kako je prije prodaje 2020., barem 3-4 puta godišnje pristupao na spornu površinu radi košnje i čišćenja, ali i branja plodova stabala voćaka, dok tuženik pod 3 navodi kako je nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora stupio u posjed predmetnog zemljišta i u tijeku 2020. i 2021. kosio travu te rezao grane stabala i suhog grmlja, a prije toga na licu mjesta znao vidjeti tuženika pod 1 s tadašnjom suprugom i djecom. Pregledom spisa ovog suda broj Z-30767/20 razvidno je kako su tuženici pod 2 i 3 upisali u zemljišnim knjigama vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica], odnosno suvlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] na temelju kupoprodajnog ugovora kojeg su 29. srpnja 2020. sklopili s tuženikom pod 1. Uzimajući u obzir da su tuženici pod 2 i 3 već bili vlasnici nesporne kuće s bazenom izgrađenim na susjednom zapadnom zemljištu, sasvim je logično i kronološki uvjerljivo da su nakon tog pravnog posla stupili u posjed kupljene nekretnine i da su na njoj do početka spornih radova 2022. barem povremeno izvodili radove na održavanju zemljišta položenog neposredno uz njihovu potpuno uređenu kuću s okućnicom. Kako je već ranije navedeno, sud vjeruje svjedocima kada su govorili o stanju nekretnine i uopćeno je doživljavali i opisivali kao zapuštenu, jer se o njoj dugo vremena nije vodila briga i zbog toga sigurno nije bila predmet njihovog posebnog interesa. S tim u vezi, nisu nužno morali vidjeti da se ta površina povremeno čisti, a na tu okolnost govori svjedok BŠ kada spominje kako je tuženika pod 1 nekoliko godina prije spornih događaja znao vidjeti prilikom čišćenja sporne čestice, iako saznanja temelji isključivo na povremenim prolascima Zrinsko-frankopanskom ulicom. Pored njega, svjedokinja ĆŠ potvrđuje kako je do 2018. barem jednom mjesečno pristupala s djecom na spornu zemlju preko sjevernog dijela čest. zem. [katastarska čestica], kako je uz suglasnost svekrve znala brati plodove stabala badema i murve, a tuženik pod 1 povremeno pristupao radi košnje i čišćenja. Sud nije zanemario kako je svjedokinja bivša supruga tuženika pod 1, ali tužiteljica nije priložila dokaze koji bi iskaze svjedokinje ĆŠ i svjedoka BŠ nedvojbeno osporili. Konačno, tužiteljica u iskazu opisuje nekretninu prije radova riječima "kako se nije koristila na aktivan način, kako je bilo trave, ali to nije bila nekakva značajna karakteristika". Dakle, očito je kako se sporna čestica prije radova 2022. barem u par navrata godišnje kosila i čistila, jer bi u suprotnom njezina površina bila praktički neprohodna, zarasla u visoku travu, draču i drugu vegetaciju, kako je uobičajeno za zemljišta o kojima se godinama ne vodi briga, a prema stanju u spisu te radove sigurno nije izvodila tužiteljica ili treće osobe po njezinom nalogu.

17. Prema iznesenim okolnostima, sud smatra kako tužiteljica nije postupila u skladu s odredbom iz čl. 7. st. 1. ZPP i dokazala da je prije radova tuženika bila bilo kakva pa i posljednja mirna posjednica predmetnih nekretnina, već iz svega proizlazi kako su nakon sklapanja ugovora 2020. to bili tuženici pod 2 i 3. Slijedom toga, tužiteljica nema pravo na sudsku zaštitu, jer je znatno ranije prestala njezina faktička vlast na stvari, što znači da tužba nema valjanog zakonskog uporišta, jer se nisu ostvarile osnovne pretpostavke propisane citiranim odredbama ZVDSP. U skladu s iznesenim, tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja smetanja posjeda i vraćanja lica mjesta u stanje prije smetanja, valjalo je odbiti u cijelosti, a neovisno o iznesenom, svakako ga je trebalo odbiti u odnosu na tuženika pod 1. Naime, iz iskaza stranaka proizlazi da je ovaj tuženik prije spornih radova prodao tuženima pod 2 i 3 zemljište na kojem su po njihovom nalogu i interesu tuženici pod 4 i 5 izveli strojne i druge građevinske radove. Tužiteljica ove navode ne dovodi u sumnju, a nema dokaza da je tuženik pod 1 nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora 2020. poduzimao radnje koje bi se mogle dovesti u vezu s oduzimanjem ili ograničavanjem tuđeg posjeda, odnosno da su se radovi izvodili po njegovom nalogu ili interesu. Dakle, na strani tuženika pod 1 nema postupanja koje bi imalo obilježje smetanja posjeda, stoga je njegov prigovor promašene pasivne legitimacije u potpunosti osnovan.

18. Na temelju navedenog odlučeno je kao u točki I izreke rješenja, a kako tužiteljica nije dokazala vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao temeljne pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane odredbom iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), prijedlog za određivanjem privremene mjere također je odbijen u cijelosti, kako je odlučeno u točki II izreke.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. ZPP, stoga je valjalo priznati osnovan trošak zastupanja tuženika po punomoćniku kojem u skladu s odredbama iz Tbr. 7. toč. 2. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, dalje OT) pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, odnosno u iznosu od 500,00 eura, a obuhvaća četiri radnje (odgovor na tužbu od 3. lipnja 2022. i zastupanja na ročištima 18. listopada i 28. studenog 2022. te 12. prosinca 2023.). Također je priznat trošak sastava podneska od 14. lipnja 2024. i zastupanja na ročištima održanim 13. ožujka, 27. lipnja, 9. rujna, 7. listopada i 10. prosinca 2024. u vrijednosti od 50 bodova, odnosno u iznosu od 100,00 eur za svaku radnju. Uzimajući u obzir sudsku praksu, nije priznat trošak sastava podneska zaprimljenog 14. ožujka 2024., jer je njegov sadržaj mogao biti iznesen dan ranije na ročištu održanom 13. ožujka 2024. Dakle, priznato je ukupno 550 bodova, odnosno iznos od 1.100,00 eur, koji je uvećan za 40% zbog zastupanja više osoba (Tbr. 40. st. 1. OT), za 25% PDV i za sudsku pristojbu odgovora na tužbu u iznosu od 13,27 eur. Slijedom toga, tužiteljici je naloženo naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 1.938,27 eur, kako je odlučeno u točki III izreke rješenja.

Split, 28. ožujka 2025.

S u d a c

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njegovog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika