Poslovni broj:Psp-64/2023-77

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari I. tužitelja Galopskog kluba Zagreba, OIB:90662724029, Kninski trg 1, Zagreb, II. tužitelja Galopskog kluba Incitatus, OIB:83881681169, III. tužitelja Galopskog kluba Hipodrom, OIB:84198619858, IV. tužitelja Galopskog kluba Manhattan, OIB:73709203254 i V. tužitelja Zagrebačkog galopskog saveza, OIB:32625005840, svi na adresi [adresa], svi zastupani po punomoćniku Alemu Rufatiju, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tuženika Upravljanja sportskim objektima, OIB:59365213244, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, zastupanog po Odvjetničkom društvu Kallay & Partneri i II. tuženika EUROLEX ZAŠTITA d.o.o., OIB:75915065437, Zagreb, Planinska ulica 13A, zastupanog po punomoćniku Luki Vukšiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 28. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I.) Odbija se tužbeni zahtjevi koji glasi:

" Utvrđuje se da su tuženici Upravljanje sportskim objektima, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244 i EUROLEX ZAŠTITA d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 13A, OIB: 75915065437 smetali tužitelje Galopski klub Zagreb, Zagreb, Kninski trg 1, OIB: 90662724029 , Galopski klub Incitatus, [adresa], OIB: 83881681169 , Galopski klub Hipodrom, [adresa], OIB: 84198619858 , Galopski klub Manhattan, [adresa], OIB: 43709203254, Zagrebački galopski savez, [adresa], OIB: 32625005840 u njihovom posljednjem mirnom posjedu dijelova nekretnine, Zagrebačkog hipodroma, izgrađenog na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] BF površine 485842 m2, od čega KUĆA HIPODROM KAJZERICA, površine 813 m2, PAŠNJAK HIPODROM KAJZERICA površine 485029 m2, k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA I DVORIŠTE I KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 1 jutro, 1104 čhv, 9727 m2, od čega KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 121 čhv, 436 m2, DVORIŠ TE I KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 2583 čhv, 9291 m2, k. č. br. [katastarska čestica] MOČVARA HIPODROM KAJZERICA 1672 čhv, 6015 m2, ukupne površine 1 jutro, 2776 čhv, 501584 m2, i to glavnog ulaza i parkinga sa zapadne strane hipodroma koji se nalazi od glavnog ulaza lijevo i proteže sve do klupskih prostorija Zagrebačkog galopskog saveza, klupske prostorije Zagrebačkog galopskog saveza koje se nalaze u zgradi s crvenom fasadom, takozvana „Kovačnica“, na sjevernoj strani Zagrebačkog hipodroma na kraju parkirališta, a koja zgrada ima betonsku terasu sa svoje južne strane i terasu za pranje konja sa svoje istočne strane, skladišni kontejner s kočijom i konjičkom opremom koji se nalazi lijevo od ulaza od klupskih prostorija Zagrebačkog galopskog saveza, betonsku jamu za sakupljanje gnoja koja se nalazi iza zgrade s crvenom fasadom tzv. „Kovačnice“, u plavoj takozvanoj "Purgerskoj" štali koja se nalazi južno od tzv. „Kovačnice“, gledano od sjevernog ulaza u štalu, drugi boks za konje lijevo, četvrti boks za konje lijevo, sedmi boks za konje lijevo, u kasačkoj štali koja se nalazi zapadno uz samu centralu bijelu štalu pored restorana na zapadnom dijelu hipodroma, zadnji boks za konje desno i predzadnji boks za konje lijevo, u centralnoj bijeloj štali koja se nalazi na zapadnom dijelu hipodroma uz restoran, prva četiri boksa za konje s lijeve strane, treći, četvrti i osmi boks s desne strane, u takozvanoj policijskoj štali koja se nalazi uz centralnu bijelu štalu koja se nalazi na zapadnom dijelu hipodroma uz restoran, boks za konje ravno od ulaza te prva dva boksa za konje desno od ulaza, drvenu montažnu štalu s deset bokseva za smještaj konja koja se nalazi između sjeverne ograde uz nasip i parkura, betonska bijela štala sa sedamnaest bokseva za smještaj konja koja se nalazi uz sjevernu ogradu kraj Savskog nasipa s prostorom za hidrofor, terasom za pranje konja i limenom šupom iza terase za pranje konja, stambeni kontejner za trenere, dežurstva i opremu koji se nalazi iza betonske bijele štale, dva objekta od lima i betona koji se nastavljaju na betonsku bijelu štalu, koji su u naravi sjenik i štala s pet bokseva za smještaj konja, ispust za konje ograđen električnom ogradom tzv. „pastirom“ koji se nalazi istočno do dva objekta od lima i betona, travnate galopske staza dužine 1600 m širine 20 m, pješčana staza za trening dužine 1550 m širine 6 m, šljunčana kasačka staza dužine 1000 m širine od 16 do 20 m te livada koje se nalaze unutar navedenih staza te južnog i istočnog ulaza koji služe za ulazak do staza, dvorane za treniranje konja koja se nalazi u zelenoj hali ravno od glavnog ulaza u hipodrom, karantene koja se nalazi istočno od parkura, ispusta za konje koji se nalaze istočno od karantene te svih prilaznih puteva koji vode do gore navedenih objekata, na način da su u noći s 23. na 24. studenoga 2023. promijenili brave na štalama, na ulazu u bokseve za smještaj konja stavili lance i lokote, na ulazima u Zagrebački hipodrom postavljanjem zaštitara koji su fizički onemogućili tužitelje u ulasku na Zagrebački hipodrom i korištenju i posjedovanju gore navedenih dijelova.

II. Nalaže se tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda opisanog u točki I. ovog rješenja na način da tužiteljima omogući posjed dijelova nekretnine navedenih u točki I. rješenja na način da predaju ključeve novih brava na štalama, uklone lokote i lance postavljene na ulazu u bokseve za smještaj konja, omoguće tužiteljima nesmetano korištenje navedenih dijelova nekretnine te omoguće nesmetan ulazak tužitelja u Zagrebački hipodrom sve u roku od 8 dana te im se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

III. Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljima prouzročeni trošak postupka uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate.“.

II.) Nalaže se I.-V. tužiteljima naknaditi I. tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.500,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III.) Nalaže se I.-V. tužiteljima naknaditi II. tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.125,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj ovom sudu 28. studenog 2023. protiv tuženika i tijekom postupka tvrde da su posljednji mirni posjednici dijelova nekretnine opisane u izreci presude, a u naravi se radi infrastrukturi i objektima Zagrebačkog Hipodroma. Tužitelji iste koriste za smještaj i treniranje svojih konja, za brigu o njihovom zdravlju, za držanje stvari i opreme potrebne za obavljanje svoje djelatnosti, i sve druge svrhe i namjene u funkciji bavljenja tim galopskim sportom.. V. tužitelj je sportski savez i kao takav krovna organizacija u galopskom sportu, a I.-IV. tužitelji su njegovi članovi. Svi tužitelji su osnovani kao udruge. I.-IV. tužitelji su vlasnici i posjednici konja koji se navode u tužbi i to I. tužitelj konja B, F, S, N, I, O, Ć, II. tužitelj konja Boheme Wango, Polar, Turandot, H, Elva, Keyser Soze, Promina, Foo Fighter, Star Pouss, Shaka Ponk, Iron John, Brabus Rocket, A, Kalandor, Firestarter, III. tužitelj konja Hellcat, Tashiba, Singidunum, Sara aylor, Fabolous Girl, Shanka Ponk, Mirage, Jericho Rose, Srange Magic, Cerstappen, Haarp, Raffaella i IV. tužitelj konja Thunderstrike, Samba, Great Orlando, Wakiashi. Navedeni konji se natječu na natjecanjima i ostvaruju rezultate za I.-IV. tužitelja. Isti su smješteni u boksovima koji se nalaze unutar štala na Zagrebačkom Hipodromu. Posjed konja I. -IV. tužitelji izvršavaju na način da iste jašu i treniraju putem svojih jockeya i trenera, hrane ih i općenito vode brigu o njihovom zdravlju putem svojih djelatnika, članova i veterinara. V. tužitelj izvršava posjed na prostoru Zagrebačkog Hipodroma na način da organizira sportska natjecanja u galopskom sportu i putem svojih članova, I.-IV. tužitelja. I. tuženik je pravna osoba koja upravlja Zagrebačkim Hipodromom temeljem Odluke Grada Zagreba. I. tuženik je s noći sa 23. na 24. studenog 2023. postavio zaštitare na ulaz Zagrebačkog Hipodroma i promijenio brave na ulaznim vratima štala i stavio lokote na ulazna vrata svih boksova unutar štala. Tim radnjama je I.-V. tužiteljima onemogućen ulazak u prostor Zagrebačkog Hipodroma te korištenje infrastrukture Zagrebačkog Hipodroma na dotadašnji način. Onemogućen im je i pristup konjima koji su ostali zatvoreni u boksovima unutar štala I. tuženik je ulaz na Hipodrom uvjetovao sklapanjem novih ugovora o korištenju na koje predstavnici i članovi I.-V. tužitelja nisu pristali. Tužitelji imaju pravo koristiti navedene sadržaje i objekte temeljem Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2023. koji je donijela Gradska skupština Grada Zagreba. Ističe da tužitelji imaju i adresu sjedišta na adresi Zagrebačkog Hipodroma ([adresa]) te da navedenu infrastrukturu koriste od osnivanja Zagrebačkog Hipodroma. Stoga predlaže donijeti rješenje kojim će utvrditi da su tuženici počinili čin smetanja posjeda na način opisan u tužbi te im naložiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja.

2. Sud je rješenjem od 3. listopada 2024. vratio tužiteljima tužbu na ispravak budući da je tužbeni zahtjev (kako je bio postavljen u tužbi) bio nedovoljno određen jer je bio naveden samo čin, a ne i predmet smetanja posjeda pa po tužbi nije bilo moguće postupati.

3. Tužitelj je podneskom od 14. listopada 2024. ispravio tužbu na način kako se navodi u izreci presude gdje je pobrojao dijelove nekretnina koje predstavljaju predmet smetanja posjeda.

4. Tuženici su se na ročištu 4. veljače 2025. protivili preinaci tužbe navodeći da tužbeni zahtjev ne predstavlja ispravak, već preinaku tužbe te su predložili takvu preinaku odbiti obzirom da je izvršena nakon zaključenja prethodnog postupka.

5. Prema stavu ovog suda radi se o ispravku tužbe budući da u inicijalnom tužbenom zahtjevu nije bio naveden predmet smetanja pa takva tužba nije bila podobna za raspravljanje u smislu čl. 109. st. 1. u vezi čl. 186. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 22. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 37/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP). Stoga nije bilo mjesta odlučivanju o preinaci tužbe.

6. I. tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor prekluzije budući da je tužba podnesena izvan zakonskog roka od 30 dana propisanog čl. 21 ZPP-a. No ukoliko sud ocijeni da je tužba pravovremena, predlaže istu odbiti. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer tužitelji nisu dokazali da su u posjedu dijelova nekretnina za koje navode da su predmet posjedovne zaštite. Također, nisu dokazali da su vlasnici ili posjednici konja smještenih na Zagrebačkom Hipodromu pa time niti da su posjednici štala u kojima su konji smješteni. Temeljem čl. 10. Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara (NN 115/18) nisu dostavili valjanu potvrdu o vlasništvu konja koje nabrajaju u tužbi ili drugog konja koji je smješten na Zagrebačkom Hipodromu. Također, tužitelji ne dokazuju da su upravo konji koje navode u tužbi smješteni u štalama na Zagrebačkom Hipodromu, niti da oni na bilo koji način izvršavaju faktičnu vlast nad njima. Osporava inspekcijski zapisnik KLASA:322-07/23-10/2834 kao dokaz o vlasništvu konja budući da iz zapisnika nadležnog inspektora ne proizlazi niti o kojem konju se radi niti gdje je smješten, niti u kakvoj vezi je zakonski zastupnik V. tužitelja u vezi s navedenim konjem. Osim toga, ističe da tužitelji nisu nužni i jedinstveni suparničari da bi skupno mogli tražiti posjedovnu zaštitu svih objekata bez potrebe dokazivanja koji tužitelj koristi koji dio predmetne nekretnine. Također, ostaje nerazjašnjeno u kakvoj je vezi V. tužitelj s predmetom posjedovne zaštite obzirom da isti, prema vlastitom priznanju, nije vlasnik konja pa time niti ne koristi infrastrukturu Zagrebačkog Hipodroma koja se odnosi na treniranje i smještaj konja. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije I. tuženika jer ne postoji čin smetanja posjeda. Isti temelji na tvrdnji da tužitelji nisu identificirali osobe koje su izvršile faktičnu radnju navodnog smetanja i kojima je I. tuženik dao nalog za takvo postupanje. Osim toga, iz navoda tužbe nije razvidno u čemu se sastoji čin smetanja, na kojem dijelu nekretnine je smetanje izvršeno te na koji način je tužiteljima onemogućen pristup na Zagrebački Hipodrom. U tom smislu, I. tuženik navodi da nezadovoljstvo tužitelja proizlazi iz činjenice donošenja Pravilnika o redu, ponašanju, korištenju, pravima i obvezama na sportskom objektu Hipodrom Zagreb od 26. listopada 2023. kojim je propisana procedura ulaska i izlaska osoba, kao i konja s Hipodroma, jednako kao i procedura pristupa štalama, odnosno prostorima gdje su konji smješteni. Jedan od glavnih razloga donošenja tog Pravilnika je sprječavanje samovolje i protupravnog postupanja osoba na Zagrebačkom Hipodromu, zaštita imovine I. tuženika i korisnika resursa Hipodroma te zaštita i sigurnost tamo smještenih konja. U vezi s tim navodi da je čl. 5. Pravilnika propisano da je pristup na Hipodrom omogućen na dva ulaza i to glavni sa zapadne i pomoćni s južne strane, da je radno vrijeme i korištenje Hipodroma svakog dana od 06:00 do 22:00 sata za vrijeme zimskog , odnosno do 23:00 sata za vrijeme ljetnog računanja vremena, pri čemu od 22:00 sata, odnosno od 23:00 sata do 06:00 sati Hipodrom zatvoren. Nadalje, propisano je da ulaz na Hipodrom štiti i nadzire od strane I. tuženika angažirana zaštitarska služba kojoj mogu za vrijeme održavanja sportskih i drugih priredbi pomoć pružiti dodatno angažirani redari, te da ulaz na Hipodrom, osim zaposlenika I. tuženika koji tamo rade, ostvaruju nositelji hipodromske iskaznice, hipodromske propusnice i ulaznice. Dakle, I. tuženik nije niti jednom vlasniku konja onemogućio bilo podnošenje zahtjeva za sklapanjem ugovora kojim će se regulirati prava na smještaj konja na Hipodromu (i izdavanja hipodromske iskaznice), bilo izlazak, odnosno odvoženje konja s Hipodroma uz odgovarajuću identifikaciju kao vlasnika konja. Pristup na Zagrebački Hipodrom je omogućen i putem jednokratne ili višekratne propusnice koja se izdaje osobama za ulazak na Hipodrom, među inima i vlasnicima konja koji nisu korisnici smještaja na Hipodromu, a koji svoje konje dovode na Hipodrom radi treninga i natjecanja. Dakle, neosnovane su tvrdnje tužitelja da je bilo kome onemogućen ulazak na Hipodrom pod pretpostavkom poštivanja procedure koja je propisana navedenim Pravilnikom. Također je neosnovana tvrdnja da je bilo kome onemogućen pristup konjima budući da je svaki vlasnik konja imao pravo preuzeti konja i odvesti ga sa Zagrebačkog Hipodroma ukoliko nije želio sklopiti Ugovor o korištenju smještaja. Obzirom da je navedena procedura zasnovana na Pravilniku kojeg I. tuženik donosi u sklopu svojih ovlasti koju crpi iz važećeg zakonodavstva (Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, Zakona o sportu, Odluke o osnivanju ustanove od 31. prosinca 2013. i Odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 18/19)) to na strani I. tuženika nema samovlasti. I. tuženik ima pravo putem angažiranih zaštitara kontrolirati red na Zagrebačkom Hipodromu, pri čemu se ističe da je zaštitarska služba bila postavljena na ulazu u Hipodromu i ranije, dakle prije donošenja navedenog Pravilnika. Shodno svemu navedenom, I. tuženik ima pravo zahtijevati od korisnika Zagrebačkog Hipodroma pridržavanje reda i procedure koja je propisana navedenim Pravilnikom te posljedično uskratiti ulaz na Hipodrom ili onemogućiti daljnji boravak na njemu u slučaju zlouporabe prava, kršenja odredaba Pravilnika ili bilo kakvog protupravnog postupanja, a što se odnosi na slučaj osoba koje žele ostvariti ulaz bez posjedovanja hipodromske iskaznice, hipodromske propusnice, ulaznice ili iskaznice škole jahanja. Također, ističe da na strani tuženika ne postoji svijest o uznemiravanju ili oduzimanju tuđe faktične vlastite stvari budući da je tuženik postupao temeljem zakona i važećih propisa bez namjere oduzimanja stvari ili uznemiravanja. Konačno, tužitelji nisu dokazali što je objekt navodnog smetanja posjeda ili suposjeda tužitelja i gdje se on točno nalazi. U tom smislu tužitelji ne dokazuju duljinu ili širinu staza na kojima je navodno počinjeno smetanje ili izgled i položaj drugih objekata u kojima su navodno izvršavali svoj posjed. Te okolnost tužitelj je mogao dokazati samo predlaganjem očevida na licu mjesta, koji dokaz nije predložen. Što se tiče predmeta posjedovne zaštite, ističe da se radi o površini javno sportske rekreacijske namjene na kojoj se ne mogu stjecati stvarna prava niti iste mogu biti u isključivom posjedu trećih osoba. Osporava video dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja budući da je ista dostavljena u formi koji nije podobna za pregledavanje. Osporava sve isprave koje su dostavili tužitelji kao dokaz vlasništva konja budući da potvrda o vlasništvu predstavlja jedini pravno relevantni dokaz o vlasništvu konja. U odnosu na Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2023. ističe da u parnici za smetanje posjeda nema mjesta o raspravljanju o pravu na posjed. No, neovisno o tome ističe da se pravo korištenja infrastrukture na Hipodromu ne ostvaruje samo temeljem uvrštenja u navedeni Program već sklapanjem ugovora u pisanom obliku s I. tuženikom kojim se detaljnije razrađuju način i vrijeme korištenja sportske infrastrukture. Osim toga, ističe da Program javnih potreba ne osigurava korisnicima pravo na korištenje infrastrukture za smještaj konja već eventualno na korištenje određenog broja sati infrastrukture na Zagrebačkom Hipodromu pod uvjetom prethodnog sklapanja ugovora s I. tuženikom. Ističe prigovor prekluzije na iznošenje činjenica i predlaganje dokaza iznesenih, odnosno predloženih nakon zaključenja prethodnog postupka te predlaže da sud iste ne uzme u obzir. Konačno, ističe da je pozadina ove tužbe leži u dugogodišnjem nezakonitom i samovoljnom postupanju tužitelja, koje predvodi predsjednik V. tužitelja. Godinama se nije znalo tko su vlasnici konja na Hipodromu, koji konji se nalaze stalno na objektu, a koji povremeno te tko s njima raspolaže. Konji su svakodnevno dolazili i odlazili, mijenjali vlasnike i posjednike, bez da je za to postojala pravno relevantna dokumentacija predana I. tuženiku. Takva situacija je odgovarala pojedincima koji su koristili ovaj "nered" da za sebe ishode povlastice i prihode koji im ne pripadaju dok istovremeno nije bilo moguće uložiti u infrastrukturu Hipodroma obzirom na takvo stanje stvari. Stoga je donošenje predmetnog Pravilnika bilo nužno kako bi se uredilo stanje stvari, vezano uz korištenje Hipodroma te kako bi se krenulo s ulaganjem u objekte, a sve u svrhu unapređenje konjičkog sporta u Republici Hrvatskoj. Ovakvom uređenju korištenja Hipodroma se prvenstveno protivio direktor V. tužitelja FF čije ponašanje je unazad nekoliko godina eskaliralo što je dovelo do raznih intervencija na samom Hipodromu, o čemu su sastavljena izvješća i službene bilješke. Također, to je rezultiralo nezadovoljstvom brojnih drugih korisnika Hipodroma koji su uložili prigovore i pritužbe

I. tuženiku.

7. II. tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Pridružuje se navodima I. tuženika te posebno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da je II. tuženik društvo registrirano za tjelesnu i tehničku zaštitu slijedom čega je isti postupao kao pomoćnik u posjedovanju, a ne i vršitelj posjeda. II. tuženik nema nikakvu faktičnu vlast nad Zagrebačkim Hipodromom pa time isti nije niti u statusu osobe koja je tužiteljima oduzela, odnosno ograničila vlast nad stvarima.

8. Tijekom postupka sud je pročitao Zapisnik Državnog inspektorata od 19. listopada 2023. (list 9-13), ispis iz registra udruga na dan 28. studeni 2023. (list 14- 16,18-20,22-24,26-28,30-32), Pravilniku o redu, ponašanju, korištenju, pravima i obvezama na sportskom objektu Hipodrom Zagreb (list 46-62), Protokol ulaska, izlaska i smještaja konja na objektu Hipodrom Zagreb (list 63-65), Zahtjev za smještaj konja (list 66-68), Odluka o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba (list 69-78), kategorizacija sportskih građevina u vlasništvu Grada Zagreba (list 79-82), Odluka o osnivanju ustanove Upravljanje sportskim objektima (list 83-96), poziv na iskazivanje interesa za sklapanje Ugovora o korištenju prostora za smještaj konja na sportskom objektu Hipodrom Zagreb (list 97), izvadci iz web stranice I. tuženika od 29. studenog 2023. (list 98-99,101), Ugovor o poslovnoj suradnji između I. tuženika i Veterine Zeman j.d.o.o. (list 126), ugovor o radu između I. tuženika i BFČ (list 127), diploma BFČ (list 129), Odluku I. tuženika o raspoređivanju na radno mjesto (list 130-131), identifikacijske isprave za konje navedene u tužbi (list 158-192), Ugovori o poslovno-tehničkoj suradnji (list 193- 198,229-231,240-242,261-266), Ugovori o darovanju (list 199-228,232-239,243- 260,267-288), identifikacijska kartica gospodarstva (list 289), anonimnu prijavu (list 327), dopisi predsjednika V. tužitelja upućeni ovlaštenim osobama I. tuženika i trećim osobama (list 360-362,444-445,458-470,475-496,747-749), izvješće o događajima (list 363-373), izvadci iz novinskih članaka (list 374-384), izvadak s web stranice V. tužitelja- popis članova (list 411), Polugodišnje programsko izvješće (list 436-443), Plan službenih natjecanja u galopskom sportu (list 451), korespondencija u mirnom postupku (list 452-457), izvještaj o izvršenju aktivnosti sa specifikacijom troškova (list 497-498), izvadak iz Ministarstva poljoprivrede - ispis kopitara po vlasniku (list 499- 502), tumačenje Ministarstva poljoprivrede o pravnoj prirodi identifikacijske kartice gospodarstva (list 503), Plan sredstava za subvencioniranje Programa u javnom sportu Grada Zagreba (list 551-688), zapisnik sa sastanka u Sportskom sastanku Grada Zagreba 18. srpnja 2023. i od 16. ožujka 2023. (list 689-690,952-954), Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2023. (list 691-743), dijelovi ovršnih spisa i računi (list 744-746,750-796,844-901), nalaz i mišljenje veterinara Zeman j.d.o.o. o stanju konja (list 986-988), e-mail korespondenciju stranaka za vrijeme ovog postupka (list 989-1007), te je pregledao fotografije objavljene na web stranici V. tužitelja (list 446- 450) i izveden je dokaz očevidom na licu mjesta (list 116-119), saslušanjem zakonskog zastupnika I. i V. tužitelja (list 1019-1023), zakonskog zastupnika III. tužitelja, svjedoka SF, NF (list 1034-1039), FFČ i IF (list 1089-1095), zakonskog zastupnika I. tuženika (list 1169-1174) te su pregledane videosnimke.

9. Nije uzeta u obzir dokumentacija koja je dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka, a koja je izvan one za koju je dano odobrenja suda na ročištu 8. ožujka 2024. budući da se radi o dokazima koji su predloženi nakon isteka prekluzivnog roka.

10. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite infrastrukture i objekata na Zagrebačkom Hipodromu za koju tvrdi da se nalazila u njegovom mirnom posjedu koji mu je I. tuženik oduzeo zabranom ulaska u objekt putem zaštitara zaposlenih kod II. tuženika i promjenom brava na štalama i postavljanjem lokota na boksovima gdje su smješteni konji.

12. Nije sporno da je I. tuženik u okviru svojih ovlasti upravljanja Zagrebačkim Hipodromom donio Pravilnik o redu, ponašanju, korištenju, pravima i obvezama na sportskom objektu Hipodrom Zagreb od 26. listopada 2023. koji je stupio na snagu 3. studenog 2023. kojim je propisana procedura ulaska i izlaska osoba i konja s Hipodroma, kao i procedura pristupa štalama, odnosno prostorima gdje su konji smješteni.

13. Sporno je da li su tužitelji u posljednjem mirnom posjedu dijelova nekretnine Zagrebačkog Hipodroma koji se navode u tužbenom zahtjevu, da li su im I. i II. tuženici taj posjed oduzeli, odnosno onemogućili, a pod pretpostavkom da jesu, da li je navedeno postupanje tuženika bilo samovlasno.

14. Sporno je pravno pitanje da li predmetna nekretnina, koja je karakterizirana kao sportska građevina prve kategorije ima status javnog dobra i da li može biti predmet traženja posjedovne zaštite.

15. Na prvom mjestu se ističe da je zahtjev za pružanjem posjedovne zaštite učinjen pravovremeno jer je tužba podnesena 6 dana nakon izvršenog navodnog smetanja.

16. Također, u odnosu na pravno pitanje (traženje posjedovne zaštite na javnom dobru) valja reći da je u sudskoj praksi zauzeto pravno shvaćanje da određena nekretnina (ili njezin dio) može postati javno dobro u općoj uporabi ako se dugi niz godina iskorištava na takav način (kao javno dobro), odnosno ako je iskorištavanjem na taj način nekretnina faktički to postala. U konkretnom slučaju je u pravu I. tuženik kad tvrdi da je nekretnina Zagrebačkog hipodroma javno dobro jer se na taj način koristi i njome se upravlja. Točno je i da se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava pa posljedično i da se ta stvarna prava ne mogu štititi putem posjedovne zaštite. Međutim, tužitelji u konkretnom slučaju ne traže zaštitu posjeda u okviru stečenog stvarnog prava na javnom dobru, već u okviru korištenja istog u skladu s njegovom svrhom kao javnog dobra. Stoga je dopušteno traženje posjedovne zaštite

17. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza sud je utvrdio:

- da I.-V. tužitelji u svom pravnom obliku predstavljaju udruge, I. -IV. tužitelji su registrirani kao sportski klubovi, a V. tužitelj je sportski savez,

- da su I.-IV. tužitelji članovi V. tužitelja čija djelatnost je razvoj galopskog sporta u Gradu Zagrebu te u tu svrhu, između ostalog organiziranje i provođenje natjecanja, promicanje i skrb za osposobljavanje stručnih kadrova, skrb i izgradnji i upravljanju sportskim objektima, te druge djelatnosti kojima se promiče galopski sport,

- da je I. tužitelj vlasnik konja I, broj putovnice [broj putovnice], S, broj putovnice [broj putovnice], C, broj putovnice [broj putovnice], F, broj putovnice [broj putovnice], II. tužitelj konja Firestarter, broj putovnice [broj putovnice], OF, broj putovnice [broj putovnice] FR06259655B, T, broj putovnice [broj putovnice], Foo Fighter, broj putovnice [broj putovnice], Kalandor, broj putovnice [broj putovnice], Keyser Soze, broj putovnice, K061524, H, broj putovnice [broj putovnice], Polar, broj putovnice [broj putovnice], Promina, broj putovnice [broj putovnice], Ž, broj putovnice [broj putovnice], III. tužitelj konja Fabulous Girl, broj putovnice [broj putovnice], Haarp, broj putovnice [broj putovnice], ĆF, broj putovnice [broj putovnice], Mirage, broj putovnice [broj putovnice], HF, broj putovnice [broj putovnice], Singidunum, broj putovnice [broj putovnice], Strange Magic, broj putovnice [broj putovnice], Tashiba, broj putovnice [broj putovnice], Đ, broj putovnice [broj putovnice], Hellcat, broj putovnice [broj putovnice] i IV. tužitelj konja Great Orlando, broj putovnice [broj putovnice].

- da su navedeni konji 2023. bili smješteni na Zagrebačkom Hipodromu,

- da I.-IV. tužitelji treniraju navedene konje putem svojih trenera i jockeya, brinu o njihovom zdravlju, hrane ih i njeguju, da u tu svrhu koriste infrastrukturu Hipodroma,

- da je V. tužitelj, kao krovna organizacija profesionalnog galopskog sporta, uvršten u Program javnih potreba za 2023. kojim mu se osiguravaju određena financijska sredstva i pravo da određeni broj sati koristi infrastrukture na

Zagrebačkom Hipodromu,

- da I.-V. tužitelji koriste objekte na Hipodromu za držanje svojih stvari i opreme i da adresa Zagrebačkog Hipodroma predstavlja adresu njihovih upisanih sjedišta,

- da infrastrukturu Zagrebačkog Hipodroma, pored tužitelja, koriste i vlasnici konja, rekreativci, osobe koje imaju smještene konje u boksovima na Zagrebačkom Hipodromu, povremeni posjetioci koji dolaze trenirati ili polaznici škole jahanja (među inima i škola osnovana od I. tuženika) te članovi i zaposlenici ostalih konjičkih klubova u Gradu Zagrebu,

- da je I. tuženik 23./24. studeni 2023., nakon donošenja Pravilnika, zabranio ulazak u Zagrebački Hipodrom svim osobama koje nisu poštivale proceduru ulaska propisanu navedenim Pravilnikom,

- da je istovremeno stavio lokote na vrata boksova i promijenio brave na vratima štala i ključeve pohranio u upravnoj zgradi,

- da su tužitelji odbili postupiti po odredbama Pravilnika i zatražiti sklapanje Ugovora o korištenju smještaja te nisu zatražili izdavanje hipodromske iskaznice, propusnice, niti ulaznice,

- da je I. tuženik učinio dostupnim informaciju o stupanju na snagu Pravilnika na svojoj web stranici i stavljanjem obavijesti na ulazu u Hipodrom i na ulazima u štale kojima je pozvao korisnike na postupanje po Pravilniku,

- da je I. tuženik pozvao vlasnike konja koji neće sklopiti ugovor o korištenju, a čiji konji se nalaze na Zagrebačkom hipodromu da preuzmu svoje konje uz predočenje odgovarajućeg dokaza o vlasništvu konja,

- da tužitelji nisu postupili niti na jedan od gore navedenih načina,

- da je II. tuženik društvo koje se profesionalno bavi pružanjem zaštitarskih usluga,

- da je isto angažirano od strane I. tuženika za kontrolu ulaska i izlaska s Hipodroma te za održavanje reda na njegovom prostoru,

- da su djelatnici II. tuženika zabranili ulazak na Hipodrom svakoj osobi koja nije imala hipodromsku ulaznicu, propusnicu ili iskaznicu pa tako i ovlaštenim osobama tužitelja, njegovim članovima i osobama koje postupaju po njihovom nalogu (veterinari, treneri).

18. Čl. 20. st. 1. ZVDSP-a je propisano da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. (2) Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.

18.1. Čl. 21. ZVDSP-a je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. (3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

18.2. Čl. 22. ZVDSP-a je propisano da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

18.3. Čl. 23. st. 1. ZVDSP je propisano da zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.

18.4. Čl. 24. ZVDSP-a je propisano da svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

18.5. Člankom 12. ZVDSP-a je propisano da nema posjed onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.

19. Sud je ocijenio vjerodostojnom dokumentaciju u spisu, osim Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji i Ugovora o darovanju konja između društva zastupanog po direktoru V. tužitelja i I.-IV. tužitelja budući da sud smatra da su isti prigodno sastavljeni za potrebe ovog postupka, a osim toga isti nisu dokaz o vlasništvu konja. Sud ocjenjuje vjerodostojnim iskaz ovlaštene osobe V. tužitelja u dijelu u kojem navodi da su I.-IV. tužitelji korisnici Hipodroma od njegovog osnivanja, da nikad nije postojao ugovor ili drugi pravni akt kojim se uređuje korištenje infrastrukture, već da su tužitelji to pravo izvodili iz svog statusa profesionalnih klubova koji se natječu u galopskom sportu i ostvaruju rezultate. Također, sud mu vjeruje da je u tu svrhu V. tužitelj uvršten i u Program javnih potreba Grada Zagreba. Sud ne vjeruje Predsjedniku V. tužitelja da na osnovi tog programa isti stječe neograničeno pravo korištenja infrastrukture na Hipodromu pa time i korištenje boksova i štala jer to ne proizlazi iz odredaba tog Programa. Sud vjeruje direktoru I. tuženika da je na Hipodromu vladao nered i bezakonje te da je bilo potrebno uvesti red oko korištenja infrastrukture i pravila oko ulaska i izlaska. Navedeni iskaz potvrđuju brojna izvješća o događajima u kojima je sudjelovao predsjednik V. tužitelja te pisma korisnika Hipodroma. Sudu je notorno da sportski objekt takve kategorije koji služi korištenju raznih klubova, privatnih korisnika te povremenim rekreacionim posjetiocima mora podlijegati pravilima i redu jer se u suprotnom ne koristi njegov puni kapacitet. Budući da je I-tuženik osoba koja upravlja Hipodromom upravo je to društvo zaduženo za uvođenje i održavanje reda. U tom smislu sud vjeruje zakonskom zastupniku I. tuženika kad tvrdi da je potrebno da svi korisnici hipodroma podliježu određenim pravilima, potpišu ugovore kojima s uređuju njihovi odnosi i dostave dokumentaciju o vlasništvu i identifikaciji konja. Također, sud mu vjeruje da to vrijedi i za korisnike koji koriste infrastrukturu kao privatni korisnici, ali i za one koji to pravo izvode iz Programa javnih potreba. Naime, notorno je da ako određene osobe samovoljno, i bez određenog rasporeda koriste kapacitete hipodroma da onda ostali korisnici ne mogu isti koristiti u skladu sa svojim ugovornim pravima. Stoga je sudu logično i životno da određen pravila postupanja moraju vrijediti za sve korisnike budući da je dio infrastrukture dostupan većem broju korisnika. Stoga se suprotni navodi V. tužitelja ne mogu prihvatiti. Međutim, sud nije povjerovao iskazu zakonskog zastupnika I. tuženika da tužitelji na prostoru hipodroma nemaju smještene konje i da isti nisu koristili boksove, štale i drugu infrastrukturu na hipodromu. Suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka AF NF, ali i iz pisane korespondencije između direktora V. tužitelja i zakonskog zastupnika I. tuženika koja prileži spisu, Zapisnika sa sastanaka koji su prethodili donošenju Pravilnika, računa koje je I. tuženik izdao tužitelju za zakupninu za smještaj konja te iz neposrednog opažanja suda na očevidu održanom povodom prijedloga za određivanje privremene mjere. Da su baš ovi klubovi koristili infrastrukturu Hipodroma sud je utvrdio iz iskaza predsjednika V. tužitelja koji navodi da su to klubovi s najboljim rezultatima čiji konji osvajaju nagrade na natjecanjima pa je V. tužitelj baš njih odredio kao korisnike infrastrukture temeljem Programa javnih potreba. Osim toga, vlasništvo nekolicine konja koji se navode u tužbi proizlazi iz izvoda iz registra Ministarstva poljoprivrede - ispis kopitara po vlasniku koja potvrda predstavlja valjani dokaz o vlasništvu u smislu članka čl. 10. Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara (NN 115/18) budući da to tijelo vodi registar vlasnika kopitara. Konačno, sud ne vjeruje zakonskom zastupniku I. tuženika da isti nije dao nalog da se u prostor Hipodroma ne puste osobe koje nisu udovoljile proceduri ulaska sukladno Pravilniku jer suprotno proizlazi iz iskaza predsjednika V. tužitelja, svjedoka NF i SF. Osim toga, sudu je logično da je ovaj spor rezultat upravo nemogućnosti tužitelja da infrastrukturu Zagrebačkog Hipodroma koristi na dotadašnji način, a što je kulminirali zabranom ulaska zbog nepoštivanja odredaba Pravilnika. Sud vjeruje svjedoku NF i zakonskom zastupniku I. tuženika da su i prije Pravilnika na ulazu u Hipodrom stajali zaštitari, no ne i da je procedura ulaska bila jednaka kao nakon donošenja Pravilnika. Naime, sami svjedok i zakonski zastupnik I. tuženika navode da je donošenje Pravilnika bilo potrebno radi uvođenja reda budući da je prije toga vladao nered u smislu da je svatko mogao ući u Hipodrom, dovesti i odvesti konja bez prave kontrole.

20. Potrebno je skrenuti pozornost na nekoliko pravnih i činjeničnih pitanja. Na prvom mjestu se ističe da tužitelj traži posjedovnu zaštitu za desetak objekata smještenih na istoj nekretnini koja u naravi predstavlja prostor Zagrebačkog Hipodroma. No, pojedini od tih objekata (parkur, staze, parkiralište itd.) su prema utvrđenom stanju stvari u suposjedu više osoba, među ostalim i I. tuženika, koji, osim što upravlja sportskim objektom, ima i vlastitu školu jahanja koja trenira na istom prostoru i koristi infrastrukturu za tu svrhu. Zbog toga se na pojedinim objektima iz tužbenog zahtjeva ne radi o smetanju posjeda, već suposjeda koji podliježe posebnom pravilu iz članka 24. ZVDSP-a.

21. Nadalje, vezano uz sam čin smetanja posjeda i postojanje samovlasti, valja napomenuti da smetanje posjeda/suposjeda predstavlja svatko onemogućavanje dotadašnjeg posjednika/suposjednika u izvršavanju vlasti nad stvari pod pretpostavkom da je samovlasno. Samovlast je zabranjena. Donošenje Pravilnika kojim se uvodi red na Zagrebačkom Hipodromu postupak je u okviru ovlaštenja koje I. tuženik ima kao osoba kojoj je povjereno upravljanje tim sportskim objektom te je isti u potpunosti zakonit. Međutim, samo donošenje Pravilnika ne daje pravo I. tuženiku na provođenje samovlasti nad osobama koje su do tad koristile nekretninu na određeni način, čak i pod pretpostavkom da takav način korištenja nije zasnovan na pravnoj osnovi i čak i pod pretpostavkom da je isto u javnom interesu. Pritom valja reći da se postupanje I. tuženika koje se sastoji u zabrani ulaska u prostor Hipodroma bez iskaznice. propusnice i ulaznice i zabrani korištenja resursa bez sklopljenog ugovora o korištenju, ne može podvesti pod izostanak samovlasti iz članka 20. stavak 4. ZVDSP-a jer se njegovo pravo ne zasniva na zakonu, niti na odluci suda ili drugog tijela vlasti. Pravilnik o postupanju je jednostrani akt I. tuženika koji nema pravnu snagu sudske odluke ili podzakonskog akta pa da bi time opravdao oduzimanje posjeda tužitelja, odnosno onemogućavanje njegovog izvršavanja na dotadašnji način.

22. Također, glede aktivne i pasivne legitimacije, sud smatra da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi oboje. Naime, tužitelji su klubovi koji su koristili infrastrukturu Hipodroma. Isti su i vlasnici konja koji su bili smješteni na Hipodromu. Što se tiče V. tužitelja, isti je također posjednik budući da infrastrukturu Hipodroma koristi posredno, putem svojim članova (I-IV tužitelja), ali i putem svojih zaposlenika i osoba koje je angažirao za brigu o konjima. Pasivna legitimacija I-tuženika postoji jer je isti dao nalog zaštitarima na ulazu da postupaju na opisani način i djelatnicima da zamijene brave i lokote na štalama i boksovima.

22. Međutim, neovisno o tome što je sud utvrdio da su I.-V. tužitelji koristili infrastrukturu Zagrebačkog Hipodroma, sud iz provedenog dokaznog postupka nije mogao izvesti zaključak o posljednjem mirnom posjedu objekata koji se navode u tužbenom zahtjevu.

23. Tužitelji kao predmet posjedovne zaštite navode dijelove nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] BF površine 485842 m2, od čega KUĆA HIPODROM KAJZERICA, površine 813 m2, PAŠNJAK HIPODROM KAJZERICA površine 485029 m2, k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA I DVORIŠTE I KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 1 jutro, 1104 čhv, 9727 m2, od čega KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 121 čhv, 436 m2, DVORIŠ TE I KUĆA HIPODROM KAJZERICA površine 2583 čhv, 9291 m2, k. č. br. [katastarska čestica] MOČVARA HIPODROM KAJZERICA 1672 čhv, 6015 m2, ukupne površine 1 jutro, 2776 čhv, 501584 m2, i to:

- glavni ulaz i parking sa zapadne strane hipodroma koji se nalazi od glavnog ulaza lijevo i proteže sve do klupskih prostorija Zagrebačkog galopskog saveza,

- klupske prostorije Zagrebačkog galopskog saveza koje se nalaze u zgradi s crvenom fasadom, takozvana „Kovačnica“, na sjevernoj strani Zagrebačkog hipodroma na kraju parkirališta, a koja zgrada ima betonsku terasu sa svoje južne strane i terasu za pranje konja sa svoje istočne strane,

- skladišni kontejner s kočijom i konjičkom opremom koji se nalazi lijevo od ulaza od klupskih prostorija Zagrebačkog galopskog saveza,

- betonsku jamu za sakupljanje gnoja koja se nalazi iza zgrade s crvenom fasadom tzv. „Kovačnice“,

- drugi boks za konje lijevo, četvrti boks za konje lijevo i sedmi boks za konje lijevo u plavoj takozvanoj "Purgerskoj" štali koja se nalazi južno od tzv. „Kovačnice“, gledano od sjevernog ulaza u štalu,

- zadnji boks za konje desno i predzadnji boks za konje lijevo u kasačkoj štali koja se nalazi zapadno uz samu centralu bijelu štalu pored restorana na zapadnom dijelu hipodroma,

- prva četiri boksa za konje s lijeve strane, treći, četvrti i osmi boks s desne strane u centralnoj bijeloj štali koja se nalazi na zapadnom dijelu hipodroma uz restoran,

- boks za konje ravno od ulaza te prva dva boksa za konje desno od ulaza u takozvanoj policijskoj štali koja se nalazi uz centralnu bijelu štalu koja se nalazi na zapadnom dijelu hipodroma uz restoran,

- drvenu montažnu štalu s deset boksova za smještaj konja koja se nalazi između sjeverne ograde uz nasip i parkura,

- betonsku bijelu štalu sa sedamnaest boksova za smještaj konja koja se nalazi uz sjevernu ogradu kraj Savskog nasipa s prostorom za hidrofor, terasom za pranje konja i limenom šupom iza terase za pranje konja,

- stambeni kontejner za trenere, dežurstva i opremu koji se nalazi iza betonske bijele štale,

- dva objekta od lima i betona koji se nastavljaju na betonsku bijelu štalu, koji su u naravi sjenik i štala s pet boksova za smještaj konja,

- ispust za konje ograđen električnom ogradom tzv. „pastirom“ koji se nalazi istočno do dva objekta od lima i betona,

- travnatu galopsku stazu dužine 1600 m širine 20 m,

- pješčanu stazu za trening dužine 1550 m širine 6 m,

- šljunčanu kasačku stazu dužine 1000 m širine od 16 do 20 m

- te livadu koja se nalaze unutar navedenih staza

- te južnog i istočnog ulaza koji služe za ulazak do staza,

- dvorane za treniranje konja koja se nalazi u zelenoj hali ravno od glavnog ulaza u hipodrom,

- karantene koja se nalazi istočno od parkura,

- ispusta za konje koji se nalaze istočno od karantene

- te svih prilaznih puteva koji vode do gore navedenih objekata, na način da su u noći s 23. na 24. studenoga 2023. promijenili brave na štalama, na ulazu u boksove za smještaj konja stavili lance i lokote, na ulazima u Zagrebački hipodrom postavljanjem zaštitara koji su fizički onemogućili tužitelje u ulasku na Zagrebački hipodrom i korištenju i posjedovanju gore navedenih dijelova.

24. Člankom 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Tužitelji su u okviru traženja posjedovne zaštite dužni dokazati svoj posljednji mirni posjed objekata u odnosu na koji traže posjedovnu zaštitu. Isti nisu tijekom postupka nisu dokazali da su koristili objekte koje navode u tužbenom zahtjevu. Navedeni objekti su dijelovi sportskog kompleksa Zagrebačkog hipodroma. Radi se o sportskom objektu sa infrastrukturom i sadržajima kojima se služi više osoba i koji je namijenjen za opće korištenje svih osoba (pod određenim uvjetima). Dio objekata navedenih u tužbenom zahtjevu isključivo koristi tužitelj (kao npr. boksovi),dio koriste i drugi korisnici Hipodroma (kao npr. trkače staze, ulaz, parkiralište itd.), dok je za neke objekte navedene u tužbenom zahtjevu ta distinkcija ostala nerazjašnjena (zgrade, kontejneri, jame, karantene, ispust za konje). Tužitelji opisuju navedene objekte po svojim karakteristikama (položaju, boji). Međutim tijekom postupka ne dostavljaju nikakav dokaz da baš oni koriste zgrade, prostorije i infrastrukturu tako naznačenu u tužbenom zahtjevu. Tužitelji nisu predložili očevid kao jedini pravnorelevantni dokaz na okolnost da koriste infrastrukturu navedenu u tužbenom zahtjevu, da tu infrastrukturu koriste isključivo tužitelji ili ju koriste zajedno s ostalim korisnicima Hipodroma. Očevid koji je proveden u sklopu postupka odlučivanja o privremenoj mjeri sud je proveo po službenoj dužnosti isključivo radi utvrđivanja zdravlja konja pa u sklopu istog nisu utvrđene činjenice relevantne za identitet predmeta spora. Što se tiče posjeda boksova koji tužitelji traže da im se vrate u posjed valja reći da tužitelji niti u tom dijelu nisu iznijeli činjenice koje potkrjepljuju tužbeni zahtjev. Naime, po tvrdnji iz tužbe svaki od tužitelja je vlasnik nekih konja koji su bili smješteni po boksovima koji su predmet posjedovne zaštite. Međutim, iz tužbenog zahtjeva i iz navoda tužbe nije razvidno koji od tužitelja traži posjedovnu zaštitu u odnosu na koji od boksova iz tužbe. U takvoj situaciji sud ne može pružiti posjedovnu zaštitu jer bi time svim tužiteljima pružio posjedovnu zaštitu i u odnosu na boksove u kojima nisu bili smješteni njihovi konji. Nadalje, tužitelji uopće ne dokazuju u kojem boksu je bio pojedini od tužiteljevih konja pa sud ne može oznake boksova iz tužbenog zahtjeva dovesti u vezu s pojedinim tužiteljem. Osim toga, iz zapisnika o očevidu je vidljivo da je sud na licu mjesta identificirao neke od konja iz tužbe koji su, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vlasništvo nekih od tužitelja. Međutim, brojevi boksova koje je sud utvrdio vlastitim opažanjem ne odgovaraju brojevima boksova za koje tužitelji traže posjedovnu zaštitu. Već iz navedenog je razvidno da nije moguće pružiti tužiteljima posjedovnu zaštitu ovakvog sadržaja jer nisu dokazali da su u posjedu (ili suposjedu) baš tih objekata koji se navode u tužbi.

25. Stoga nisu ostvarene pretpostavke za pružanjem posjedovne zaštite.

26. II. tuženik sa I. tuženikom ima ugovor o obavljanju zaštitarske djelatnosti pa isti postupa isključivo po njegovom nalogu, kao pomoćnik u posjedovanju. Stoga je tužbeni zahtjev u odnosu na njega neosnovan i zbog promašene pasivne legitimacije.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema troškovniku stranke, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 138/23), po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

28. I. tuženiku je za zastupanje po punomoćniku odvjetniku dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.500,00 EUR. Isti trošak se odnosi na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak u vrijednosti 200 bodova (4 ročišta po Tbr. 9/1 u vezi Tbr. 7/2) uvećano za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 50 bodova (Tbr. 7/2), podneska od 24. veljače 2024., 24. listopada 2024., 27. studenog 2024. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 7/2), zastupanja na ročištima 8. ožujka 2024., 4. veljače 2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 7/1), trošak odgovora na privremenu mjeru u iznosu od 50 bodova, očevida na licu mjesta u iznosu od 50 bodova, sve uvećano za PDV.

28.1. I. tuženiku nije priznat sastav podneska od 1. listopada 2024. budući da isti nije bio potreban. Nije mu priznat sastav podneska od 3. prosinca 2024. kojim moli odgodu ročišta jer je isti sam skrivio. Nije mu priznat niti trošak sastava podnesaka od 30. studenog 2023. i 28. prosinca 2023. budući da isti nisu bili potrebni.

29. II. tuženiku je za zastupanje po punomoćniku odvjetniku dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 1.125,00 EUR. Isti trošak se odnosi na jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak u vrijednosti 200 bodova (3 ročišta i odgovor na tužbu po Tbr. 9/1 u vezi Tbr. 7/2), uvećano za zastupanje na ročištu 5. srpnja 2024., 29. kolovoza 2024. i 4. veljače 2025. u iznosu od 50 bodova i sastav podneska od 25. listopada 2024. u iznosu od 50 bodova (Tbr. 7/2), zastupanje na očevidu u iznosu od 50 bodova, sve uvećano za PDV.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. ožujka 2025.

S u d a c :

Nives Grubišić Đogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. I. tuženika

3. Pun. II. tuženika